fcl finalna verzija
DESCRIPTION
finalna verzijaTRANSCRIPT
UNIVERZITET U TUZLI
EKONOMSKI FAKULTET
Menadment i poduzetnitvo
Menadment malih i srednjih preduzea
Izvjetaj sa studentske prakse : Fabrika Cementa Lukavac
Predmetni nastavnik: Studenti:
Dr.sc. Bahrija Umihani, vanredni profesor Hrni Jasmin I-1183/05
Omazi Merima I-1452/06
Pandur Jasmina I-1148/05
Polji Samir I-1047/05
Rahimi Amela I-1433/06
Tuzla, Juni 2011 godine
Sadraj
UVOD ........................................................................................................................................ 2
1. Prva posjeta (Profil preduzea, menadmeta preduzea i analiza lokacije) ....................... 3
1.1. Historijat preduzea ..................................................................................................... 3
1.2. Registracija preduzea ................................................................................................. 4
1.3. Statut preduzea .......................................................................................................... 5
1.4. Pravilnici ..................................................................................................................... 5
1.4.1. Sistematizacija radnih mijesta .............................................................................. 5
1.4.2. Zatita na radu ...................................................................................................... 6
1.5. Analiza lokacije preduzea .......................................................................................... 7
1.5.1. Strategijski faktori u analizi lokacije ................................................................... 8
1.5.2. Marketinke karakteristike lokacije ..................................................................... 8
1.6. Preporuke i opaanja ................................................................................................... 9
2. Druga posjeta (Menadment procesima planiranja u preduzeu) ..................................... 10
2.2. Strateki planovi ........................................................................................................ 10
2.3. Kratkoroni planovi ................................................................................................... 10
2.4. Oprerativni planovi ................................................................................................... 11
2.5. Alati za analizu planova ............................................................................................ 11
2.6. Preporuke i opaanja ................................................................................................. 12
3. Trea posjeta (Menadment procesima marketinga, nabavke i skladitenja inputa) ........ 13
3.1. Nabavna sluna ......................................................................................................... 13
3.2. Skladitenje sirovina i repromaterijala i rezervnih djelova ....................................... 13
3.3. Nain knjienja i naruivanja .................................................................................... 14
3.4. Marketing .................................................................................................................. 14
3.5. Preporuke i opaanja ................................................................................................. 15
4. etvrta posjeta (Menadment proizvoda/usluge, skladitenje gotovih proizvoda,
prodajom i postprodajnim uslugama) ...................................................................................... 16
4.1. Proces proizvodnje .................................................................................................... 16
4.2. Skladitenje i otprema cementa ................................................................................. 18
4.3. Prodaja ....................................................................................................................... 19
4.4. Preporuke i opaanja ................................................................................................. 21
5. Peta posjeta (Menadment procesima finansijskih poslova, raunovodstva i revizije
poslovanja) ............................................................................................................................... 23
5.1. Raunovodstvo .......................................................................................................... 23
6. esta posjeta (Menadment informacioni sistem preduzea, sistem upravljanja
kvalitetom, drutvena odgovornost preduzea te druga specifina podruja rada preduzea) 25
6.1. IT sektor .................................................................................................................... 25
6.2. Kvaliteta .................................................................................................................... 27
6.3. Okolina zatita i drutvena odgovornost .................................................................. 33
6.4. Preporuke i opaanja ................................................................................................. 36
ZAKLJUAK .......................................................................................................................... 38
1
UVOD
Ugovorom koji je potpisan, izmeu Ekonomskog fakulteta i Fabrike Cementa Lukavac
(FCL),skupina od pet studenata je u estodnevnoj posjeti obavilo svoju praksu.
Za svaku posjetu postojali su zadaci koje su studenti uradili i obrazloili, i svaka posjeta je
detaljno opisana, tako da se dobio odreeni profil preduzea.
U prvoj posjeti na osnovu priloene dokumentacije uraena je analiza lokacije
preduzea, strategijski faktori u analizi te marketinke karakteristike lokacije.
Druga posjeta odnosi se na menadment procesima planiranja u preduzeu, to se
odnosi na strateke, kratkorone i operativne poslove FCL.
Trea posjeta prikazuje uvid u nabavnu slubu, skladitenje sirovina i repromaterijala i
gotovih proizvoda, nain knjienja i naruivanja, marketing.
etvrta posjeta odnosi se na proces proizvodnje i prodaje, peta daje finansijsko stanje
preduzea tj. odnosi se na finansije i raunovodstvo.
Prilikom zadnje, este posjete, obraen je menadment informacioni sistem preduzea,
sistem upravljanja kvalitetom, drutvena odgovornost preduzea te druga specifina podruja
rada preduzea Fabrike Cementa Lukavac.
U izvjetaju je prikazan detaljan opis svih navedenih zadataka, i slikovit prikaz pojedinih
stavki.
2
1.Prva posjeta (Profil preduzea, menadmeta preduzea ianaliza
lokacije)
1.1.Historijat preduzea
Ideja o izgradnji Fabrike cementa u Lukavcu potie jo iz 1949.godine i potekla je iz
Fabrike sode Lukavac, za dalje rjeavanje problema otpadnih materija nastalih kao nus
produkt kod proizvodnje sode (kaustini talog i otpadni krenjak) koje bi nale svoju primjenu
u proizvodnji cementa. Godine 1965. izraen je prvi investicioni program za izgradnju
Cementare u Lukavcu kapaciteta 250 hiljada tona godinje, po mokrom postupku, sa jednom
rotacionom pei od 600 tona klinkera dnevno. Program je predviao osnovne sirovine:
vapnenac i kaustini talog kao otpadni i besplatni materijal pri proizvodnji, a kao tehniko
gorivo ugalj iz Rudnika Banovii.
Nedostatak novanih sredstava i revizija programa dovela je do promjene u tehnologiji
proizvodnje to je rezultiralo izradom novog investicionog programa. Tako je nosilac
investicije postala Fabrika sode Lukavac koja je poela sa izgradnjom 1969.godine.
Investicioni program predvidio je izgradnju cementare Lukavac po suhom postupku sa
jednom rotacionom pei od 800 tona klinkera na dan i godinjem kapacitetu od 340 hiljada
tona cementa. Tada se planiralo to kao prvo faza. Druga faza nikad nije realizovana.
Izgradnja Fabrike poela je u avgustu 1970.godine i zavrena je sa 10 mjeseci zakanjenja tj.
u junu 1974.godine (6.jun je usvojen kao dan Fabrike cementa Lukavac). Izgradnja ove
fabrike cementa imala je svoje puno ekonomsko i drutveno opravdanje zato to je njime
Bosna i Hercegovina dobila prvi put moderan kapacitet za proizvodnju toliko traenog
cementa.
Fabrika je od svog putanja u rad 1974.godine prosjeno ostvarivala oko 90% od
projektovanog kapaciteta, osim u ratnom periodu od 1992. do 1996.godine kada je
proizvodnja bila prema zahtjevima trita, koji su bili minimalni.
U toku svoga poslovanja Cementara je prola kroz etiri faze:
-u I fazi poslovalo se u sastavu SODA-SO kombinata kao OOUR u sastavu Fabrike
sode Lukavac (registrovano kod privrednog suda 22.07.1974.godine), a zatim kao
samostalna RO bez OOUR. Radnici Cementare 12.06.1978.godine su se izjasnili o
istupanju iz kombinata SODA-SO. Privredni sud u Tuzli donio Rjeenje o registraciji
samostalne RO 24.01.1979.godine.
-za II fazu rada Cementare karakteristino je poslovanje u okviru SOUR-a IGMIN -
udruenje industrije graevinskog materijala i nemetala Tuzla i to prvo kao RO bez
osnovnih organizacija . Od 01.07.1985.godine SOUR-a Igmin Cementara je
poslovala kao RO sa dva OOUR-a i to sa OOUR Proizvodnja cementa i odravanje
i OOUR Fabrika cementa Lukavac-Promet i Radnom zajednicom Zajedniki
poslovi FCL
-III faza je od 15.12.1989.godine od kada Cementara posluje kao drutveno preduzee
(registrovano kod suda udruenog rada u Tuzli pod brojem U/I-841/89) od 04.oktobra
1991.godine kada je DP preraslo u D.D. u mjeovitoj svojini sa p.o., a na osnovu
zakonskih propisa.
3
-IV faza je period koji je bio najburniji ali ujedno i najpresudniji u postojanju ove
fabrike. To je ratni i postratni period koji ukljuuje pripremu za privatizaciju i
zavretak privatizacije.
Fabrika je praktino izala iz rata bez veih oteenja i dobro sauvana i proizvodno
sposobna to je ve u prvim postratnim godinama i dokazano.
Naime, kako je raslo trite poveavala se i proizvodnja da bi ve nakon 3-4 godine dostignuo
predratni obim proizvodnje i prodaje cementa. Ovim su stvoreni vrlo dobri uslovi za
privatizaciju fabrike jer je bila proizvodno sposobna.
Nakon opsenih i dugotrajnih priprema za privatizaciju raspisan je meunarodni tender na
koji se prijavilo pet ponuaa za kupovinu 51% ukupnog kapitala Fabrike cementa Lukavac.
Daleko najkvalitetnija i najpovoljnija ponuda je bila od firme Alas International Austria u
kojoj je najvea panja data investiciji, odnosno poveanju kapaciteta gradnjom nove fabrike.
Zbog toga je ovo bila najbolja pripremljena i sprovedena privatizacija u Bosni i Hercegovini.
Ukupno planirano investicija 117 miliona KM i odnosi se na slijedee:
-rekonstrukcija i modernizacija starih postrojenja
-izgradnja novih postrojenja
-prelazak sa uvoznog mazuta na domae ugljeve kao gorivo
-dostizanje standarda EU o zatiti ivotne sredine.
U 2009.godini je zavren veliki dio investicije a sveano otvaranje i putanje u pogon
novoizgraenih postrojenja je bilo u junu na isti dan kao i prije 35 godina, kada su
proizvedene prve tone cementa u cementari Lukavac.
Trenutne mogunosti proizvodnje cementa su cca 800 000 t/godinje, ime je poveana
proizvodnja za vie od 2 puta.
Od juna 2004.god. u firmi je izgraen i certificiran sistem upravljanja kvalitetom
prema zahtjevu standarda ISO 9001:2000 27.5.2005.god. certifikat broj 1210025291TMS.
Isto tako je u toku 2005.g. uspostavljeni sistem upravljanja kvalitetom dopunjen sa zahtjevima
standarda BAS EN 197-1, 197-2 te certificiran od strane akreditacijskog tijela IGH Zagreb,
ZAG Ljubljana.
1.2.Registracija preduzea
Preduzee fabrika Cementa Lukavac jeregistrovana kod opinskog suda Tuzla, pod Broj:
032-0-Reg-09-000674, dana 01.06.2009.
Ovom odluklom je preduzee promijenilo svoju organizacionu strukturu iz DOO u DD.U
registru su navedene i napomene s zakljucima sa sjednica povodom stvaranja statuta.
Navedene su iznosi kapitala koji je upisan u preduzee.
U registru su navedeni sve dijelatnosti za koje je preduzee moe obavljati poto su rigorozne
kazne za obavljanje dijelatnosti za koju nije registrovano. Preduzee je registrovano za 80
dijelatnosti unutar drave, dijelatnosti su od proizvodnje pa do trgovine, dok je registrovano
samo za jednu dijelatnost u vanjskotrgovinskom prometu a to je vanjska trgovina
neprehraambenim proizvodima iz okvira registrovane djelatnosti.
U registru se nalaze osobe ovaltene za imovinsko pravnim odnosima i sa nivoom ovlatenja.
Sve promijene u preduzeu mogu se vidjeti iz aktuelnog izvoda iz sudskog registra.
4
U napomenama su navedeni zakoni i odluke na koje se poziva registar.
Jedna od napomena je Cementar Lukavac, koje se odnose na prodaju udjela izmeu
dosadanjih osnivaa , te promjenu strukture kapitala dnrutvo nastavlja poslovanje sa
kapitalom u iznosu od 148.561.000,00 KM , od ega 145.304.439,85 u novcu i 256.560,15
KM u stvarima . Udio stranog pravnog lica ALAS INTERNATIONAL OHLSDORF iz
R.Austrije iznosi 147.41.1300,00 KM od ega u novcu 143,023.604,32 , a u stvarima
4.389,695,68 KM zabiljeba: 17.042008
U tom izvodu je mogue vidjeti ko su osnivai privrednog subjekta. Podaci vezani za
osnivae su Ime, Prezime, JMBG.
Takoe se nalaze podaci o ugovorenom i uplaenom kapitalu svakog pojedinanog osnivaa.
Na dan 16.06.2009. kapital je iznosio 82 061 300 KM, uee Asamer grupacije u tom
kapitalu je 81 457 700 KM. Sav ugovoreni kapital je i uplatila.
1.3.Statut preduzea
Na osnovu lana 20. stav 3. Zakona o izmjenama i dopunama zakona o privrednim
drutvima i lana 246 Zakona o privrednim drutvima ("Slubene novine Federacije BiH"
broj 23/99, 45/00,2/02,6/02,29/03,68/05,91/070 i 84/08), Skuptina dionikog drutva
"Fabrike cementa Lukavac", donijela je dana 31.03. 2009 godine.
Na osnovu ovog lana doneen je Statut Fabrike cementa Lukavac Za iji je okvir zakonski
propisan.
Sve detaljnije stavke ovog statuta navedene su u prilozima.
1.4.Pravilnici
Kao i sva druga vea preduzea i FCL Lukavac posjeduje sve pravilnike,koje smo
dobili na uvid, a to su:
Pravilnik o sistematizaciji poslova i radnih zadataka, Pravilnik o radu, Pravinok o zatiti na
radu radnka, Pravilnik o zatiti od poara, Pravilnik o raunovodstvenom poslovanju kao i
Pravilnik o plaama i drugim izdacima na teret poslovanja.
Posebnu panju fabrika FCL posveuje Pravilniku o zatiti na radu jer postoje odreeni rizici
zbog njihove specifinosti.
1.4.1.Sistematizacija radnih mijesta
Rad u fabrici cementa Lukavac organizovan je na sljedei nain:
1.Uprava drutva (sastoji se od tri lana i svi su VSS )
2.Koordinacija ( devet uposlenika VSS )
3.Proizvodnja ( esdeset devet zaposlenika )
4.Sluba transporta ( dvanaest )
5.Sluba za ienje i ureenje fabrike ( sedamnaest zaposlenika gdje posao obavljaju
radnici sa umanjenom fizikom sposobnou )
5
6.Investicije i tehnika ( dva radnika sa VSS i radnik sa SSS)
7.Sluba mainskog i graevinskog oravanja ( trideset i tri zaposlenika )
8.Sluba elektro odravanja ( dvadeset i osam )
9.Sluba sigurnosti,ZNR,PPZ i O ( tri zaposlenika )
10.Sluba kontrole proizvodnje ( trinaest zaposlenika)
11.Pravna i administrativna sluba ( osam zaposlenika)
12.Finansije i komercijala (jedan zaposlenik)
13.IT odjeljenje ( dva zaposlenika )
14.Sluba ekonomsko,finansijskih,knjigovodstvenih poslova ( jedan zaposlenik )
a)odjeljenje finansije ( tri zaposlenika )
b)odjeljene knjigovodstva ( sedam zaposlenika )
15.Sluba nabave ( tri zaposlenika )
16.Odjeljenje skladine djelatnosti ( dvanaest radnika )
17.Sluba prodaje ( jedanaest zaposlenika )
U FCL ukupan broj zaposlenih iznosi 231.
1.4.2.Zatita na radu
Zaduena osoba za protivpoarnu zatitu je ista koja vodi i sektor zatite na radu gospodin
Toki. Postojei pravilnik je veoma rigorozan i kroz njega moraju proi svi posijetioci i
uposlenici navedenog preduzea. U pravilniku su strogo navedene radnje koje se moraju
poduzeti u sluaju kakve havarije i osobe koje se tih pravila ne budu pridavale bit e strogo
sankcionisanje pa mor doi i do sudskog gonjenja.
Ovaj pravilnik je usko vezan o pravilniku o zatiti na radu i na njega se nadovezuje. Mjere
predostronosti i akcije u sluaju poara su uvedene samo iz jednog razloga a to je sigurnost
uposlenika i posijetioca.
Prije ulaska u prostorije preduzea svi smo bili duni ispuniti test o protivpoarnoj zatiti koji
je pregledan od strane odgovorne osobe. Tek nakon uspijeno proenog testa smo mogli
poeti s posijetom navedenom privednom subijektu.
FCL posjeduje pravilnik o zatiti na radu koji se u potpunosti mora potivati taj pravilnik je u
sutini isti sa sva preduzea i on se u zavisnosti od grane i kojoj preduzee posluje i samog
preduzea dorauje dopunjuje i sl. Tako prvo to svi uposlenici moraju da imaju jesu ljemovi
zatitne naoale i florescentni prsluk i to bez izuzetaka kada ulaze u postrojenje. Ta se zatitna
oprema miujenja u zavisnosti od podruja u kojem rade i datih pravila. Tako su u podruijima
blizu 5-to stepenog izmjenjivaa topline obavezni ljem zatitne naoale vatrootporno odijelo
podkapa vatrostalne rukavice. Radnici koji se ne budu pridavali navedenih mijera sigurnosti
e prvi put biti opomenuti, drugi put novano kanjeni trei put je ukor a etvrti put je otkaz.
Slijedea stvar koja je veoma interesantana unutar kruga fabrike imaju ucrtane staze kojima se
radnici smiju kretati kao i smijerovi u kojima se smije kretati u tom podruju time se stvara
vea funkcionalnost ali ogromna bezbijednost njihovih radnika kao ipodizvoaa.
to se tie podizvoaa ili preduzea koja rade unutar FCL-a moraju da imaju dokumentaciju
da su njihovi radnici osigurani u toku vremena koje borave na poslu da su zdravstveno
ispravni i da su obueni za navedeni posao. Tako moraju da posijeduju adekvatnu opremu za
6
navedeni posao ta oprema mora posijedovati odreene ateste po kojima je sigurna za
rukovanje.
U ovom se preduzeu dosta pridaje sigurnosti kao to nam je naveo gospodin Toki nije
problem dati 100 000 KM za povrijeenog radnika ili nedaj Boe preminulog nego problem je
kako nadomijestiti tu osobu voljenima jer je njihova filozofija da ni jedan ljudski ivot se ne
moe nadomijstiti novcem kao niti bilo koji dio ljudskog organizma.
Zbog navedenog stava prvi su uveli sistem sigurnosnog katanca lock-on sistem. Navedeni
sistem je sigurnost radnika koji rade na odravanju digao na sasvim novi nivo. Sistem radi na
principu kljua koji se stavi na odreeno mijesto prilikom odravanja postrojenja, nakon
umetanja navedenog kljua niko nije umogunosti da pokrene taj stroj bez saglasnosti radnika
koji radi na tom stroju a podaci o osobi koja radi na stroju i da je stroj zakljuan prikazani su
svima. Ovaj sistem je uveliko smanjio mogunost ozlijeda na radnom mijestu.
Cijeli sitem je automatizovan ime su ljudi izbaeni iz samog postrojenja i to je uveliko
povealo sigurnost radnika. Koliko se briga o opoj sigurnosti govori podatak da u periodu
2008-2009 nisu bile dozvoljene nikakve posijete jer se u tom trenutku bila vrena velika
rekonstrukcija i zbog brige da nebi tko bio ozlijeen uvedena je ova mijera predostronosti.
1.5.Analiza lokacije preduzea
Pri analazi lokacije morali smo se voditi injenicom da je fabrika izgraena daleke
1974. godine. Uticaj na njihovu lokaciju je dosta uticala neplanirana ekspanzija grada
Lukavac.
Pri izboru lokacije su se prvobitno gledali izvori sirovina i tehnoloki proces
proizvodnje cementa koji je baziran na kompoziciji sirovina koje predstavljaju otpadne
materijale i sitne frakcije krenjaka na kamenolomu Vijenac, zatim elektro-filterskokg pepela
Termoelektrane Tuzla, kotlovske ljake takoe iz Termoelektrane Tuzla i troske iz visokih
pei eljezare Zenica kao dodatka klinkeru. Kao tehnoloko gorivo koristilo se teko ili
srednje lo-ulje.
Trite je u politikom sistemu koji je vladao u vrijeme izgradnje bilo je zatvoreo i ova
cementara je obezbjeivala trite u krugu od 250 kilometara. Ovaj podatak o pokrivenosti
trita dobili smo od njiha samih.
Plasman cementa planiran je uglavnom za podruje Tuzle, Zvornika, Bijeljine, Brkog,
Doboja, Banja Luke. U Investicionom programu istaknuto je da je najblia cementara Beoin
udaljena od Tuzle i to: u sluaju prevoza eljeznicom 267 km, a u sluaju prevoza cementa
kamionima 201 km, pa bi se prosjena udaljenost transporta cementa u Bosni i Hercegovini
izgradnjom cementare u Lukavcu u velikoj mjeri smanjila, a to bi imalo za posljedicu
smanjenje transportnih trokova i u krajnjoj liniji pojeftinjenje cementa za krajnjeg potroaa.
To se navodi u Investicionom programu kao jedan od trinih razloga izgradnje cementare u
Lukavcu. Kasnije e doi do izgradnje jo dvije cementare u sistemu i to u Kaknju i Naicama
tako da razlozi izgradnje po ovom pitanju dobijaju drugu dimenziju. Navedena izjava nam
govori koliko se paznje posvetilo transportnim trokovima.
Vrijeme se promijenilo dosta se toga izdeavalo, lokacija preuzea je i dalje u nekoj
optimalnoj poziciji jer trenutna proizvodnaja je orijentirana na trite Bosne i Hercegovine
7
(tanije na podruje Sjeveroistone Bosne i Republike Srpske jer je podruije Hercegovine
pokriveno cementarom u Kaknju i ne ulaze jedna drugoj na trite), to se tie inostranstva
trenutno izvoze samo na podruju Republike Hrvatske, a u budunosti planiraju izvoz i na
trite Njemake. Iako je naa infrastruktura dosta unitena ipak je dovoljno efikasna da se
nesmetano vri dovoz sirovina i odvoz gotovih prozvoda.
Preduzee ima samo jedan manji problem pri pribavljanju sirovina za proizvodnju
kvalitetnog cementa. Pored osnovnih sirovina za poroizvodnju njihovog proizvoda koje se
nalaze na maksimalo 50 kilometara od nje same (kamenolom krenog kamena u Doboju),
problem su izvori energije. Poto je cijeli proces zbog previsoke cijene Lo-ulja (Mazut)
prebaen na efikasnije gorivo radi ugalj (radi novog postrojenja) i tu nastaje problem poto
na ugalj nije dovoljno kalorian za adekvatno obavljanje prozvodnog procesa mora se
mijeati s ugljem koji se nabavlja iz Srbije i tu se stavraju dodatni trokovi prevoza koji
ukonanici utiu i na cijenu samog finalnog proizvoda.
Sve u svemu moemo rei da su svi ekonomski faktori koji utiu na lokaciju
preduzea (trite, sirovine, energija, radna snaga i transport) uveliko optimalisani uz neke
male varijacije koje neutiu u velikoj mijeri na konanu cijenu gotovog proizvoda.
1.5.1.Strategijski faktori u analizi lokacije
Ono to se moe uvidjeti iz stategijskih planova i to dugoronih je izvoz na podruije
Evrope poto posijeduju odgovarajue certifikate, iako kapacitet cimentare od 2000tona
klinkera na dan je dovoljno za pokrivanje trita i nemaju kapaciteta za izvoz ali oni ipak
planiraju proirenja kapaciteta kojima bi mogli izaci na EU trite. Znai njihova orijentacija
je proizvodnja za Evropsko trite je veoma opravdana poto sa sirovinama suobezbijeeni
ali ih koi transportna infrastruktura svoju priliku vide u izgradnji Koridora 5C. Poveanje
kapaciteta i izvoz je dugoroni plan poto su kupili kamenolome u Doboju i na Vijencu koji
su izvori jedne od glavnih sirovina.
1.5.2.Marketinke karakteristike lokacije
Fabrika cementa Lukavac na naem tristu nema konkurenciju jer je triste podjeljeno
na dva djela jo u vrijeme bive Jugoslavije i ta podjela je ostala do dana dananjeg. Fabrika
se nalazi na dionici puta Tuzla-Doboj u neposredoj blizini Termoelektrane Tuzla.
FCL ispunjava 3 od 4 uslova marketing miksa
Da bude prilagoena kupcima,pri tome se misli na ponudu cementa,gdje nude 4 vrste a
po potrebi izrauju i spcijalne nabavke cementa,sa razliitim koliinama sastojaka u
zavisnosti od elje kupaca.
Da njeni elementi markentike strategije budu dobro iskombinirani.Da bude usklaen
sa raspoloivim resursima firme, cijeli proces tei maksimalnoj iskoritenosti raspoloivih
reursa, primjer toga je zagrijavanje vodene pare izduvnim plinovima.
etvrti uslov marketing miksa je kreirati odreenu konkurentsku prednost,kao to nam
je ve poznato FCL nema konkurenciju na svom tritu,ali to ne znai da oni ne tee stvaranju
8
konkurentskih prednosti,jer kao to su nam rekli uposlenici oni namjeravaju u budunost
plasirati svoje proizvode na trite zapadne Evrope.
Prikaz likacije je mogue iutvrditi i na slijedeoj karti na kojoj se vide i poloaj
ostalih cementara u regionu.
Slika 1. Prikaz cimentara u regionu i makrolokacija FCL-a
1.6.Preporuke i opaanja
Prilikom ove posijete vidjeli smo mnogo dokumenata koji pokazuju kakoj e preduzee
osnovano nain registracije i odobravanje slinih dokumenata. Sva dokumentacija je zakonom
propisana koja se mora imati da bi preduzee postojalo samo se ta dokumentacija prilagoava
po potrebama poslovnog subjekta. Uvidom u dokumentaiju vidjeli smo koliko je potrebno
dokumenata da se uredi da bi preduzee moglo funkcionisati a jo ako se vodi tim
dokumentima prilokom poslovanja zasigurno nee doci do problema prilikom poslovanja.
Prilikom analize lokacije naveli smo ve ime se vodilo prilikom izgradnje. Naa
preporuka je da zbog prevelike ekspanzije grada Lukavca dodatna proirenja ne bi nuno
morala biti ba na toj lokaciji jer preduzee ve posluje u uslovima decentralizacije i ne bi im
predstavljalo problem izdradnje na drugom lokalitetu. Ovo sve doprinosi poslovanje po
uslovima nove ekonomije.
9
2.Druga posjeta (Menadment procesima planiranja u preduzeu)
Kao i svako preduzee Fabrika Cementa Lukavac svoje strateke, operativne i kratkorone
planove nije nam mogla ustupiti na uvid sto je i razumljivo.
Iz njihovih izlaganja uspijeli smo saznati neke pojedinosti o navedenim planovi to jest kada se
donose ti planovi na osnovu ega se donose koja im je svrha i sl.
Pa krenimo redom:
2.2.Strateki planovi
Strateki planovi kako im samo ime i govori donose se na dui vremenski period. Njihov
jedan od dugoronih planova jeste proirenje kapaciteta na 5000 t klinkera (poluproizvod za
proizvodnju cementa) u duem vremenskom period, tanije pripremanje proizvodnje za izvoz
na EU trite ( o ovome je bilo rijei pri analizi lokacije. Da bi ovaj plan bio ispotovan i
kreno u implementaciju potrebno je da se ostvare pojedini faktori na koje sam FCL nemoe da
utie.
Pored izlaska na EU trite, potrebno je ponuditi kvalitetan proizvod po niskim cjenama.
Ova dva segmenta ele pokriti uvoenjem novih sistema. Jedan od novih sistema je TQM koji
je ve donekle implementiran ali je jo to daleko od razine na kojoj mora biti. Drugi sistem je
dosta kompliciran i teoretski neprimjenjiv u FCL-u je JIT (Just in Time). Sistem upravljanja
zalihama i procesom proizvodnje bez zastoja je zbog specifinosti posla nemogue primjeniti,
ali oni su uvjereni da e uspjeti zbog potreba za cementom na EU tritu izbaciti skladite
klinkera koje se nalazi u proizvodnji. Za uvoenje ovih sistema angaovane su Austijske
revizorske i konsalting kue.
Primjer jednog stratekog plana koji su nam prezentovali bio je da li vriti sanaciju
postojee cimetare ili izgradnja novog pogona. Za ovo bila jeangaovana strana revizorka
kua jer nisu postojali domai kadrovi koji bi to mogli odraditi. Ovo pitanje je bilo pokrenuto
zbog toga to daljnje investiranje u postojei pogon je dolo do granice u kojoj nije bilo
isplativo vie ulagati i da se investicije nee moi odplatiti, jer su investicije dovele do
mizernih poveanja kapaciteta sa 800t na 1200t klinkera.
Nakon opsene analize utreno da je bolje izgraditi novi pogon koji e proizvoditi 2000t
klinkera dnevno koji e u stanju biti da sam sebe otplauje zbog trinih potreba za
cementom. Ovim potezom su napravili jedna jo dobar strateki potez jer investiranjem
godinjim veim od 20 000 000 KM preduzee biva osloboeno plaanja poreza prvih 5
godina. Znai oni bi morali investirati u tih pet godina 100 miliona poto je izgradnja novog
pogona kotala 78 miliona i obnova postojeeg 25 miliona uspjeli uloiti potrebnu cifru.
2.3.Kratkoroni planovi
Njihovi Kratkoroni planovi se odnose na planiranje prodaje u periodu jedne godine.
Prodja se planira koliinski i vrjednosno. Ove planove donosi Asamer grupacija. Planovi su
10
uglavnom postavljeni tako da ispotuju 80% praktinih mogunosti proizvodnje. Planiranje se
vri u odnosu na predhodnu godinu. Tako je u 2010 u donosu na 2009 bio pad prodaje od
17,6%, taj pad proizvodnje je bio prihvaen od strane Asamera zbog globalnog stanja na
tritu (recesija). Ovaj plan je podjeljen po mjesecima tako da se moe okvirno znati da li smo
unutar plana ili ne, oni pokuavaju da nedostak prodaje u jednom jesecu nadoknade u
slijedeem mjesecu. Plan za ovu godinu ve je u zaostatku od 13 000t ali se nadaju da e taj
zaostatka do kraja godine neutralisati. Plan za 2011 je 500 000t. Koliko je teko primjeniti
neki plan u proizvodnji govori nam njihov kratkoroni plan vezan za cijenu proizvoda. Iz
finansijski izvjetaja uvidjeli smo da planirana od stvarna cjena cementa manja za 2,90KM po
vrei cementa. Ovo nam dosta govori koliko je trite nepredvidljivo i svi faktori koji utiu na
proizvodnju uglavnom okruenje su nestabilni. ak i sa ekspertnim Stratekim
menadmentom nije ih mogue sve svesti na minimum.
2.4.Oprerativni planovi
Preduzee praktii i nema opetativne planove. Nije da ih nema nego su oni definisani u
kratkoronim planovima i svaka ih pojedina poslovna funkcija sebi grana po potrebama.
Sve planove donosi Asamer Atlas grupacija iz svog sjedita u Austriji uz konsultacije lanova
upravnog odbora FCL.
2.5.Alati za analizu planova
Jedna bitna karakteristika je njihov software (NaVision) koji im omoguava detaljnu
analizu svega u preduzeu. Navedeni profram im omoguava pregled svih aspekata
proizvodnje od nabave sirovina, ulaza rezervnih djelova pa preko otpreme cementa iz fabrike
do naplate potraivanja. Ovo im uveliko pomae pri analizi planova jer je mogue utvrditi
detaljno gdje nastaju zastoji ta stvara dodatne trokove i na osnovu analiza iz ovog programa
se vri donoenje navedenih plannova. Prezentovanje i analiza ovih podataka (kojih je
ogroman koliina) zahvaljujui softveru rade samo dvije osobe.
Detaljnije o ovom njihovom informacionm sistemu e biti u IT-sektoru ovog izlaganja.
Koliko je njihovo planiranje skriveno od oiju javnosti i slui samo za internu upotrebu
govori primjer da nismo dobili odgovor ni na jedno pitanje iz upitnika i anketa.
Pitanja u anketama i upitnicima bila su tako koncipirana da pokuamo utvrditi koliko
njihovi planovi odudaraju od teoretskih okvira planiranja. Navedenim upitnicima pokuali
smo utvrditi koliko odstupa implementrana strategija od planirane i kad nastupa namjeravna
strategija, ali nita od toga.
Mislimo da smo unaprijed dovoljno iznijeli podataka o analizi ostvarenih planova.
11
2.6.Preporuke i opaanja
Treba napomenuti da smo cijeli ova dio napisali na osnovu naih zapaanja i uz pomo
koritenja dokumentacije koju smo dobili poto nismo mogli se ni prikuciti nekom od planova
jer ih oni smatraju poslovnom tajnom viskog ranga. Planove smo satavili preko razgovora sa
uposlenicima u IT sektoru, prodaji, nabavi i Odjela za upravljanje ISO standardima.
12
Sektor sirovine, Usluge, domae trite rezervnih djelova, HTZ oprema i zatitna oprema, Knjienje ulaznih faktura, Inostrano trite vezano za rezervne djelove i repromaterijalIzraunati (planirati) potrebe za obrtnim sredstvima po najvanijim vrstama, Utvrditi raspoloiva obrtna sredstva po najvanijim vrstama, skupinama i u Usporediti raspoloiva obrtna sredstva s potrebnim obrtnim sredstvima po 3.Trea posjeta (Menadment procesima marketinga, nabavke i
skladitenja inputa)
3.1.Nabavna sluna
Njihova nabavna sluba je podjeljena na 4 djela i to:
-
-
-
-
Kao i cjelo postrojenje i nabavna sluba se vodim ISO standardima pri svom
organizovanju.
3.2.Skladitenje sirovina i repromaterijala i rezervnih djelova
Poto su porebe prevnstveno za sirovinama ogromne veoma je teko skladititi
potrebne koliine za neki dui vremenski period, pa pri voenju zaliha rade sa sistemom
dinamikog modela upravljanja zaliha. Njihov sistem se ogleda u tome da pokuavaju
sigurnosne zalihe svesti na to je mogue nii nivo ne samo zbog trokova dranja zaliha nego
zbog ogranienja skladinog prostora koje je ogranieno a nijeu mogunosti graditi dodatni
kapacitet.
Pored metoda kojima je mogue izraunati precizno sigurnosne zalihe oni na te
koliine dodaju postotak od 15% zbog socijalnog stanja u dravi. Nemogunost proizvodnje
potrebne koliine cementa u datom trenutku bi bili 15 puta vei od trokova tih trenutnih
sigurnosnih zaliha. Tako njihove sigrunosne zalihe su dovoljne za nesmetanu proizvodnju 5
dana.
Neke od metoda za raunanje zaliha koje oni koriste su: metoda ukupnih trokova i metoda
varijabilnih trokova. Pri analizi ovih trokova koriste se slijedei pokazatelji teoretski
kapacitet, praktini kapacitet, normalno iskoritenje kapaciteta, plansko ili budetsko
iskoritenje kapaciteta. Od ovih podataka se napravi matrica i na osnovu nje se odluuje koje
koliine je potrebno imati na skladitu. Faze ostvarenja optimalne koline sirovina su:
-
skupinama i u ukupnom iznosu,
-
ukupnom iznosu,
-
najvanijim vrstama, skupinama i u ukupnom iznosu i iskazati odstupanja.
Pored zaliha sirovina posjeduju i skladite rezervnih djelova. Ovdje je situacija malo
komplikovanija nego kod sirovina poto su relativno ogromne zalihe djelova jer iznose oko
2.500.000 . Razlog vrijednosti navedenih zaliha lei u specifinosti njihovih postrojenja jer u
svjetu postoji samo par proizvoaa navedenih postrojenja (KHDNjemaka, Pfeiffe
Njemaka i PSPeka).Tako da za na neke djelove treba ekati i po godinu dana za ispruku.
13
Nalog sa potrebnim djelovima i sa tanim specifikacijama podnosi radnik efu Nakon toga se vri izbor dobavljaa gdje se prednost daje onima koji imaju veu Izdaje se nalog za nabavu koja se alje dobavljau sa tanim specifikacijama,Radi se ugovor o nabavci u kojem se precizira vrijeme dostave i cijena, Zapremanjem djelova se vri u softver i obavjetava se radnik da je dio stigao.Kako navodi ef nabavne slube Bolje je imati 10 miliona u rezervnim djelovima nego
ugasiti fabriku na godinu dana to bi imalo dalekosene posljedice nego izdvanjanja za
dranje navedene koliine zaliha.
Ono to njihizdvaja od ostatka privrednih subjekata je to da vre ocjenjivanje svojih
dobavljaai u saradnji s njima rade na unapreenju odnosa i naina isporuke.
Pri odabiru dobavljaa ili preduzea za remont uglavnom se prednost daje domaim
dobavljaima i firmama u odnosu na strance. Pri odabiru ponuae cijena nije ta koja je
presudna nego kvalitet koji on nudi, jer je bilo sluajeva da se na tenderu ponude nerealno
niske cijene.
3.3.Nain knjienja i naruivanja
Cijeli sistem zaliha je software-ski nadziran koji je predhodno kalibriran da javi kada se doe
do minimalnih zaliha. Za neke popravke koje zahtjevaju rezervne djelove koriste se interni
nalozi koji se naknadno unose u NaVision radi evidencije.
Proces jedne nabavke izgleda na slijedei nain:
-
nabavne slube; u ovom nalogu mora se navesti i vrijeme za koje se taj dio mora
nabaviti, takoe se navodi i prozvoa tog djela,
-
ocjenu (u vezi ocjenjivanja svaki dobalja biva obavjeten kao je ocjenjen i razlog
takve ocjene)
-
-
-
Za djelove koji imaju na skladitu vri se izdavanje pomou internih naloga koji se satavljaju
u 4 primjerka.
3.4.Marketing
U pogledu marketinga cijeli proces tehniki nije ni potreban jer oni imaju svoje regionalno
odreeno podruije i samo s nekim manjim koliinama drugi proizvoai ulaze na true
regije. S obzirom na to ne postoji ni neki adekvatan marketing plan on se uglavnom oslanja na
dugorone i srednjerone planove s kojima smo vas ranije upoznali. Jedino od planova sto
smo konkretno uspijeli isupati od njih jeste postii bilo kakvo uee na tritu Banja Luke
ali to je faktiki nemogua misija jer su skuplji od konkurencije. Gdje smo ranije naveli kako
je teko odrati odreenu plansku cijenu.
Planirana izdvajanja za reklamu su pored medijskih oglaivaa jeste sponzorisanjem
pojedinih projekata koji su od drutvene koristi gdje uz pomaganje drutvenoj zajednici i
postajanjem dijelom nje same (o emu e biti kasnije rijei) pokuavaju izvui i marketinku
korist. Ova metoda se do sada pokazala dosta uspijenom i pokuavat e je i u budunosti
primjenjivati.
14
3.5.Preporuke i opaanja
Ovdje emo samo da sumiramamo sva naa opaanja i preporuke koje smo unaprijed
iznijeli. Cijela nabavna sluba je organizovana po najviim Evropskim standardima i ISO
standardima i tu nema neke zamjerke. Karakteristino za ovu slubu kod njiha je to da je vodi
Mainski ininjer to nas je donekle u poetku bunilo jer smo se nadali da emo na tom jestu
nai ekonomistu. Bez obzira koliko je navedena osoba upoznata s ekonomijom i prednosti
koje mu priajiu informacioni sitemi nemoemo se oteti dojmu da bi prije osoba iz
ekonomske struke prije savladala sve mainske oblasti nego mainac ekonomske. Stoga
prema nama bi bolje taj posao obavljao ekonomista.
to se tie skladita na prijedlog bi bio da se skladite rezervni djelova ukine i da se
proba drati samo jedno skladite u Austriji. Ovo obrazlaemo time da Austrija i njie previe
udaljena da ne bi djelovi mogli dolaziti po potrebi iz sjedita grupacije. Ovime bi se stvorio
novi prostor za nove naine unapreenja skladita sirovina.
Marketing ovog preduzea iako je prodoran prema nama bi trebao biti malo vie forsiran
kroz nove vidove oglaavanja.
15
4.etvrta posjeta (Menadment proizvoda/usluge, skladitenje gotovih
proizvoda, prodajom i postprodajnim uslugama)
4.1.Proces proizvodnje
Cjeli proces proizvodnje se obavlja s jednog mjesta i potpuno je automatizovan i
kompjuterizovan. Taj proces rade dvije osobe i to: Emir ilimkovi i Damir Mulamehmedvi.
Navedene osobe su diplomirani tehnolozi.
Cijeli proces se odvije kroz slijedee faze i zgleda ovako:
Rudokop
Predstavlja lokaciju gdje se vri kopanje osnovne sirovine za proizvodnju cementa. Osnovne
sirovine za proizvodnju cementa su laporoviti vapnenci i glinoviti pijesci. Laporoviti vapnenci
su bogati na sadraju CaCO3, a glinoviti pijesci su nositelji oksida silicija, aluminija i eljeza.
Eksploatacija se odvija na leitima u neposrednoj blizini tvornice. vrste stijene se miniraju,
sirovina se strojevima utovara i dovozi u drobilicu.
Drobilica
Drobljenje je jedna od faza proizvodnje sirovine. U drobilici se usipani materijal drobi na
zadanu granulaciju i potom skladiti u depo hali sirovine. Kvaliteta skladitene sirovine se
kontinuirano prati na neutronskom analizatoru iza drobilice.
Depo hala sirovine
Zdrobljena sirovina se nasipa u slojevima na haldu u depo hali sirovine. Dvije su halde
sirovine, od kojih se jedna puni, a druga prazni. Mosnim oduzimaem se sirovina izuzima sa
halde okomito na nain punjenja. Time se postie dobra homogenizacija sirovine. Izuzeta
sirovina se transportira u suaru sirovine.
Suara sirovine
Sirovina se sui u suari sirovine na zadanu vlagu. Sagorijevanjem zemnog plina se ostvaruju
vrui plinovi koji u istostrujnom mijeanju preuzimaju vlagu iz sirovine. Prosuena sirovina
se deponira u bunkere sirovine, a vodena para se odvodi sa dimnim plinovima preko
elektorfiltera.
Mlin sirovine
Sirovina se hemijski koriguje dodavanjem zadane koliine korektivne komponente. To se
ostvaruje dozirnim vagama ispod bunkera sirovina. U mlinu sirovine se uz otpadne plinove iz
izmjenjivaa topline, mjeavina sirovina potpuno osui i samelje u fino sirovinsko brano.
Sirovina se melje kuglama u dvokomornom cijevnom mlinu. Sirovinsko brano se transportira
u silos homogenizacije.
16
Silos homogenizacije
Sirovinsko brano se puni u elije na vrhu silosa homogenizacije. Istovremenim isputanjem
brana iz odreene kombinacije elija u silos, postie se ciljani sastav sirovine. U silosu
homogenizacije se upuhivanjem zraka sirovina rahli i fino homogenizira. Iz silosa se
sirovinsko brano transportira u izmjenjiva topline.
Izmjenjiva topline
Sirovina propada kroz 4-stupanjski ciklonksi izmjenjiva s kalcinatorom, zagrijava se, te
velikim dijelom dekarbonatizira do ulaza u rotacijsku pe. U protustruji dimni plinovi iz pei i
kalcinatora izmjenjuju toplinu sa sirovinom i hlade se do izlaza izmjenjivaa. Preostala
toplina u plinovima na izlazu izmjenjivaa, koristi se pri suenju i mljevenju sirovine i
ugljena. Potom se plinovi odvode u vreasti filter.
Vreasti filter
U vreastom filteru se otprauju svi plinovi i otpadni zrak iz procesa peenja i hlaenja
klinkera, kao i mljevenja sirovine. Prolaskom kroz vree, odvaja se fina praina od plinova.
Izdvojena praina se vraa u sirovinu u silos homogenizacije ili se koristi kao dodatak u
proizvodnji cementa. Proieni plinovi se isputaju na dimnjaku uz kontinuirano mjerenje
emisije, koje je znatno ispod propisanih zakonskih granica.
Mlin ugljena
Visokokalorini kameni ugljen se izuzima se depoa ugljena i dozira u vertikalni mlin. U mlinu
se ugljen sui otpadnim plinovima iz izmjenjivaa topline i valjcima melje u finu ugljenu
prainu. Ugljena praina se odvaja od plinova u vreastom filteru i skladiti u silose. Kao
osnovni energent se ugljena praina dozira na plamenike kalcinatora i rotacijske pei.
Rotacijska pe
Sirovina iz izmjenjivaa topline ulazi u rotacijsku pe. Uz polagano okretanje i blagi nagib
pei, sirovina prolazi kroz pe obloenu vatrostalnom opekom. Temperatura u pei raste
prema izlazu, gdje je instaliran glavni plamenik. Za to vrijeme se u sirovini deavaju
fizikalno-kemijske promjene. Sirovina se u potpunosti dekarbonatizira, a u procesima
sinteriranja i klinkeriranja iz sirovine se formira klinker. Kuglice klinkera ispadaju iz pei u
rotiljni hladnjak, u kojem se hlade upuhanim zrakom iz okolia. Ohlaeni klinker se otprema
u silose klinkera.
Silosi klinkera
Ohlaeni klinker se skladiti i uva u tri silosa. On je glavna komponenta u proizvodnji
cementa. Iz silosa se izuzima i transportira do bunkera mlinova cementa.
17
Depo i suara dodataka
Sa depoa dodataka se dodaci izuzimaju, mijeaju, prema potrebi sue u suari dodataka, te
transportiraju do bunkera mlinova cementa. Kao komponente u proizvodnji cementa se
koriste: gips, troska, tuf, vapnenac i filterska praina.
Mlinovi cementa
U zadanom odnosu se klinker i dodaci, preko vaga doziraju u mlinove cementa.
Dva dvokomorna cjevna mlina, kuglama melju komponente u sivu prainu -cement.
Istovremeno se na mlinovima mogu proizvoditi razliite vrste cementa.
Cement odgovarajueg sastava i finoe mliva, transportira se i skladiti u dgovarajue silose.
4.2.Skladitenje i otprema cementa
U tri silosa se uskladiteni cement propisno uva i izuzima prilikom otpreme.
Cement se otprema kamionima, uvrean na paletama ili u rasutom stanju rinfuzi.
Proizvodnja cementa je orijentisana prema kupcima i tritu i informacije putuju iz
smjera trita prema skladitu a proizvodnja ide u suprotnom smjeru. Praktino to bi bilo
ovako: BauMit Sarajevo naruuje od FCL-a 2000t 52,5N cement, narudbenica stie u
prodaju, prodaja zahtijeva od skladita navedenu koliinu, skladite trai od drugog djela
proizvodnje ba tu smeu materijala (bitno je napomenuti da bi se ovo razumjelo da je
cementara podjeljena na dva djela i to prvi dio proizvodnja klinkera i drugi dio proizvodnja
cementa), drugi dio cementare zahtijeva od prvog ba tu smjeu Alita i Belita (klinker) kada
prvi dio dobije potreben sastojke iz skladita sirovina moe se poeti s proizvodnjom
navedene narudbe.
Da bi se postigo odgovarajui kvalitet labaratorijske kontrole se vre pole svake faze
proizvodnje i ako navedeni proizvod neodgovara navednim specifikacijama odbacuje se ili se
iskoritava u cementu nie klase a poinje se s proizvodnjom nove koliine koja e odgovarati
specifikacijama.
Ovo je bilo ukratko opisan proces proizvodnje koji sa posljedicu ima portland cement.
Gotovi proizvodi se skladite u slilose koji imaju kapacitet od 13500t rinfuznog cimenta. Pri
skladitenju gotovih proizvoda nastaje jedam mali problem njihov asortiman se sastoji od 4
proizvoda a posjeduju samo 3 silosa. Ovo stvara probleme pri proizvodnji specijalnih cementa
za velike kupce jer ih nemaju gdje skladititi a u etvrti proizvod Lumal je novi na tritu i
njegova prodaja je slaba i zauzima im skladini prostor. Zbog ovoga cjeliu svoju proizvodnju
cementa marke 42,5N pakuju u vree od 50 i 25 kilogramai skladite na paletama na
otvorenom (to ni u koju ruku nije idealno).
Svaka proizvedena koliina odmah se knjii na stanju i uvjek je mogue uvidjeti stvarno
stanje koliina na skladitu.
18
4.3.Prodaja
Prodaja dostupnih koliina se uglavnom ugovara na poetku godine. Prodajna sluba
je satavljnea iz dva sektora i to asistenti prodaje i rfernti prodaje.
Asistenti prodaje zu zadueni za otpremu cemneta i izdavanje naloga i otpremnica kao
i vaganje otpremnih koiina, dok su refernti zadueni za sklapanje ugovora zapremanje
naruebenica i ugovaranje termina primopredaje gotovih proizvoda.
Cijeli proces prodaje cementa izgeda kao na sljedeoj emi.
Slika2. Sistem izvrenja nabavke od ugovora do otpreme
19
Cjela prodaja se definira na poetku godine. Znai prodaja zapinje time to kupac
poalje upit za kupovinu odreene koliine proizvoda, na osnovu koje se satavlja ponuda u
kojoj se nalze podaci o koliini cjeni rabatu i sl. Nakon poslane ponude sastavlja se ugovor,
bitno je napomenuti da nije isti tretman za stalne kupce i nove kupce, kao to emo i uvidjeti.
Kod novih kupaca nakon slanja ponude provjerava se bankovno stanje da li je on u
mogunosti da plati navedene koliine, nekad je potrebna i bankarska garancija pri kupovini
veih koliina. Poslije sastavljenog ugovora u kojem su naznaene koje koliine se kupuju i
nain kupovine jer postoje pojedinane narudbe i generalne ,to jest narudba za cijelu godinu
i definiraju se tipskimugovorima na poetku godine.
Preduzee posjeduje izmeu 250-300 stalnih kupaca s kojima sklapa ove tipske
ugovore na koje se odobravaju odreeni rabati i u tim ugovorima su navedeni naini plaanja i
mogue odobriti odgoeno plaanje koje maksimalno, kao to se vidi na emi, moe biti 30
dana. Kod novih kupaca ili sumljivih kupaca trai se obavavezno avansno plaaje. Znai kod
novih kupaca novac mora biti uplaen na banku prije nego prevoznik doe po cement.
Provjera uplate vri se provjermo bankarskih izvjetaja, dnevno se rade tri bankarska
izvjetaja.
Nakon svega vre se instrukcije utovara koje nita nisu drugo nego doputenje kupcu
da moe doi po proizvode. U ovim instrukcijama alju se podaci o narudbi u kojoj se nalazi
i jedinstveni broj (vozna kartica) bez kojeg voza kamiona nemoe tovariti robu.
Drugi dio prodaje se odvija u skladitu gdje se rade slijedee radnje. Pri dolasku vozaa na
teretni ulaz FCL-a predaje voznu katicu asistentu prodaje koji nakon provjere kartice kamion
alje na vaganje.
Nakon izvrenog vaganja vri se utovar cementa. Njihov softver im tano govori
koliku koliinu i koje vrste cementa da tovare. Poslije utovara vri se vizualna inspekciaja
utovarenih koliina kao i ponovno vaganje kamiona s utovarenim koliinama, gdje se mora
poklapati teina neto kamiona plus cement sa novom teinom. Ovakav je postupak pri utovaru
cementa koji je pakovan u vree. Kod cementa u rinfuzi postoje devijacije od par stotina kila,
i uvjek se tovari preko naruene koliine. Razlog tovarenja vee koliine rinfuznog cementa
jer njega uglavnom naruuju njihovi najvei i stalni kupci. Neki do tih kupaca su irebgovi,
BauMit, Ytong xella i betonare u BiH. Pri utovaru rinfuznog cementa koji je uglavnom
specijalni po specifikacijama kupaca radi se analiza proizvoda. Ta ista analiza radi se i kod
kupca i uvjek se slae.
Poslije svega vozau se daje otpremnica i moe voziti cement. Fabrika ne posjeduje
svoj prevoz niti trai prevoznike za kupce ali kupcima prevoz refundira kroz proizvode.
Fakturisanje se tek radi slijedei dan. Rok za reklamacije poruenih koliina i kvalitete je 3
dana od dana preuzimanja.
Ovaj cjeli proces se radi u programu koji je specialno napraljen za ove namjene
(EXPEDICIJA). U ovom programu je mogue vidjeti sve od trentnih koliina na skladitu
izdatih koliina koji kupci nisu platili svoje obaveze kad je rok plaanja, pa sve do toga ko je
tovario koju turu cementa ako sluajno doe do neslaganja u koliinama to je praktiki
nemogue jer se vri trostruka kontrola.
Podaci iz ovog programa se pomou wizarda prebacuju u glavni softver (NaVision). Ovaj
program vri automatsko knjienje i analizu prispjelih podataka. Vezano za prodaju program
radi slijedee izvjetaje primitce o otpremi, odrava dnevne kontakte s kupcima to jest na
20
vrijeme upozorava refernte prodje koji kupci dolaze po proizvode. Vri i upozoravnje koji
kupci ne plaaju na vrijeme i koji bi trebali d aplate svoje obaveze.
Sve ove podatke program razvrstaje u izvjetaje koji se kasnije koriste pri analizi
ostavrene prodaje i da se uvide gdje su razlozi eventualne slabe prodaje.
Asamer grupacija jo nikad nije uvodila neke sankcije povodom neuspjeha ispunjenja
prodajnog plana. Ali kako su nam rekli interno nemilosrdana pri naplati svojih potraivanja
idu ak i do pljenidbe privatne imovine, jer on svoje obaveze ispunjava uvjek u zadanom roku
pa makar to od njega zahtjevao i dizanje bankarske pozajmice.
Na slijedeoj karti su prikazano uee na tritu BiH i Hrvatske:
Slika 3. Podruje trita FCL-a (oznaeno zelenom bojom)
4.4.Preporuke i opaanja
Kao to smo uvidjeli cijeli prose poizvodnje je kompijuterizovan i softverski nadziran i
teko da bi se moglo ita u njemu usavravati i unapreivati jer su postrojenja novijeg datuma
i koritena je najmodernija tehnologija i procesi tako da tu nema nekog prostora za inoviranje
procesa proizvodnje. Poto na nae pitanje Da li bi se fabrikom moglo upravljati preko
SmartPhone-a? odgovor je bi Da ali zbog brige za sigurnost postrojenja to nije uraeno.
21
Skladitenje gotovih proizvoda ve smo naveli da imaju problema s istim. Njihov problem
se ogleda u tome to su uveli novi proizvod a nisu imali pripremljene skladine kapacitete za
njega, jer oni posjeduju samo 3 silosa za tri vrste cementa. Ovaj problem bi se mogao rijetit
na dva naina i to izgradnjom novih kapaciteta za koje je tee prikupiti potrebne dozvole i
dokumentaciju nego sama izgradnaja dok je njihova solucija da taj proizvod ustupe drugoj
firmi da ga skladiti kod sebe tanije u pregovorima su sa firmom Limpio iki Brod.
Za prodaju stvarno moemo rei daj eorganizovana na takav nain da nije mogue
nikakvo inoviranje. Nae preporuke su samo vezane za plaanje jer nije mogue dobiti cement
prije nego se izvri uplata.
22
5.Peta posjeta (Menadment procesima finansijskih poslova,
raunovodstva i revizije poslovanja)
5.1.Raunovodstvo
Kod poslovanja fabrike cementa FCL imamo dvije vrste dokumenata i to:
-eksterni: ulazni rauni od dobavljaa, ugovori po kojima se stvaraju sporazumi, interni,
izvodi iz banke,
-interni: interni nalozi za knjienje koji se formiraju na osnovu poslovnih promjena.
Svi ovi dokumenti i njihova knjienja su regulisana pravilnikom o raunovodstvu koji je
zakonski propisan. Ovaj dokument je satavljen od 8 dijelova:
1.opte odredbe
2.organizacija raunovodstva
3.odgovorna lica
4.knjigovodstvene isprave:
-vrste
-sastavljanje knjigovodstvenih isprava
-dostavljanje knjigovodstvenih isprava na knjienje
-kontrola knjigovodstvenih isprava
5.poslovne knjige i kontni plan
6.popis imovine i obaveza
7.finansijsko izvjetavanje
8.prijelazne odrebe.
Otpremnice dolaze prvo u magacain gdje nabavna sluba provjerava da li s slae sa datom
fakturom pa tek onda se upisuje u NaVision koji automatski rasporeuje u raunovodstvo po
odreenim kontima.
Pomone evidenciju radi komercijalna nabavna sluba o ulazu svih sirovina koje su
potrebne za proizvodju koji se radi kumulativno za cijelu godinu.
FCL radi sedmine, mjesene, tromjesene, estomjesene i godinje izvjetaje bilansa stanja
i uspjeha.
Fakture za izlaz prave se i rede u slbi komercijale.
U Exelu se pravi izvjetaj o proizvedenim koliinama (pravi se tabela proizvodnje gdje
su prikazani ulazi svih sirovina u proces proizvodnje po asortimanima i prodaje po
asortimanima).
Takoe uz pomo Excela se prave i pomenuti izvjetaji gdje je jedan Excel dokument
podjeljen na vie sheet-ova (listova ili radnih tabela) i jednostavnim upisom samo padataka na
jednom mjestu automatski se razvrstavaju po pojedinim pozicijama. Ovaki autoamtski ureeni
izvjetaji u velikome pomau pri sastavljanju istih a i pri prezentovanju.
Ono to njima je od velike pomoi su izvjetaji koje pravi IS Navision. Ti izvjeaji
uvelikome pomau da se vidi koliko koja radna stanica (elija) optereuje finalni proizvod.
Takoe je mogue vidjeti koliko koja sluba ima uea u trkovima i tano to ih uzrokuje.
23
Da bi bolje mogli kontrolirati trokove i njihovo kretanje uzurbano se radi na
instalaciji modula koji e raditi Trokovno raunovodstvo. O ovome vie u IT sektoru.
Na osnovu zakona koji je doneen 2008g (fabrika koja uloi preko 100 mil osloboena
je plaanja poreza na dobit) pa zbog toga FCL pokuava to vie da invesvestira kako bi
izbjegao porez na dobit. Od 2007 do 2008g bila su najvea ulaganja u fabriku preko
100.000.000 KM pa su zbog toga osloboenji poreza na dobit u roku od 5 godina. O ovome je
bilo rijei u stratekim planovima.
Na osnovu dokumentacije koju smo dobili navodimo sledee podatke za 2010godinu i to:
Tabela1. Prikaz osnovnnih finansijskih pokazatelja
Tekua godina Predhodna godina
Prihod od prodaje 70.942.002 77.929.762
Trokovi za prodano 40.326.267 47.143.865
Bruto dobit 30.615.735 30.785.897
Bruto gubitak - -
Pored navedene tabele navest emo i pojedina mjesta nastanka trokova koja su se nama
uinila zanimljivim:
Tabela 2. Priaz pojedinih trokovnih pozicija
Trokovi31.12.2010.
Utroene sirovine i materijal10.628.763
Energija 12.225.761
Dijelov 945.716
Otpis kalo rastur 100.212
Amortizacija 8.585.348
Raunarski programi i software553.510
Plate 5.712.893
Ostali trokovi zaposlenih 779.320
Prevozne usluge 1.283.639
Trokovi osiguranja380.572
Jo jedna stavka nam se uinila zanimljivom su Inventarni vikovi koji su na dan
31.12.2010. iznosili 70956 KM.
Vlasnik FCL je Asamer grupacija 99,265%, mali vlasnici 0,724% i ostali su 0,001%.
24
6.esta posjeta (Menadment informacioni sistem preduzea, sistem
upravljanja kvalitetom, drutvena odgovornost preduzea te druga
specifina podruja rada preduzea)
6.1.IT sektor
Ono to ovu kompaniju stavlja u sam vrh preduzea koja posluju u BH je sektor
informacionih tehnologija. Ovaj sektor je zasluan za to to je produktivnost na velikom
nivou kao i efikasnost u primjer tome govore sve slube koje postoje u FLC.
Iako je preduzee i prije privatizacije imala informacioni sistem on nije bio nimalo
jednostavan. Taj sistem je faktiki bio samo zamjena za knjienje promjena na papir. Problem
je bio u slijedeem svaka sluba je koristila drugi software za knjienje promjena tako da na
primjer nije bilo u mogunosti onaj u finansijama da ima uvid u to ta ima na stanju u
skladitu ili u rezervnim djelovima.
Drugi problem je bio to knjienja su se morala raditi na vie mjesta znai ako neki
rezervni dio doe na skladite bilo ga je potrebno proknjiiti i na zalihama i u finasijama. Ovo
je uveliko smanjivalo produktivnost i ekspeditivnost ali je u isto vrijeme poveavalo
mogunost da se napravi greka pri knjienju.
Nakon prelaska cementare u ruke Asamer grupacije stvari i u ovom sektoru su se promjenile.
Prvo se cijela organizacija IT sektora morala prilagoditi kulturi Asamer grupacije a koja
podrazumjeva:
-Razmiljati i dejlovati pozitivno
-Lini kontakti
-Komunikacija
Iz ovoga proizilaze i ciljevi IT-a FLC-a imlemetacija i pruanje kvalitetne usluge kroz
standarde i pouzanost. Uveliko ovome doprinosi formiranje globalnog Asamer tima gdje u
sluaju da niste u mogunosti otkloniti kvar moete zatraiti pomo od bilo koga iz kompanije
u cjelom svijetu da ga otklone. U prilog poboljanjima u poslovanju govori i njihov moto
misli globalno djeluj lokalno.
Prvo od softverske podrke to je uvedeno je Microsoft Navision. Iako je ovaj program
kreiran jo davne 1983. godine od strane Danske kompanije Damgaard A/S. Ovu kompaniju
je 2002.godine kupio Microsoft i od tog datuma ovaj program nudi u okviru svojih enterprise
resource planning ERP programa, ovo bi u slobodnom prevodu znailo Program za poslovno
planiranje. Interfejs ovog programa je zamiljen od strane Microsofta da podsjea na
Outloook i s dodacima Access-a. Ovaj program je zamiljen kao pomo pri finasijskim
poslovima, proizvodnjom, upravljanje odnosima kupcima, nabavke i skladitenje, analize i za
elektronsko poslovanje.
Sr Navision je finansijski modul. Na kojem se maksimalno radi u FCL. Ovaj program
nije najjaa poslovna aplikacija ali predstavlja neku jau srednju klasu, jedan program najvie
klase SAP koji je jedini u toj klasi (SAP koristi Fabrika Sode Lukavac). Razlog neuvoenja
SAP-a u poslovanju FCL-a je to to cjela Asamer grupacija posluje s Navisionom. Jedna
25
ogromna prednost ovog programa je u tome to je open source (otvoren kod) to
personalizaciju die na novi nivo. Izgled interfejsa je prikazan na slijedeoj slici:
Slika 4. Prikaz interfejsa Navision-a
Cijeli program je na bosanskom jeziku stoga nije potrebno poznavanje engleskog.
Prednost ovog programa u odnosu na one koje nude BH proizvoai softvera je u tome to se
moe istalirati na Server i time je eliminisana mogunost pravljenaj izmjena u programu
(misli se na kod programa). Takoe time su smanjene pretnje manipulacijom podataka jer
administrator daje samo nekim osobama odreeni nivo mogunosti koritenja. Tako netko
moe samo pregledavati podatke i nita drugo.
Ovaj program je uveliko smanjio vrjeme potrebno za obavljanje poslovnih zadataka jer
se svaka promjena automatski knjii bilo da je ona nastala u prodaji ili na zaliama. Greke su
svedene na minimum i ako doe do njih vrlo ih je lahko ispraviti.
Trokovi implemetacije cijelog sistema su nimalo zanemarivi i iznose oko 500 000 KM
(tanije 533510 KM). Sam program kotao je samo 10% ovog iznosa dok se ostali dio
odnosio na edukaciju i obuke radnika i izradu potrebne ifrastrukture za iskoritenje
maksimalnog potencijala.
Trenutno na emu IT sektor radi je uvoenje trkovnog raunovodstva u Navision.
Cijeli ovaj proces je dio Aministrativne mree. Taj mrea satvaljena LAN-a Storage (skladite
podataka), Serveri, PC i SBC (Server Based Computing) raunari koji servere koriste za rad.
26
U ovoj mreise nalazi sve osim proizvodnje. Od skaldita sirovina pa do prodaje je uvezano u
jedna sistem preko 8 svitch-eva koji su sa serverom povezni sa optikim kablovima.
Sever koji obskrbljuje cjelu ovu mreu je sastavljen od 13 jednica od kojih je 8 virtualnih. Za
ovo je sve bila potrebna ogromna procesorska snaga koju daju Intel Xenon procesori ak njih
15 na 3.2GHz i skladini prostor od 10 TB. Server je obskrbljen s dvije internet konekcije s
sestrinskim firmama u BH koje pristup serveru imaju iskljuivo prek VPN veze.
Pored raunara na koji svoje zadae obavljau oni sami, firma posjeduje Liscon SBC
raunare. Ovi raunari su idealni za rad korisnika koji na primjer rade u skladitu. Ovaj
raunar nema diskove niti procesore nego cjeli posao za njega obavlja server i crpi severske
kapacitete. Ovime su stvorene utede u potrebnoj energiji a i novcu jer ovi raunari kotaju
upola cjene pravog PC-a a i nije potrebna posebna licenca sofvera nego je dovoljna ona
serverska. Takoe je uveliko olakano odravanje.
Ovako sloen sistem je podloan malicioznom softveru kao i virusima. Za zatitu
sistema se koriste Forth Gate firevall. TrendMicro anitvirus sistem, dok je za Backup zaduen
Symantec Beckup Exce rjeenje. Dodatna zatita je uraena time jer kompanija posjeduje
interni Mail klijent, dok vanjski mail-ovi se dva puta skeniraju u Microsoft-u jer je njohov
TrendMicro antivirus.
Pored administrativne mree proizvodni proces je u sklopu industrijske mree. Ova
mrea je zaduena samo za upravljanje proces proizvodnje i to od uzimanja sirovina na
skladitu pa do skladitenja godotvih proizvoda u silose. Ova mrea je fiziki i logiki
odvojena od administrativne ali mree imaju dodirne take. Razlog odvajanja ovih mrea je
zatita postrojenja od moguih problema koje bi izazvali virusi ali vie zbog isgurnosti
radnika i osoba koje su neposrednoj blizini jer pucanje jednog od kotlova izazvano virusom bi
bilo katostrofalno po graane Lukavca.
Ovu mreu sainjavaju Lan, Sever, Switch i PLC. Ova mrea spada u 3 najmodernije u
evropi. Cijeli proces je Vizualiziran to uveliko olakava praenej cijelog procesa.
Zahvaljujui tome za ovo postrojenje moemo rei da radi na klik mia posto se tako i pali
cijelo postrojenje.
Sijeli proces mora detaljno da se nadzire zbog toga je postavljeno bezbroj senzora. Ovi
senzori nebi bili ni od kakve koristi ako njihova oitanja nebi mogli mi da proitamo za to su
zadueni PLC-ovi (programmable logic controller). PLC-ovi su zadueni da pretvore signale
u nama razumljive podatke kao to su temperatura brzina vrtnje rotora motora isl.
6.2.Kvaliteta
Cijeli proces u FCL je podreen proizvodnji kvalitetnih proizvoda i drutvenoj
odgovornosti. Fabrika posjeduje ISO:9001/2008 standard koji je implementiran 2005 godine.
Cijeli smisao ISO standarda je orjentacija proizvodnje prema kupcu. to nam i govori
slijedea ema:
27
Slika 5. Prikaz usmjerenja kavlitet
ISO 9001/2008 je fokusiran na sledee strukturne elemente: Misja, Vizija, Strategija,
Politika, Ciljevi, Organizacija, Ciljevi, Procesi, Resursi, Partnerstva i Informiranje i
komunikacija. Ovi standasdi prestavljaju temelje standarde 14001/2004 jer se navedni
standardi samo nadovezuju na ISO 9001.
Prvi dokument u koji smo imali uvid je Poslovnik Kvalitete. Ovo je glavni dokument u
kome su opisane sve procedure vezane za upravljanje kvalitetom. Dokument je sastavljen od
8 poglavlja i ima preko 180 stranica teksta i pokriva sve od misije vizije preduzea preko
nabavke, ljudskih resursa, planiranja pa sve do Vlasnike strukture i Inernih audita.
Pri pisanju poslovnika kvalitete postoje i zahtjevi u pogledu dokumentacije.
Sistemi upravljanja kvalitetom i okolinskim upravljanjemsu izgraeni sa zahtjevima
standarda BAS ISO 9001 : 2008, BAS ISO 14001:2004. Na slici je prikazana dokumentacija
koja se koristi u Fabrici cementa Lukavac.
Na raspolaganju je vanjska zakonska i unutarnja dokumentacija u okviru unutarnje
dokumentacije, prikazana je sistemska dokumentacija koja se sastoji iz 4 (etiri) nivoa.
Pri nivo je Poslovnik o kvalitetu koji je u nadlenosti generalnog direktora.
Drugi nivo predstavlja opte procedure preko kojih vlasnici glavnog i potpornih procesa
rukovoenja nadziru odvijanje tokova ovih procesa.
U sastavu optih procedura opisane su sistemske procedure na nivou slubi i odjeljenja
koje opisuju odvijanje aktivnosti na podrujima. To je trei nivo sistemske dokumentacije.
U okviru sistemskih procedura izraena su radna uputstva kojim se opisuju izvoenja
aktivnosti neposrednih izvrilaca,koja ukljuuju i njihove obaveze kada je u pitanju SOU
28
(sistem okolinskog upravljanja). Radna uputstva predstavljaju etvrti nivo sistemske
dokumentacije.
Za vrijeme funkcionisanja sistemske dokumentacije defirani su obrazci u koje su
upisuju podatci te na taj nain nastaju unutarnji zapisi. Pored tog u upotrebi su i zapisi
vanjskog porjekla koji su ukljueni u postojei sistem upravljanja zapisima o kvalitetu.
Slika br.6 ematski prikaz dokumentacije
Poslovnik o kvalitetu predstavlja osnovni sistemski dokument. U njemu su propisane
odredbe za izvoenje kompletnih sistema upravljanja kvalitetom i okolinom. Koristi se na
nivou svih definiranih procesa prikazani slikom.
Dokumenti koje zahtijeva sistem upravljanja kvalitetom moraju biti kontrolirani.
Zapisi su specijalna vrsta dokumenata i moraju biti kontrolirani.
Dokumentirane procedure moraju biti usposta-vljene radi definiranja kontrola,
potrebnih u svrhu:
- odobravanja adekvatnosti dokumenata prije izdavanja,
- preispitivanja i auriranja, kad je neophodno, i ponovnog odobravanja dokumenata,
- osiguranja da su izmjene i trenutni status revizije dokumenta identificirani,
- osiguranja da su relevantne verzije primjenjivih dokumenata raspoloive na mjestima
na kojima se koriste,
- osiguranja da dokumenti ostaju itljivi i da ih je mogue lahko identificirati,
29
Opis prjedloga za okretanje korekitvno/preventivne mjere Uzrok neusklaenostiKorektivno/preventivna mjera Zakljuak korektivno/preventivne mjereOcjena korektivno/preventvne mjere - osiguranja da su dokumenti eksternog porijekla, koje je organizacija odredila kao
neophodne za planiranje i djelovanje sistema upravljanja kvalitetom, identificirani i da je
njihova distribucija kontrolirana, i
- preventivnog spreavanja nenamjerne upotrebe zastarjelih dokumenata, te za
primjenu podesne identifikacije takvih dokumenata, ako su zadrani iz bilo kojih razloga.
Zapisi uspostavljeni radi pribavljanja dokaza o usklaenosti sa zahtjevima i o efektivnom
funkcioniranju sistema upravljanja kvalitetommoraju biti kontrolirani.
Organizacija mora uspostaviti dokumentiranu proceduru radi definiranja potrebnih kontrola
za identificiranje, uvanje, zatitu, izuzimanje, vrijeme uvanja i uklanjanje zapisa.
Zapisi moraju ostati itljivi, laki za identificiranje i dostupni.
Neki od primjera djelova ISO standarda su:
-Orjentacija na kupca, najvie rukovodstvo mora osigurati da se zahtjevi kupca definiraju i
ispunjavaju s ciljem poveanja zadovoljstva kupca.
-Proces nabavke, organizacija mora osigurati da nabavljeni proizvod odgovara specificiranim
zahtjevima za nabavku. Vrsta i obim kontrole, primijenjene na dobavljaa i nabavljeni
proizvod, mora zavisiti od uticaja nabavljenog proizvoda na narednu fazu realizacije
proizvoda, ili na finalni proizvod.
Organizacija mora vrednovati i izabrati dobavljae na osnovu njihove sposobnosti da
isporue proizvod u skladu sa zahtjevima organizacije. Moraju se utvrditi kriteriji za izbor,
vrednovanje i periodino ponovno vrednovanje. Zapisi o rezultatima vrednovanja i svim
neophodnim akcijama proisteklim iz toga moraju biti odravani.
Kontrola cijelog procesa u svrhu kvalitete obavlja se u tri faze i to Planska kontrola
ulaznih sirovina, meufazna kontrola, zavrna kontrola gotovih proizvoda. Za sve ove
kontrole su postavljeni interni standardi. Ti interni standardi neovisno se postavljaju od ISO
standarda, njihovi standardi su koncipirani tako da odgovaraju sirovinama koje se mogu nai
u okolini. Znai, interni standardi su postavljeni ne prema nekim kavlitetama sirovina van
podruja nabavke. Ipak ti standardi nisu prenisko postavljeni da nemogu u krajnjem
proizvodu nemogu ispotovati Evropske norme 197/1 za cement.
Kao to smo naveli radi se kontrola cijelokupnog procesa i to na dnevnoj, sedminoj,
mesenoj i godinjoj osnovi. Za drugu vrstu dokumenata koji su vani za implementaciju
standarda bitne su sedmine i mjesene analize. Dokument koji moe proizai iz ovih analiza
su Korektivno preventivne mjere. Korektivno preventivna mjera sastoji se od sledeih stavki:
-
-
-
-
-
Da bi mogli izvoziti svoje proizvode van granica BH na godinjem nivou organizacija
mora izvoditi interne audite u planiranim intervalima radi odreivanja da li je sistem
upravljanja kvalitetom:
- usklaen sa planiranim aranmanima , sa zahtjevima ovog meunarodnog standarda i
zahtjevima sistema upravljanja kvalitetom uspostavljenim u organizaciji, i
- efektivno implementiran i odravan.
30
Program audita mora biti planiran, uzimajui u obzir status i vanost procesa i oblasti
koje su predmet audita, kao i rezultate prethodnih audita. Kriteriji, podruje primjene,
frekvencija i metode audita moraju biti definirani. Izbor auditora i obavljanje audita mora
osigurati objektivnost i nepristrasnost procesa audita. Auditori ne smiju auditirati svoj vlastiti
rad.
Mora biti uspostavljena dokumentirana procedurada definira odgovornosti i zahtjeve
za planiranje i obavljanje audita, uspostavljanje zapisa i izvjetavanje o rezultatima.
Zapisi audita i njihovi rezultati moraju biti odravani.
Rukovodstvo, odgovorno za oblast koja je predmet audita, mora osigurati da se sveneophodne
korekcije i korektivne akcije za eliminiranje otkrivenih neusklaenosti i njihovih uzroka
poduzimaju bez neprikladnog odlaganja. Akcije koje slijede moraju ukljuiti verifikaciju
poduzetih akcija i izvjetavanje o rezultatima verifikacije. Znai na kraju godine sve interne
audite provjerava kua za izdavanje ISO certifikata i na osnovu kontrole provjerava da li
organizacija potiva iso standarde.
Zadnji od internih audita koji su raeni utvrdili su da je efikasnost sistema 80% to je
veoma visoka iskoritenost.
Naredno to elimo pokazati jeste tabela kojom se ocjenjuju uticaj pojedinih faktora na
kvalitet proizvodnog procesa. Ova tabela je raena prije implementacije ISO standarda, i
ocijene su davane prema nekim predhodnim pokazateljima uticaja.
31
Tabela 3. Prikaz procesa i njihovo uee u implementaciji ISO standarda
Naziv procesa Proizvodnja Proizvod. Proizvodnja Pakovanje Odravanje
sir.branaklinkera cementa i otprema M / E
RUKOVODNI PROCES 3 3 3 3 3
politika
cilj 3 3 3 3 3
resursi 5 5 5 5 5
GLAVNI PROCES S 5 5 5 5
proizvod.sir.brana
proizv.klinkera 5 S 5 5 5
proizvodnja cementa 5 5 S 5 5
pakovanje i otprema 5 5 5 S 5
TEHNIKA I ODRAVANJ.5 5 5 5 s
- odravanje M/E
Investicije 3 3 3 3 3
Kontrola proizvodnje 5 5 5 2 1
ZNR,PPZ i okolinsko 4 4 4 4 4
upravljanje
FINAN.-KOMERC.POSLOVI 2 2 2 2 3
Finansije
Knjigovodstvo 1 1 1 1 1
Nabava 5 5 5 5 5
Skladite4 3 4 2 1
MARKETING/ PRODAJA 2 2 2 2 2
Prodaja
MENADER ZA LJUD. 3 3 3 3 3
RESURSE
OPKP
Obezbjeenje1 1 1 2 2
Grafikon1. Grafiki prikaz uea procesa u implementaciji ISO standarda
70
60
50
FINAN.-KOMERC.POSLOVI
40
TEHNIKA I ODRAVANJ.
30
GLAVNI PROCES
20 RUKOVODNI PROCES
10
0
Proizvodnja Proizvod. Proizvodnja Pakovanje i Odravanje
sir.branaklinkera cementa otprema M / E
32
Na grafiku se vide koliko pojedini sektori utiu na glavne proizvodne procese. Kao to
se vidi najvie faktora utie na proizvodnju sirovinskog brana to jest na sirovine koje
uestuju u proizvodnji klinkera. Sa istom koliinom faktora se nalazi proizvodnja cementa to
jest trea faza proizvodnog procesa. Pri izradi poslovnika kvalitete treba najvie obratiti
panje ba na ove procese.
Na slijedeem grafiku prikazat emo s kojim postotkom odreeni sektori utiu na
kavlitetu samog procesa:
Grafikon2. Uee sektora u implementaciji Iso standarda i njihov uticaj
3% 8%
19% 19% RUKOVODNI PROCES
GLAVNI PROCES
26% TEHNIKA I ODRAVANJ.
FINAN.-KOMERC.POSLOVI
25%
MARKETING/ PRODAJA
MENADER ZA LJUD. RESURSE
Na prikazan grafiku proizvodni proces ima najvie uticaja na kvalitetu to i ne treba da
udi, jer je on nosilac poslovanja FCL-a.
Ogroma dio kolaa zauzimaju tehnika i odravanje, njegova vanost je u tome to se moe
vidjeti i iz tabele. Djelovi ovog sektora su: mehaniko i elektro odravanje, investicije,
kontrola proizvodnjei okolinsko upravljanje.
Nakon ovoga slijede rukovodni proces i finansijsko komercijalni poslovi s 19% te ljudski
resursi s 8% i marketing i prodaja sa svega 3%.
6.3.Okolina zatita i drutvena odgovornost
Uporedo s provoenjem ISO9001/2008 standarda u fabrici su provoeni i standardi zatite
okolia. Razlog uvoenja ovih standarda je politika fabrike koja gaji principe drutveno
odgovorne organizacije. Drugi razlog uvoenja ovih standarda je bio taj to se
33
ISO14001:2005 samo nastavak na 9001 standarde, jo jedan razlog uvoenja je veliki pritisak
optinskih vlasti.
Ovaj meunarodni standard se zasniva na metodologiji poznatoj kao planiraj-uradi-
provjeri-djeluj (PDCA). PDCA se ukratko moe opisati kao to slijedi.
- Planiraj: uspostavi ciljeve i procese neophodne za ostvarivanje rezultata u skladu sa
okolinskom politikom organizacije.
- Uradi: implementiraj procese.
- Provjeri: obavi monitoring i mjeri procese u odnosu na okolinsku politiku, okvirne i
operativne ciljeve, zakonske i druge zahtijeve i izvjetavaj o rezultatima.
- Djeluj: preduzmi sve akcije za stalno poboljanje performansi sistema okolinskog
upravljanja.
Mnoge organizacije upravljaju svoju operativnost kroz primjenu sistema procesa i
njihove interakcije, koji se mogu odnositi na procesni pristup. ISO 9001 promovira
upotrebu procesnog pristupa. Poto se PDCA moe primijeniti na sve procese, smatra se da su
ove dvije metodologije kompatibilne.
Ovi standardi nisu im samo stvorili trokove u pogledu potrebne infrastrukture nego su
im pomogli pri dugoronim utedama. Neke od tih uteda su uteda vode potrebne za
postrojenje i potrebe za ai i pepela kao sirovine. Ugradnjom vreastih filtera koji su
zasluni sa smanjenu emisiju tetnih plinova i krupnih estica u zrak takoe produkt
navedenih filtera (a i pepeo) koriste kao sirovinu. to se tie prerade otpadnih voda
napravljen je preiiva otpadnih voda pa se voda moe vraati u postrojenje. Znai ovim
sistemom su uraene ogromne utede u potronji vode jer su se potrebe svele samo na dopunjavanje sistema radi gubitaka kroz isparavanje. Tako se potronja svela s 80000 m3vode na godinjem nivou na samo 150000 m3.
Sva dokumnetacija koja je potrebna za provoenje ISO9001 standarda potrebna je i za
ove standarde. Pa emo kasnije navesti tabele gdje se vidi veza izmeu ovih standarda.
ISO14001 je uveden godinu kasnije u odnosu na ISO9001 jer je bilo poroblema s opremom
koja ba nije zadovoljavala politiku preduzea. Razlog odgaanja je taj to je upravni odbor htio emisiju krupnih estica svest na 30mg po normalnom 1m3, iako su standardi predvidili
50mg i projektovana oprema pa je bila vraena na doradu.
Slijedee to elimo prikazati je slika na kojoj je prikazan sistem okolinskog upravljanja.
34
Slika7. Kretanje ISO 14000 standarda
Ovaj meunarodni standard sadri samo one zahtjeve koji mogu da se objektivno
auditiraju. One organizacije koje zahtijevaju optije smjernice za iroki raspon pitanja sistema
okolinskog upravljanja treba da konsultuju standard ISO 14004.
Ovaj meunarodnistandard ne postavlja apsolutne zahtjeve za okolinske uinke iznad
zahtijevanih u politici, u cilju zadovoljavanja primjenjivog zakonodavstva i propisa, kao i
osiguranja stalnog poboljavanja. Tako, dvije organizacije koje imaju sline aktivnosti, ali
razliite uinke na okolinu, mogu obje biti u skladu sa svojim zahtjevima.
Prihvatanje i implementacija niza tehnika okolinskog upravljanja na sistemski nain
moe dovesti do optimalnih rezultata za sve zainteresirane strane. Meutim, prihvatanje ovog
meunarodnog standarda nee samo po sebi osigurati optimalne rezultate za okolinu. Da bi se
postigli okolinski ciljevi, sistem okolinskog upravljanja treba da podstakne organizaciju da
razmotri implementaciju najprihvatljivije tehnike, koja je za nju pogodna i ekonomski
odriva. Osim toga, treba uzeti u obzir trokovnu efikasnost takvih tehnika.
Ovaj meunarodni standard ne ukljuuje zahtjeve specifine za druge sisteme
upravljanja, kao to su zahtjevi za kvalitet, zatitu na radnom mjestu i sigurnost, finansije ili
upravljanje rizicima, premda se njegovi elementi mogu svrstati, ili integrisati sa onim iz
drugih sistema upravljanja. Mogue je da neka organizacija prilagodi svoj(e) postojei(e)
sistem(e) upravljanja sa namjerom da uspostavi sistem okolinskog upravljanja koji je u skladu
sa zahtjevima ovog meunarodnog standarda. Meutim, trebalo bi istaknuti da primjena
35
razliitih elemenata sistema upravljanja moe da se razlikuje usljed razliitih namjena i
razliitih ukljuenih zainteresiranih strana.
Nivo detalja i kompleksnost sistema okolinskog upravljanja, opseg dokumentacije i
sredstva odreena za to zavisi od mnotva faktora, kao od podruja rada sistema, veliine
neke organizacije i prirode njenih aktivnosti, proizvoda i usluga. To moe biti sluaj posebno
u malim i srednjim preduzeima.
Ono to govori u priglog FCL-u kao drutveno odgovornoj kompaniji su slijedee
aktivnosti koje rade tome u prilog. Prva stavr koju rade a eznam koja jo kompanija radi to,
imaju dan otvorenih vrata kad svako moe ui u preduzee i pregledati sva postrojenja. Na
ovaj dan obino imaju posjete kola gdje se djeca mogu igrat na zelenim povrinama. Stalno
su ukljueni u sve humanitarne akcije. Jedan od zadnjih projekata koji su finansirali je
izgradnja jaslica u obdnitu u Lukavcu. Asfaltiranje puteva u Lukavcu, poklanjanje raunara
lukavakim web portalima i sl.
Da dokau da ne lau i manipuliraju s podacima o zagaivanju instalirana je oprema
vrijedna 120.000KM za konstantni monotoring emisije gdje graani na displeju ispred ulaza u
preduzee u svakom trenutku mogu vidjeti kollika je trenutna emija estica u atmosferu.
6.4.Preporuke i opaanja
to se tie IT sektora mogli bi jednostavno rei da je uz pomo vrhunskih ininjera stvorn
informacioni sistem koji bi mogao funkcionisati bez ljudi.
To je bio na stav na poetku posijete dok nismo ustanovili da osobe koje rade u IT
sektoru su zadueni za odravanje sistema i u sestrinskim firmama. U cijelom ovom sektoru
rade samo dvije osobe to donekle predstavlja problem jer smo za vrijeme posijete vidjeli da
oni moraju mnogo vremena provesti na putu da bi izvrili preinake i popravke kod sestrinskih
firmi u BiH (zbog manjeg kvara na jednom Laptop-u u kamenolomu u Doboju morali su
obadva ininjera ici da izvre popravku), svemu ovome je doprinjela njihova sistematizacija
radnih mijesta gdje svako mora raditi samo svoj posao.
Na prijedlog bi im bio da zaposle barem po jednog tehniara u svakoj sestrinskoj firmi
koji bi preko telefnoskog razgovora sa ininjerom mogli izvriti popravke, ili barem da obuce
osobu koja ima najmanje zaduenja da radi i taj posao. Ovo bi im uveliko povealo efikasnost
jer zbog kompleksnosti opreme zna se desiti da u jednom trenutku moraju biti u isto vrijeme
na istom mjestu.
Za upravljane kvalitetom prema naem skromnom miljenju nema mogunosti neke
drastine promjene posto je sistem odreen ogromnim pravilnikom (Poslovnik Kvalitete) gdje
svi imaju svoja zaduzenja i juridikcije pa je zato mogue da ga obavlja samo jedna osoba.
Ovdje smo uvidjeli koliko iskustvo ove osobe dolazi do izraaja jer sav nadzor obavlja sam.
Za okolinu zatitu su zadueni ISO 14000 standardi. Iako FCL ulae dosta u zatitu
okolia mada su ti sitemi doprinjeli utedama (vreasti filteri koristi se pepeo iz njiha kao
sirovina, ugradnjom preiivaa dolo je do uteda u potronji vode). Iz svega ovoga se vidi
36
da se politika ove firme promijenila od prvobtne gdje nije bilo ni govora o zatiti okoline. Na
ovome su im graani Lukavca uveliko zahvalni, i njihovo ulaganje u zajednicu stvarno su
uveliko promjenili sliku ove firme. Mada projekti koji oni rade i prekazuju kao svjestnost
prema drutvenoj zajednici dobro koriste kao marketinku potporu iz koje izvlae maksimalnu
korist.
37
ZAKLJUAK
Ovim izvjetajem opisan je profil preduzea, nain poslovanja Fabrike Cementa
Lukavac, prikazana je jasnija slika o nainu na koji fabrika funkcionie.
Svaka posjeta je zasebna, i odnosi se na razliite segmente koji su na osnovu detaljne
priloene dokumentacije dobivene na uvid, i analizirani.
Prikazani su operativni, kratkoroni poslovi, proces proizvodnje i prodaje cementa,
nabavka i skladitenje, finansiranje, upravljanje kvalitetom, meunarodni informacioni
sistemi fabrike.
Navedene su preporuke za svaku od posijeta i opaanja gdje smo iznjeli nae stavove i
vienja pojedinih segmenata polovanja i sektora organizacije.
Takoe navodimo da nam je ovaj izvjetaj uveliko pomogao pri shvatanju cijelog
pocesesa organitziranja preduzea (od potrebne dokumentacije i njenog sreivanja).
Planovi pri poslovanju su od velikog znaaja ne samo da bi ispunili nau viziju i
misiju, na koje se oslanjaju svi planovi, nego da pomou niha uvidimo koji sve faktori utiu
na promjene istih tokom perioda da bi u budunosti te faktore mogli pokuati predvidjeti.
Koliki uticaj ima pravilno i adekvatno rukovoenje nabavnom slubom za poslovanje
preduzea i uvidjeli smo koliko je to kompleksan posao kojem nikad nema kraja i gdje ni
jedan ciklus nabavke po nekom nepisanom pravilu nije isti kao predhodni.
Stub na kojem ova organizacija posluje je proizvodnja koja je automatizovana i kao
takva je potpuno izbacila radnike iz postrojenja to ne znai da joj nisu potrebni radnici za
pravilno funkcionisanje. Skladitenje gotovih proizvoda u naem primjeru moe da poslui
kao pouka da mora biti usklaena cijela organizacija prilikom proirenja asortimana jer
problem koji su oni imali i imaju ga i dalje moze biti pouka za druge. Prodajna sluba je ta
koja stvara prihode kao takva, njihova nabavna sluba je tako organizovana da maksimalo se
posvete svojim kupcima pri pruanju svih potrebnih informacija i usluga.
Naravno bez adekvatnog raunovodstva nezamislivo je bilo kakvo poslovanje. Mi smo
prilokom ove posjete uvidjeli da pravilna analiza trokova u raunovodstvu moe uveliko
olakati cijeli proces formiranja cijene.
Dans je nezamislivo poslovanje bez podrke IT sketora u preduzeu kao i bez
Upravlajnja kavlitetom a ni bez svjesnosti prema okolini i drutvene odgovornosti koji u
novije vrijeme igraju ogromnu ulogu prilikom poslovanja preduzea.
38