filip Životić uloga civilnog sektora u zaŠtiti …oliver.efri.hr/zavrsni/360.b.pdf · 1.uvod ......
TRANSCRIPT
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
Filip Životić
ULOGA CIVILNOG SEKTORA U ZAŠTITI OKOLIŠA
DIPLOMSKI RAD
Rijeka, 2013.
SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET
ULOGA CIVILNOG SEKTORA U ZAŠTITI OKOLIŠA
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Ekonomika i politika zaštite okoliša Mentor: prof. dr. sc. Nada Denona Bogović Student: Filip Životić
Studijski smjer: Međunarodno poslovanje JMBAG: 0081101797
Rijeka, rujan 2013.
1.UVOD........................................................................................................1
1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA:………….......……..........1
1.2. HIPOTEZA..............................................................................................................2
1.3. SVRHA I CILJ ISTRAŽIVANJA...........................................................................2
1.4. ZNANSTVENE METODE.....................................................................................2
1.5. STRUKTURA RADA.............................................................................................3
2. OPĆENITO O CIVILNOM SEKTORU...................................................5
2.1 DEFINICIJA POJMA CIVILNI SEKTOR..............................................................5
2.1.1. Obilježja civilnog sektora ................................................................................8
2.1.2. Teorija „razbjenog prozora“...........................................................................10
2.2. POVIJESNI RAZVOJ CIVILNOG SEKTORA...................................................11
2.3. CIVILNI SEKTOR I ZAŠTITA OKOLIŠA.........................................................12
3. CIVILNI SEKTOR U REPUBLICI HRVATSKOJ................................14
3.1. RAZVOJ CIVILNOG SEKTORA U REPUBLICI HRVATSKOJ.....................14
3.2. PRAVILA I PROPISI ..........................................................................................21
3.3. IZVORI FINANCIRANJA...................................................................................23
3.4. TRENUTNO STANJE CIVILNOG SEKTORA U HRVATSKOJ.....................27
4. DJELOVANJE CIVILNOG SEKTORA U PODRUČJU ZAŠTITE
OKOLIŠA U REPUBLICI HRVATSKOJ………......................................37
4.1. GOLF TERENI NA SRĐU...................................................................................37
4.1.1. Povijest projekta.............................................................................................37
4.1.2. Javna rasprava... .............................................................................................38
4.1.3. Kampanja i referendum..................................................................................40
4.1.4. Financije i transparentnost rada inicjative „Srđ je naš“..................................43
4.2. KAŠTEL: SPALJIVANJE OTPADA U CEMENTARI CEMEX........................44
4.2.1. Pozadina projekta...........................................................................................45
4.2.2. Javna rasprava i aktivnosti građanskog sektora..............................................45
4.3. DRUŠTVENI VRTOVI........................................................................................48
4.3.1. Pozadina inicjative..........................................................................................48
4.3.2. Jesu li Hrvatskoj potrebni društveni vrtovi?...................................................50
4.3.3. Primjer Zagreba..............................................................................................52
4.4 ZELENA ČISTKA................................................................................................54
4.4.1. Pozadina projekta...........................................................................................54
4.4.2. Projekt u Hrvatskoj... .....................................................................................55
4.4.3. Rezultati akcije..............................................................................................57
5. PRIJEDLOZI I MJERE ZA POBOLJŠANJE DJELOVANJA
CIVILNOG SEKTORA U PODRUČJU ZAŠTITE OKOLIŠA.................59
5.1. REVIZIJA ZAKONSKE REGULATIVE.............................................................59
5.1.1. Izmjena pravilnika o provođenju referenduma...............................................59
5.1.2. Procedura javne rasprave...............................................................................61
5.2. VOLONTERSKE AKCIJE...................................................................................63
5.3. EDUKACIJA.........................................................................................................65
5.4. ŠUMSKI VRTOVI................................................................................................66
6. ZAKLJUČAK.........................................................................................68
LITERATURA............................................................................................71
POPIS TABLICA ……...............................................................................................82
POPIS GRAFIKONA..................................................................................................82
POPIS SHEMA...........................................................................................................82
POPIS PRIKAZA........................................................................................................83
POPIS FOTOGRAFIJA..............................................................................................83
1
1. UVOD
U ovom dijelu diplomskog rada posebnu pozornost treba posvetiti ovim tematskim
jedinicama: 1) problem i predmet, 2) radna hipoteza i pomoćne hipoteze, 3) svrha i
ciljevi istraživanja, 4) znanstvene metode i 5) struktura rada.
1. 1. PROBLEM PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA
U današnje vrijeme suvremeno društvo je suočeno sa ozbiljnim globalnim ekološkim
problemima poput klimatskih promjena, zagađenja vode i zraka, prekomjernog
odlaganja otpada, nestašice prirodnih resursa i sl. Ti su se problemi pokušali riješiti
primjenom raznih regulatornih i ekonomskih instrumenata politike zaštite okoliša, no
usprkos tome poduzetnicima je ignoriranje okolišne zakonske regulative često put do
brze zarade, a javna vlast je često inertna po pitanju rješavanja tog problema..
S obzirom da nacionalne vlade nisu učinkovite u suzbijanju ekoloških eksternalija
privatnog sektora, obični građani počeli su se organizirati kako bi ukazali na problem
pretjeranog iskorištavanja prirodnih resursa i neodgovornog ponašanja prema okolišu.
Oni prestaju biti pasivni akteri u današnjem društvenom sustavu i počinju aktivno
djelovati. Time se redefinirala uloga građana u društvu. Oni se udružuju kako bi
ostvarili neki zajednički cilj ili pravo, a čiji je princip djelovanja poznat pod nazivom
„civilni sektor“. Kroz intenzivniji angažman civilnog sektora jača njegova uloga kao
dionika u zaštiti okoliša..
Postoje razni oblici i načni djelovanja civilnog sektora u Republici Hrvatskoj. Tokom
vremena oni su se modificirali i prilagođavali aktualnim društvenim problemima. Već i
prije ostamostaljenja u Hrvatskoj se pojavila potreba građana da se udruže, kada su
smatrali da su njihova prava i interesi ugroženi.
Iz postavljene problematike proizlazi sljedeći predmet istraživanja: elaborirati
najvažnije teorijske spoznaje o civilnom sektoru, istražiti temeljna obilježja civilnog
2
sektora u Republici Hrvatskoj, na konkretnim primjerima analizirati doprinos civilnog
sektora zaštiti okoliša i dati perspektivu razvoja civilnog sektora u Hrvatskoj.
Objekti ovog istraživanja proizlaze iz samog naslova ovog diplomskog rada, a oni su:
civilni sektor i zaštita okoliša.
1.2. HIPOTEZA
Sukladno problemu i predmetu istraživanja postavljena je radna hipoteza: Na temelju
znanstvenih spoznaja o obilježjima i ulozi civilnog sektora u demokratskom društvu, a
pritom uvažavajući trenutno stanje civilnog sektora u Republici Hrvatskoj, moguće je
dokazati da će poticanje inicijativa za promociju važnosti zaštite okoliša, te veće
uključivanje građana u javne rasprave i referendume o pitanjima zaštite okoliša
doprinijeti efikasnijoj provedbi politike zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj.
1.3. SVRHA I CILJ ISTRAŽIVANJA
Svrha istraživanja je utvrditi regulatorne okvire djelovanja civilnog sektora u
Republici Hrvatskoj i na konkretnim primjerima ispitati njegov značaj i ulogu u zaštiti
okoliša.
Cilj istraživanja je predložiti mjere kojima bi se povećala učinkovitost civilnog sektora
u zaštiti okoliša.
1.4. ZNANSTVENE METODE
U prikupljanju i obradi podataka koji su se koristili za ovaj rad, te prezentaciji rezultata
istraživanja korištene su sljedeće metode: povijesna metoda, metoda intervjua putem
3
elektronske pošte, komparativna metoda, metode analize i sinteze, metoda deskripcije i
iskustvena metoda.
1.5. STRUKTURA RADA
Ovaj rad sastoji se od 6 glavnih cjelina kojima se obrađuje tematika civilnog sektora i
zaštite okoliša, nakon čega se navodi literatura.
U prvom dijelu, Uvodu, formulirani su problem istraživanja, predmet istraživanja i
objekt, postavljena je radna hipoteza, navedeni su svrha i ciljevi istraživanja koji su
istraživanjem ostvareni, navedene su znanstvene metode koje su korištene pri
istraživanju i formuliranju rezultata istraživanja, te je obrazložena struktura diplomskog
rada.
Naslov drugog dijela je Opće značajke civilnog sektora i u njemu se definira značenje
pojma „civilni sektor“, iznesen je povijesni pregled njegovog razvoja kao i analiza
njegovih osnovnih obilježja, te se na kraju obrađuje njegova povezanost sa zaštitom
okoliša.
Treći dio rada nosi naziv Civilni sektor u Republici Hrvatskoj. U njemu se prati
razvoj civilnog sektora u Hrvatskoj kroz povijest, analizira se razvoj pravnog okvira
unutar kojeg djeluje te načini na koje financira svoje aktivnosti. U zadnjem dijelu ove
cjeline se daje pregled trenutnog stanja civilnog sektora.
Četvrti dio rada, pod nazivom Djelovanje civilnog sektora u području zaštite okoliša
u Hrvatskoj, obrađuje 4 slučaja aktivnosti civilnog sektora koji ukazuju na njegovu
angažiranost i način pristupanja problemima zaštite okoliša na području Republike
Hrvatske. Dva projekta kao glavnu tematiku imaju ispravljanja krivih odluka javnog i
privatnog sektora te zaštitu okoliša kroz sprječavanje uništavanja i prekomjernog
iskorištavanja prirodnih resursa. Druga dva projekta imaju tematiku edukacije širokog
dijela građanstva te revitalizaciju okoliša u kojem se ljudi nalaze.
4
Peti dio rada nosi naziv Prijedlozi i mjere za poboljšanje djelovanja civilnog sektora
u području zaštite okoliša. U njemu se predlažu mjere kojima se rad civilnog sektora u
funkciji zaštite okoliša u Hrvatskoj može poboljšati. Obrađene su zakonske regulative,
volonterske akcije, edukacija te šumski vrtovi.
Posljednjim dijelom, Zaključkom, dana je sinteza rezultata istraživanja kojima je
dokazivana postavljena hipoteza.
5
2. OPĆENITO O CIVILNOM SEKTORU
U okviru ovog dijela rada definiran je pojam „civilni sektor“ i dan je pregled povijesnog
razvoja civilnog sektora.
2.1. DEFINICIJA POJMA „CIVILNI SEKTOR“
Sam izraz „civilni sektor“ asocira na suprotnost pojmu „vojni sektor“, međutim njegovo
specifično i puno značenje je puno kompleksnije. Također umjesto pojma „civilni
sektor“ mogu se koristiti pojmovi „civilno“ ili „građansko društvo“ koji su također
zastupljeni u stručnoj i znanstvenoj literaturi. Oni mogu označavati cjelinu poput
sektora ili jedno specifično društvo unutar njega.
Jedna od najjednostavnijih definicija civilngo sektora glasi: Civilni sektor prvenstveno
je organiziran u udrugama i inicijativama građana, a najkraće rečeno, to su građani koji
se aktivno i slobodno upliću u sve sfere društvenog djelovanja. (Moja energija,
13.07.2013)
Iz ove kratke definicije je vidljivo da „civilno društvo“ treba razlikovati od vlasti koja se
brine za javna dobra i upravljanje društvom te privatnog sektora koji se bavi stjecanjem
profita kroz pružanje određenih proizvoda i usluga.
Vlada Republike Hrvatske je u svojoj „Nacionalnoj strategiji stvaranja poticajnog
okruženja za razvoj civilnoga društva od 2012. do 2016.“1 godine definirala da
„Civilno društvo podrazumijeva da građanke i građani, u različitim skupinama,
inicijativama i organizacijama, pa i individualno, uključivanjem u javni politički
proces zastupaju u javnom prostoru različite interese i vrednote.“
1 Navedena strategija dustupna je putem sljedećeg linka:
http://www.uzuvrh.hr/userfiles/file/Nacionalna%20strategija%20FINAL.pdf (05.04.2013)
6
Ovakvim shvaćanjem „civilnog sektora“ daje se mogućnost da i sam pojedinac ima
sposobnost i pravo izjasniti svoje mišljenje te zauzeti se za neki cilj, bez obzira na
pripadnost nekoj grupi. Dakle građanin pojedinac nije isključen iz „civilnog društva“.
Breovan i Zrinščak (2007) smatraju da je „Civilno društvo prostor između obitelji,
države i tržišta gdje se ljudi udružuju radi promicanja zajedničkih interesa. Ono ima
dvije bitne karakteristike različite od većine drugih koncepata istraživanja civilnog
društva. Prvo, njezin je cilj prevladati uobičajeno usmjeravanje na formalne i
institucionalizirane organizacije civilnog društva, jer uzima u obzir neformalne skupine
i ad hoc koalicije. Drugo, dok je civilno društvo često percipirano kao područje u kojem
vladaju pozitivne akcije i vrijednosti, ovdje se uključuju u procjenu i negativne
manifestacije civilnog društva. Ovaj koncept stoga ne obuhvaća samo humanitarne
organizacije ili udruge koje se bave zaštitom okoliša, nego i skupine kao što su
skinhedsi i agresivne navijačke skupine.
Ovom definicijom „Civilno društvo“ se proširuje dalje od pojedinaca i skupina koji
formalno i organizirano izražavaju svoje ideje. Njime se daje značaj i spontanim
udruživanjima, akcijama ili odlukama pojedinaca. Važan dio toga je da djelovanje
građana nije ograničeno na ono što je regulirano, već ima određenu slobodu i
kreativnost da nadvlada probleme koji se možda ne mogu riješiti unutar postojećeg
sistema.
To također znači da postoji mogućnost da „civilni sektor“ provede akcije koji ne
doprinose društvu već mu štete, te i njemu samom narušavaju ugled (poput tučnjava
agresivnih navijačkih skupina). Takvi događaji međutim mogu imati i pozitivnu stranu.
Oni omogućuju da određene tenzije i problemi izađu na vidjelo. Time se daje
mogućnost da se oni istraže i riješe prije nego dođe do ozbiljnijih posljedica. Na
primjer, tučnjavu dvoje ljudi nitko neće posebno primjetiti, no tučnjava dviju skupina
ljudi će privući pozornost. Ukoliko društvo identificira i otkloni uzrok takvog
ponašanja, problem će se trajno riješiti.
7
Shema 1. prikazuje polažaj civilnog sektora u demokratskom društvu.. Kako bi civilni
sektor mogao izjasniti svoje želje i stavove te postići određen utjecaj u društvu,
pojedinci iz raznih obitelji (obitelj se smata osnovnom jedinicom društva) se moraju
udružiti kako bi predstavljali „kritičnu masu“2 . Također, uloga civilnog sektora u
društvu usko je povezana sa javnim (državom) i privatnim sektorom koji imaju direktan
utjecaj na njegovo djelovanje i aktivnosti.
Shema 1. Nestalne granice civilnog društva
Izvor: Bežovan, Zrinščak, Vugec: Civilno društvo u procesu stjecanja povjerenja u Hrvatskoj i izgradnje
partnerstva s državom i drugim dionicima, str. 14 [dostupno na:
http://ceraneo.hr/dokumenti/ICD_u_Hrvatskoj.doc (10.06.2013)]
Zaključno se može reći da su sastavni dijelovi „civilnog sektora“ pojedinaci i skupine
koje se okupljaju formalno ili spontano kako bi postigli zajednički cilj i/ili izrazili
mišljenje.
Ovom analizom pojma „civilni sektor“ određen je njegov mogući raspon. S obzirom da
je u fokusu istraživanja ovog rada zaštita okoliša, u nastavku je detaljnije elaboriran
onaj dio civilnog sektora koji se bavi tim područjem.
2 Kritična masa je skupina ljudi dovoljno velika da privuče pozornost odgovornih i pokaže važnost
problema koji utječe na zajednicu.
DRŽAVA
PRIVATNI
SEKTOR
OBITELJ CIVILNO
DRUŠTVO
8
2.1.1. Obilježja civilnog sektora
U razvijenim zemljama civilni društvo obuhvaća različite sektore čiji nazivi odražavaju
njihova osnovna obilježja.
Neki od tih sektora su:
o Neprofitni sektor- sve organizacije ovog sektora se primarno ne osnivaju radi
ostvarivanja profita. Često djeluju u područjim gdje nije moguće organizirati
aktivnosti na osnovi profitabilnosti, a rade na pružanju usluga od javnog značaja.
Najčešće za njih to znači i posebni porezni tretman pri primanju donacija kako
bi se mogli financirati.
o Nevladin sektor- naglašava odvojenost od državne uprave i neovisnost o
političkom režimu. Razvio se 1950-ih radom UN-ovih agencija u zemljama
trećeg svijeta, gdje je to značilo legitimitet naspram korumpiranih vlasti i
najčešće je povezan s organizacijama koje se bave ljudskim pravima i
demokratizacijom. Ovaj naziv se, iako rasprostranjen u Hrvatskoj, smatra
neprimjerenim jer država ne može osnovati udrugu. One su po samoj definiciji
nevladine.
o Volonterski sektor- ovaj sektor se ne temelji na profitu, stoga za njega vrijedi
drugi sistem vrijednosti. Ljudi koji rade u njemu rade zbog uvjerenja da je
njihov cilj dobar i da njihov rad doprinosi društvu u cjelini kao i njima samima.
Smatra se da takav rad i uključenost u zajednicu pomaže da se ljudi razviju kao
osobe. Mnogi stoga pristaju raditi besplatno kao volonteri.
Opis gore navedenih sektora usmjeren je na opće karakteristike različitih aspekata
civilnog društva. No, bez obzira o kojem se obliku djelovanja civilnog društva radi, ono
se u pravilu uvijek zasniva na istim vrijednostim i stavovima.
9
Na temelju pregleda literature mogu se utvrditi sljedeće vrijednosti civilnog sektora
(EESC, 1999):
o Pluralizam- u pluralističkom društvu svaki član zajednice određuje svoj
doprinos zajednici u nastojanju da unaprijedi uvjete suživota s ostalima. Svi
pojedinci prepoznaju druge kao sebi ravnopravnima i sudjeluju u javnim
debatama. Sve se to događa na bazi tolerantnosti i slobodne volje.
o Autonomija- podrazumijeva da građani sami donose svoje društvene odluke.
Ovo se ipak događa unutar države koja treba osigurati okvir za njihovo
djelovanje temeljena na ustavu. Autonomija također zahtijeva neovisne
institucije koje štite osnovna ljudska prava, kako država nebi mogla jednoglasno
odlučivait o njima.
o Solidarnost- u civilnom društvu pojedinci stavljaju ograničenje na svoje vlastite
interese, te preuzimaju obaveze koje pridonose dobrobiti cijele zajednice.
o Javna osviještenost- civilno društvo omogućuje da se uspostavi komunikacijska
klima i time omogućuje socjalni kontekst „političke osviještenosti“. Ovu
političku osviještenost karakteriziraju korjeniti obrasci komunikacije, koji
omogućuju da svi građani budu informirani i uključeni. Informatičko društvo je
važno za takvu osviještenost jer tehnologija omogućuje takvu povezanost. Čak i
„neorganizirano civilno društvo“ dokle god je informirano jednim dijelom je
zajednica koja može pokrenuti promjene.
o Sudjelovanje- u demokraciji postoje 2 načian da građanin bude aktivan. Prva je
kroz političke institucije kroz debate i glasanja. Druga je pridruživanjem grupi
građana koji se duboko informiraju o nekoj temi te se zajedno bore za cilj
povezan s tom temom.
o Obrazovanje- obrazovanje je osnova civilnog društva. Ono čini temeljno znanje
i uvjerenja prema kojima se društvo razvija. Stoga obrazovanje nebi trebalo biti
samo u rukama države.
o Odgovornost- osim prava, građani imaju i određene dužnosti. U ispunjavanju
dužnosti članovi civinlog društva moraju biti odgovorni drugim članovima.
Zbog zajedničkog interesa civilno društvo je dobar kontekst za razvijanje
određenog tipa „dobrog građanstva“
10
o Subsidijarnost- u osnovnom smislu znači da više razine vlasti ulaze u neki
problem kada ga niže razine ne mogu riješiti. U smislu civilnog društva
subsidijarnost se treba shvatiti kao preporuka da se građane opunomoći da sami
riješe probleme.
Zaključno se može reći da civilni sektor treba razviti toleranciju među različitim
dijelovima društva te motivirati „obične ljude“ da se aktivno uključe u rad zajednice u
kojoj žive, odnosno da umjesto čekanja da netko riješi probleme oni sami preuzmu
odgovornost za njih.
2.1.2. Teorija „razbijenog prozora“
Postoji više uloga „civilnog društva“ koje se mogu nabrojati, i koje će biti spomenute u
ovom radu. Jedna među njima može se objasnit teorijom kriminala nazvanom „razbijeni
prozor“. Ova teorija naglašava važnost i ulogu svakodnevnih navika, uljudnosti i
običaja u smanjivanju stope kriminala.
Ova teorija kriminala zagovara stajalište da ako primjerice ostavite razbijen prozor na
zgradi, vrlo brzo će i ostali biti razbijeni. Ukoliko se on brzo popravi, ostali prozori će
ostati cijeli. Ova praksa je osobito osjetljiva u siromašnijim četvrtima gdje vođenje
primjerom ima jak utjecaj na lokalnu zajednicu.
Pouka ove teroije je da ako se aktivno ne rješe problemi koji nastaju u društvu, oni se
šire velikom brzinom. Ukoliko se neko određeno stanje (npr. razbijen prozor) ostavi
netaknuto, to daje do znanja društvu da nikome nije od interesa da se bavi tim pitanjem
te da nastavak takvog ponašanja ne prate nikakve reakcije, posljedice ili sankcije.
Također u ovom primjeru pokazuje nemar vlasti i okolice, a to samo pojačava dojam da
je objekt „isključen“ iz zajednice i nevažan.
11
2.2 POVIJESNI RAZVOJ CIVILNOG SEKTORA
Pojam „civilni sektor“ je vezan za oblik i vrstu društvenog sustava u kojem neka
zajednica ljudi živi. Tokom vremena razvile su se razne definicije i shvaćanja tog
pojma. Za razumijevanje kako je do toga došlo potrebno je proučiti njegov razvoj.
Prvi pojmovi „civilnog društva“ javljaju se u Grčkoj (politike koinona) i Rimu (societas
civilis). Po njihovom poimanju bilo je to političko društvo u kojem su aktivni građani
sudjelovali u oblikovanju lokalne politike. S vremenom je izraz „civilno društvo“
poprimao različita značenja sukladno porecima u okviru kojih je postojalo. U 18.
stoljeću dolazi do preokreta kada se civilno društvo prepoznaje kao institut koji je tu da
štiti i podučava građane kako se efikasno zaštititi od negativnih uplitanja države.
U 18. i 19. stoljeću pojam se promatra u okviru tadašnjih društvenih promjena. U tom se
razdoblju civilno poistovjećuje sa uljuđeno, kultivirano. Jedan autor iz tog vremena,
Alexis de Tocqueville, u svom djelu "O demokraciji u Americi" opisuje civilno društvo
kroz duh zajedništva koji je vladao u američkom društvu tog vremena, a očitovao se
kroz supostojanje brojnih udruga, organizacija i sveprisutnog volonterstva.
Teorija „civilnog društva“ počinje se obnavljati 70-ih godina 20. stoljeća te opet prati
različite smjerove razvoja. Pri tome se treba istaknuti da više nisu samo bogati i moćni
ti koji djeluju pri osnivanju društva i organizacija već i obični građani s prosječnim
primanjima. U razvijenim zapadnim državama dolazi do krize takozvane „države
blagostanja“ (temeljene na slobodnom tržištu i demokratskom političkom sistemu) koja
je pokazala da ne može ispuniti sva svoja obećanja. Poticaj za ponovni razvoj „civilnog
sektora“ daju naftna i ekonomska kriza, rat u Vijetnamu te kriza vrijednosti društva koja
ima za posljedicu pojavu novih društvenih pokreta: ekoloških, anti-ratnih, anti-
nuklearnih, feminističkih, kao i pokreta za jednaka ljudska prava.
Jedan od fenomena koji se počeo događati kroz ovakav razvoj „civilnog društva“ jest
takozvana „globalizacija odozdo“. Naziv proizlazi iz pretpostavke da „ujedinjenje“
kreće od običnih ljudi, dakle od „dna“ društva, a ne od velikih organizacija i vlasti,
12
odnosno viših društvenih instanci. Građani su se počeli organizirati kako bi djelovali na
međunarodnoj razini i rješavali probleme koji nadilaze nacionalne okvire. To su
najčešće problemi vezani za zaštitu temeljnih ljudskih prava i zaštitu okoliša. S takvim
ciljem su nastali Greenpeace, Amnesty International, Earthwatch International, Institute
for Sustainable Communities, i mnoge druge organizacije.
U razvijenim zemljama razvila se paradigma „civilno društvo-pravna država“ koja pod
„civilnim društvom“ smatra dobrovoljno, spontano i nenasilno samoorganizirane
građane koji se bore za svoja prava i protiv zlouporabe vlasti. Ova ideja djelovanja
„civilnog drušva“ u razvijenim zemljama traje još i danas.
2.3. CIVILNI SEKTOR I ZAŠTITA OKOLIŠA
Civilni sektor se tokom godina kroz djelovanje različitih udruga, akcija, inicjativa i
ostalih oblika organizacija pokazao efikasan u rješavanju širokog dijapazona problema,
te time dokazao da ima sposobnost zainteresirati i uključiti širu zajednicu u rješavanje
ključnih ekoloških, socijalnih i gospodarskih pitanja.
Jedan od tih problema je i zaštita okoliša. Glavni razlog zašto su lokalne zajednice
aktivnije u zaštiti svog okoliša je taj da na njih izravno utječu bilo kakve negativne
promjene koje nastaju u njemu. Primjerice, otvaranje proizvodnog pogona koji ne
zadovoljava propisane standarde zaštite okoliša u blizini turističkog naselja može
ozbiljno zagaditi okoliš i povećati rizik od raznih obljenja te time uništiti lokalni
turizam. Stoga svaka osvještena zajednica ima visoku motivaciju i dobar razlog da uloži
napor u očuvanje svog okoliša. Razine aktivnosti mogu biti od one osobne, gdje npr.
pojedinac samoinicijativno odluči odvajati otpad, do one društvene, gdje šira javnost
vrši pritisk na vlast za donošenje određenih odluka važnih za zaštitu okoliša. U
kontekstu navedenog primjera, civilni sektor može potaknuti vlast da ne izda dozvolu za
rad vlasniku proizvodnog pogona sve dok ga ne prilagodi propisanim standardima
zaštite okoliša.
13
Globalna važnost civilnog sektora u implementaciji općih načela zaštite okoliša i
održivog razvoja u sva područja ljudskog djelovanja istaknuta je i u Programu za okoliš
Ujedinjenih naroda poznatim pod nazivom Agenda 21. Agenda 21 je dobrovoljni akt
koji je do 2005. godine potpisalo 173 zemlje a potiče na ekološki efikasan i društveno
odgovoran razvoj nacionalnih ekonomija.
Uloga pojedinaca, nevladinih organizacija i ostalih civilnih aktera posebno je naglašena
u sekciji programa „Jačanje uloge nevladinih organizacija: partneri za održivi razvoj“ u
okviru Agende 21. U njemu stoji da “nevladine organizacije imaju iskustvo, stručnost i
kapacitete u područjima koja će biti posebno važna u implementaciji održivog razvoja
kao okolišno prihvatljivog i društveno odgovornog procesa. Međunarodna mreža
nevladinih organizacija svojom ekspertizom i logistikom mogu doprinijeti ostvarenju
glavnih ciljeva održivog razvoja.“
14
3. CIVILNI SEKTOR U REPUBLICI HRVATSKOJ
Kompleksnost ove tematike zahtijeva da se ona obradi kroz sljedeće tematske jedinice:
1) Razvoj civilnog sektora u Republici Hrvatskoj, 2) Pravila i propisi, 3) Izvori
financiranja, te 4) Trenutno stanje civilnog sektora u Hrvatskoj.
3.1. RAZVOJ CIVILNOG SEKTORA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Prvi oblici udruživanja na području Republike Hrvatske bile su zaklade i bratovštine u
srednjem vijeku. Kroz njihov rad su se bogatiji plemići i trgovci isticali filantropijom i
povratkom jednog dijela imutka društvu.
U drugoj polovici 19. stoljeća javljaju se preteće današnjeg civilnog društva. Bogati
stanovnici započinju inicijative za otvaranje bolnica, sirotišta, škola i sl. U 20. stoljeću
prisutan oblik civilne organiziranosti su zaklade. Jedan od stalnih oblika aktivnosti
civilnog društa provodila je crkva i njene organizacije. One su radili na humanitarnom
radu pomaganja potrebitima i zbrinjavanjem beskućnika.
Uspostavom komunizma kao državnog uređenja došlo je do zamiranja civilnog društva.
Budući da socjalizam postavlja državu kao glavnog pružatelja usluga, udruge, zaklade i
ostali oblici udruživanja našli su se u situaciji gdje službeno njihove aktivnosti nisu
potrebne.
Unutar Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) službeno je postojala
ustavna odredba da se građani mogu okupljati i udruživati. Međutim ta okupljanja su
strogo nadgeldana od komunističke partije te ograničavana. 1982. godine donesen je
„Zakon o društvenim organizacijama i udruženjima građana“ kao temeljni zakonski
okvir koji uređuje pravo na slobodno udruživanje. U osnovi dopuštena su 2 oblika
udruživanja- društvene organizacije koje su bile ovisne o državi radi provođenja svojih
aktivnosti i udruženja građana koje nisu uživale nikakve povlastice i zakonski su bila
destimulirana. Neformalno okupljanje je bilo zabranjeno.
15
1990. godine donesen je „Ustav Republike Hrvatske“ koji je uredio pitanje slobode
mišljenja slobodnog udruživanja i okupljanja. Time se stvorio temelj za razvoj civilnog
društva, međutim tadašnja politika nije ga smatrala važnim za razvoj države. Pitanje
civilnog društva je stoga često zanemarivano ili odgađano te je zbog toga bilo potrebno
7 godina da se donese zakon o načinu rada nevladinih organizacija.
U tablici 1 dan je rezime razvoja zakonodavnog okvira u RH.
Tablica 1. Razvoj zakonodavstva iz područja rada udruga u RH
Izvor: UNDP: Razvoj civilnog društva u Hrvatskoj, str 14.
[dostupno na:
http://www.undp.hr/upload/file/113/56995/FILENAME/razvoj_civilnog_drustva_u_hrvatskoj.pdf
(09.05.2013)]
Zakon o udrugama iz 1997. je izazvao određeni broj prigovora jer je vlasništvo nad
nekretninama prenio na državu koja ju je kasnije vraćala udrugama. U literaturi se
navodi da se pogodovalo udrugama koje su bile osnovane ili vođene osobama iz politike
s vlastitim interesima. To ukazuje na nedostatke tadašnjeg zakona. U radu Paul Stubbsa
„New Times?: Towards a Political Economy of ‘Civil Society’ In Contemporary
Croatia.„ iz 2001. ovaj zakon se ocjenjuje kao jedan od najrepresivnijih u regiji u to
doba.
Zakon nije donio pravila o neformalnom udruživanju građana, već samo pravni položaj
udruga koje se registriraju i stječu pravnu osobnost. Također je sadržavao odredbe koje
su diskriminirale strance u odnosu na domaće državljane te omogućio registracijskom
16
tijelu da iz bilo kojih razloga odredi zabranu rada neke udruge. Propisane su visoke
novčane kazne za prekršaje, itd.
Službeno nisu postojali jasni kriteriji prema kojima su se organizacije koje djeluju za
opće dobro mogle razlikovati od organizacija koje se osnivaju radi zadovoljavanja
potreba svojih članova.
Tokom 1990-ih godina civilno društvo je imalo fluktuirajući razvoj. Tokom
Domovinskog rata naglo je narastao broj civilnih društava u Hrvatskoj. To je bilo
potaknuto najvećom mjerom humanitarnim akcijama te donacijama iz inozemstva radi
slidarnosti u ratnim vremenima. Većina osnovanih društava su bile udruge koje su se
bavile humanitarnim radom: zbrinjavanjem beskućnika, osiguravanjem hrane i lijekova,
ujedinjavanjem obitelji i ostalim aktivnostima.
Po završetku rata prestaje potreba za tolikom humanitarnom angžiranošću i udrugama, a
mnoge strane donacije prestaju pristizati u Hrvatsku. Također slabi angažiranost
građana u radu trećeg sektora. Ovo je povezano s produbljenjem gospodarske krize i
problemima koji nastaju u poslije ratnom razdoblju. Fokus građanstva je uglavnom
usmjeren prema obitelji i rodbini.
Pomoć izvana dolazila je u Hrvatsku i na druge načine osim stranih dotacija. Strane
organizacije poticale su osnivanje udruga, a organizirane su razne radionice i
obučavanja za domaće ljude. Na žalost njihova evidencija se nije vodila. Također se
često preuzimalo strane programe i ciljeve koji na žalost nisu bili primjereni za uvjete u
Hrvatskoj, a da ih se prethodno nije kritički preispitalo ili prilagodilo. Zbog toga je
prosječnim Hrvatima bilo teško shvatiti svrhu i važnost civilnog društva. Tijekom 90-ih
godina dio civilnih organizacija, poduprt svemoćnim političkim elitama, imao je
“monopol” na dobivanje donacija od gospodarstva. Takva je praksa dijelom dovela do
nepopularnosti ideje partnerstva (UNDP, str. 39).
Država nije prepoznala značaj civilnog sektora te ga je čak smatrala neprijateljem zbog
osporavanja nekih odluka koje su bile donesene. To je jedan od razloga zbog kojeg je
17
do 2001. godine Hrvatska bila jedina srednjoeuropksa tranzicijska zemlja u kojoj se,
osim za sport i kulturu, nisu mogle dati neoporezive donacije u sveopće svrhe.
Takav nedostatak zakonskog okvira za djelovanje civilnih duštava imao je velike
negativne posljedice za njihov razvoj. Najveće su bile nemogućnost pravilnog
djelovanja udruga te percepcija građana koja ih je vidjela kao neprofesionalne i
netransparentne. Velik broj organizacija je imao problema zbog nedostatka iskusnog
vodstva, loše umreženosti, nedostatka suradnje s medijima i drugih slabosti.
Važan događaj za razvoj civilnog društva je bio osnivanje Ureda Vlade Republike
Hrvatske za udruge (ili skraćeno Ured za udruge) 1998. godine. Ured je osnovan
zahvaljujući inozemnim pritiscima na Vladu. On je na sebe preuzeo praćenje rada i
djelovanja udruga koje ostvaruju potporu iz državnog proračuna. Također Ured
kontrolira namjensko korištenje proračunskih sredstava koje su udruge dobile, te
podnosi izvještaje Povjerenstvu Vlade Republike Hrvatske o aktivnostima udruga.
Početni problem rada Ureda je bili su ograničeni ljudski resursi. U početku je troje ljudi
obavljalo posao za koji ih je bilo potrebno barem desetak. Stoga je dio opsega rada
Ureda ostao mrtvo slovo na papiru. Nakon izbora 2000. godine dolazi do promjene
vladajuće stranke i nova vlada pokazuje više inicjative za suradnju s civilnim sektorom.
Vlada je napravila „Program suradnje Vlade Republike Hrvatske i nevladinog,
neprofitnog sektora u Republici Hrvatskoj“. U njemu je definiran status programa,
načela i oblici suradnje. Međutim prema samom tekstu program je dokument koji se
odnosi na suradnju Vlade i Sektora, te kao takav nije zakonski obvezujući dokument. U
njemu se ne navodi posebna uloga civilog društva ili mogućnost partnerstva vlade i
nevladinih organizacija.
Ustavni sud Republike Hrvatske je 2000. godine ustvrdio da je su mnoge odredbe
„zakona o udrugama“ neustavne, te da ih treba promijeniti, što je i učinjeno 2001.
Njime se uvodi svojstvo pravne osobe za udruge, za osnivanje udruge dovoljne su 3
osobe (za razliku od prethodinih 10), smanjene su kazne za prekršaje, pravne i fizičke
osobe mogu neprofitnim udrugama dati porezno priznat rashod do 2% svojih prihoda, te
18
mnoge druge promjene. Ovime je bitno olakšano osnivanje i djelovanje udruga, što je
pospješilo razvoj civilnog društva.
Vlada je osnovala „Nacionalnu zakladu za razvoj civilnog društva“ 2003. godine. Cilj je
bio decentralizacija raspodjele sredstava i odlučivanja. Zadaća Zaklade je da pruža
stručnu i financijsku potporu razvoju civilnoga društva, osigurava podršku programima
koji promiču održivost neprofitnog, nevladinog sektora, međusektorsku suradnju,
građanske inicijative, filantropiju, volonterstvo te unapređuju demokratske institucije
društva.
2007. godina imala je veliki značaj za razvoj civilnog sektora i za zaštitu okoliša.
Donesen je zakon o volonterstvu. On je definirao status ljudi koji ulažu svoje slobodno
vrijeme u dobrobit zajednice, njihova prava i obveze, te njihove nagrade. Time je
osiguran legalni okvir protiv iskorištavanja volontera, osigurana im je minimalna
zakonska sigurnost i dodan je poticaj u obliku godišne nagrade za najboljeg
volonter/volonterku. Također donesen je zakon o zaštiti okoliša. Njime je službeno
postavljen zakonski okvir za stvaranje strategija rješavanja problema otpada, zaštite
biljaka, provođenje održivog razvoja te ostalih aktivnosti i definirani su svi odgovorni
za njeno provođenje.
Uz njega je osnovano i ministarstvo zaštite okoliša. Time je briga o okruženju dobila
svoje službeno tijelo u vladi koje je dužno provoditi mjere zaštite definirane u zakonu.
Najvažnije za civilni sektor jest da je ozakonjeno njegovo sudjelovanje u raznim
odlukama vezanim za ekološka pitanja. To je omogućeno Arhuškom konvencijom
donesenom u Danskoj 1998. godine. Njena definicija je „konvencija o pristupu
informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima
okoliša“, koja deklarira da se problemi zagađenja ne mogu riješiti ako svi sudionici
društva nisu uključeni u njihovo rješavanje. Informiranje javnosti je regulirano
odredbom o informiranju javnosti donesenoj 2008. godine. Detaljnija obrada ove
odredbe se nalazi u sljedećem potpoglavlju.
19
2009. godine vlada donosi Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u
postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata, kao dio strategije suradnje s
civilnim sektorom. Kodeks je postignut savjetovanjem ureda za udruge i savjeta za
razvoj civilnog društva s udrugama civilngo društva. Njime se definiraju načela,
standardi i mjere za savjetovanje s javnošću te smjernice za provedbu.
2006. godine donesena je strategija Naiconalna strategija stvaranja poticajnog okruženja
za razvoj civilnoga društva 20012-2016. U njom je definiran određen broj mjera koje se
trebaju provesti kako bi se pospješio razvoj civilnog sektora. Prema tablici br. 2 vidi se
da se od 103 mjere predviđene za razdoblje 2006-2011 provodilo njih 93. To čini 90%
mjera koje su uspjele započeti s provedbom. Uspješno je provedeno 37 mjera što je
otprilike 35% u odnosu na ukupan broj mjera. Djelomično provedeno je 56 što čini
otprilike 54%. Broj mjera koje kasne s provedbom je 66 ili oko 64%. Ako se uzme u
obzir da je za provedbu mjera potrebna koordinaciju više desetaka tijela državne
uprave, lokalne i regionalne samouprave te izvaninstitucionalnih aktera, uspješnost
provedbe Operativnog plana Nacionalne strategije se smatra zadovoljavajućom.
20
Tablica 2. Provedenost mjera planiranih strategijom stvaranja poticajnog okruženja za
razvoj civilnoga društva 2006-2011
Izvor: Naiconalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva 20012-2016, str.
73, [dostupno na: http://www.uzuvrh.hr/userfiles/file/Nacionalna%20strategija%20FINAL.pdf
(18.05.2013)]
Ovo je bio razvoj legalnog okvira u kojem je nastalo u razvijalo se civilno društvo na
području Republike Hrvatske do danas. Uz razvoj okvira u Hrvatskoj je konstantno u
porastu broj osnovanih udruga. Problem je što se ne može provjeriti jesu li sve udruge
aktivne ili nisu.
21
3.2. PRAVILA I PROPISI
Kako bi civilno društvo moglo funkcionirati i ispunjavati kriterij transparentnosti, mora
djelovati prema određenim pravilima i zakonima. Ta pravila donosi i regulira Hrvatska
vlada kojoj organizacije moraju podnositi izvješća o svojim aktivnostima.
U zakonu o udrugama Republike Hrvatske (NN 88/01, 11/02) trenutno je na snazi
sljedeća definicija udruga: „Udruga u smislu ovoga Zakona je svaki oblik slobodnog i
dobrovoljnog udruživanja više fizičkih, odnosno pravnih osoba, koje se, radi zaštite
njihovih probitaka ili zauzimanja za zaštitu ljudskih prava i sloboda, te ekološka,
humanitarna, informacijska, kulturna, nacionalna, pronatalitetna, prosvjetna, socijalna,
strukovna, športska, tehnička, zdravstvena, znanstvena ili druga uvjerenja i ciljeve, a
bez namjere stjecanja dobiti, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i djelovanje
toga oblika udruživanja.“ Iz ove definicije vidi se da vlada trenutačno ima definiciju
udruge koja odgovara karakteristikama civilnog društva, opisanim ranije u radu.
U kontekstu civilnog sektora i zaštite okoliša, udruge djeluju na nekoliko načina od
kojih su neki zakonski regulirani.
Jedan način je sudjelovanje u donošenju odluka vezanih za aktivnosti koje utječu na
okoliš. To se može ostvariti putem javnih rasprava o primjercice donošenju nekog
zakona ili valjanosti studije utjecaja na okoliš koja je izrađena za potrebe nekog
investicijskog projekta. To je regulirano „Udredbom o informiranju i sudjelovanju
javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša“ (NN br. 110/2007). Njom
je određeno da se javnost treba informirati 30 dana o postupku izrade strateške studije
na utjecaj okoliša.
Ukoliko se provodi javna rasprava, ona mora biti najavljena barem 8 dana prije njenog
početka. Obavijest o javnoj raspravi daje se na internetskoj stranici nadležnog tijela i u
dnevnom tisku, a dopušteni su i drugi mediji poput lokalnih glasila.
22
Nakon najavljivanja javne rasprave počinje „javni uvid“. To je proces kojim se
dokumentacija vezana za predmet rasprave stavlja na dostupnost javnosti. Način na koji
se javni uvid provodi nije propisan već je na svakoj lokalnoj vlasti da ga odredi.
U toku javne rasprave javnost pita pitanja o rješenjima, daje prijedloge i primjedbe.
Prema Zakonu o zaštiti okoliša sve primjedbe, razmišljanja i prijedlozi se moraju
razmotriti prije donošenje odluka. Ukoliko se predmet na temelju mišljenja, prijedloga i
primjedbi toliko promijenio da postavljena rješenja više nisu usklađena s njegovim
odrednicama, ponavlja se javna rasprava. Ako se nakon 2 ponovljene rasprave ne
postigne konsenzus s javnošću, donosi se odluka o izradi novog predmeta rasprave.
Ukoliko predmet prođe, a javnost koja je sudjelovala na javnom uvidu smatra da nije
ispravan, može se uložiti žalba Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog uređenja i
graditeljstva ili podnijeti tužbu nadležnom sudu.
Ukoliko građani ili udruge smatraju da se nešto protivi zakonu ili njihovim interesima, a
nisu u mogućnosti utjecati na to kroz javnu raspravu ili neki drugi oblik javnog
izjašnjavanja, mogu organizirati referendum. Referendum je oblik neposrednog
odlučivanja birača/građana o jednom konkretnom pitanju gdje se izjašnjavaju za ili
protiv. U slučaju odluke o ekološkim pitanjima referendumi su u Hrvatskoj do sada bili
samo lokalni.
Lokalni referendum se smatra pravovaljanim samo ako izađe većina stanovništva
upisanih u popis birača te lokalne jedinice. Odluka referenduma je obvezujuća, a mora
biti donesena većinom glasova (50%+1 glas) od većine registriranih birača (minimalna
izlaznost na referendum je 50% birača) koji borave na tom području. Izjašnjavanje
birača o potrebi za referendumom traje 15 dana, a potrebno je 20% potpisa od ukupnog
biračkog tijela. Referendum se mora održati između 20 i 40 dana od odluke o
održavanju referenduma, a troškove snosi lokalna jedinica samouprave.
Ukoliko je referendum uspješan, odluka je obvezujuća za vlasti na godinu dana, poslije
čega se može provesti odluka suprotnu referendumu.
23
Nakon što se iscrpe legalni postupci utjecja na odluke, treba spomenuti i prava koja ima
civilni sektor u svojoj ulozi ispravljanja odluka vlasti kao četvrti način utjecaja ovog
sektora. Jedno od važnih je pravo na „civilni neposluh“, što znači da društvo može
osporiti odluke vlade izvan zakonom određenih aktivnsoti, no i dalje unutar nekih
granica.
To je u „Nacionalnoj strategiji stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog
društva“ (Vlada Republike Hrvatske, 2012) opisano na sljedeći način: „Premda svaka
od tih grupacija ima uglavnom jasno artikuliranu vrijednosnu ili interesnu
orijentaciju, njihova sloboda izražavanja, udruživanja, javnog okupljanja,
građanskog neposluha i djelovanja ne smije ovisiti o tome o kakvim je
vrednotama ili interesima riječ, a jedino dopustivo ograničenje može proizaći iz
zahtjeva da se ne ugrozi sloboda svih drugih te da se ne narušavaju ustavne vrijednosti
(vrednote).“
Prema ovoj izjavi, civilna društva imaju pravo protiviti se donesenim odlukama i
oglušivanjem na zakone i zahtjeve države te protestirati protiv njih, dokle god to rade na
civilizirani način bez ugrožavanja okoline.
3.3 IZVORI FINANCIRANJA
Kao i svaka druga organizacija, udruge, inicjative i ostala udruženja civilnog sektora
trebaju financijsku potporu da bi mogla funkcionirati. Oblik i način njihove potpore se
mijenjao sukladno promjeni zakonskog okvira. Danas se udruge financiraju na dva
načina. Prvi je izravnim novčanim ili naturalnim oblicima, to jest izravnim
financiranjem. Drugi je putem poreznih olakšica i drugih povlastica, to jest neizravnim
financiranjem.
U izravna financiranja spadaju privatne donacije gospodarskih subjekta i građana, javne
državne donacije koje dodjeljuje vlada, županije, gradovi i općine, a državna sredstva se
24
mogu dobivati i temeljem ugovora za posebno ugovorene poslove, zatim članarine, tj.
sredstva koja daju članovi pojedinih organizacija, prihod iz djelatnosti (izdavaštvo,
konzalting...) te strana sredstva koja se dodjeljuju iz inozemnih programa namijenjenih
razvoju civilnog društva te privatne strane donacije.
Državna sredstva se od 1998. godine dodjeljuju putem natječaja. Natječaje mogu
objavljivati ministarstva, Ured za udruge, Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga
društva, te jedinice lokalne samouprave. Svatko odlučuje koliko će novca i na koji
način podijeliti.
Ured za udruge i Nacionalna zaklada kao institucije imaju više izvora prikupljanja
sredstava i njihova struktura se svake godine mijenja. Izvori financija su Državni
proračun, igre na sreću u iznosu 50 posto ukupnoga prihoda, Europski integracijski i
socjalni fondovi te donacije.
Iz Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva udruge se financiraju godinu dana, a
programi 3 godine. Poslije toga potrebno je ponovno se prijaviti na natječaj. Na natječaj
se mogu prijaviti udruge s radom u području demokratizacije i razvoja civilnog društva,
te institucionalnoj podršci stabilizaciji i/ili razvoju udruge. Demokratizacija i razvoj
civilnog društva ima 3 podteme, moguće je prijaviti se za za obadvije teme ali samo
jednu podtemu, inače se prijava smatra nevaljanom. Kriteriji za odabir pojekata za
financiranje su fokusirani na korist za širu zajednicu, održivost te razvoj društva kao
cjeline.
Prema izvještaju Nacionalne zaklade, organizacije civilnog društva su 2012. godine
imale najmanje izvora financiranja iz privatnog sektora i od strane građana. To ne treba
čuditi budući da je Hrvatska službeno još uvijek u recesiji. Dok ljudi moraju razmišljati
o svojim egzistenclajnim potrebama malo je vjerojatno da će puno davati u općekorisne
svrhe. Uz to je vidljivo da najveća potpora dolazi iz inozemstva, pogotovo iz sredstava
Europske unije.
25
Važan aspekt financiranja u ovom radu je koliki se udio sredstava troši na udruge koje
se bave očuvanjem okoliša. Ured za udruge je 2011 godine dodijelilo 541.819.046,90
kn potpore civilnom sektoru, od toga 3.153.697,72 kn za zaštitu okoliša (cf: Tablica 3.).
To čini otprilike 0.6% dodijeljenih sredstava. Iz toga se može zaključiti da se relativno
malo sredstava izdvaja za rad civilnog sektora koji djeluje u cilju očuvanja okoliša.
Većinom se izdvaja za Sport, pomoć invalidima i socjalno ugroženima te promicanje
kulture i zaštite prirode.
Tablica 3. Financiranje rada udruga u 2011. godini
Izvor: Ured za udruge, izviješće za financiranje projekata i programa za 2011 godinu, [dostupno na:
http://www.uzuvrh.hr/userfiles/file/Izvjesce%20o%20financiranju%20projekata%20i%20programa%20u
%202011%20%28LowRes%29.pdf (20.05.2013)]
Ovakva izdavanja su odraz povijesnog razvoja civilnog društva u Hrvatskoj. Od samog
početka sportske aktivnosti su dobivale najviše pažnje i sredstava, kroz vrijeme rata se
razvijala solidarnost među ljudima, a kultura se razvila zahvaljujući mogim očuvanim
kulturnim dobrima koja se održavaju. Uključivanje prirode u zaštitu kulture nije
objašnjeno u izvještaju.
26
Tablica 4. Struktura alociranih sredstava u zaštitu okoliša i održivi razvoj u 2011.
godini
Izvor: Ured za udruge, izviješće za financiranje projekata i programa za 2011 godinu, [dostupno na:
http://www.uzuvrh.hr/userfiles/file/Izvjesce%20o%20financiranju%20projekata%20i%20programa%20u
%202011%20%28LowRes%29.pdf (20.05.2013)]
U tablici 4. se vidi da je većina sredstava koja su alocirana na rad udruga u području
zaštite okoliša i održivog razvoja namijenjena institucionalnoj potpori udrugama te
općenito zaštiti okoliša. Slijede obrazovanje i suradnja s nešto manje udjela, dok su
ostala područja vidljivo manje financirana.
Jedan od važnih čimbenika financiranja je i Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, kao
službeno tijelo u vladi koje treba brinuti o stanju okoliša u Republici Hrvatskoj.
Iz tablice 5 je vidljivo da, iako varira, trend ostvarenih potpora i broj udruga koje se
prijavljuju na njih raste. U 2011. godini odobreno je financiranje 39 projekata od 39
udruga u iznosu od 910 000 kn. Podaci za 2010. i 2012. nisu objavljeni na stranicama
ministarstva. Ovaj pad u dodjeli sredstava može biti posljedica smanjenih proračunskih
sredstava ministarstva do kojih je došlo usljed krize i manje zainteresiranosti za prijavu
na njihove natječaje.
27
Tablica 5. Financijske potpore Ministarstva zaštite okoliša za civilni sekotr u razdoblju
od 1999. do 2009. godine
Izvor: Financiranje projekata/programa udruga, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, 2013, str 1,
[dostupno na: http://www.mzoip.hr/doc/Udruge/Opce_informacije_2009.pdf (21.05.2013)]
U Hrvatskoj trenutačno ne postoje posebne porezne povlastice ili olakšice za rad
civilnog sektora. Jedino uvezena humanitarna pomoć iz inozemstva koja je dana
vjerskim ustanovama ne podliježe plaćanju PDV-a.
3.4. TRENUTNO STANJE CIVILNOG SEKTORA U HRVATSKOJ
Ocjena stanja civilnog sektora u Republici Hrvatskoj dana je temeljem CIVICUS-ovog3
indeksa civilnog društva ( eng. civil society indeks, u daljnjem tekstu: CSI) iz 2011.
Godine.
CSI ima 5 jezgrenih dimenzija kojima ocjenuje stanje u civilnom društvu (CIVICUS
civil society index in croatia, 2011):
o Angažiranost građana - koliko se građani uključuju u društvene i političke
inicjative.
o Razina organizacije - razina do koje je civilno društvo institucionalizirano.
o Prakticiranje vrijednosti - razina do koje civilno društvo promovira i provodi
svoje glavne vrijednosti.
3 CIVICUS je latinski izraz koji znači „gradski/mjesni“ ili „od zajednice“
28
o Primjećeni utjecaj - opseg u kojem civilno drštvo može utjecati na društvene i
političke arene.
o Vanjska okolina - soclano-ekonomsko, političko i kulturno okruženje u kojem
civilno društvo djeluje.
Ove jezgrene vrijednosti se računaju na ljestvici od 0 do 100%. Te ljestvice
predstavljaju razinu do koje su sve varijable koje predstavljaju te vrijednosti u prosjeku
razvijene. Dakle vrijednosti svih varijabli (od 0 do 100) se zbroje i podijele se sa brojem
variajbli čime se dobije svaka jezgrena vrijednost. Prve 4 vrijednosti se postave u
vrijednosti koordinatnog sustava (koji nema negativne vrijednosti) i time se dobije
„dijamant civilnog indeksa“. Oko njega se ucrta pravilan dijamant koji označava
savršeno stanje, to jest kada su sve vrijednosti maksimalno razvijene i njihova razina
iznoi 100%. Na kraju treba dodati vanjsku okolinu u obliku kružnice koja prolazi kroz
sve dijelove. Savršena okolina bi bila predstavljena kružnicom koja prolazi kroz vrhove
dijamanta i okružuje ga. Primjer ovog dijamanta prikazan je shemom 2.
Shema 2. CIVICUS-ov CSI dijamant
Izvor: CIVICUS Civil Society Index in Croatia, str. 12,
[dostupno na:
http://www.civicus.org/images/stories/csi/csi_phase2/croatia%20csi%20analytical%20country%20report.
pdf (28.05.2013)]
29
Prema CIVICUS-ovom istraživanju o snazi društvenog djelovanja u Republici
Hrvatskoj središnja vlada, premijer, političke stranke te gradonačelnik Grada Zagreba
imaju najveći društveni utjecaj. Navedeni akteri zajedno sa financijskim institucijama
čine srž društvene snage u Hrvatskoj. Prema istom istraživanju, katolička crkva ima
značajan društveni utjecaj ali njeno djelovanje nije usko povezano s državom. EU
također ima veliki utjecaj, premda ju domaći političari uglavnom koriste za provedbu
nekih reformi. Civilni sektor nema veliki društveni utjecaj i uglavnom je marginaliziran.
Ovaj omjer društvenih snaga u Republici Hrvatskoj ilistriran je na sljedećoj shemi.
Shema 3. Društvene snage u Republici Hrvatskoj 2011.
Izvor: CIVICUS Civil Society Index in Croatia, str. 16,
[dostupno na:
http://www.civicus.org/images/stories/csi/csi_phase2/croatia%20csi%20analytical%20country%20report.pdf (28.05.2013)]
U nastavku ove tematske jedinice detaljnije su obrađene i objašnjene jezgrene
vrijednosti CIVICUS-ovog dijamanta za Republiku Hrvatsku, kao i njihove
poddimenzije. Sukladno prethodno navedenoj kvalifikaciji, Svaka vrijednosti različitih
30
dimenzija društvenog djelovanja u Hrvatskoj su sljedeće (CIVICUS civil society index
in croatia, 25.05.2013):
1. Angažiranost građana
Pod angažiranosti građana smatraju se formalne i neformalne aktivnosti koje pojedinci
poduzimaju kako bi unaprijedili zajedničke interese na različitim razinama. Ona
uključuje veličinu, snagu i rezonantnost građanstva kao i širinu i dubinu njihove
uključenosti. Na društvenoj strani to je uključenost u akcije zaštite okoliša, akcije
izgradnje društvenog kapitala i dr., a na političkoj strani potpisivanje peticija,
bojkotiranje i druge akcije kojima se utječe na političke odluke.
Ova dimenzija ima 5 pod-dimenzija koje su ilustrirane u Grafikonu 1.
Grafikon 1. Vrijednosti pod-dimenzija angažiranosti građana
Izvor: CIVICUS Civil Society Index in Croatia, str. 19, [dostupno na:
http://www.civicus.org/images/stories/csi/csi_phase2/croatia%20csi%20analytical%20country%20report.
pdf (29.05.2013)]
Angžiransot građana najslabije je ocjenjena u CIVICUS-ovom dijamatu. Najveći
problem je niska razina participacije građana i nerazvijena kultura volonterstva u
općekorisne svrhe. Dubina uključenosti građana je jača od širine, što daje do zananja da
31
su uključeni građani vrlo aktivni u ovom području. Diverzifikacija uključenosti
pokazuje da su građani angažirani u različitim aktivnostima, to jest da nisu svi
koncentrirani na samo jedno područje. Politička angažiranost je nešto jača u širini, a
slabija u dubini negoli društvena, a diverzifikacija je skoro ista.
2. Razina organizacije
Ova dimenzija pokazuje razinu institucionaliziranosti te složenosti i razvijenosti
organizacija civilnog društva. Ocjena ovog indeksa od 60 ukazuje na to da se zadnjih
godina infrastruktura za razvoj civilnog sektora u Hrvatskoj uspjela poboljšati.
Vrijednosti poddimenzija mogu se vidjeti na Grafikonu 2.
Grafikon 2. Vrijednosti pod-dimenzija razine organizacije
Izvor: CIVICUS Civil Society Index in Croatia, str. 24, [dostupno na:
http://www.civicus.org/images/stories/csi/csi_phase2/croatia%20csi%20analytical%20country%20report.
pdf (29.05.2013)
Prema podacima iz Grafikona 2. proizlazi da većina udruga ima određeni oblik interne
kontrole (internal governance) poput upravnog odbora te pripada nekoj krovnoj
organizaciji (infrastructure). Komunikacija među subjektima civilnog društva je također
visoko ocijenjena. Ljuski resursi su i dalje najveći izazov u održavanju rada civilnog
sekora, a veliki problem predstavlja odlazak mladih educiranih građana. Financijsko
32
stanje u civilnom sektor je mnogo bolje nego u ranijim godinama. Treba uzeti u obzir da
razvijene udruge imaju mnogo veće mogućnosti odgovoriti na anketu kojom se
provodilo istraživanje te je moguće da ovi rezultati pokazuju bolje stanje udruga od
onog stvarnog. Oko 15% hrvatskih udruga je povezano s meunarodnim drugama preko
kojih se mogu dobiti razne potpore za rad.
3. Prakticiranje vrijednosti
Cilj ove dimenzije je ne samo proučiti koliko se udruge zalažu za neke društvene
vrijednosti već poštuju li ih u praksi. Ona prikazuje razinu integriteta civilnog sektora.
Vrijednosti ovih poddimenzija se mogu iščitati iz grafikona 3.
Grafikon 3. Vrijednosti pod-dimenzija prakticiranja vrijednosti
Izvor: CIVICUS Civil Society Index in Croatia, str. 30, [dostupno na:
http://www.civicus.org/images/stories/csi/csi_phase2/croatia%20csi%20analytical%20country%20report.
pdf (29.05.2013)
Vrijednost prve poddimenzije upućuje da većina udruga svoje odluke donosi
demokratski, to jest članovi su uključeni izravno ili neizravno u donošenje odluka.
Upravljanje radom (labour regulations) se odnosi na postojanje smjernica o jednakim
mogućnostima zapošljavanja te članstvu u sindikatima i slično. Pisani standardi i
pravila (Code of conduct and transparency) još nisu široko uključeni u strukturu
33
civilnog društva s obzirom da ih mali broj udruga ima usvojene te javno objavljene.
Naglasak aktivnosti udruga je na realizaciji projekata koji su od velike društvene
važnosti, dok su organizacijski razvoj i radna prava u drugom planu. Iako relativno mali
broj udruga ima propisane interne standarde zaštite okoliša, praksa je pokazala da
većina udruga u okviru svojih djelatnosti brinu o okolišu. Mediji i dalje rijetko pišu o
akcijama građanskih inicijativa i loše su informirani o njihovoj ulozi stoga ih percipiraju
kao nekog tko traži povlastice zato što postoji. Također među stanovništvom je
uvriježeno mišljenje da se društva osnivaju kako bi se prijavljivala na natječaje i na taj
način izvlačila novac iz javnih ustanova
4. Primjećeni utjecaj
Ova dimenzija je koncentrirana na utjecaj koji civilno društvo ima na pravila i društvene
probleme, kao i na opće prihvaćene društvene stavove. Ovdje se razmatra kako civilno
društvo ocjenjuje vlastiti utjecaj ta kako eksteni akteri percipiraju utjecaj civilnog
društva. Pod-dimenzije su reagibilnost4, društveni utjecaj, utjecaj na javnu politiku te
utjecaj civilnog sektora na društvene stavove.
4 Ovaj slobodni prijevod je studentov osobni izbor. U izvještaju se koristi izraz „responsiveness“ što
doslovno znači „odgovaranje“. Student smatra da je u duhu Hrvatskog jezika reagibilnost ovdje točniji
prijevod.
34
Grafikon 4: Vrijednosti pod-dimenzija prakticiranja vrijednosti
Izvor: CIVICUS Civil Society Index in Croatia, str. 4 [dostupno na:
http://www.civicus.org/images/stories/csi/csi_phase2/croatia%20csi%20analytical%20country%20report.
pdf (29.05.2013)]
Iz grafikona se vidi da postoji razlika između vanjske i unutarnje percepcije utjecaja
civilnog društva. Reagiranje na rad javne uprave te na sudjelovanje građana u javnim
akcijama je ocjenjena s manje do 50%. Članovi društva su skloni taj utjecaj ocjeniti
većom ocjenom nego drugi dionici. Utjecaj na društvene probleme je veći nego na
političke, premda je primjećeno da se udruge danas češće pozivaju na konzultacije pri
donošenju odluka nego u prošlosti.
Mala razlika u stavovima između članova i nečlanova civilnog društva pokazuje da ono
još nema veliki utjecaj na stvaranje društvenog kapitala. Na regionalnim konzultacijama
istaknuto je da civilni akteri te vrijednosti i stavove više prakticiraju unutar civilnog
sektora nego u općenitom smislu, te da je potrebno javno promovirati te vrijednost radi
boljih rezultata.
35
5. Vanjska okolina
U okviru ove dimenzije razmatra se utjecaj neposredne okolina na razvoj civilnog
sektora. Pod-dimenzije koje se analiziraju su socjalno-ekonomski, politički i kulturni
kontekst.
Grafikon 5. Vrijednosti pod-dimenzija vanjske okoline
Izvor: CIVICUS Civil Society Index in Croatia, str. 4 [dostupno na:
http://www.civicus.org/images/stories/csi/csi_phase2/croatia%20csi%20analytical%20country%20report.pdf (29.05.2013)
Socjalno-ekonomski kontekst je ocjenjen s 54.1%. Rezultati pokazuju da su gospodarski
uvjeti vrlo nepovoljni za razvoj civilnog sektora. Jedan od najvećih problem je
nezaposlenost mladih visoko obrazovanih ljudi koji zbog toga indisponirani u pogledu
proaktivnog društvenog djelovanja. Socio-politički kontekst podrazumijeva efektivnost
države, politička prava i slobode, pravni okvir kojim se regulira civilni sektor.
Socijalno-kulturni kontekst pokazuje do koje razine društvene norme i stavovi
(povjerenje, tolerancija...) pomažu ili usporavaju razvoj civilnog društva. Povjerenje je
posebno problematično jer samo 20% građanstva koje smatra da se drugima može
vjerovati. Hrvati su se pokazali relativno tolerantni prema ljudima drukčije vjere, boje
kože i imigrantima, te manje toelrantni perma homoseksualcima i zaraženima HIV-om.
36
Temeljem predhodne analize formiran je CSI dijamant civilnog društva u Hrvatsko j koji
je prikazan Shemom 4.
Shema 4. CIVICUS-ov CSI dijamant civilnog društva u Hrvatskoj
Izvor: CIVICUS Civil Society Index in Croatia, str. 18, [dostupno na:
http://www.civicus.org/images/stories/csi/csi_phase2/croatia%20csi%20analytical%20country%20report.
pdf (29.05.2013)]
CSI dijamant civilnog društva u Hrvatskoj je relativno pravilnog oblika što ukazuje na
sličnu razinu razvijenosti svih dimenzija civilnog društva. Može se zaključiti da su
stvorene pretpostavke za budući razvoj civilnog sektora u Hrvatskoj. Dosadašnji razvoj
bio je velikim dijelom usmjeren na područje institucionalnog i zakonodavnog okvira,
dok bi se u perspektivi trebalo trebalo više fokusirati na poštivanje općih društvenih
vrijednosti te veće uključivanje građana u rad organizacija civilnog društva.
37
4. DJELOVANJE CIVILNOG SEKTORA U PODRUČJU ZAŠTITE OKOLIŠA U
REPUBLICI HRVATSKOJ
U ovom dijelu rada analiziraju se najznačajniji aspekti djelovanja civilnog sektora u
području zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj i to kroz sljedeća četiri primjera: 1) golf
tereni na Srđu, 2) spaljivanje otpada u cementari Cemex, 3) društveni vrtovi i 4) zelena
čistka
4.1. GOLF TERENI NA SRĐU
U ovm primjeru razmatra se pravo građana na referendum i utjecaj civilnog sektora na
donošenje odluka o okolišu.
4.1.1 Povijest projekta
Projekt se odnosi na izgradnju golf terena, smještajnih kapaciteta i športsko
rekreacijskog centra (ŠRC) iznad grada Dubrovnika na platou zvanom Srđ. Trenutni
investitor u golf resort je Razvoj golf d.o.o. iz Zagreba, a studiju o utjecaju golf terena
na okoliš izradila je tvrtka Ecoina.
U kratkom kronološkom pregledu događaja može se reći da je projekt je započeo kada
je 2003 tvrtka Golf park Srđ d.o.o. pokazao interes za kupnju parcela Srđa. Prethodno je
bilo ideja o takvim poduhvatima, no to je bilo moguće tek nakon što je grad Dubrovnik
prostornim planom namijenio to područje sportsko rekreacijskim sadržajima. Promjena
površine golf terena na 310 ha je dodana 2006. i uz njih ulaze smještajni kapaciteti od
2800 kreveta.
2008. godine mijenja se investitor i u golf terene investira Razvoj golf d.o.o..
Vlasništvo nad ovom tvrtkom ima nizozemska tvrtka „Elitech B.V.“, a vlasnik
nizozemskog „Elitecha“ je „Golf International Group S.A.“ koja je registrirana na
38
britanskim Djevičanskim otocima. 2010. nakon prihvaćanja promjene u urbanističkom
planu od strane gradskog vijeća, inicjativa „Srđ je naš“ podnosi tužbu i prijavu
urbanističkoj inspekciji zbog nelegalnosti (Hrvatska komora arhitekata, 2012).
2012. Ministrica Holy podnosi ostavku, a Ministar Zmajlović odobrava početak
postupka procjene utjecaja na okoliš. Studija je 3 puta vraćana na doradu, iako zakonski
je to moguće napraviti samo jednom prije negoli se mora odbaciti, te je na kraju
prihvaćena.
4.1.2. Javna rasprava
“Jedan od osnovnih razloga pokretanja građanske inicijative u slučaju prijedloga UPU-
a5 „Golf na Srđu“ je odsutstvo institucionalnih mehanizama koji bi trebali štititi javni
interes, odnosno zanemarivanje pitanja javnog interesa od strane tijela koja su njegovi
osnovni legislativni i legitimni zaštitari. Kad javna uprava zanemari javni interes,
naravno da inicijativu i ulogu preuzima pojedinac, tj. grupa građana (Srđ je grad, 2011,
interni izvor).“
Nakon što je prihvaćena studija je poslana na javnu raspravu. Na njoj su sudjelovali
građani i članovi udruga i inicjativa.6
Jedan od zanimljivih trenutaka je kada prokurist za Golf razvoj d.o.o. Ivan Kusalić želi
dokazati da je njegova prisutnost u komisiji kao predstavnika tvrtke posve legalna.
Naime moderatorica rasprave Branka Martinović Vuković je inzistirala da on ne može
biti u komisiji te ukoliko ne napusti stol komisije ona ima pravo prekinuti javnu
raspravu. Kao odgovor na to on je iz džepa izvadio papir s kojeg je pročitao e-mail od
Ministarstva zaštite okoliša upućen gđi. Vuković za koji ona nije znala da postoji.
Prema ovom događaju izgleda da privatna tvrtka ima uvid u elektronsku poštu javnih
5 Urbanistički plan uređenja
6 Snimka javne rasprave može se preuzeti putem sljedećeg linka:
http://www.youtube.com/watch?v=rqq_ohweC44, 10.06.2013
39
institucija. Gđa. Vuković je zatražila službenu ispriku zbog njegovog neovlaštenog
čitanja njezine elektronske pošte.
Osim studije utjecaja na okoliš postoji , u javnosti manje raspravljana, i ekonomska
studija službenog naziva “Utjecaj projekta "Golf park Dubrovnik" na lokalnu ekonomiju
grada Dubrovnika” o ekonomskoj isplativost projekta. Izradila ju je tvrtka Effect d.o.o.
u vlasništvu Bajro Sarića koji je i glavni autor. Cijela studija, uključujući naslovnicu i
sve ostale dijelove, ima svega 33 stranice.
U ekološkoj studiji investicije u infrastrukturu su izračunate na 530 miljuna kuna, dok u
ekonomskoj studiji piše da:„U izgradnju, uređenje i opremanje infrastrukturnih sadržaja,
hortikulturne sadržaje, hortikulturu i sl. "Golf Parka Dubrovnik" /elektroopskrbni,
telekomunikacijski, vodoopsrbni, kanalizacijski, prometni, sigurnosni i informatički
sustav, parkovi, ostale zelene površine i sl./ planira se uložiti 900.000.000 kuna
(Sarić Bajro, 2010).
Ključna riječ je „planira“ što znači da studijom nije izračunat iznos potreban za
financiranje navedenih zahvata.
Kako bi analiza studije bila obavljena od relevantnih stručnjaka, Inicjativa „Srđ je naš“
ju je poslala institucijama Ivo Pilar, Institutu za turizam i Ekonomskom fakultetu
Sveučilišta u Zagrebu da ju analiziraju i daju mišljenje o njoj.
Sve institucije su našle nedostatke u studiji sa aspekta svojih istraživačkih područja.
Neki od nedostataka koji su istaknuti su nepostojanje analize troškova i dobiti,
neusklađenost s prostorno-planskim odrednicama Županije te činjenica da se izračuni
temelje čisto na subjektivnoj procjeni autora. Ivo Kunst iz Instituta za turizam je
prihvaćanje ovakve studije opisao na sljedeći način “ulazak u realizaciju projekta, bez
njegove prethodne prilagodbe kako važećim prostorno-planskim odrednicama, tako i
interesima relevantnih razvojnih dionika na lokalnoj razini, ukazivala bi na činjenicu da
40
bogati pojedinci mogu u Hrvatskoj činiti što hoće, čime bi Hrvatska i njeno
zakonodavstvo implicite poprimile bitne značajke tzv. 'banana država'.”7
4.1.2. Kampanja i referendum
Nakon javne rasprave koja nije poništila studiju (na primjedbe je odgovarala tvrtka koja
je napravila studiju i koja ih je proglasila nevaljanim) inicjativa je odlučila provesti
referendum o tom pitanju. Referendumsko pitanje je vezano za prihvaćanje ili
odbacivanje urbanističkog plana kojim se omogućuje izgradnja golf resorta, a bez kojeg
ne postoji legalna osnova za projekt. Udruge i investitor su krenuli u kampanje
informiranja javnosti koje su trajale do samog referenduma.
Za referendum je bilo je potrebno skupiti oko 8000 potpisa. Na mrežnim stranicama
inicjative „Srđ je naš“ se nalaze linkovi obavijesti o medijskoj blokadi za vrijeme
skupljanja. Točnije HRT je zabranio objavljivanje jingla inicjative i obavijesti o
referendumu (gdje se nalaze štandovi za potpis) na Dubrovačkom radiju, te je u
dnevniku pušten neprimjeren komentar o samom projektu.
Bilo je puno izjava i intervjua, dijeljenja letaka i promotivnih materijala, a nastavku će
se spomenuti samo neke. U emisiji „golf na Srđu“ supruga Izraelskog investitora Maja
Frenkel je izjavila da je većina primjedbi na studiju bila nestručna, no nije navela
primjere ni razloge zašto su nestručni. Sa druge strane u jednoj izajvi za televiziju
društvo arhitekata je ukazalo da se studija temelji na neprihvaćenom idejnom rješenju i
nije usklađeno s prostornom dokumentacijom. Prema zakonu takva studija nebi trebala
biti u mogućnosti doći u javnu raspravu (11 od 14 članova u komisiji koja ju je odobrila
je imenovao ministar Zmajlović).
Ivan Kusalić je izjavio u Dubrovnik expressu 14.01.2013. da će investitor u potpunosti
financirati izgradnju infrastrukture. Međutim u samoj studiji, koja je bila na raspravi
7 dr. Sc. Ivo Kunst, dopis za medije inicjative „Srđ je naš“, interni izvor
41
08.01.2013 (i na kojoj je prema snimci sudjelovao), stoji da će grad Dubrovnik
sudjelovati u financiranju infrastrukture u iznosu oko 22% troškova.8
U reportaži HRT-a spominje se da su stanovnici Bosanke, koji su prodali ili dali u
najam svoju zemlju, profitirali. U intervjuu Luko Paskojević napominje kako je od
prodaje dijela brda od kojeg ne može živjeti investirao u druge nekretnine. Prema
njegovom mišljenju zamijenio je vrijednost, i time otvorio mogućnost da se izgradi
nešto što će zaposliti ljude.
Prikaz 1. Stranica iz brošure akcije „Srđ je naš“ s vlasničkim udjelima terena na platou,
planiranim područjima javnih sadržaja i grafikonom ulaganja
Izvor: Poslano elektronskom poštom iz inicjative „Srđ je naš“ (07.06.2013)
Referendum je održan 28.04.2013. Referendum nije uspio postići minimalnu izlaznost
te je zbog toga smatran nevažećim.
Gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić je na pitanje zašto nije sproveo referendum
ako ga je obećao na izborima odgovorio da je on samo izjavio da je za referendum te da
ga kao gradonačelnik ne može raspisati. Međutim u statutu grada Dubrovnika stoji da
8 Stranice 262 i 366, studija je objavljena za javnost 27.12.2013, studiju možete preuzeti na:
http://puo.mzoip.hr/default.aspx?id=6949
42
gradonačelnik može dati prijedlog za donošenje odluke o raspisivanju referenduma, što
on nije napravio. Umjesto toga tokom perioda informiranja javnosti je izjavio da je
javna rasprava vrsta referenduma jer se javnost može izjasniti na njoj i da stoga nije
potreban referendum. Također je izjavio kako će, u slučaju odbijanja projekta,
Dubrovnik morati platiti odštetu investitoru te da se zato nebi trebalo glasati protiv. Ova
izjava je demantirana i od strane inicjative i iz Ministarstva okoliša. Nakon što je
potpisao zahtjev za referendum, pozvao je građane da ne izlaze na njega, a na isti je i
sam izašao glasati.
Grafikon 6. Rezultati referenduma u Dubrovniku
Izvor: Rezultati referenduma u Dubrovniku 28.04.2013., dubrovnik referendum, [dostupno na:
http://www.dubrovnikreferendum.com/index.php/vijesti/283-rezultati-referenduma-u-dubrovniku-28-04-
2013 (08.06.2013)]
Prema službenim rezultatima 84% birača je bilo protiv projekta, što čini 9.852 birača.
73 listića su bila nevažeća, 1.772 glasova je bilo za projekt. Ukupno je izašlo 11.486
glasača, što je 30,92% biračkog tijela. Prag od 50% izlaznosti je 19. 000 birača.
Udruge ističu kako je takva izlaznost bila veća od lokalnih izbora na kojima je tadašnja
lokalna vlast izabrana, te u postotnom smislu veća od izlaznosti s kojom je proveden
referendum o ulasku u Europsku Uniju. Također slabu izlaznost komentiraju
43
kampanjom Razvoj golfa protiv referenduma i gradonačelnikovim dezinformiranjem.
Neuspjeh referenduma pripisuju strogim kriterijima održavanja referenduma, a politički
analitičar Žarko Puhovski ih podržava smatrajući da su uvjeti namijenjeni
obeshrabrivanju istih.
4.1.4. Financiranje i transparentnost rada inicijative „Srđ je naš“
Obadvije strane su naravno morale fianncirati svoje kampanje i akcije. Financijski
izvještaj inicjative je izložen na njihovim stranicama. Na njima je prikazano na što se i
koliko trošilo. Financijski troškovi su iznosili 46.755,75kn, a volonterski rad iznosi
1880 sati. Izvori financiranja kampanje udruge su izneseni u tablici 7. Finacije inicjative
je pregledala i inspekcija te nije naišla na nikakve greške ili nejasnoće.
Tablica 6: Izvori financiranja inicjative „Srđ je naš“
Izvori financiranja HRK
* zelena akcija 17.001,00
* kinookus 8.500,00
* Heinrich Boll Stiftung 9.306,25
* inidvidualne donacije članova inicijative 11.948,50
Ukupno 46.755,75
Izvor: Financijski izvještaj kampanje za referendum o resortu s golfom na Srđu, 02.06.2013 [dostupno na:
http://www.dubrovnikreferendum.com/index.php/vijesti/284-financijski-izvjestaj-kampanje-za-
referendum-o-resortu-s-golfom-na-srdu (08.06.2013)]
Razvoj golf d.o.o. nema svoje internet stranice, te stoga ne može objaviti takve podatke.
U članku Slobodne Dalmacije iz 19.05.2013. navodi se da je tvrtka potrošila oko 200
000 kn.
Iz Inicjative poručuju da „Sredstva koja smo potrošili ili ih je Zelena Akcija dobila iz
EU fondova su u usporedbi s 3 milijuna kn koje je samo lani golf razvoj potrošio na
korupciju, podmazivanje medija i reklamu beznačajna i mala, a u stvari omogućila su
44
održavanje referenduma koji je građanima još 2009 obećan, a neispunjen, dakle
uključivanje građana u odlučivanje na najdirektiji način“9
Iz navedenog se može zaključiti kako pri velikim investicijama postoji i mnogo
manipulacija. Stoga je civilni sektor kroz angažman raznih udruga, institucija i građana
ukazao na krive odluke i postupke javnog i privatnog sektora.
Pregled svih aktivnosti koje su poduzete pokazuje da građani imaju znanja i volje da
sudjeluju u odlučivanju o važnim pitanjima za njihovu okolinu i zajednicu. Otkrivali su
manjkavosti studija, zaobilaženje ili kršenje propisa, ispravljali dezinformacije i
informirali širu javnost o tim slučajevima. Građani su proveli kompleksni skup
aktivnosti da zaštite svoja prava i okolinu te potakli sugrađane na proaktivno djelovanje.
Tokom cijelog događaja vidi se neslaganje ne samo udruga i investitora, već i udruga i
vlasti. Ranije u radu opisano je da se u Hrvatskoj često civilni sektor vidi kao prepreka
ili suparnik. To je bio ovdje slučaj, budući da vlasti i investitor u svojim izjavama
diskreditiraju trud udruga, i ignoriraju činjenice poput prekršaja legalne procedure. Ovo
je primjer kako sučeljavanje umjesto suradnje troši vrijeme i resurse svih strana koji bi
inače mogli biti puno bolje iskorišteni.
Bez obzira na neuspjeh ovaj referendum pokazuje da obični građani mogu pokrenuti
postupak promjene, no i da mogu očekivati mnogo problema.
4.2. KAŠTEL: SPALJIVANJE OTPADA U CEMENTARI CEMEX
U ovom primjeru djelovanje civilnog sektora je usmjereno na rad tvrtke koja se bavi
proizvodnjom, a koja želi sniziti svoje troškove poslovanja koristeći alternativna goriva
9 Đuro Capor, odgovor elektronskom poštom , interni izvor
45
4.2.1. Pozadina projekta
Tvrtka Dalmacijacement je osnovana kao Hrvatska tvrtka s pogonima u Splitsko-
dalmatinskoj županiji. 1999. godine ju je kupio Britanski RMC, a 2005. on postaje dio
svjetske grupacije Cemex koja je osnovana u Meksiku i posluje u 50 država. Time je
Dalmacija cement postala Cemex Hrvatska. Na stranicama tvrtke može se pronaći
sekcija o održivom razvoju. Ta sekcija je dosta raznovrsna. Javnosti su na primjer
dostupna mjerenja plinova u dimnjacima uzeta svakih sat vremena te arhiva izmjerenih
razina plinova. Također se opisuju svi aspekti poslovanja tvrtke kao i njena fokusiranost
na reduciranje štetnih emisija, iako nije objašnjeno na koji način poduzeće štiti okoliš.
Tako se na primjer spominje korištenje zamjenskih goriva, no ne i koja su to goriva.
Tvrtka se trudi izgraditi imidž društveno odgovornog poduzeća kroz dodjelu nagrada te
donacija kojima omogućuje razne projekte i pomaže lokalnu zajednicu.
Nakon neuspjelog pokušaja spaljivanja željezničkih pragova kao alternativnog goriva,
Cemex je zatražio dopuštenje za korištenje goriva dobivenog iz otpada, takozvani RDF i
SRF. RDF/SRF (Refuse-derived fuel/solid recovered fuel) je gorivo dobiveno
procesom usitnjavanja i sušenja komunalnog otpada poput plastike i organskog otpada.
Staklo, metal i ostali negorivi materijali se uklanjaju prije samog procesa obrade. Izrada
studije utjecaja na okoliš je odobrena od strane Ministarstva zaštite okoliša te je
nastavljeno s informiranjem javnosti i održavanjem javne rasprave na koju su se
odazvale udruge, građani i članovi gradskog povjerenstva za zaštitu okoliša.
4.2.2. Javna rasprava i aktivnosti građanskog sektora
Na internetskoj stranici youtube stavljena je snimka rasprave u trajanju od oko 100
minuta.10
Slika snimke se mijenja samo nekoliko puta što znači da snimka nije „rezana“
više od par puta, te da je većina sadržaja rasprave na njoj. Na raspravi se vidi otvaranje,
predstavljanje komisije, dnevni red, način provedbe, izlaganje studije te komentiranje i
rasprava sudionika.
10 Dostupno na: http://www.youtube.com/watch?v=x88zKDjIVY8, 08.06.2013
46
Članovi gradskog povjerenstva su nekoliko puta napomenuli da su ovakve rasprave
gubljenje vremena i maltretiranje javnosti. Naime već je nekoliko studija odbijeno kao
nepravilno od strane lokalne samouprave na temu novog goriva za cementaru, a
trenutna studija prema njima nije iznimka.
Povjerenstvo i udruge su pokazali nekoliko važnih propusta i nelogičnosti. Jedan od
očitih primjera je da je posebno zatražen dio studije o utjecaju spaljivanja goriva na
maligne bolesti, što znači da je zatražena razlika stanja prije i poslije uvođenja procesa.
Na samoj raspravi član komisije je priznao da se taj dio studije, na kojem je on radio,
bavi samo trenutnim zdravstvenim stanjem stanovnika, a da ne postoje predviđanja niti
istraživanje o tome kakav bi utjecaj moglo imati spaljivnje RDF-a. Drugi primjeri
uključuju previd o mikročesticama koje se ne mogu ukloniti filterima i koje povećavaju
zagađenje (u studiji je navedeno da nema povećanja zagađenja), manipulacija podacima
poput stanovništva, razine žive i drugo.
U izvještaju o nadzornim stanicama koje provode mjerenja plinova udruge su također
pronašle nedostatke. Primjerice za stanice je izmjereno da se nalaze na otprilike
dvostrukim udaljenostima od pogona cementare nego što je to službeno navedeno. To
znači da su izmjerene razine zagađenja manje, te da su podaci o razini onečišćenja na
određenoj udaljnosti netočni. Također jedna mjerna stanica je smještena u šumarku,
gdje biljke mogu absorbirati određene količine zagađenosti i tako smanjiti izmjerene
razine plinova.
Reportaža emisije „Provjereno“ obrađuje dijelove rasprave koji nisu prikazani na snimci
s youtube-a, te izlaže jednu stranu priče koja još više naglašava važnost javnih rasprava
na kojima se građani trebaju informirati i izjašnjavati.
Jedno od važnih pitanja postavljeno u emisiji jest: „od kuda Cemexu RDF ako se
nesmije uvesti, a mi ga ne proizvodimo“. Bivša ministrica zaštite okoliša Mirela Holy je
objasnila da je došlo do problema jer je Hrvatska vlada planirala napraviti „centre za
gospodarenje otpadom“ koji bi proizvodili RDF do 2005, ali to se nije ostvarilo do
danas. U Cemexu su odgovorili da Našice cement i Holcim kao cementare koriste ovo
47
zamjensko gorivo. Drugo važno pitanje jest „od kuda njima RDF“. Našice cement su
odgovorile da nemaju dozvolu i ne koriste ga. Holcim je naveo 4 tvrtke u Hrvatskoj
koje su dobavljači. Od njih 1 nema koncesiju, druga je u stečaju, treća ne radi, a četvrta
je odgovorila da ne proizvodi RDF.
Kako bi se riješilo pitanje dobavljača uputili su upit ministarstvu zaštite okoliša te dobili
dogovor da oni ne kontroliraju od kuda cementare nabavljaju gorivo, već da samo vrše
mjerenja plinova koji se ispuštaju. Budući da javni sektor u ovom slučaju ne ispunjava
ulogu nadzornika, tu ulogu su na sebe preuzeli građani.
Sitacija do sada još nije riješena, a aktivisti nastavljaju mnoge akcije protestiranja.
Najnovija u vrijeme pisanja rada je bio mirni prosvjed uz performans ispred ulaza u
Cemex. Bubnjari su udarali ritam, držali su se transparenti i zpalila se vatra koja je
proizvodila puno dima te su se ljudi simbolički „gušili“ od nje.
Za razliku od slučaja na Srđu, ovdje se vidi suradnja građana i udruga s lokalnim
vlastima. Svi imaju interes, a i potrebna znanja, za analizu studija te sukladno tome i
kontra argumenate te primjedbe na studiju. Zajedničkom suradnjom građani i lokalna
vlast uspjeli su analizirati i provjeriti sve zaključke studije. Primjerice, aktivistica
udruge „Sunce“ koja ima 2 fakulteta (zaštitu okoliša i kemiju) komentirala je upravo
probleme vezane za kemijske reakcije, dok je gradska skupština više bila orijentirana na
pravne probleme. Također, uvidom u pismene primjedbe na studiju koje su dostavljene
nakon rasprave vidi se da se primjedbe i prijedlozi lokalnih vlast i udruga
nadopunjavaju, a ne preklapaju.
U ranijem dijelu rada iznesen je problem odlaska mnogo visoko obrazovanih ljudi iz
Hrvatske jer ne mogu preživjeti kao volonteri u civilnom sektoru. Ovaj primjer
pokazuje važnost angažiranja takvih ljudi u Hrvatskoj u civilnom sektoru.
Ovim primjerom se želi istaknuti važnost konstantne aktivnost ovakvih udruga u
Hrvatskoj. Sa zakonodavstvom koje slabo provodi nadzor nad aktivnostima zagađivč,
građanstvo koje živi u blizini uvijek ima najviše razloga preuzeti tu ulogu na sebe.
48
4.3. DRUŠTVENI VRTOVI
U okviru ove tematske jedinice sagledane su aktivnosti civilnog sektora koje doprinose
održavanju okoliša kroz edukaciju i uključivanje građana u projekte.
4.3.1. Pozadina inicjative
Društveni vrt je urbani javni prostor s više mogućih namjena: druženje, rekreacija i
edukacija, te najvažnije uzgoj hrane. Društveni vrtovi mogu biti parcelirani, zajednički
ili djelomice parcelirani uz dio prostora koji je zajednički. Obično ih održava sama
zajednica uz minimalnu podršku grada to jest lokalne uprave. Kod parceliranih vrtova
(eng. allotment garden) pojedinci ili obitelji dobivaju na korištenje manju parcelu ili
određeni broj gredica prema sezoni, listi čekanja i uz eventualnu simboličnu godišnju
naknadu, dok zajedničke vrtove (eng. community garden) korisnici obrađuju zajednički
te ravnopravno ubiru plodove. Zajednički vrtovi mogu biti otvoreni i široj javnosti,
posebice ako se ne radi o klasičnim povrtnjacima, nego o šumskim vrtovima koji
funkcioniraju i kao jestive šetnice.
Fotografija 1: Društveni vrt u Varaždinu
Izvor: 7plus, regionalni tjednik, [dostupno na: http://regionalni.com/aktualno/novosti/varazdinski-
cudesni-vrtovi-trebaju-vasu-podrsku-11375/ (12.06.2013)]
49
Društveni vrtovi nisu nova pojava. U prošlosti već je i prije dolazilo do okupljanja
građana i sađenja biljaka te uzgoja životinja u gradskim sredinama. Za vrijeme drugog
svjetskog rata i energetske krize, kad god je bio problem dostupnosti dobara, ljudi su se
vraćali na ideju uzgajanja hrane u vrtu ili bližoj okolici.
Ekstreman slučaj je Kuba nakon raspada Sovjetskog saveza i za vrijeme SAD-ovog
embarga. Kubanci su zbog nedostatka energenata za pokretanje poljoprivrednih strojeva
i nemogućnosti uvoza hrane morali započeti s alternativnim načinom uzgajanja. Prema
dokumentracu: „The Power of Community: How Cuba Survived Peak Oil“ Kubanci su
do 2006 proizvodili 80% hrane za svoje potrebe, od toga 50% u urbanim sredinama.
U Americi i zapadnoj Europi već duže vrijeme postoje društveni vrtovi koji okupljaju
ljude da uzgajaju vlastitu hranu. Pod one poznatije spadaju London, Berlin, Beč,
Amsterdam i drugi. Pod one manje poznate spada Slovenski grad Maribor, što znači da
praksa ovih vrtova nije daleko, niti pripada isključivo razvijenim zemaljama.
Premda postoje mnogi dobri primjeri urbanog uzgoja, mnogi ljudi su skeptični prema
takvoj hrani. Istraživanje Kornelskog sveučilišta11
proučavalo je utjecaj olova iz
ispušnih plinova na biljke u gradskim sredinama. Biljke su upijale olovo tek ukoliko je
postotak organskih tvari u zemlji manji od 40%, a Ph vrijednost manja od 6,5. Čak i kad
su biljke upile olovo iz tla plodovi bili relativno netaknuti dok se većina olova zadržala
u stabljici i listovima. Većina stabljika i listova koji su upili olovo i dalje su bili
prehrambeno zdravi, što znači da su i biljke poput kupusa prehrambeno ispravne.
Redovnom kontrolom tla trebala bi se spriječiti većina problema koje mogu izazvati
metali u tlu. Usprkos tome potrebno je dobro oprati plodove kako bi se maknule
površinske nakupine nečistoća koje su vrlo brojne u gradovima. Preporuča se korištenje
octa ili deterdženta za posuđe koji pomažu pri čišćenju.
11 Cornell University, SAD
50
4.3.1. Jesu li Hrvatskoj potrebni društveni vrtovi?
Današnji način proizvodnje hrane zahtjeva jako puno nafte. Npr. za napraviti kruh prvo
treba preorati polje, zatim posijati i kasnije požeti. To se sve radi koristeći strojeve koji
troše dizel. Također za uzgoj se koriste kemijska gnojiva, pesticidi, fungicidi, herbicidi,
te se dodaju nitrati, i fosfati. Oni se dobivaju iz nafte i zemnog plina. Zrnje se zatim suši
u pećima koje troše naftne derivate, te nakon toga treba prevesti žitarice vozilima koje
troše dizel ili benzin. Na kraju kruh se peče u tvornicama na postrojenjima koja također
zahtjevaju sredstvo za pokretanje, najčešće elektranu na fosilna goriva. Danas u
prosjeku potrošimo deset kalorija energije u proizvodnji hrane za svaku kaloriju koju
pojedemo.
Prosječni Amerikanac godišnje potroši hrane u ekvivalentu od oko 10 barela nafte. Do
izbijanja krize prosječni Hrvat je konzumirao veće količine mesa kao i ugljikohidrata, a
ni brza hrana nije neuobičajeni dio prehrane. Iz ovog kao i iz činjenice da Hrvatska
uvozi velike količine hrane, može se pretpostaviti da je i potrošnja nafte slična. Ukoliko
bi se lokalnim urbanim uzgojem zadovoljilo 20% potreba za hranom, ušteda bi iznosila
2 barela nafte po stanovniku. Cijena barela nafte u trenutku pisanja rada je 103 dolara
što znači da je ušteda po stanovniku 206 dolara ili 1174 kune. Kada se to pomnoži s
brojem stanovnika 12
dobije se 618 000 000 kuna.
Prema Krešimiru Severu, predstavniku nezavisnih sindikata, otprilike 31% obiteljskog
budžeta se troši na hranu, što nije zanemariv postotak (Večernjilist.hr, 12.06.2013) . Uz
to smanjuje se stvaranje CO2 čime se pomaže očuvanje okoliša i borbi protiv globalnog
zatopljenja.
Nakon izbijanja krize stanje na tržištu se promijenilo. Na Fotografiji 2. se vidi kako je
potrebno osiguravati hranu od krađe. To upućuje da su ljudi gladni, međutim ne mogu si
priuštiti skuplju hranu poput mesa, stoga pribjegavaju krađi.
12 Ovdje zaokruženo na 3 000 000 stanovnika koliko ih otprilike prema zavodu za statistiku živi u
gradovima
51
Fotografija 2: Alarm na pakiranjima pilećih prsa u trgovačkom centru u Zagrebu, zima
2013. godine
Izvor: osobna kolekcija, autor Mirko Kutleša
Društvenim vrtovima gdje se zajednički proizvodi i dijeli hrana moglo bi se ne samo
olakšati budžet građana već i spriječiti potreba za krađom. Ovdje treba podsjetiti na
teoriju „razbijenog prozora“ koja je obrađena ranije u radu. Zajednice koje imaju
uključene građane u društvene djelatnosti imaju manje kriminala. Ovakve aktivnosti su
upravo oblik takvog uključivanja. Osim toga ovakva alternativa daje mogućnost da se
trajnije riješi problem prehranjivanja.
4.3.2. Primjer Zagreba
U Hrvatskoj je nedavno započeto s projektima društvenih vrtova na inicjativu građana.
Prvi su bili Varaždinski vrtovi za koje se zalagala inicjativa „Gredica“. Jedna od
medijski eksponiranih akcija za pokretanje društvenih vrtova je u Zagrebu, a pokrenula
ju je građanska inicjativa „Parkticipacija“. Inicjativa se oformila u proljeće 2012. godine
nakon što su uklonjeni vrtovi u Travnom za potrebe formiranja novog javnog parka,
koji međutim nije izgrađen kako je obećano.
52
Nakon Travnog, udruge kao što su Parkticipacija, 1postozagrad, Ured za permakulturu,
Udruga za promicanje inkluzije - Podružnica Zagreb, Goethe guerilla Zagreb, Prostor za
vrt i Zelena akcija više su puta uputili zahtjeve za nove lokacije društvenih vrtova
gradskim tijelima.
Početkom Veljače 2013 Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada je donio
Studiju kojom se predlažu mogućnosti za uspostavljanje gradskih vrtova13
. Direktni
povod ovoj studiji je četrdesetak zaprimljenih inicijativa za vrtove na području Zagreba
u godini dana. Studija je djelomično analizirala trenutna stanja, planske dokumentacije,
moguća ograničenja i moguće lokacije. Aktivnost građanskih inicijativa koje su
samostalno istražile lokacije, mogućnosti i primjere te osmislili pravila upravljanja
vrtom, uvelike su olakšali cijeli proces.
Daljnji potrebni koraci su dodatne lokacije, ispitivanje interesa građana, priprema
programa, uspostava vrtova i kontrola provedbe projekta. Najveći problem studije je što
traži javni natječaj i plaćanje zakupa zemljišta po postojećem cjeniku (iznos u tisućama
kuna). Osim što inicjative nemaju toliko novaca, sama ideja je učiniti projekt dostupnim
i besplatnim, što je u javnom interesu grada i građana. Stoga je najveći problem što ne
postoji pravni temelj za funkcioniranje društvenog vrta, koji se razlikuje od običnog
najma zemljišta.
Kako je ideja dobila na popularnosti, došlo je i do reagiranja gradskih vlasti.
Gradonačelnik Zagreba, Milan Bandić, je uoči lokalnih izbora dao izjavu za medije o
„gradskim vrtovima“. Prema njemu vrtovi će biti spremni za proljetnu sjetvu, grad će
donjeti „pravila igre“, a prvo besplatno oranje obaviti će Udruga orača. Parkticipacija se
zalaže da svaki društveni vrt ima zajednički dio koji je otvoren svim građanima i u
kojem se odvijaju edukativna i društvena događanja četvrti. Također posebne parcele
žele osigurati za lokalne vrtiće, osnovne škole, domove umirovljenika i udruge građana.
Veliko učešće grada koje se planira, protivi se ideji društvenih vrtova gdje se u prvom
smislu promiče zdrav život i participacija svih zainteresiranih. Najbolje što grad može
13 Studija mogućih lokacija za uređenje gradskih vrtova na području Grada Zagreba
53
jest osigurati dobar okvir za njihovo funkcioniranje te osnovne potepštine poput alata,
ograde, jednostavne pumpe za vodu, šljunak za staze i opremu za zajednički dio vrta
koji će funkcionirati kao javni prostor, a to su klupe i stolovi, nadstrešnica, ljuljačke za
djecu i slično.
Prvi „gradski vrt“ u Zagrebu je otvoren 15. svibnja 2013. U trenutku pisanja rada
„model“ funkcioniranja je i dalje poput običnog najma zemljišta. U međuvremenu
inicjative za uspostavu društvenih vrtova su se pokrenule u Rijeci, Splitu i Osijeku.
Uspjesi su bili različiti, ali svaki grad koji je pokrenuo ideju ima isti problem, a to je što
najam zemlljišta smatra „društvenim vrtom“. Jedini grad koji je do sada razvio model
po preporukama građanskih inicjativa je Varaždin.
Ovim primjerom se željelo ukazati na ulogu civilnog društva u unaprijeđenju kvalitete
života kroz uključivanje građana u aktivnosti i njihovo opunomoćavanje u samostalnom
provođenju tih aktivnsoti. Osim što to unaprijeđuje društvenu koheziju, u ovom slučaju
direktno doprinosi očuvanju okoliša. Građane se ovakvim inicjativama potiče da bez
potrebe za naknadom obrađuju i održavaju prostor koji bi inače u najbolju ruku bio
zapušten, a mogao bi postati i odlagalište smeća.
Cijeli koncept iziskuje relativno malo resursa i ulaganja za razliku od slučaja kada bi
javna uprava sama izvodila sve radove, koji na kraju moraju imati i određene dobiti za
grad. Ovdje se također primjećuje slabiji interes vlasti za građanske inicjative koje im
nisu od direktne koristi. U primjeru Zagreba vidi se da je trebalo duže vrijeme da se
dobije odgovor, a i onda je bio u službi prediozborne kampanje. Ponavlja se slučaj da se
civilni sektor ne vidi kao partner.
S druge strane, pri razmatranju terena i provođenju studije nije zanemariv trud koji su
same inicjative i građani uložili, to se posebice odnosi na predlaganje i izviđanje
potencijalnih parcela. Nije nepoznato da je Hrvatska administracija spora, a ovakva
suradnja može ubrzati proces te omogućiti gradskim službenicima da dio vremena koji
bi morali provesti na ovom projektu provedu obavljajući druge dužnosti. Ovakvim
aktivnostima bi civilni sektor dao svoju podršku i javnom sektoru.
54
4.4. ZELENA ČISTKA
Svrha projekta je uključiti zajednicu u aktivnosti zaštite okoliša kroz sanaciju ilegalnih
odlagališta smeća u jednom danu.
4.4.1. Pozadina projekta
Ideja projekta je započeta u Estoniji. Estonijske šume su poznate po svojoj ljepoti, no u
njima su se često moglo zateći velike količine nepropisno odbačenog otpada. Kako
službene vlasti i institucije nisu efikasno rješile taj problem, skupina građana se okupila
i odlčila sama pozabaviti tim pitanjem. U roku od 2 godine građanska inicijativa okupila
je grupu stručnjaka, osmislila i promovirala projekt te razvila sustav za njegovu
implementaciju. Estonci su u jednom danu zahvaljujući učestvovanju 50 000 volontera
te potpori javnih vlasti i institucija uspjeli očistiti 10 000 tona smeća sa divljih
odlagališta. Posao za koji bi vladi i službenim institucijama trebalo 3 godine i 22
miljuna eura, akcija je sa svim volonterima u jednom danu to napravila za 500 000 eura.
Pokret se počeo širiti na druge države pod nazivom „Let`s do it!“ a akcija „World
cleanup“
Projekt je došao u Hrvatsku preko Slovenije. Udruga Ekolozi bez granica14
je
organizirala konferenciju „Let's Clean the Balkans In One Day„ i na njoj okupila
volontere iz 11 zemalja sa područja Balkana. Na njoj je predstavljen projekt te su
organizirane radionice kojima se facilitirao prijenos znanja i vještina.
4.4.2. Projekt u Hrvatskoj
Provedbu projekta u Hrvatskoj je preuzela udruga Žmergo iz Opatije pod nazivom
„Zelena čistka“. Jezgru organizacije projekta je činilo dvoje ljudi: Ana Golja i Helena
14 Ecologists Without Borders Association
55
Traub. Zatim su okupljeni volonteri koji su trebali koordinirati cijeli projekt. Oni su
činili ostatak tima koji je oscilirao u broju, ali nikad nije prešao desetak ljudi.
Volonteri su zasebno kontaktirali gradove i općine te udruge koje u njima djeluju kako
bi se zainteresirali za sudjelovanje u akciji kao lokalni koordinatori. Lokalni
koordinatori organiziraju zbirna mjesta gdje se na dan čišćenja nalaze volonteri te daju
upute i potreban materijal i raspoređuju ih u skupine. Ukoliko se mjesto čišćenja nalazi
daleko od zbirnog mjesta, lokalni koordinator u dogovoru s lokalnom samoupravom
organizira prijevoz za volontere.
Kako bi se proširila ideja i motivirali svi predstavnici društva da se pridruže akciji
Zelena čistka, u projekt su bile uključene i druge organizacije poput Hrvatskih šuma,
vojske, vatrogasaca i drugih. Putem regionalnih koordinatora, od kojih je svaki bio
zadužen za određeno područje Republike Hrvatske, distribuirali su se protokoli,
promotivni materijali, upute za akcije te rješavale nejasnoće i problemi.
Financije su bile najveći problem. Udruga je u projekt ušla s 0 kuna jer se očekivalo da
će kampanja biti prepoznata kao i u drugim državama i da će sukladno tome doći
donacije od javnog i privatnog sektora. Međutim one su gotovo u potpusnosti izostale.
Donacijama je prikupljeno 5.680 kn, te da bi se projekt proveo udruga je morala otići u
minus. S druge strane reklamne agencije Bruketa&Žinić OM, Udrugom Brojka, Milenij
PR i drugi su pro bono napravile reklamne aktivnosti za akciju. Zahvaljujući njima je
bilo moguće provesti televizijsku i radijsku promociju.
Kao dio promocije u Ivanić Gradu je organizirana pilot akcija kojom se pokušalo
pokazati koliko se toga može postići u samo jednom danu. Oko 400 volontera je skupilo
70 tona smeća u 5 sati rada.
Dok su se nalazili lokalni kontakti koji su postali koordinatori za svoju lokalnu
zajednicu, započela je kampanja informiranja javnosti kako bi se podigla svijest građana
o problemu otpada.
56
Prvi korak u aktivnostima je bio pronalaženje divljih odlagališta i njihovo mapiranje.
Udruge, institucije i pojedinci su motivirani da prošeću svojom okolicom te pronađu
divlja odlagališta ili jednostavno nezbrinute hrpe otpada. Jedan od načina mapiranja jest
da se skine aplikacija za „pametne mobitele“ kojom bi slike sa mjesta na kojem uslikaju
direktno dignuli na kartu „wastemap“15
na službenoj stranici pokreta s automatski
uključenim informacijama o mjestu slikanja. Drugi način je da se odlagalište uslika s
digitalnim fotoaparatom, te da se slika i podatci ručno ubace na kartu preko kompjutera.
Tokom mapiranja pronađeno je i zabilježeno otpilike 1900 divljih deponija.
Lokani koordinatori su pronalazili volontere za mapiranje i sudjelovanje u danu čišćenja
te organizirali suradnju s komunalnim poduzećima koja su trebala pružiti logističku
potporu akciji. Istovremeno putem nacionalnog radija i televizije su puštani
informativni spotovi i jinglovi za informiranje i motiviranje javnosti.
Suradnja s gradovima i udrugama je bila polovičnog uspjeha. Iako je većini ideja bila
zanimljiva, neki nisu vjerovali da je moguće provesti tako veliki projekt u Hrvatskoj.
Datum dogovoren na konferenciji, 24.03.2012. na koji su sve zemlje trebale zajednički
obavit akciju čišćenja je morao biti pomaknut mjesec dana kasnije. Zbog parlamentarnih
izbora u Hrvatskoj dogovoreni termin nije mogao dobiti potvrdu od strane nadležnih
institucija. Također neki gradovi su zbog lošeg vremena morali odgoditi akciju, te je
čišćenje obavljeno tjedan dana kasnije, stoga su naknadno ispunili obrazac s
rezultatima.
Jedan od inovativnih pristupa problemu financiranja jest „posvajanje“ odlagališta od
strane poduzeća. Na prvi pogled možda ne izgleda jasno, no ima smisla. Poduzeće
zakupi jedno mapirano odlagališe po izboru i na njega dovodi zaposlenike na dan čistke.
Čišćenje smeća kao jedna aktivnost može biti dobar „Team building“ za kompaniju.
Zaposlenici imaju aktivnost koja na kraju rezultira ljepšim okolišem, tim bolje ako se
odlagalište nalazi na području gdje ljudi ne samo rade nego i žive. Također, budući da
15 Dostupno na: http://www.letsdoitworld.org/wastemap
57
neka poduzeća pokušavaju izgraditi imidž društveno odgovornog poduzeća, ovo im je
odlična prilika za smopromociju.
4.4.3. Rezultati akcije
Na sam dan akcije sudjelovalo je 41.558 građana u jednodnevnoj akciji (cca 5 sati rada),
koji su očistili 3.746 t16
otpada iz okoliša te 729 divljih odlagališta. Prema izvještajima
u akciji je sudjelovalo 161 gradova i općina. U ponovljenoj akciji 2013. Sudjelovalo je
49.696 građana koji su očistili 3.918 t otpada. Ovaj put je u akciji sudjelovalo 193
gradova i općina
Graf 7: Broj sudionika akcije „World cleanup“ po zemljama
Izvor: „Let`s do it“ web stranica, statistika, 06.06.2013 [dostupno na: http://www.letsdoitworld.org/country/croatia (14.06.2013)]
Ciljevi Zelene čistke su vezani za osviješćivanje ljudi o problemima vezanima uz otpad
i edukaciju građana o potrebi primarnog odvajanja otpada, recikliranja, pravilnog
načina zbrinjavanja otpada, ali i opasnostima koje nastaju ukoliko se otpad ne zbrine
propisno. Najvažniji dio je čišćenje divljih odlagališta upravo zato da bi ljudi vidjeli
koliko ima divljih deponija. Za osvještavanje rasprostranjenosti problema služi karta
16 Za usporedbu Slovenija je 2012. očistila 4500 t otpada
58
divljih smetlišta na kojoj se može vidjeti situacija u cijeloj Hrvatskoj. Ideja iza ovog
dijela je krilatica "tko čisti taj ne baca''.
Ovo je bio prvi projekt ekološkog karaktera koji je poreveden na razini cijele Hrvatske.
Zelena čistka je animirala velik broj građana na ekološko djelovanje. U prilog tome
govori podataka kako je u jednom danu na edukaciju i čišćenje okoliša uloženo 270
79017
sati volonterskog rada.
U obadvije godine na akciju je potrošeno oko 100 000 kuna. (50 000 po godini). Radi
usporedbe, Fond za zaštitu okoliša je u 2011. godini na saniranje 750 divljih odlagališta
uložio 2,5 miljuna kuna. Građani su svojim radom u jednom danu očistili skoro istu
količinu divljih odlagališta pritom utošivši otprilike 2% financijskih sredstava koje je
Fond utrošio za sanaciju divljih deponija u 2011.
Ovim projektom civilni sektor je pokazao da se u Hrvatskoj može pokrenuti akcija s
ciljem zaštite okoliša na nacionalnoj razini. Također u budućnosti će se moći pratiti
rezultati edukacijskog dijela projekta. Ukoliko bude opadao broj novonastalih divljih
smetlišta, s vremenom neće više biti potrebe za pokretanjem projekta.
Za razliku od društvenih vrtova, cilj Zelene čistke je dostići razinu educiranosti društva
gdje ovakve akcije nisu više potrebne. Koncept vrtova se bazira na tome da trajno
omogućuje održiv način života, dok akcije poput čistke teže poništavanju razloga zbog
kojeg su nastale.
17 za 2012. godinu uz pretpostavku da je svaki volonter radio 5 sati
59
5. PRIJEDLOZI I MJERE ZA POBOLJŠANJE DJELOVANJA
CIVILNOG SEKTORA U PODRUČJU ZAŠTITE OKOLIŠA U
REPUBLICI HRVATSKOJ
Uvažavajući teorijske pretpostavke djelovanja civilnog sektora i analizu doprinosa
civilnog sektora zaštiti okoliš na konkretnim primjerima u Republici Hrvatskoj, u ovom
dijelu rada predložene su mjere za poboljšanje djelovanje civilnog sektora u području
zaštite okoliša.
5.1. REVIZIJA ZAKONSKE REGULATIVE
U okviru ove tematske jedinice dani su prijedlozi za poboljšanje postojećeg zakonskog
okvira koji determinira provođenje aktivnosti civilnog sektora.
5.1.1. Izmjena pravilnika o provođenju referenduma
Na temelju brojnih primjera koji su predhodno analizirani te rezimea komentara brojnih
stručnjaka može se zaključiti da su postojeća pravila za pripremu i provedbu
referenduma destimulirajuća za građane.
Valjanost same odluke referenduma je kratkotrajna. Koliko god građani bili za ili protiv
neke odluke, vlast poslije godine dana može legalno donijeti potpuno suprotnu odluku.
Ukoliko to znači da građani svake godine moraju izaći na referendum kako bi
opovrgnuli tu odluku, to je uzaludna potrošnja resursa. Rješenje ovog problema je
produživanje roka u kojem refrendum ima obvezujuću snagu, međutim postavlja se i
pitanje može li se odluka donesena građanskim referendumom opovrgnuti ikakvim
drugim načinom osim ponavljanja referenduma. GONG predlaže 2 godine kao
minimalni rok prije negoli se odluka referenduma može izmijeniti (referendumski ili
odlukom institucija), kako bi mogla zaživjeti u praksi. Za opoziv odluke ponovnim
glasanjem potrebna je minimalno većina glasova koja je donijela odluku +1 glas.
60
Od trenutka kad Sabor zaprimi zahtjev građanske inicijative za referendum, Sabor može
mijenjati zakonske odredbe koje su predmet referendumskog pitanja ili čak uvjete za
provođenje ili uspješnost referenduma, što građansku inicijativu može učiniti ne samo
nevažećom nego potpuno besmislenom. Ovo također vlasti daje mogućnost da odredbe
vrati na staro stanje prije zakonskog isteka referendumske odluke (referendum se ne
može provesti jer referendumsko pitanje više nije validno). Rješenje ovog problema je
jednostavna odredba da se od zaprimanja zahtjeva za referendumom ne mogu mijenjati
odredbe ni uvjeti referenduma i njegovog pitanja dok se referendum ne ispuni.
Problem za građanske inicijative predstavlja i broj potrebnih potpisa te kratki rokovi u
kojima se potpisi moraju prikupiti. Takvi uvjeti pogoduju onim organizacijama koje
imaju razgranatu mrežu svojih predstavništva, dok su male udruge time diskriminirane.
Za razliku od Hrvatske, ostale države u EU zahtjevaju relativno manji broj potpisa i/ili
imaju duže vremenske rokove za prikupljanje potpisa. Primjerice, u Italiji treba cca. 1%
potpisa, u Poljskoj cca. 0,26%, u Sloveniji cca. 2% (GONG, 2012). Smanjivanjem
potrebnog broja potpisa i produžavanjem rokova za njihovo prikupljanje bitno bi se
olakšalo provođenje referenduma i približilo europskim standardima.
Također Ministarstvo uprave koje provjerava potpise nema određen vremenski rok za
njihovu provjeru, što znači da hipotetski ono može odgađati određivanje valjanosti
referenduma na neograničeno vrijeme (što je čista suprotnost kratkom roku u kojem se
potpisi moraju sakupiti). Potrebno je dakle odrediti u kojem roku se treba donjeti odluka
o valjanosti.
Postojanje različitih, izrazito važnih, kriterija za državni i lokalni referendum je očita
diskriminacija i ukazuje na centraliziranost države. Državni referendum ne mora imati
izlaznost od 50%+1 glas da bio bio pravovaljan, što znači da bilo kakva izlaznost može
odlučiti o odluci za sve građane u državi, dok postoji ograničenje za odluke na
regionalnoj bazi. U tom pogledu, potrebno je uskladiti pravila provođenja lokalnog i
nacionalnog referenduma.
61
Hrvatski sabor, nakon što zaprimi zahtjev za raspisivanje referenduma, može zatražiti
od Ustavnog suda da utvrdi je li sadržaj referendumskog pitanja u skladu S Ustavom.
Ovo je otežavajuća okolnost za građansku inicijativu, jer nakon prikupljenih preko 450
000 potpisa birača, Ustavni sud može proglasiti pitanje neustavnim. Bilo bi potrebno
uvođenje mogućnosti da Ustavni sud provjeri, na zahtjev organizacijskog odbora, je li
sadržaj referendumskog pitanja u skladu s ustavom prije nego Organizacijski odbor
krene s prikupljanjem potpisa za referendum. Time bi se uštedilo puno vremena i truda
ukoliko pitanje nije u skladu s ustavom.
5.1.2. Procedura javne rasprave
Legalni postupci provođenja studija i javnih rasprava o okolišu koji su analizirani u
ovom radu ukazuju na niz problema u proceduri. Jedan od njih je činjenica da nakon
javne rasprave na kojoj se iznose primjedbe na studiju, tvrtka koja je izradila studiju
odgovara na te primjedbe i jednostavno ih diskreditira. To je direktan sukob interesa
budući da bi tvrtka koja priznaje veće pogreške u studiji sama sebi uništavala
vjerodostojnost i ugled.
Također ne postoje nikakvi kriteriji koji nalažu da ovlaštenik koji je izradio studiju, koja
se bavi ekološkom problematikom od društvenog interesa, mora javno obrazložiti
primjedbe na zaključke studije već se u praksi takve primejdbe uglavnom proglašavaju
nestručnima i neprimjerenima za komentare. Kako je analiza slučajeva Srđ i Cemex
pokazala, tvrtke mogu velike i ozbiljne greške ili nedostatke proglasiti beznačajnim bez
posljedica.
Rješenje ovog problema bi se moglo postići osnivanjem neovisnog tijela koje treba dati
ocjenu primjedbi i prijedloga javnosti na studiju. U njemu bi se mogao nalaziti jedan
stručnjak iz tvrtke koja je izradila studiju radi razjašnjavanja ukoliko dođe do nejasnoća
vezano za studiju te također jedan predstavnik javnosti koji može pomoći ukoliko dođe
do nesuglasica između izjava studije i primjedbi. Ostali članovi bi trebali biti stručnjaci
za to područje neovisni o vladi i njenim institucijama te neovisni o tvrtci.
62
Također sama izrada SUO se pokazala kao problematičan faktor u utjecaju na okoliš.
Razne studije su prihvaćene unatoč ozbiljnim propustima koje sadrže. Đuro Capor je
slučaj Srđa opisao na sljedeći način: „Povjerenstva za procjenu studija utjecaja na okoliš
u kojima sjede licencirani strucnjaci koje je za rad u tim povjerenstvima ovlastilo
mininistarstvo također nisu autonomna naprema politici. U slučaju SUO za Srđ
Zmajlović je imenovao 11od 14 članova povjerenstva koji su zaposlenici ministarstava,
državnih zavoda, državnih tvrtki poput hrv.voda i šuma, 2/14 su predstavnici grada i
županije, tako da je tek jedna osoba od 14 bila iz akademske zajednice s fakulteta za
agronomiju. Takvi mehanizmi dovode do situacija da u Hrvatskoj imamo preko 95%
prihvaćenih SUO od strane ovakvih povjerenstva a u Švedskoj npr.tek oko 45%. To
naravno ne znači da Hrvatske tvrtke rade bolje SUO nego da naš sustav ne procjenjuje
objektivno utjecaj na okoliš.“18
Više nego dvostruko veća prolaznost Hrvatskih SUO od Švedskih pokazuje da su vrlo
vjerojatne manipulacije u procjenama i odobravanjima studija. Također većinski udio
stručnjaka vezanih za državu pokazuje da država drži čvrstu kontrolu nad odlukama
koje se donose čak vezano i za lokalnu razinu.
Ovim se pokazuje da je potrebno odvojiti komisiju i od vladajuće strukture i od tvrtki
povezanih s projektom. Idealno rješenje bi bila komisija sastavljena većinom od
neovisnih stručnjaka, te s po jednim predstavnikom lokalne, županijske i nacionalne
vlasti.
Zeleni Dalmacije su istaknuli da studije vezane za zaštitu okoliša nikada nemaju
ekološke stručnjake u svojim povjerenstvima. Stoga bi trebalo uvesti praksu da određeni
broj članova mora kao pozadinu imati educiranost i/ili rad u području ekologije s
minimalnim propisanim kriterijima.
Konkretni problem s informiranjem javnosti je nedefinirano vrijeme uvida u studije. U
primjeru Cemexa vrijeme uvida je bilo radnim danom od 8-13 sati, a javno izlaganje se
18 Đuro Capor, odgovor elektronskom poštom, interni izvor
63
održalo 12. ožujka 2013. (utorak) u 10 sati ujutro. U to vrijeme je većina ljudi na poslu,
u školi, na fakultetu i ne mogu sudjelovati u bilo kakvim aktivnostima vezanim za javno
informiranje. Ovim se pokušava zadovoljiti forma zakona dok se njegov smisao
zaoblazi. Idealno rješenje bi bila cjelodnevna dostupnost studije uključujući i vikend,
kako bi oni koji moraju raditi i subotom (npr. ugostitelji) mogli provjeriti studiju. U
nemogućnosti takve realizacije potreban je zakonski okvir koji točno propisuje da se
uvid i izlaganje treba održavati u vrijeme kada je većina stanovništva slobodna da
sudjeluje na njima, kao minimalno vrijeme dostupnosti.
5.2. VOLONTERSKE AKCIJE
Doprinos civilnog sektora zaštiti okoliša uvelike ovisi o volonterskom radu. Volja
građana da izvan svojih dnevnih rutina odvoje svoje vrijeme radi zaštite okoliša
iznimno je važan faktor. Učinkovitost civilnog sektora se povećava s brojem ljudi koji
se uključe u aktivnosti očuvanja okoliša.
Volonteri za svoju aktivnost ne dobivaju novčanu naknadu već drugi oblik vrijednosti
(nešto zbog čega se osoba osjeća dobro) iza koje stoji njihova motivacija. Sustav
vrijednosti je različit od osobe do osobe stoga motivi kao što su čist okoliš i ljepota
prirode ponekad nisu dovoljni da se neke ljude motivira na volonterski rad. Njih je
potrebno animirati s nekim drugim vrijednostima i na taj ih način uključiti u zaštitu
okoliša.
Primjerice, „Erasmus forest“ je projekt međunarodne studentske organizacije Erasmus
Student Network (ESN) za studente na razmjeni koji u suradnji sa relevantnim
institucijama organiziraju edukacije o šumama i provode aktivnost njihovog čišćenja i
obnavljanja. U okviru ovog projekta, u proljeće 2013. godine u Poljskoj studenti su
imali studijski izlet i ekološku akciju u šumi blizu Krakowa. Nešto više od 35 studenata
je dovezeno do odredišta sveučilišnim autobusom gdje su upoznati sa radom šumara te
sa raspoloživošću i načinu iskorištavanja šumskih resursa u Poljskoj. Nakon radionice
sudjelovali su u pošumljavanju posadivši više od 300 stabala. Cijeli studijski izlet
64
upotpunjen je kampiranjem u šumi i zajedničkim roštiljem. Vrijednost za studente u
ovom izletu bila je u primarnom smislu međusobno druženje i odlazak u prirodu, a
uvrštavanjem aktivnosti poput pošumljavanja i edukacije cijeli događaj je dobio dublji
smisao. Studenti koji inicijalno nisu motivirani sudjelovati isključivo u pošumljavanju
raskrčenog terena, u ovom konkretnom slučaju na to su gledali kao na aktivnost koja
obogaćuje jedan izlet i čini ga zanimljivijim.
Slično kao kod Zelene čistke ideja je da se edukacijom i tematskim druženjima utječe na
percepciju i raspoloženje ljudi prema okolišu. Iz navedenog primjera proizlazi da
ukoliko su studenti sa teorijskog i praktičnog aspekta upoznati sa svim fazama procesa
revitalizacije šume te njegovim ekološkim i gospodarskim značajem, veća je
vjerojatnost da će promijeniti neekološke obrasce svog ponašanja prema šumskim
resursima. 19
Fotografija 3. prikazuje dio studenata u akciji pošumljavanja u Poljskoj, koji je
prethodno opisan. Teren je raskrčen i iskopani su rovovi za sadnju. Studenti sade
mladice i slikaju se za uspomenu. Fotografija pokazuje jednu atmosferu gdje radeći
društveno korisnu akciju mladi ljudi uživaju umjesto da se osjećaju prisiljeni na
određenu aktivnost, što je važna sastavnica volonterstva.
19 Zanimljivo je da su studenti, nakon što su čuli podatak da je sadnicama potrebno 60 godina da bi izrasle
do prosječne visine stabala u šumi, počeli međusobno komentirati o tome kako bi ta šuma mogla biti
obnovljena tek za njihovih unuka ukoliko bi netko izazvao požar.
65
Fotografija 3: Studenti pošumljavaju šumu
Izvor: Izrada studenta
U svijetu i Republici Hrvatskoj postoje mnoge civilne organizacije koje direktno ne
utječu na očuvanje okoliša ali mogu doprinjeti njegovoj zaštiti kroz osmišljavanje multi-
tematskih akcija i inicijativa koje su komplementarne aktivnostima zaštite okoliša.
5.3. EDUKACIJA
Trenutno u Hrvatskoj postoji mali udio volontera, a ni društveno aktivnih građana nema
mnogo. Razlog tomu je visoka neinformiranost građana o ulozi civilnog društva i
mogućnostima sudjelovanja u provođenju njegovih vrijednosti.
Nedavno je odlučeno da se u škole uvede građanski odgoj. Odluka Ministarstva
znanosti obrazovanja i sporta o eksperimentalnom uvođenju projekta u 8 osnovnih škola
66
i 4 srednje je donesena u kolovozu 201220
, a uključivanje u opći školski sustav se
planira za 2014/2015 školsku godinu najavljeno je u ožujku 2013. Odgoj ima više
modula koji ciljaju razvoju djeteta kao osobe uključene u zajednicu. Jedan od modula
jest „Modul volontiranja i razvoja socijalne solidarnosti“. Premda većina modula ima
povezanost s civilnim društvom, ovaj modul ima upravo zadatak približiti djeci njegov
značaj i vrijednosti.
Budući da se ovaj odgoj blisko vezuje za građane i njihov razvoj, građanski sektor bi
trebao biti što više uključen u njega. Iz analiza slučajeva u prethodnom dijelu rada
vidljivo je da javni sektor nije uvijek nepogriješiv u provođenju akcija i programa te
često civilni sektor može nadopuniti ili nadomjestiti njegov rad.
Također civilni sektor može pružiti učenicima osnovnih i srednjih škola praktično
iskustvo uz teoriju koja se obrađuje na nastavi, te upoznati ih s konkretnim slučajevima
u njihovoj okolini vezanim za predmetnu tematiku.
Jedan od ciljeva samog odgoja je potaknuti kritičko razmišljanje pojedinaca.
Neinformiranost i nezanimanje mladih za ključne društvene teme koči razvoj zajednice.
5.4. ŠUMSKI VRTOVI
Iako bi mnogi ljudi voljeli imati vlastiti vrt i imati svježe voće i povrće, većina njih
zbog svojih obaveza jednostavno nema vremena baviti se održavanjem i uređenjem vrta.
Rješenje tog problema može biti sadnja šumskog vrta. Ovakav tip vrta može se zasaditi
individualno ili grupno, poput društvenih vrtova. Ovime se utvrđuje da i građanin
pojedinac može sam doprinjeti zaštiti okoliša kroz aktivnosti civilnog sektora. Ne mora
nužno biti dio skupine.
Šumski vrtovi su vrsta permakulture (od engleskog permanent agriculture), u kojoj se
sadi jedan ekosistem koji ne zahtjeva puno održavanja i brige jednom kada je gotov.
20 Odluku možete vidjeti na stranicama ministarstva, http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11948
67
Cijeli vrt imitira stanje mlade šume i najčešće se radi u 7 slojeva. U svakom se sloju
mogu nalaziti biljke koje daju plodove, a obavezno se treba naći mjesta za biljke koje
podržavaju razvoj ostalih biljaka. To su biljke koje kontroliaju navodnjavaje, privlače
poželjne insekte a tjeraju nepoželjne, hrane druge biljke i ostalo. Drugim riječima
priroda obavlja posao koji u običnom vrtu ili polju mora obavljati čovjek (gnojenje,
navodnajvanje, upotreba pesticida, sadnje jednogodišnjih biljki...). Zato jednom kada je
vrt gotov, on zahtjeva vrlo malo brige.
Jedina zamjerka je da vrt daje manji prinos jer je potrebno ostaviti određenu količinu
nutrijenata da omoguće vrtu da i sljedeće godine bude plodonosan. S druge strane to
znači da ne treba dodavati gnojiva ni pesticide ili druge kemikalije. Dakle, osim što je to
ekološki prihvatljiv način uzgoja biljnih kultura osigurava i značajne financijske uštede.
Može se povući analogija između šumskih vrtova i ekonomske krilatice „ne radi za
novac, već neka novac radi za tebe“ jer vrtovi-šume funkcioniraju po ideji da se stvori
samoodržavajući eko-sustav sistem koji će imati prirodne i društvene koristi.
Kao pomoć radu društvenim vrtovima trebalo bi istaknuti ideju koju je predložila
inicijativa parkticipacija na web portalu h-alter. Kako bi se olakšala procedura, na
raspravi održanoj prilikom predstavljanja Studije u Zagrebu, građanske inicjative su
iznesle prijedlog da Grad odredi mjesto gdje se primaju zahtjevi i izdaju rješenja.
Predloženo je da jednu osobu pri Gradskom uredu za poljoprivredu i šumarstvo koja bi,
po uzoru na druge gradove, bila zadužena za upite građana i operativne korake pri
formiranju novih vrtova, odnosno kontrolu postojećih. Time bi se izbjegla dosadašnja
situacija u kojoj su same građanske inicijative morale pribavljati razna mišljenja na više
instanci. Time se ujedno i smanjuje birokracija za samu gradsku upravu te bi ona
postala učinkovitija.
68
6. ZAKLJUČAK
Nakon proučavanja literature, analize izvještaja i odgovora o događajima u Hrvatskoj,
dolazi se do brojnih zaključaka vezanih za civilni sektor.
Počevši od povijesnih podataka vidi se da su obični građani uvijek željeli sudjelovati na
neki način u vladavini društvom. To im je davalo određenu kontrolu nad svojim
životima i sigurnost. S pravnim prepoznavanjem građanskih skupina kao legitimnih
tijela preko kojih se građani izjašnjavaju, službeno je počelo moderno poimanje pojma
civilni sektor, ili građansko društvo.
U Hrvatskoj civilno društvo je u slabijem položaju od onog u razvijenim zapadnim
zemaljama. Zbog komunističke povijesti naš civilni sektor nema mnogo iskustva, a bilo
je potrebno i puno vremena da se izradi legalni okvir za njegovo osnovno
funkcioniranje.
Navike običnih građana znaju biti problem jer se sporo mijenjaju i nisu skloni
volonterskim akcijama, a upravo su oni ti koji predstavljaju kritičnu skupinu koja ima
snagu pokrenuti promjene bez obzira na ostale faktore. Usprkos tome nedavne
aktivnosti građana i javna izjašnjavanja ukazuju na njihovu veću osviještenost o svojim
pravima i mogućnostima.
Civilni sektor je napredovao i po pitanju angažiranja građana koji nisu članovi udruga i
inicjativa. Jedan od najboljih pokazatelja je uspješno organiziranje akcija čišćenja na
nacionalnoj razini. Time se zbližavaju međusobno svi sektori te uključuju obični
građani. Uz medijsku pokrivenost i javne rezultate ovo je jako dobar način da se
promijeni mišljenje kako udruge traže novac koji nisu zaslužili.
Ostali projekti namijenjeni uključivanju građana trebali bi dobiti novi zamah s
uvođenjem građanskog odgoja u škole. Trebati će mnogo truda i pažnje, ali ovime se
otvara mogućnost školovanja budućih generacija i razvijanja njihovih sposobnosti da
sami procijene i potraže mogućnosti te da postanu aktivni u sudjelovanju u zajednici.
69
Kroz analizu slučajeva dijelom se potvrdila slika stanja snaga u Republici Hrvatskoj
koju je prikazao CIVICUS. Najjača je centralna država, a velike korporacije oko nje
također drže veliku kontrolu. Uz pomoć sredstava korupcije i manipulacije zaobilaze se
zakonske procedure i ignoriraju propisi kako bi se postigo određeni cilj. Također se
iskorištava slabija informiranost i znanje šire javnosti.
Civilni sektor je naišao na mnoge prepreke kako bi zaštitio okoliš. Legalnim
procedurama je teško donijeti promijene jer na skvaku primjedbu i prokazanu pogrešku
vlasti mogu samo reći da je ona neprimjerena ili nestručna te ju odbaciti uz minimalno
(čak nedostatno) objašnjenje. Moguće je da će civilni sektor u takvim slučajevima biti
primoran pribjeći alternativnim načinima utjecanja na odluke.
Primjeri Cemexa, Zelene čistke i pregledavanja potencijalnih parcela za društvene
vrtove u Zagrebu potvrđuju teoretske pretpostavke da bi civilni sektor trebao biti
promatran kao partner umjesto kao prepreka. Sinergijski učinci suradnje s javnim
sektorom doprinose obadvijema stranama i potencijal su za ostvarenje brojnih ušteda i
dodatnih društvenih vrijednosti.
U direktnoj zaštiti prirode civilni sektor se u određenim slučajevima pokazao
efikasnijim od javnog. Građani svojom brojnošću čine jednu veliku radnu snagu i s
njom mogu zamijeniti mnoge sate rada ili pak upotrebu velikih strojeva. Kroz primjer
Zelene čistke, ono što je potrebno za uspjeh su dobra koordinacija i logistička potpora te
motivacija za građane. Ukoliko javna vlast pruži potrebnu potporu sinergijski učinak je
veći jer građani često nemaju velike strojne kapacitete (npr odvoz smeća od divljeg
odlagališta do smetlišta). Uz sve navedeno, kao dio volonterskog rada u kojem se
dobiva zamjenska vrijednost za novčanu građani mogu biti mnogo „isplativiji“ od
zaposlenih radnika. Time se ostvaruju uštede koje mogu biti uložene u druge potrebe, a
istovremeno se dodaje vrijednost zajednici.
Kroz društvene vrtove dodaje se aktivni sadržaj u sredine u kojima su inače dominantni
pasivni sadržaji poput običnih parkova ili kafića. U prosječnom gradu sadržaji koji su
70
otvoreni za javnost ne predstavljaju nikakav oblik aktivnog uključivanja građanstva.
Ovime se stvara mogućnost pokretanja potencijala građanstva da pridonesu zajednici i
okolišu kao i da nešto iz toga dobiju.
Sumirajući zaključke navedene u ovom dijelu rada potvrđuje se postavljena hipoteza da
se kroz veće uključivanje građana u javne rasprave i referendume te akcije osvještavanja
šire javnosti o ekološkim problemima može efikasnije provoditi politika zaštite okoliša.
71
LITERATURA
1) Knjige
1. Bežovan G., 2005, Civilno društvo, Nakladni zavod Globus, Zagreb
2. Bežovan G., Zrinščak S., 2007, Civilno društvo u Hrvatskoj, Naklada Jesenski i Turk,
Zagreb
2) Zakoni i propisi
3. Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona,
drugih propisa i akatavlada republike hrvatske, NN 77/2009
4. Porezi.hr, PDV - Porezna oslobođenja, odredbe
5. Zakon o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne
vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave, NN 33/96, 92/01, 44/06, 58/06,
69/07, 38/09
6. Zakon o udrugama, NN 88/01, 11/02
7. Zakon o zaštiti okoliša NN 80/13
8. Oslobođenja od plaćanja carine za pravne osobe Carina.hr
3) Studije i izvješća
9. Barić S., 2000, Pravni sustav suradnje neprofitnih organizacija s vldom i tijelima
lokalne samouprave i uprave u Republici Hrvatskoj, Grupa za ženska ljudska prava,
Zagreb
10. Bežovan G., Zrinščak S., Vugec M., 2005, Civilno društvo u procesu
stjecanja povjerenja u hrvatskoj i izgradnje partnerstva s državom i
drugim dionicima, Ceraneo, Zagreb
11. Branilović J., Šimleša D., 2007 Položaj i utjecaj ekoloških udruga u Hrvatskoj,
Instutut društvenih znanosti "Ivo Pilar", Zagreb
12. Burela S., i suradnici, Studija o utjecaju na okoliš izgradnje športsko rekreacijskog
centra s golf igralistem Srđ, Ecoina, Zagreb
13. Cvijanović V., 2012, Mišljenje o netočnosti studije „Utjecaj projekta 'Golf park
Dubrovnik ' na lokalnu ekonomiju grada Dubrovnika“, Zagreb
14. Kunst I., 2012, Recenzija studije Utjecaj projekta 'Golf park Dubrovnik ' na lokalnu
ekonomiju grada Dubrovnika, Institut za turizam, Zagreb,
15. Pivčević Novak B., 2010, Izvješće o provedbi Aarhuške konvencije, Vlada
republike Hrvatske, Zagreb
72
16. Sarić B., 2010, utjecaj projekta "golf park dubrovnik" na lokalnu ekonomiju grada
Dubrovnika, Dubrovnik
17. Stubbs Paul, 2001, Towards a Political Economy of ‘Civil Society’ In
Contemporary Croatia, Narodna Umjetnost, Zagreb
18. Vlada Republike Hrvatske, 2013, Izvješće o sredstvima i utrošku sredstava od
01.01. do 31.12.2012, Ured Vlade Republike Hrvatske za udruge, Zagreb
4) Internet izvori
19. Alatnica inicjativa za društvene vrtove, google drive
https://drive.google.com/folderview?id=0B2HBWtwcQM3WR1RTVlhCWVZOQ3M&
usp=sharing, 17.05.2013
20. Arhitekti-hka.hr, prihvaćena studija utjecaja na okoliš vezana uz golf rezort,
http://www.arhitekti-hka.hr/hr/obavijesti/prihvacena-studija-utjecaja-na-okolis-vezana-
uz-izgradnju-golf-resorta,452.html, 18.04.2013
21. Banka.hr, referendum i suvremena demokracija, članak
http://www.banka.hr/komentari-i-analize/referendum-i-suvremena-demokracija,
20.05.2013
22. Blog.hr, oboljeli u blizini spalionice,
http://soszagreb.blog.hr/arhiva-2007-05.html#1622683399, 22.05.2013
23. Brodportal.hr, gradonačelnik nema sluha za volontere, članak
http://brodportal.hr/show/intervjui/item/474-gradonacelnik-nema-sluha-za-volontere,
08.06.2013
24. Cemex, službene stranice http://www.cemex.hr/or/or_lp.asp, 29.04.2013
25. Civil society, http://www.civilsoc.org/whatisCS.htm, 29.03.2013
26. Civicus.org, stanje civilnog sekotora u republici hrvatskoj, izvještaj,
http://socs.civicus.org/2011/wp-content/uploads/2012/04/State-of-Civil-Society-
2011.pdf, 22.04.2013
27. Croatian scientific bibliography, položaj i utjecaj ekoloških udruga u Hrvatskoj,
Institut Ivo Pilar https://bib.irb.hr/prikazi-rad?lang=en&rad=322857, 12.05.2013
28. Cornell University, Cooperative extension of Schenectady County, studija Olovo u
urbano uzgojenom povrću,
http://counties.cce.cornell.edu/schenectady/new/pdf/ag%20fact%20sheets/vegetables/Le
ad%20in%20Urban%20grown%20veggies.pdf, 07.06.2013
73
29. Dalje.com, hoće li Zagrebački vrtovi biti društveni vrtovi, članak
http://dalje.com/hr-zagreb/parkticipacija--hoce-li-gradski-vrtovi-biti-i-drustveni-
vrtovi/461869, 13.06.2013
30. Danas.net.hr, Usporedba cijena hrane u Hrvatskoj i u svijetu, članak
http://danas.net.hr/novac/koliko-ljudi-placaju-hranu-u-svijetu 02.06.2013
31. Dnevnik.hr, inicjativa „u ime obitelji“ je stranačka, članak
http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/platforma-112-inicijativa-u-ime-obitelji-je-stranacka---
286679.html, 29.05.2013
32. Dnevnik.hr, konačno uvođenje reda, broj birača smanjen za 750 000, članak
http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/konacno-uvodzenje-reda-broj-biraca-smanjen-je-za-
750-000---269125.html, 04.06.2013
33. Dnevnik.hr, emisija Provjereno, spaljivanje otpada u Cemexu
http://novatv.dnevnik.hr/clanak/provjereno/ne-zelimo-spaljivanje-otpada-u-cementari-2-
--279453.htm, 12.04.2013
34. Dnevnik.hr, spaljivanje željezničkih pragova, reportaža
http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/mjestani-bijesni-eu-spaljuje-otrovne-zeljeznicke-
pragove-u-hrvatskoj.html 12.04.2013
35. Dnevnik.hr, već prikupljeno 10 posto potpisa za referendum, članak
http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/vec-prikupljeno-10-posto-potpisa-za-referendumo-zor-
u.html 05.05.2013
36. Državni zavod za statistiku, popis stanovništva, statistika
http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H02_03/H02_03.html,
13.06.2013
37. Državni zavod za statistiku, popis stanovništva po gradovima
http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H02_03/H02_03.html,
13.06.2013
38. Dubrovnik.net, usoro izmjene zakona o referendumu, članak
http://www.dubrovniknet.hr/novost.php?id=23787#.UaitJNh7Vec, 11.06.2013
39. Dubrovnik.net, „Srđ je naš“ kupila zemljište na Srđu
http://www.dubrovniknet.hr/novost.php?id=23762#.Uaoq49h7Vec, 11.06.2013
40. Dubrovnikpress, kada se građanima za referendum ponudi potpuna informacija,
http://www.dubrovnikpress.hr/index.php?option=com_k2&view=item&id=5208:razvoj-
golf-za-referendum-kad-se-gra%C4%91anima-ponudi-potpuna-informacija&Itemid=68
07.06.2013
41. Dubrovnik referendum, službene stranice referenduma,
http://dubrovnikreferendum.com/, 01.06.2013
74
42. Dubrovnik referendum, vlasništvo Razvoj golf,
http://www.dubrovnikreferendum.com/index.php/vijesti/276-ingropani-interesi,
28.05.2013
43. Europski ekonomski i socjalni odbor, Civilno društvo organizirano na Europskoj
razini http://www.eesc.europa.eu/resources/docs/actes_sco_en.pdf, 03.04.2013
44. Financijska škola, opis tečaja, http://www.financijska-skola.com/, 11.06.2013
45. Fond za zaštitu okoliša, izvještaj 2011,
www.vlada.hr/hr/content/download/228652/3355817/file/55.%20-%2029.pdf,
04.06.2013
46. Golf park Dubrovnik, službene stranice,
http://www.golfparkdubrovnik.hr/odrzivi-razvoj/ekoloska-odrzivost/c52/, 03.05.2013
47. GONG, analiza referenduma u Hrvatskoj u odnosu a Europske standarde,
http://gong.hr/media/uploads/dokumenti/AnalizareferendumauHrvatskojuodnosunaeuro
pskestandarde2.pdf, 02.06.2013
48. Grad Kaštela, službene stanice, poziv na javnu raspravu
http://e-kastela.com/kastela-vijesti/javni-poziv-o-studijama-o-utjecaju-na-okolis-
skladistenja-i-lozenja-goriva-iz-otpada/, 05.17.2013
49. Grad Dubrovnik, statut grada Dubrovnika,
http://www.dubrovnik.hr/data/1368006199_360_m.pdf, 28.05.2013
50. Grad Zagreb, službene stranice, Uskoro gradski vrtovi
http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=49565, 05.06.2013
51. Hrčak, Srce, Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=47912, 26.03.2013
52. Horvatska.com, koliko je razvijen civilni sektor, članak
http://www.ispitp.horvatska.com/index.php/18-aktualno/12-razvijen-civilni-sektor,
18.03.2013
53. H-alter, Bandićevo kićenje tuđim perjem, članak
http://www.h-alter.org/vijesti/ekologija/bandicevo-kicenje-tudjim-perjem#news_view,
03.06.2013
54. H-alter, društveni vrtovi na čekanju, članak
http://www.h-alter.org/vijesti/ekologija/drustveni-vrt-na-cekanju/print:true, 03.06.2013
55. H-alter, građanski odgoj u školama, članak
http://www.h-alter.org/vijesti/ljudska-prava/gradjanski-odgoj-u-skolama, 10.06.2013
75
56. H-alter, Vlahušić sam protiv struke i građana, članak
http://www.h-alter.org/vijesti/hrvatska/vlahusic-sam-protiv-struke-i-gradjana,
27.05.2013
57. H-alter, ekonomski poučak Andre Vlahušića, članak
http://www.h-alter.org/vijesti/ekologija/ekonomski-poucak-andre-vlahusica,
27.05.2013
58. H-alter, Vlahušić zaslužuje da bude pregažen, članak
http://www.dulist.hr/clanak/29655/vlahusic-zasluzuje-da-bude-pregazen%E2%80%8E,
27.05.2013
59. H-alter, investicije na udaru demokracije ili obratno, članak
http://www.h-alter.org/vijesti/ekologija/investicije-na-udaru-demokracije-ili-obratno,
18.05.2013.
60. H-alter, Prema prvom društvenom vrtu, članak
http://www.h-alter.org/vijesti/ekologija/prema-prvom-zagrebackom-drustvenom-
vrtu/print:true, 03.06.2013
61. H-alter, prvi Zagrebački društveni vrt, članak
http://www.h-alter.org/vijesti/ekologija/koliko-je-daleko-prvi-zagrebacki-drustveni-
vrt#news_view, 03.06.2013
62. H-alter, majstor predizbornog opsjenarenja , članak
http://www.h-alter.org/vijesti/politika/majstor-predizbornog-opsjenarenja#news_view,
03.06.2013
63. H-alter, trt-mrt, vrt ili smrt, članak
http://www.h-alter.org/vijesti/ekologija/trt-mrt-vrt-ili-smrt#news_view, 03.06.2013
64. H-alter,Zagrebu treba društveni vrt , članak
http://www.h-alter.org/vijesti/ekologija/zagrebu-treba-drustveni-vrt-
fotogalerija#news_view, 03.06.2013
66. HRT, Golf na Srđu, reportaža i članak,
http://www.hrt.hr/index.php?id=vijesti-
clanak&tx_ttnews[tt_news]=204890&tx_ttnews[backPid]=866&cHash=ef73ba6b29,
18.05.2013
67. HRT, reakcije na studiju,
http://www.hrt.hr/index.php?id=vijesti-
clanak&tx_ttnews[tt_news]=203878&tx_ttnews[backPid]=866&cHash=53a4f8785e,
18.04.2013
68. HRT, reportaža, studija Srđa nije temeljena na UPU,
www.hrt.hr/index.php?id=vijesti-
clanak&tx_ttnews[tt_news]=196532&cHash=f4d95c4cbd, 18.04.2013
76
69. Hrvatska narodna banka, tečaj kune, http://www.hnb.hr/tecajn/hvazeca.htm.
06.06.2013
70. Hrvatska komora arhitekata, Prihvaćena Studija utjecaja na okoliš vezana uz
izgradnju golf resorta na Srđu u Dubrovniku, članak
http://www.arhitekti-hka.hr/hr/obavijesti/prihvacena-studija-utjecaja-na-okolis-vezana-
uz-izgradnju-golf-resorta,452.html, 27.05.2013
71. Index.hr, ministarstvo dalo Cemexu zeleno svjetlo za spaljivanje otpada, članak,
http://www.index.hr/vijesti/clanak/ministarstvo-dalo-cemexu-zeleno-svjetlo-za-
spaljivanje-drvnog-otpada/645203.aspx, 16.05.2013.
72. Infoplease, broj dražva u svijetu, članak,
http://www.infoplease.com/ipa/A0932875.html, 07.06.2013.
73. Kaštela.org, Zeleni Dalmacije protiv studije o spaljivanju, članak
http://www.kastela.org/novosti/aktualnosti/18733-zeleni-dalmacije-protiv-studije-o-
spaljivanju-u-cementarama, 29.05.2013.
74. Kaštela.org, javna rasprava, obavijest,
http://www.kastela.org/novosti/aktualnosti/19242-odrzana-javna-rasprava-o-
objedinjenim-uvjetima-zastite-okolisa-u-tvornici-sv-juraj, 28.04.2013.
75. Kaštela.org, obavijest o javnom izlaganju,
http://www.kastela.org/novosti/aktualnosti/18647-javno-izlaganje-za-cemex-ove-studije
28.04.2013
76. Kaštelanska panorama, Kaštela protiv spalionice, članak
http://kastelanska-panorama.com/vijesti/kastela/kastela-protiv-spalionice-neka-cemex-
radi-ali-kao-cementara/, 28.04.2013
77. Kaštelanska panorama, nema spaljivanja željezničkih pragova, članak
http://kastelanska-panorama.com/vijesti/kastela/zeleni-dalmacije-cemex-potvrdio-da-
nece-biti-spaljivanja-zeljeznickih-pragova/, 28.04.2013
78. letsdoitworld.org, World cleanp report, Hrvatska
http://www.letsdoitworld.org/country/croatia 09.06.2013
79. letsdoitworld.org, World cleanp report, Slovenija
http://www.letsdoitworld.org/country/slovenia, 09.06.2013
80. letsdoitworld.org, World cleanp, karta odlagališta
http://www.letsdoitworld.org/wastemap, 09.06.2013
81. letsdoitworld.org, konferencija „očistimo Balkan“, članak
http://letsdoit.edicypages.com/news/article-20, 09.06.2013
77
82. Ministarstvo zaštite okliša, Financiranje projekata/programa udruga,
http://www.mzoip.hr/doc/Udruge/Opce_informacije_2009.pdf, 12.04.2013
83. Ministarstvo zaštite okoliša, studije utjecaja na okoliš,
http://puo.mzoip.hr/default.aspx?id=6949, 30.04.2013
84. Ministarstvo zaštite okliša, sudjelovanja javnosti u donošenju odluka o okolišu,
priručnik za provedbu,
http://www.mzoip.hr/doc/publikacije/INFOCRO_Manual_PP_08.pdf, 19.05.2013
85. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, uvođenje građanskog odgoja u škole,
http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11769, 09.06.2013
76. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, odluka o eksperimentalnom uvođenju
građanskog odgoja u osnovne i srednje škole
http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11948, 09.06.2013
87. Ministarstvo uprave republike Hrvatske, Nacrt prijedloga Zakona o udrugama,
http://www.uprava.hr/default.aspx?id=13744, 16.04.2013
88. Moja energija, internet portal
http://www.mojaenergija.hr/index.php/me/Zajednica/Civilno-drustvo/Sto-je-to-civilno-
drustvo, 27.03.2013
89. Nacionalna zakada za razvoj civilnog društva, statut
http://zaklada.civilnodrustvo.hr/category/101/subcategory/113, 17.04.2013
90. Nacionalna zakada za razvoj civilnog društva, natječaj,
http://civilnodrustvo.hr/upload/File/hr/natjecaji/natjecaji_zaklade/objave_i_dokumentac
ija/2011/19_kolovoz/tekst_natjecaja.pdf, 17.04.2013
91. Nacionalna zakada za razvoj civilnog društva, financijski plan za 2013
http://zaklada.civilnodrustvo.hr/upload/File/hr/o_nama/godisnji_plan/financijski_plan_2
013_f.pdf, 17.04.2013
92. Nacionalna zakada za razvoj civilnog društva, financijski plan za 2013
http://zaklada.civilnodrustvo.hr/upload/File/hr/o_nama/godisnji_plan/operativni_plan_2
013.pdf, 17.04.2013
93. Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, upute za prijavu s opisom osnovnih
kriterija
http://civilnodrustvo.hr/upload/File/hr/natjecaji/natjecaji_zaklade/objave_i_dokumentac
ija/2010/20_kolovoz/ip/upute_za_prijavu.pdf, 17.04.2013
94. Novi list, gotovo 10 tisuća glasova protiv obvezujue je za sve, članak,
http://www.jutarnji.hr/-gotovo-10-tisuca-glasova--protiv--obvezujuce-je-za-sve----srd-
je-nas--nastaviti-ce-se-zalagati-protiv-gradnje/1099889/, 16.05.2013
78
95. Novi list, Europljani pojedu 10, a Hrvati čak 40 posto svog kućnog budžeta, članak
http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Europljani-pojedu-10-a-Hrvati-cak-40-posto-
svog-kucnog-budzeta, 12.06.2013
96. „Osmijeh“, Udruga za razvoj civilnog društva, internet portal
http://www.osmijeh-bj.hr/index.php/dokumenti/openito_o_civilnom_drushtvu/,
27.04.2013
97. Parkticipacija, stranica inicijative, http://vrtovi.tumblr.com/, 18.05.2013
98. Poduzetništvo.org, Dalmacija cement najveći proizvođač cementa, članak
http://www.poduzetnistvo.org/news/dalmacijacement-najveci-proizvodac-cementa-u-
regiji, 19.05.2013
99. Portal "oko", zapis javne rasprave, portal,
http://www.portaloko.hr/clanak/javno-izlaganje-u-slobodi-aktivisti-iz-zelene-akcije-
najavljuju-ako-studija-prode-tuzit-cemo-mini/0/40625/, 12.05.2013
100. Politika plus, Arsen Bauk donosi zakon koji će uvelike onemogućiti raspisivanje
referenduma, čalnak
http://www.politikaplus.com/novost/79858/arsen-bauk-donosi-zakon-koji-ce-uvelike-
onemoguciti-raspisivanje-referenduma, 16.05.2013
101. Poslovni.hr, cijena barela nafte, članak,
http://www.poslovni.hr/svijet-i-regija/zabrinutost-za-americku-potraznju-spustila-
cijene-nafte-241883 , 07.06.2013
102. Pravnici za demokraciju, Zaštita životne sredine, lokalna samouprava i lokalna
Agenda 21, http://www.lawdem.org/200558c1.pdf, 12.04.2013
103. Program Ujedinjenih naroda za okoliš, legislacija
http://www.unep.org/documents.multilingual/default.asp?documentid=52, 29.03.2013
104. Program Ujedinjenih naroda za okoliš, ojačavanje nevladinih organizacija,
legislacija
http://www.unep.org/documents.multilingual/default.asp?DocumentID=52&ArticleID=
75&l=en, 29.03.2013
105. Program Ujedinjenih naroda za okoliš, integriranje okoliša i razvoja u sistem za
donošenje odluka, legislacija
http://www.unep.org/documents.multilingual/default.asp?DocumentID=52&ArticleID=
56&l=en, 29.03.2013
106. Program Ujedinjenih Naroda za okoliš, uključenost civilnog društva,
http://rona.unep.org/partnerships/civil_society_involvement.html, 29.03.2013
79
107. Program Ujedinjenih Naroda za razvoj, razvoj civilngo društva u Hrvatskoj,
http://www.undp.hr/upload/file/113/56995/FILENAME/razvoj_civilnog_drustva_u_hrv
atskoj.pdf, 29.03.2013
108. Registar udruga, pretraživač
http://www.appluprava.hr/RegistarUdruga/faces/WEB-INF/pages/searchResult.jsp,
04.05.2013
109. Slobodna Dalmacija, troškovi kampanja, članak
http://m.slobodnadalmacija.hr/Dalmacija/Najnovije/tabid/297/articleType/ArticleView/a
rticleId/210574/Default.aspx, 26.05.2013
110. Slobodna Dalmacija, ulaganje u Srđ,
http://www.slobodnadalmacija.hr/Dubrovnik/tabid/75/articleType/ArticleView/articleId
/202206/Default.aspx, 26.05.2013
111. Seljaci.org, hrvati jedu najviše pilećeg mesa u regiji, članak
http://www.seljaci.org/index.php/stocarstvo-savjetnik-67/1107-hrvati-jedu-najvie-
pileeg-mesa-u-regiji, 14.06.2013
112. Srednja.hr, najava uvođenja građanskog odgoja u obrazovni sustav
http://www.srednja.hr/Novosti/Hrvatska/Gradanski-odgoj-i-obrazovanje-uskoro-u-
svim-skolama, 27.04.2013
113. Ted.com, transition to a world without oil, prezentacija/predavanje
http://www.ted.com/talks/rob_hopkins_transition_to_a_world_without_oil.html,
17.01.2013
114. Trkeljanje.com, forum, tema: šumski vrt,
http://trkeljanje.com/viewtopic.php?f=35&t=1433. 29.05.2013
115. T-portal, članovi „Srđ je naš“ u lokalnim izborima ,članak
http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/258709/Dio-clanova-inicijative-Srd-je-nas-izlazi-
na-lokalne-izbore.html, 18.05.2013
116. T.portal, intervju s investitorom, http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/242096/Ne-
bojim-se-referenduma-o-Srdu-mladi-podrzavaju-projekt.html, 28.05.2013
117. Tumblr.com, vrtovi, blog,
http://vrtovi.tumblr.com/, 30.05.2013
118. The Power of Community: How Cuba Survived Peak Oil, dokumentarni film,
http://dotsub.c7om/view/a5d410d4-82b6-410e-9c12-baab77d62c14, 17.05.2013
119. Udruga Sunce, primjedbe i zahtjevi na studiju,
http://www.sunce-st.org/eko.php?category=programi&blob_id=845&lang=hr.
27.05.2013
80
120. Ured za udruge, kurikulum građanskog odgoja,
http://www.uzuvrh.hr/userfiles/file/KURIKULUM%20-%206%2012.pdf, 09.06.2013
121. Ured za udruge, propisi o institucionalnom okviru,
http://www.uzuvrh.hr/stranica.aspx?pageID=43, 26.04.2013
122. Ured za udruge, udruge u poreznom i carinskom sustavu
http://www.uzuvrh.hr/stranica.aspx?pageID=180, 26.04.2013
123. Ured za udruge, kako se troši vaš novac,
http://www.uzuvrh.hr/stranica.aspx?pageID=227, 26.04.2013
124 Večernji list, referendum o Srđu nije uspio, članak
http://www.vecernji.hr/vijesti/referendum-srdu-nije-uspio-pogledajte-kako-investitori-
slave-clanak-545610, 02.05.2013
125. Večernji list, Uskoro prvi gradski vrtovi, članak
http://www.vecernji.hr/zagreb/uskoro-prvi-gradski-vrtovi-prvo-oranje-sve-je-besplatno-
clanak-524039, 06.06.2013
126. Večernji list, potpisi za referendum više se neće prikupljati na ulici, članak,
http://www.vecernji.hr/vijesti/potpisi-referendum-vise-se-nece-prikupljati-ulici-clanak-
563054 03.05.2013
127. Večernji list, trećina kućnog budžeta troši se na hranu,
http://www.vecernji.hr/newsroom/economics/3291884/index.do/, 12.06.2013
128. Vlada Republike Hrvatske, Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja
za razvoj civilnoga društva od 2006. do 2011 godine
http://www.civilnodrustvo-
istra.hr/fileadmin/datoteke/Korisni_dokumenti_2/NacStrategija-civdrustvo2006.pdf,
29.03.2013
129. Vlada Republike Hrvatske, Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja
za razvoj civilnoga društva od 2012. do 2016 godine
www.uzuvrh.hr/userfiles/file/Nacionalna%20strategija%20FINAL.pdf, 27.03.2013
130. Wtert, što je RDF i kako se proizvodi
http://www.wtert.co.uk/refuse-derived-fuel.php, 29.05.2013
131. Worldpress, Poziv na javnu raspravu, blog,
http://nespalionici.wordpress.com/2013/02/25/javna-rasprava-o-studijama-o-utjecaju-
na-okolis-zahvata-prihvat-privremeno-skladistenje-i-lozenje-krutog-goriva-iz-otpada-
rdfsrf-u-tvornicama-cementa-sveti-juraj-kastel-sucurac-i-sveti-kajo-s/, 18.05.2013
132. Worldpress , opasnosti spalionica, blog,
http://nespalionici.wordpress.com/2012/03/19/greenpeace-znanstvena-istrazivanja-
provedena-na-ljudima-koji-zive-u-blizini-ili-rade-u-spalionicama/, 18.05.2013
81
133. Youtube, snimka javne rasprave, golf na Srđu,
http://www.youtube.com/watch?v=rqq_ohweC44, 23.05.2013
134.Youtube, snimka potpore EU i manipulacije procedurom,
http://www.youtube.com/watch?v=bAn9cM3qw4g, 23.05.2013
135. Youtube, snimka, arhitekti-manipulacije prostornim planom,
http://www.youtube.com/watch?v=J2t7rCc_76o, 23.05.2013
136. Youtube, intervju Golf park Dubrovnik Maja Frenkel na DUTV
http://www.youtube.com/watch?v=psVmOdETW1w, 23.05.2013
137. Youtube, snimka sučeljavanja Đure Capora i Ivana Kusalića,
http://www.youtube.com/watch?v=v0j-6meDEkw, 24.05.2013
138. Youtube, snimka javne rasprave Cemex,
http://www.youtube.com/watch?v=x88zKDjIVY8, 25.05.2013
139. Youtube, promocija zelene čistke, snimka,
http://www.youtube.com/watch?v=fbZurfhIKn8, 06.06.2013
140. Youtube, šumski vrt, predstavljanje koncepta šumskog vrta
www.youtube.com/watch?v=GFbcn06h8w4, 09.06.2013.
141. Youtube, voda- esencija života. dokumentarac
http://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&v=R81w2T2vLiE#!,
28.02.2013
142. Zdravahrana.hr, prehrambene navike Hrvata, članak
http://www.zdravakrava.hr/zdrave-vijesti/188/prehrambene-navike-hrvata, 12.06.2013
143. Zelena čistka, službene stranice,
http://www.zelena-cistka.org/zelena-cistka/koraci-kampanje/, 05.06.2013
144. 24sata, urbani vrtovi ko način uštede zdravog života i povratka prirodi, članak
http://www.24sata.hr/pametnakuna/urbani-vrtovi-kao-nacin-ustede-zdravog-zivota-i-
povratka-prirodi-313806, 05.06.2013
82
POPIS TABLICA
Redni broj Naslov tablice Stranica
1. Razvoj zakona iz područja rada o udrugama
u RH
15
2. Provedenenost mjera planiranih strategijom
stvaranja poticajnog okruženja za razvoj
civilnoga društva 2006-2011
20
3. Financiranje rada udruga u 2011. godini 25
4. Struktura alociranih sredstava u zaštitu
okoliša i održivi razvoj u 2011. godini
26
5. Financijske potpore Ministarstva zaštite
okoliša za civilni sekotr u razdoblju od
1999. do 2009. godine
27
6 Izvori financiranja inicjative „Srđ je naš“ 43
POPIS GRAFIKONA
Redni broj Naziv grafikona Stranica
1 Vrijednosti pod-dimenzija angažiranosti
građana
30
2 Vrijednosti pod-dimenzija razine
organizacije
31
3 Vrijednosti pod-dimenzija prakticiranja
vrijednosti
32
4 Vrijednosti pod-dimenzija prakticiranja
vrijednosti
34
5 Vrijednosti pod-dimenzija vanjske okoline 35
83
6 Rezultati referenduma u Dubrovniku 42
7 Broj sudionika akcije „World cleanup“ po
zemljama
57
POPIS SHEMA
Redni broj Naziv sheme Stranica
1 Nestalne granice civilnog društva 7
2 CIVICUS-ov CSI dijamant 28
3 Društvene snage u Republici Hrvatskoj
2011.
29
4 CIVICUS-ov CSI dijamant civilnog društva
u Hrvatskoj
36
POPIS PRIKAZA
Redni broj Naziv prikaza Stranica
1 Stranica iz brošure akcije „Srđ je naš“ s
vlasničkim udjelima terena na platou,
planiranim područjima javnih sadržaja i
grafikonom ulaganja
41
POPIS FOTOGRAFIJA
Redni broj Naziv slike Stranica
1 Društveni vrt u Varaždinu 48
2 alarm na pakiranjima pilećih prsa u
trgovačkom centru u Zagrebu, zima 2013.
godine
51
3 Studenti pošumljavaju šumu 65
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom ULOGA CIVILNOG SEKTORA
U ZAŠTITI OKOLIŠA izradio samostalno pod voditeljstvom prof. dr. sc. Nade Denone
Bogović, a pri izradi diplomskog rada pomagao mi je i asistent Saša Čegar
univ.spec.oec. U radu sam primijenio metodologiju znanstvenoistraživačkog rada i
koristio literaturu koja je navedena na kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove,
zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući naveo u diplomskom
radu na uobičajen, standardan način citirao sam i povezao s korištenim bibliografskim
jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.
Također, izjavljujem da sam suglasan s objavom diplomskog rada na službenim
stranicama Fakulteta.
Student
_____________
Filip Životić