I Z A Z O V I I Z G R A D N J E S V J E T L O V O D N I H P R I S T U P N I H M R EŽA , O U L O Z I T RŽ IŠTA , O U L O Z I J AV N O G S E K TO R A , O E U F O N D O V I M A , O T R E N U T N O J S I T U A C I J I U H RVAT S K O J

Svijetlovodni priključak do svakog doma - san ili uistinu ostvarivo?

Z A G R E B , 1 0 . P R O S I N A C , 2 0 1 3 . FA K U LT E T E L E K T R O T E H N I K E I R AČU N A R S T VA

D R . I G O R B R U S IĆ

Malo povjesti

  Prije 35 godina ...   ... smo imali smo jednog telekom operatora   ... koji je nudio uslugu telefoniranje   ... i tu uslugu realizirao komutacijom kanala   ... te prodavao kranje uređaje   ... a najuzbudljivija usluga je bila usluga

prosljeđivanje poziva kod ne javljanja

  Telekom operator je bio zadužen za sve, zakonodavstvo je bilo u potpunosti prilagođeno njemu

  ... i bio je u državnom vlasništvu

2

Još malo povjesti

  Prije 20 godina ...   ... liberalizirano je telekomunikacijsko tržište

  ... započelo je sa konkurencijom

  ... započelo je sa privatizacijom (državnih telekoma)

  ... uvodi se komutacija paketa (Internet)

  regulator (HAKOM) donosi odluke  uslugu telefoniranja može pružiti i konkurencija

 prijenosu broja  dozvoljeno je više mobilnih operatera

3

A danas?

  liberalizirano tržište = puno operatora (tendencija )   ... “telefonska” mreža se ne koristi samo za

telefoniranje

  ... nove usluge   ... “enormni” uzlet Interneta   ... komutacijom paketa nestala je udaljenost -

globalna dostupnost za “nula” kuna   ... globalizacija

4

Ulazimo u novo doba. Treća faza Interneta

Doba liberalizacija tržišta i uvođenja konkurencije. Početak Interneta 1980 - 1995

Rana faza Interneta, ponuđivača usluga, socialnih mreža, mobilnog Interneta 1995 - 2010

Puni razvoj Interneta ... 2010 - 2025

5

Godišnji porast brzine pristupa od 50%

Izvor: http://www.useit.com/alertbox/980405.html

6

Godišnji porast brzine pristupa od 50%

Izvor: http://www.useit.com/alertbox/980405.html

Nielsonov zakon: brzina pristupa za poslovne korisnike udvostručuje se svaki 21 mjesec a potreba privatnih

korisnika “kasne” za potrebama poslovnih korisnika 3 godine!

7

Konačno rješenje izazova

  Svijetlovodna mreža do zgrade (FTTB, Fiber to the Building) i do stana (FTTH, Fiber to the Home)

Izvor: A.T. Kearney/Hellenic Ministry of Transport&Communications/Broadband Strategy/May 2008

8

Broj aktivnih FTTH/FTTB priključaka u EU

Izvor: FTTH/B Panorama, FTTH Council Europe, prosinac 2012

9

Broj aktivnih FTTH/FTTB priključaka u EU

Izvor: FTTH/B Panorama, FTTH Council Europe, prosinac 2012

Hrvatska: 4,7% potencijalnih a 0,61% aktivnih FTTH/FTTB korisnika Njemačka: 0,51% aktivnih korisnika UK: 0,06% aktivnih korisnika

10

Ciljevi “Digitalne agende 2020” EU 11

Ciljevi “Digitalne agende 2020” EU

Za postizanje ciljeva Digitalne agende potrebno 1.6 milijuna spojenih domova i oko 1.1 milijuna novih pretplatnika mjesečno EU27 trentuno realizira manje od 100.000 novih priključaka sa > 100 Mbit/s mjesečno

Sadašnim tempom investicija trebati će 92 godine da se bakreni priključak zamjeni svijetlovodnim

12

Zašto?

  ... se cilj (50% stanovništva > 100 Mbit/s) neće postići:   postojeće (bakrene, koaxialne, mobilne) pristupne mreže

samo se nadograđuju novim tehnologijama koje imaju sve manji radius (bakrena parica) ili su shared-medium (koaksialne i mobilne)

  ... nema investicije u svijetlovodnu pristupnu infrastrukturu (FTTH/FTTB):   zbog opsežnih zemljanih radova za novu mrežu. Nemoguće

je naći poslovni model koji nadmašuje korištenje otpisane pristupne mreže.

13

Zašto?

  ... se cilj (50% stanovništva > 100 Mbit/s) neće postići:   postojeće (bakrene, koaxialne) pristupne mreže samo se

nadograđuju novim tehnologijama koje imaju sve manji radius ili su shared-medium

  ... nema investicije u svijetlovodnu pristupnu infrastrukturu (FTTH/FTTB):   zbog opsežnih zemljanih radova za novu mrežu. Nemoguće

je naći poslovni model koji nadmašuje korištenje otpisane pristupne mreže.

Zato što problem nije u

domeni telekomunikacije

već u domeni infrastrukture!

14

Glavni izazovi vezani za realizaciju nove infrastrukture

  Globalno   Nedostatna koordinacija (“integrirana infrastruktura”)   Utjecajni incumbenti (bivši državni telekomi)   Tržište / kapital / ekonomski rast = “religija”

  Hrvatska   Birokracija

Izvor: Word Economic Forum, The Global Competitivness Report 2013-2014

15

EU smjernice za financiranje širokopojasnih mreža državnim poticajima (State Aid Guidlines)

  2009. stare NGA smjernice (EU Guidlines IP/09/1332 od 17.09.2009.) (1)  definicija bijelih (nepokrivenih), sivih (samo jedan operator) i crnih (više

operatora) NGA područja (2)  poticaji dozvoljena za bijela, moguća za siva a nisu dozvoljena za crna

područja (3)  priznat scenarij grada Amsterdama (investiranje javnih sredstava pod

tržišnim uvjetima)   2013. nove NGA smjernice (EU Guidlines 2013/C 25/1 od 26.01.2013.) (1)  tehnološki neutralno: “super-fast” NGA može biti i bežično (2)  “ultra-fast” NGA (>100 Mbit/s): korištenje državnih poticaja i u gradovima (3)  step change: korištenje državnih posticaja samo ako je veliki skok u

brzini pristupa za korisnika (4)  jačanje otvorenih mreža: zaista otvorena mreža koja omogućava

konkuretnost ponuđivača usluga (5)  transparetnost: publikacija dokumenata, centralna web stranica sa

infrastrukturnim katastrom te izvještavanje komisiji

16

Državni poticaji za širokopojasne mreže po godinama (u milijunima eura)

Izvor: European Commission, Revision of the Broadband Guidlines

17

Kolika sredstva alocirati u HR i za što?

A: razvoj i pružanje usluga -  vrlo velika konkurencija -  kratki ciklusi (1 do 3 god.) -  10-15% ukupnih troškova

B: aktivna mreža -  ruteri, switchevi, modemi -  ciklusi od 5 do 7 god. -  10-15% ukupnih troškova

C: pasivna mrežna infrastruktura -  DTK, kabeli, cijevi, ormari, zgrade -  vijek trajanja > 20 god. -  70-80% ukupnih troškova

18

Kolika sredstva alocirati u HR i za što?

A: razvoj i pružanje usluga -  vrlo velika konkurencija -  kratki ciklusi (1 do 3 god.) -  10-15% ukupnih troškova

B: aktivna mreža -  ruteri, switchevi, modemi -  ciklusi od 5 do 7 god. -  10-15% ukupnih troškova

C: pasivna mrežna infrastruktura -  DTK, kabeli, cijevi, ormari, zgrade -  vijek trajanja > 20 god. -  70-80% ukupnih troškova

Varijanta 2: 850 milijuna eura à javna pasivna mreža

Varijanta 1: 128 milijuna eura à privatizacija državnih poticaja

19

Državna pripomoć za izgradnju širokopojasnih mreža

Donja Austrija do 2013

≈ 24 milijuna Eura

Telekom Austria i Kabelplus

1. usluge

2. aktivna mreža

3. pasivna infrastruktura

Jedinice lokalne samouprave

1. usluge

2. aktivna mreža

3. pasivna infrastruktura

od 2014 ≈ 250 milijuna Eura

Javna poduzeća kao nositelji: Australija („NBN“, od 2010); Singapur („Next Gen NBN“, 2010); Novi Zeland („UFB“, 2010); Qatar („Qnbn“, 2011); Stokholm („Stokab“,1994); Amsterdam („Citynet“, 2005); München (SWM, 2009)

20

Koliko  košta  svijetlovodni  priključak  po  kućanstvu?

500  €

6.000  €

ak<vni  korisnici 10% 40%

gradnja  pasivne  mreže

koštanje  kapitala,  dividende

mrežno  upravljanje

usluge

21

Kalkulacija na primjeru Grada Krka 22

Model javno-privatnog partnerstva

Privatni partner (aktivna mreža)

Privatni partner (pasivna mreža) Javni partner

mogu biti

konzorcij

ugovor o revenue-sharingu

plaćanje

raspoloživost

ugovor o jpp-u

EU fondovi (isključivo za

pasivnu mrežu)

Davatelj usluga 1

Davatelj usluga 2

Davatelj usluga 3

Davatelj usluga x

ugovori

...

23

ugovor?

JLS gradi / vlasnik je pasivne mreže

„EU fondovi“

Ugovori sa kranjim korisnicima

Korisnik plaća npr. 300 kuna

od toga 100 kuna komunika-cijskom operatoru

od toga 100 kuna infrastruktur-nom operatoru

od toga 50 kuna vlasniku infrastrukture

Revenue-Sharing ugovor

Neutralni komunikacijski operator (aktivna mreža)

ugovori

HT / B.net / Optima / Amis / Iskon / H1 Telekom / BTnet

Gemeinde als Trägergesellschaft Gemeinde als

Trägergesellschaft Gemeinde als Trägergesellschaft

556 ugovora?!

JLS upravlja pasivnom mrežom

ugovor

Infrastrukturni operator (npr. OiV)

HEP, ceste i željeznice, JANAF,

Plinacro, HT itd.

24

Situacija u Hrvatskoj

  Državna optička mreža (OiV / Aleksandar Golub)   HAKOM

  Pravilnik o tehničkim uvjetima za elektroničku komunikacijsku mrežu poslovnih i stambenih zgrada (NN 155/09)

  Pravilnik o tehničkim i uporabnim uvjetima za svjetlovodne distribucijske mreže (NN 108/2010)

  Pravilnik o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju (NN114/10 i NN 29/13)

  Aktivnosti u gradovima   Zagreb (Digitalni Grad) / Pilot u Vrbanima3 / glavni projekt sa 200.000 priključaka   Grad Krk (JLS) / studija izvodljivosti / idejni projekt gotov / izrada glavnog proj.   Istarska Županija / izrada idejnog / definiranje nositelja infrastrukture

  Aktualno   Javna rasprava: Okvirni program (MPPI)   Alokacija EU sredstava: Partnerske konzultacije   Mapiranje: HAKOM   Ministarstvo graditeljstva: novi zakon o gradnji

25

Preporuke javnoj upravi

  Jasno definiranje cilja   100% pokrivenost svijetlovodnom mrežom   korištenje po ekonomski prihvatljivoj cijeni

  Realizacija integrirane infrastrukture   paralelno polaganje cijevi za svijetlovodnu pristupnu mrežu   velika prilika zbog lošeg stanja druge infrastrukture (voda,

kanalizacija, ceste, strujni vodovi na stupovima, javna rasvjeta)

  Osnivanje stručnog središta (Competence Centre)   Koordinacija aktivnosti za postizanje cilja (vidi gore!)   Ne političko tijelo! / stručno osoblje / tehnički, pravni i

ekonomski stručnjaci

26

Aktivnim pojedincima

  Aktivirajte se!   Praksa je pokazala da Bottom-up model vrlo dobro

funkcionira!   Građanska udruga   Velika prilika zbog lošeg stanja birokracije!

27

Teorija i praksa realizacije projekta

Realnost 0%

FTTH 100% FTTH

aktivnosti

0% FTTH

Ovak ljudi obično zamišljaju realizaciju projekta

100% FTTH

28

Za sam kraj

Već  je  Arthur  Schopenhauer  (1788  –  1860)  znao,  kroz  koje  faze  prolaze  nove  ideje:   najprije  bivaju odbačene  („Bože  koja  glupost!“) kasnije  onda   žestoko  kri/zirane  („Možda  je  točno  ali  se  ne  i        

                                      ispla<  /  nikome  ne  treba  /  previše  je  skupo“)

i  na  kraju                        uzete  kao  prirodno  („Oduvijek  sam  znao  da  je                    

                                                                       od  koris<  /  važno  /  tako  treba“)

29

K O N TA K T:

I G O R . B R U S I C @ N O E L . G V. AT I . B R U S I C @ E C O P L U S . AT

+ 4 3 2 7 4 2 9 0 0 0 1 9 7 6 7

Zahvaljujem na pažnji 30