127

Prikazi i recenzije

Frank Furedi je profesor sociologije na Sveui-litu u Kentu u Canterburyju i svjetski priznati britanski sociolog. Poznat je po redovnim izlaganjima u brojnim medijima, od davanja intervjua za poznate televizijske kue poput BBC-a do objavljivanja lanaka u The Guardi-anu. Podruje njegovog znanstvenog interesa tematski je raznoliko. Pitanja novih tehnolo-gija, odgoja, prehrane i terorizma povezuje primarnom usmjerenou na kulturu rizika i fenomen straha u zapadnim drutvima i objedinjuje u analizi kontroverzi suvremenog drutva.

Knjiga Poziv na teror. Rastue carstvo nepoznatog, druga je po redu knjiga Franka Furedija prevedena na hrvatski jezik. Sastoji se od osam poglavlja, uz predgovor samog autora hrvatskom izdanju te pogovor prevo-ditelja. Popis literature sadri preko dvjesto bibliografskih jedinica.

U predgovoru hrvatskom izdanju, na-slovljenom Prijetnja bez imena, autor se osvre na rastuu konfuznost i nedoreenost rata protiv terorizma. U politikim govorima i slubenim raspravama koristi se koncept ideoloki rat, bez konkretiziranja same ide-ologije o kojoj je rije. Ispreplitanje jezinih, ideolokih i politikih problema stoji uz bok povijesnom vrludanju, kulturi straha i simbo-likom karakteru onoga to smo donedavno mogli nazvati terorizam.

Zato nas mrze?, pitao se predsjednik George Bush u obraanju amerikom Kon-gresu, a u predgovoru istoga naziva Furedi pokazuje kako zapravo nikome nije jasno tko su to oni, a jo manje tko smo to mi.

Nejasna, openita terminologija prikriva ne-razumijevanje samog problema o kojem se govori. Nesnalaenje politikih voa prilikom imenovanja sukoba povlai za sobom pitanje definiranja aktera. Jezina konstrukcija rat protiv terora suprotstavlja nam naprosto tak-tiku neprijatelja, inei prijetnju nevidljivom, iako nita manje stvarnom.

Broj knjiga na engleskom jeziku koje se bave pitanjem terorizma iznosio je osam tisua u vrijeme pisanja ove knjige. U njima se obrauje preko stotinu razliitih definicija terorizma i dvadesetak definicijskih elemenata samog pojma. Vie je nego razvidno da ne po-stoji suglasnost teoretiara oko toga to misle da terorizam uistinu jest. Autor u Uvodu naglaava kako je upravo nedostatak anali-tikog promiljanja i empirijskog utemeljenja jedan od problema i vodei trend u teorijskoj konstrukciji koncepta terorizma. Polazei od razlike terorizam zloin, akademski stru-njaci, politiki dunosnici i strunjaci za sigur-nost pridaju terorizmu distinktivni karakter sluajnosti i nediskriminacije. Upravo te dvije znaajke mogu se pripisati veini zloina viso-kog profila koji jednakom lakoom i uasom pobuuju interes javnosti. No, spekulacije o motivima i znaajkama terorizma nisu poka-zatelj manipulacije empirijskim podacima, ve njihovog nedostatka. Kao primjer, Furedi navodi zbirku dokumenata britanske vlade o oruju za masovno unitenje datiranu 2002. godine i izvjetaj iz 2003. godine poznat pod nazivom Dodgy Dossier, koji se kasnije po-kazao potpuno pogrenim. Nain konceptu-alizacije problema terora i argumentiranje re-

CARSTVO NEPOZNATOG

Furedi, Frank (2009.) Poziv na teror. Rastue carstvo nepoznatog. Zagreb: Naklada Ljevak (preveo Sreko Horvat), 271 stranica.

43-45-Filipcic-Trzun PRIKAZI I REC.indd 127 13.12.2009 13:54:44

128

Polemos 12 (2009.) 1: 127-135, ISSN 1331-5595

akcije na prijetnju autor saima u podnaslovu uvoda, Onkraj sposobnosti shvaanja. Kroz mnotvo citata novinskih lanaka i izvjetaja obavjetajnih agencija pokazuje kako ono to odvaja injenicu od fikcije i informaciju od propagande nije ba posve jasno(str. 37.).

Prvo poglavlje, Percepcija prijetnje, ot-kriva nam novo doba u povijesti ovjeanstva, doba masovnih rtava, globalne nesigurnosti, doba obiljeeno dugakim ratom. Dugaki rat oznaava poetak nove ere terorizma, ere u kojoj neprijatelj ima gotovo nadljudske sposobnosti. Kako zapadne vlade skoro cijelo desetljee upozoravaju, suvremeni teroristi mogu napasti bilo kada, bilo gdje i bilo ime. Ne moemo predvidjeti njihovu okrutnost i kreativnost. Niti su nacistike horde niti Crvena armija imali takvu nadmo koja se pripisuje malim skupinama terorista(str. 56). Furedi smatra kako sklonost vlada fatalizmu i fantaziji odaje bespomonost i paniku koji se slubenim kanalima projiciraju na iru javnost. U novom dobu, svatko je potencijalna meta terorista, ali sigurna meta politike straha.

U poglavlju Novi terorizam: samoostva-reno proroanstvo, autor pokazuje kako je koncept nove prijetnje bio sastavnica diskursa terorizma mnogo prije dogaaja 11. rujna. Navodei brojne novinske lanke u periodu od 70-ih godina 20. stoljea nadalje, u koji-ma se sofisticirani oblici nasilja opisuju kao manifestacija modernog oblika terorizma, potkrepljuje tezu da je novi terorist zapravo dio kulture Zapada. Strah od nepoznatog, nepredvidivog terora strah je od promjena u budunosti ijim uincima svjedoimo upravo sada. Jedna od injenica koje stvaraju nelago-du politikim i vojnim voama jest dostupnost sredstava nasilja. Tehnologije i oruje, koje su posjedovale gotovo iskljuivo vojne i politike sile, danas je dostupno pojedincima i orga-nizacijama koje ih koriste upravo protiv tih svjetskih sila. Usprkos tomu, oruje koriteno u teroristikim napadima, pa i 11. rujna, vrlo

je uobiajeno, nimalo sofisticirano i, to je najzanimljivije, koristi se desetljeima.

Kvalitativan porast sredstava terora stvara nove oblike terorizma - bio-teror, nuklearni terorizam, neto mlai cyber-terorizam - i po-tie ono to Furedi identificira kaozamiljanja najgorih scenarija. Takvo zamiljanje, meutim, postoji jo od biblijskih vremena i plemenskih hordi. Strah od masovnog unite-nja, globalnog nasilja, istrebljenja dobra, ui u gotovo svakom politikom govoru zadnjih pedeset godina. Ono to Furedi naziva fanta-zijskim upozorenjima, moglo bi po njemu biti okida samoispunjavajueg proroanstva.

U treem poglavlju, Rastue carstvo nepoznatih opasnosti, autor nadograuje novi terorizam novim konceptom rizika u 21. stoljeu. Vie no ikada prije, rizik je dio sva-kodnevice. On munjevito mijenja svoj fokus. Potencijalne pandemije poput ptije gripe, globalno zatopljenje, katastrofalne posljedice uragana, sida - opasnosti koje prijete ne samo da su brojne i raznolike, nego na prvi pogled potkopavaju mehanizme obrane. Nova era nije obiljeena samo terorizmom ve i starim prijetnjama novih razmjera.

Prijetnja s onu stranu znaenja naslov je etvrtog poglavlja. Nespretna jezina kon-strukcija s poetka knjige, ovdje se pretvara u verbalne pomutnje s obje strane linije sukoba. Citirajui Becka, Frank Furedi izlae tezu o uruavanju jezika. S druge strane Atlantika, Bin Laden govori o poruci bez rijei. Nemogunost imenovanja prijetnje ili neprijatelja proizvodi nejasnoe vezane uz motiv i znaenje istih. Na taj nain se ope-tovano produbljuje osjeaj ope nacionalne nesigurnosti. No, faktor straha ojaava i per-cepcija vrijednosti za koje se uope borimo. Prema Furediju, mora postojati neto opipljivo i uvjerljivo za to se vrijedi boriti. Neto u to vjerujemo, neto to ima smisao i znaenje. Javnosti nedostaje moralno i ideoloko oprav-danje kako bi vladi pruila potporu koju ona

43-45-Filipcic-Trzun PRIKAZI I REC.indd 128 13.12.2009 13:54:44

129

Prikazi i recenzije

oekuje i gotovo oajniki treba. Osim prijet-nje i budunosti, nepoznanicom je obavijena i sama bitka za ideje. Vlade vode bitku na domaem frontu kako bi povratile kredibilitet u oima javnosti. Teorije zavjere, proroanske invazije pritajenog neprijatelja, teroristi iz susjedstva, pojmovi kojima se slui vladina propaganda, oduzimaju vjerodostojnost Za-padu u vlastitu dvoritu, kao to produbljuju osjeaj animoziteta od strane ostatka svijeta. Citirajui dravne dunosnike, uvare slobo-de, autor ukazuje na injenicu da opravdanja vladinih akcija sve vie zvue poput vrhunski dotjeranog reklamnog letka. Borba protiv ide-ologije neprijatelja nije mogua bez osvjei-vanja ideologije koju branimo. Opi pojmovi poput ponosa i morala, nekada su imali vei uinak jer su bili opipljivi. Danas, vrijednosti, domoljublje, slobodu, javnost ne doivljava kao stvarne. Osjeaj nacionalnog, pa i osob-nog identiteta, kao da iezava.

U poglavlju Trajna ranjivost, autor elaborira tezu da u kulturi Zapada postoji idiom ranjivosti koji je duboko integriran u kolektivnoj svijesti. U kontekstu terorizma, ona nadilazi fiziku razinu i penetrira u inove ljudske akcije, tovie, ona postaje nain ivo-ta. Infiltriranost idioma ranjivosti u kulturu, autor obrazlae pomou etnopsihologije. Percepciju svijeta oko nas i svjetonazor, pa tako i ukorijenjen osjeaj bespomonosti, pojedincu prua kultura i kolektivitet. Na taj nain se patnja i prijetnja individualiziraju, to neizbjeno odreuje kako se zajednica nosi s terorom. Dok su 1960-ih godina ranjive skupine uglavnom bili djeca i beskunici, da-nas imamo ranjivu Ameriku, kako je ustvrdio predsjednik Bush nakon 11. rujna. Navodei primjere poput saveznikog bombardiranja Njemake u Drugom svjetskom ratu, razaranje Hiroime, Furedi opaa kako se do 80-ih godi-na 20. stoljea stanje ranjivosti nije pripisivalo zajednicama. Na kraju petog poglavlja, istie kako katastrofe i kolektivne nesree jaaju

osjeaj solidarnosti i zajednitva, a drutveni kapital ima sposobnost obnavljanja nakon terora koji razara zajednicu. No, pretvorba osjeaja ranjivosti u kontinuirano stanje ranji-vosti i rizika oslabljuje obrambeni mehanizam kolektiviteta.

Osjeaj ranjivosti i problem znaenja upravljaju kulturalnom imaginacijom. U estom poglavlju podugakog naslova Pre-dodbe terora i sukob kulturnih stavova pre-ma riziku, Frank Furedi tvrdi kako upravo ta imaginacija oblikuje predodbe novog terora. Navodi kako nisu potrebni stvarni teroristi da bi se zajednica osjeala terorizirano. Prijetnje nepoznatog, upozorenja koja se prenose kroz medije, dovoljna su da prestrae javnost. Prema autoru, ono zbog ega je Osama bin Laden izniman i uinkovit u sustavnom iskoritavanju medija u svrhu uvrivanja prijetnje - jest njegova sposobnost razumije-vanja zakona straha koji vladaju popularnom kulturom Zapada. Zastraivanje javnosti je, kako tvrdi Furedi, u rukama konkurentnih grupa proizvoaa straha koje proiriva-njem domene prijetnje globalnoj sigurnosti promiu vlastite interese. Interesne skupine se nadmeu u tvrdnji koja je prijetnja kobnija, usporeujui svaku od njih s terorizmom. Tako je terorizirana i ranjiva javnost uvjerena da su as klimatske promjene, as pandemija ptije gripe vea sigurnosna prijetnja od terora. Na taj nain terorizam zadobiva status mjerila ko-jim se procjenjuje svijet oko nas i promjene u njemu. Ethos sigurnosti u zapadnim drutvima postao je toliko institucionaliziran i opsean da na neki nain vri teror nad civilnim dru-tvom i graanskim pravima.

Koji je, dakle, problem terorizma? naslov je sedmoga poglavlja u kojem autor prezentira brojne kritike na raun rata protiv terora. Pobornici teze o propagandnom zastraivanju vjeruju kako politike sile Zapada namjerno igraju na teroristiku kartu i svjesno promiu politiku straha. Kritiari objanjavaju kako

43-45-Filipcic-Trzun PRIKAZI I REC.indd 129 13.12.2009 13:54:45

130

Polemos 12 (2009.) 1: 127-135, ISSN 1331-5595

zastraivanje javnosti pomae politiarima da mobiliziraju javnost u korist politike koju ele provesti (str. 209.). Ne toliko manipulacija koliko preuveliavanje istine, taktika je kojom slubena propaganda kroz komunikacijske kanale motivira javnost i legitimira politi-ke akcije. Furedi se nadovezuje na kritiare vladine politike i tvrdi kako upravo strah od terorizma inducira sam terorizam, a rat pro-tiv terora predstavlja najuvjerljiviju prijetnju ranjivom Zapadu.

Osmo, posljednje poglavlje, naziva Od-bijanje da budemo terorizirani, preobraava logiku rizika, logiku defetizma i psihologiju

ranjivosti, koje se propituju kroz itavu knjigu, u jasan stav: Ne elimo biti rtve! Prihvaanje modusa prijetnje, ne podrazumijeva nuno pasivan otpor, ali ujedno zahtijeva i prihvaa-nje mogunosti da prijetnja izvire mnogo blie nego to smo naueni da vjerujemo.

Frank Furedi u knjizi Poziv na teror, poku-ava razraditi viedimenzionalne uinke suvre-mene prijetnje terorizma. Pruajui uvid u e-sto viestruko oprene teorijske koncepte, na jednostavan, a opet znanstveno potkrijepljen nain, pomae itatelju da pronae vlastiti kritiki stav prema izazovima ere terora.

Lana Filipi

43-45-Filipcic-Trzun PRIKAZI I REC.indd 130 13.12.2009 13:54:45