FAZA SOCIJALNE PROCJENESocijalni rad s pojedincem 2015.

to je socijalna procjenaSocijalna procjena predstavlja fazu procesa planiranih promjena u kojoj korisnik i socijalni radnik zajedniki:Definiraju na emu e raditi Definiraju pozitivne ishode u budunosti koji e doprinjeti kvaliteti korisnikova ivljenjaOva faza moe trajati od nekoliko minuta, pa do nekoliko prvih susreta (ukoliko je vie potekoa na kojima korisnik eli raditi, u ovoj fazi se odreuju prioriteti).

Kada korisnika alje netko drugiOsoba koju vam alje neka druga ustanova ili sluba postaje vaim korisnikom tek nakon zajednikog dogovora o radu, o emu zatim obavjetavate tu ustanovu (pazei da ne djelite povjerljive informacije bez korisnikova pristanka).

Ukoliko "dobivate" korisnika iz neke druge ustanove ili na inicijativu neke druge slube, potrebno je provjeriti sve "dobivene" informacije o njemu s njim samim, kao i to je to na emu on eli raditi te to je sve do sada uinio i pokuao s tim u vezi.

Takoer je vano provjeriti kako druga ustanova koja vam upuuje osobu definira potekou, a kako stvari vidi sam korisnik (ukoliko se to dvoje meusobno razlikuje, dobro je napraviti predproceduru s tom ustanovom.

Pitanja koja postavljamo kada korisnika alje netko drugi1. to ta ustanova vidi kao razlog upuivanja korisnika?2. Koje su injenice vezane uz tu potekou?3. Kako predstavnik ustanove vidi mogunost promjene?4. Koji bi bio poeljni ishod vae intervencije?

Pretpostavka dobro obavljene socijalne procjene je uspjeno uspostavljen kontakt s korisnikom i to je mogue ugodnija atmosfera (prijateljska i podravajua) za rad. Ukoliko to jo nije uinio, socijalni radnik treba obavijestiti korisnika o svojoj ulozi, to je njegov posao, ime se bavi. Zatim je vano zajedno s korisnikom definirati prioritete, ukoliko korisnik dolazi s vie potekoa te utvrditi pozitivne ishode u budunosti koje korisnik eli ostvariti vezano uz neki odnos ili situaciju (Kadushin, 1990., Geldard, 1998.).

Pitanja koja postavljamo kada korisnika alje netko drugi (2)Pitanja koja nam pri tome koriste:to osoba vidi kao svoju potekou? Uslijed ega je nastala kriza? to predstavlja izazov?Koje su injenice vezane uz postojanje te potekoe?Vidi li osoba (eli li) promjenu?Koji je njen ishod u budunosti?Koje izbore/mogunosti ima korisnik?Koliko su dosadanje aktivnosti/pokuaji bili djelotvorni?

Pretpostavke postavljanja pozitivnih ishoda u budunostiDa bismo uope mogli s korisnikom razgovarati o pozitivnim ishodima u budunosti, moraju biti zadovoljene slijedee pretpostavke: Poznavanje potekoa i s njima povezanih okolnosti Poznavanje pozitivnih svojstava korisnika i njegove okolinePosjedovanje relevantnih informacija o mogunostima zajednice

Osnovna pravila pri definiranju potekoe na kojoj korisnik eli raditi:

Poeti tamo gdje je korisnik (korisnikovo vienje situacije razlikuje se esto od toga kako to vidi socijalni radnik ili drugi strunjaci).Potekou treba definirati to preciznije, zajednikim jezikom korisnika i socijalnog radnika.Socijalni radnik treba planirati razgovor, pripremiti se za njega, proitati biljeke s prethodnog sastanka s korisnikom.U definiranju potekoa i postavljanju ciljeva dobro je s korisnikom razgovarati o pozitivnim ishodima u budunosti (kako on vidi sebe, u budunosti, kada vie ne bude tih potekoa, kako e izgledati njegov ivot kada jednom izae iz te krize Ukoliko je korisniku teko zamisliti da uope moe postojati razdoblje bez krize, moete pokuati s matanjem: "Kada biste se nekim udom mogli rjetiti tog bremena, kako bi va ivot tada izgledao?" ili

Osnovna pravila pri definiranju potekoe na kojoj korisnik eli raditi:

Zamislite da ste se jednog jutra probudili i da ste znali da te potekoe u vaem ivotu vie nema. Budui da ste spavali, ne znate to se i kako razrijeilo jednostavno znate da je to sada za vama. Po emu ete vi znati da stvari sada stoje drugaije/ da ste druga osoba ili da je zapoelo novo poglavlje vaeg ivota. Kako e to na vama primijetiti vaa obitelj, kolege, susjedi?. Dobro je razliitim potptanjima navesti korisnika da to detaljnije i to zornije prikae svoj ivot u budunosti. Kako e se on kao osoba promijeniti (kako e misliti, osjeati se, izgledati), Kako e se promijeniti razni aspekti njegova ivota (kakav e biti njegov brak, obitelj, odnosi na poslu, slobodno vrijeme...vano je obuhvatiti to vie detalja. Time pomaemo osobi da se na misaonom planu preusmjeri u pozitivnom, konstruktivnom, pravcu (koji je vodi k rjeenju, a ne vrti se oko krize).Sagledavanje ivota bez prisutnosti krize i potekoa koji ga sada ugroavaju moe korisniku dati dodatni poticaj, motivirati ga da "prione na posao", a socijalnom radniku dati bolji uvid u to to za korisnika znai odreena potekoa, koliko ga to titi i onemoguava u zadovoljenju njegovih potreba.

Prikupljanje podatakaPrikupljanje podataka zapravo ne predstavlja neku izdvojenu fazu procesa, ve se odvija na svakom susretu, budui da tijekom svakog kontakta doznajemo o korisniku neto novo i bolje ga upoznajemo. No, ipak, opirnije prikupljanje podataka koje se zatim objedinjava u socijalnoj anamnezi najee se odvija na poetku procesa, kada nastojimo prikupiti i sistematizirati to vie relevantnih podataka o osobi, dosadanjem ivotu, okolini itd. Na svakom slijedeem susretu prikupljene podatke treba nadopunjavati novim biljekama Pri tome je vano imati na umu da:Korisnik predstavlja primarni izvor podataka o sebi.Prikupljeni podaci koriste se iskljuivo za potrebe procesa planiranih promjena.Ukoliko koristimo i druge izvore podataka (na primjer, lanove obitelji, suradnike na poslu, susjede, kolu) o tome treba obavijestiti korisnika (osim u posebnim sluajevima kao tu su na primjer, zlostavljanje)

Socijalna anamneza

Socijalna anamneza predstavlja skup podataka o korisniku i razlogu njegova dolaska (zbog ega je uope u kontaktu sa socijalnim radnikom, relevantni podaci iz prolosti, nalazi i miljenja drugih strunih slubi, prijedlozi, miljenja, mogunosti i potencijali za prevladavanje potekoa itd.) Svrha je stvoriti dokumentaciju o korisniku, odnosno, pisanu komunikaciju izmeu socijalnog radnika i drugih slubi i strunjaka koji su u to ukljueni, kako bi se prenijeli i sauvali relevantni podaci. Mnoge ustanove imaju ve gotove obrasce za upisivanje tono odreenih podataka o svakom korisniku.

Cilj pisanja anamnezeAnamneza moe biti sastavljena s razliitim ciljevima, na primjer, na zahtjev suda ili radi smjetja korisnika u neku ustanovu, ili pak radi izricanja neke odgojne mjere. Cilj anamneze je najue povezan s prijedlozima koji se trae na kraju anamneze, te on utjee na itavu strukturu anamneze. Ovdje treba dodati na temelju ega je anamneza pisana (na primjer, na temelju intervjua s korisnikom, uvida u dokumentaciju, razgovora s obitelji, s razrednikom itd.)

Osobni podaci o korisniku i lanovima njegove ue obitelji

(odnosno, o osobama s kojima je korisnik u najuoj vezi, npr. vanbrani partner, staratelj i drugi s kojima ivi u zajednikom domainstvu...). U ovu skupinu podataka svakako treba uvrstiti slijedee:

Ime, prezime, datum roenja, mjesto roenja, adresa, telefon, spolPodaci o sastavu obitelji (je li potpuna/nepotpuna, tko jo ivi u kuanstvu, spolna i dobna struktura iz koje je mogue vidjeti dob roditelja, dob djece, razliku u godinama meu braom, koliko traje brana/vanbrana zajednica, je li bilo prijanjih brakova, razvod, udovitvo..svi ovi podaci mogu biti povezani s odnosima meu lanovima obitelji i socijalnim statusom. Ovdje je dobro priloiti i genogramski prikaz obitelji.Podaci o selidbama, uzrok i vrijeme preseljenja

Obrazovanost korisnika i lanova obiteljiFormalno obrazovanje: kole koje je polazio korisnik, kvalifikacije koje je time stekao on sam i lanovi njegove obitelji), eventualne prekvalifikacije, teajevi, dodatna obrazovanja Neformalno obrazovanje: vjetine koje je stekao, nauio, to sve zna raditi (na primjer, korisnik moe znati obavljati graevinske radove "u fuu", iako nije zavrio graevinsku kolu odnosno zanat, to je, na primjer vaan izvor dodatnih prihoda za njega I njegovu obitelj)

Zaposlenost

Ovi podaci odnose se takoer na samog korisnika ali i na lanove obitelji odnosno domainstva u kojem ivi. Pri tome o radnom odnosu treba navesti:Gdje rade, kako dugo, radi li se o redovnom radnom odnosu, honorarnom, sezonskom...Ako je radni odnos prestao, navesti kada, razloge, gdje se ostvarivao, odlazak u mirovinu itd.Zanimanje i radno mjesto se ne moraju poklapati (uzroci mogu biti razliiti: nemogunost pronalaska zaposlenja u struci, fiziki ili psihiki razlozi).

Materijalno stanje i potrebeVrlo je teko dobiti toan uvid u ove podatke samo na temelju razgovora ili prosjeka prihoda te se esto uzimaju priblini podaci. Vana je informacija o tome kako korisnik odnosno njegova obitelj ili lanovi domainstva s kojima ivi vodi kuni budet, zadovoljavaju li ukupni prihodi kojima raspolau osnovne materijalne potrebe (ili ni to), jesu li dostatni i za druge potrebe (koje potrebe ostaju najee nezadovoljene, kakvi su prioriteti u tom sluaju, dobiva li obitelj kakvu materijalnu pomo, kako, od koga sl). Ako je potrebno, moemo korisnika traiti da priloi potvrdu o prosjeku osobnog dohotka, mirovine ili nekog drugog prihoda koji redovno prima, no to jo uvijek nije garancija da emo dobiti toan uvid u iznos novca od kojeg korisnik ivi (na primjer, ukoliko zbog loeg materijalnog stanja poduzea korisnik nije primio plau nekoliko mjeseci ili na primjer, odrezak moe pokazivati da kijent ima vrlo visoke prihode, a iz razgovora doznajemo da zbog neadekvatnog voenja kunog budeta nije mogao pokriti niti osnovne materijalne potrebe).

Zdravstveno stanje

Psihosomatsko zdravstveno stanje promatra se razvojno, ponekad je ono povezano s nastankom sadanjih korisnikovih potekoa te moe utjecati I na socioekonomsku situaciju obitelji, kao i na sve druge aspekte njihova ivota. Na primjer, stjecanje invaliditeta moe osim tjelesnih i psihikih tegoba donijeti i materijalne tegobe: skupa ortopedska pomagala, lijekovi, prilagodba stambenog prostora, pomo u kui i sl. Isto tako roenje djeteta s mentalnom retardacijom uvelike moe promijeniti obiteljsku dinamiku i biti povezano i s krizom partnerskih odnosa. Mnogi korisnici, osobito oni starije ivotne dobi, vole govoriti o svom zdravstvenom stanju, o emu je dobro voditi rauna ukoliko je vrijeme za uzimanje anamneze ogranieno. Za samu anamnezu su relevantne lijeniki utvrene djagnoze te prostor, vrijeme i uvjeti u kojima dolazi do zdravstvenih tegoba, odnosno poremeaja u psihofizikom razvoju. No, u anamnezu treba unijeti I kako se korisnik nosi s boleu te kakav je njegov subjektivni doivljaj njegova stanja.

Zdravstveno stanje(2)Ukoliko nije mogue doi do objektivnih nalaza ili lijenike dijagnoze, potrebno je navesti dase radi o subjektivnoj procjeni sugovornika. Ako postoji zdravstveni problem, potrebno je navesti koji su oblici lijeenja/rehabilitacije provedeni (a ako nisu zato nisu). esto postoji povezanost izmeu socijalnih i zdravstvenih prilika, te ove podatke ne treba promatrati izolirano, ve u konstelaciji s cjelinom. U ovom dijelu anamneze moemo navesti i podatke o nainu na koji se korisnik rekreira, bavi li se sportom, konzumira li cigarete i alkohol te openito kakve su mu zdravstvene navike (ide li redovito na lijenike kontrole i sl.)

Podaci o djetinjstvu i kolovanju

Ovdje je vano navesti podatke o ivotu djeteta tijekom ranog djetinjstva, (ukoliko je vano za cilj anamneze, moe se navesti tijek trudnoe i poroda, kada je dijete prohodalo, kada je progovorilo itd.). Slijede podaci o tijeku razvoja tijekom predkolske i kolske dobi, tko je uvao dijete, je li dijete bilo ukljueno u kakve predkolske programe, je li imalo potekoa u uenju, tko mu je pomagao u uenju, je li kolovanje proteklo redovno, je li bilo prekida kolovanja, kakav kolski uspjeh je dijete ostvarilo, kako je doivljavalo kolu, vrti, to mu je predstavljalo veselje, a s ime je imalo potekoe...

Stanovanje i sociokulturno okruenje Osim podataka dobivenih razgovorom, uvid u stambenu situaciju najbolje emo dobiti odlaskom na teren (na primjer, znaenje pojma "vlastita kua" moe biti vrlo razliito - od daare izgraene "na crno" do luksuzno opremljene katnice).Uobiajeni podaci koji se uzimaju u vezi stambenog prostora su: veliina iskoristive stambene povrine, broj prostorija, koliko osoba spava u jednoj sobi, stambeni status (vlasnik, podstanar, suvlasnik, stanar...), podrumski/tavanski stan, stan u dvoritu, posjedovanje ili koritenje vrta ili dvorita, stanje objekta(ruevan, vlaan, noviji, odravan, neodravan i sl.), imaju li djeca svoj prostor u stanu, odravanost/neodravanost stana, komfornost (grijanje, tekua voda, dovoljno svjetlosti, telefon).Dobro je dodati i podatke o stambenoj etvrti: karakteristike naselja po lokaciji, mogunosti prijevoza, infrastruktura, blizina kole, bolnice, vrtia, trgovina, susjedstvo, urbani ili ruralni tip naselja, postoje li meususjedski odnosi, ukljuenost obitelji u sociokulturni ivot zgrade, ulice, naselja...sve se to odraava na ivot jedne obitelji

Interesi i sklonosti korisnika

Ovdje je vano navesti ima li korisnik kakavu vrstu razonode, to ga posebno interesira, kako provodi slobodno vrijeme, s kim se drui, ima li neke posebne sklonosti/vjetine koje bi mogle pomoi u rjeavanju potekoa radi kojih se obraa socijalnom radniku.

Socijalna procjena

Procjena situacije donosi se na temelju analize dobivenih podataka, razvojno promatranih, smjetenih u vremenski i prostorni kontekst njegova ivota. Rade je zajedno korisnik i socijalni radnik te se utoliko ona razlikuje od lijenike dijagnoze (koju daje isljuivo lijenik sam). Vano je da je iz procjene vidljivo kako potekou definira korisnik, kako je vidi socijalni radnik te koje su dodirne toke na kojima se moe temeljiti daljnja suradnja.

MiljenjeU ovom dijelu anamneze prilau se nalazi drugih strunih slubi, ukoliko postoje (na primjer, nalaz psihologa, defektologa itd.), a mogu biti I djelomino citirani. Na temelju njih i cjeline prikupljenih podataka socijalni radnik iznosi svoje miljenje te na kraju formulira prijedlog o akciji koja predstoji.

Prijedlozi

Prijedlozi sainjavaju najvaniji dio anamneze jer predstavljaju temelj za akciju, odnosno, planiranu promjenu. Ovdje je potrebno istaknuti i ono to je pozitivno (korisnikove vrline, navike, resurse, vjetine, dosadanju suradnju i pozitivne ishode), a ne samo negativne injenice koje su djelovale na slijed, nastanak ili razvoj potekoa (jer motiviranje korisnika na proces promjene poinje od onoga to je u njemu najbolje).

Ovdje je dobro konkretno rei koje od navedenih pozitivnih dijelova moemo iskoristiti za predstojeu akciju. Uz obrazloenje prijedloga socijalni radnik moe u ovom odlomku navesti vlastito miljenje na primjer, slae li se sa strunim nalazom drugih slubi, izreenom sudskom mjerom, miljenjem komisije i sl. i zato, te to predlae kao alternativno rjeenje i kako to prihvaa korisnik.

Prijedlozi(2)Ukoliko je s korisnikom dogovoren konkretan plan o poduzimanju daljih aktivnosti s tono utvrenim zadacima, odgovornostima (tko, kada, kako, to...) dobro ga je ovdje navesti, te u naknadne biljeke dodati podatke o uspjenosti tog plana (je li ga se korisnik pridravao, ako nije, to on sam misli o tome, ima li taj plan jo uvijek smisla ili treba nainiti novi, ako je plan uspio, vano je pitati to mu je pri tome bilo od pomoi itd.) Na kraju anamneze obavezan je potpis osobe koja ju je sastavila, te datum pisanja anamneze. Korisnik ima pravo vidjeti i znati to o njemu pie u anamnezi te to moe potvrditi svojim potpisom, odnosno, eksplicitno navesti s kojim se dijelovima slae, a s kojima ne.

Zavrne napomene o anamneziJezik socijalne anamneze treba biti razumljiv i drugim profesijama, stoga je potrebno usklaivanje terminologije, pojmovi koji se koriste treba definirati odmah pri prvoj njihovoj upotrebi (prilikom intervjua), odnosno, treba upisati njihovo tumaenje (u obliku kratkog objanjenja) u socijalnu anamnezu.

Takoer je poeljno potekoe, ciljeve ili ishode koje korisnik navodi citirati njegovim rijeima (vano je da se iz teksta vidi to su rijei korisnika, a to komentar socijalnog radnika)