film kotor za sva doba dobrotvorna aukcija slika

Na Dan državnosti, 13. jula, u punoj dvorani kotorskog kinaBoka premijerno je prikazan promotivno-turistički film reži-

sera Dušana Vulekovića - Kotor za sva doba - koji su zajedničkirealizovali Pomorski muzej Crne Gore, Turistička organizacija(TO) Kotora i Luka Kotor AD.

Film ima za cilj promociju i afirmaciju tradicije, vrijednosti i lje-pote našeg drevnog grada, a njegova osmominutna projekcijaizazvala je oduševljenje prisutnih. Prije projekciji filma intoniranaje crnogorska himna, nakon čega su o filmu govorili direktor TOKotor Mirza Krcić, gradonačelnica Kotora Marija Ćatović, izvrš-ni direktor Luke Kotor Vasilije Kusovac i direktorica Pomorskogmuzeja mr Mileva Pejaković Vujošević.

(Nastavak na strani 2)

Jedra BokeJedra BokeMJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GOREKOTOR Jul 2013.

U PUNOJ DVORANI KINA BOKAPROMOVISAN I NAŠ PROJEKAT

Film Kotor za sva doba

Foto

graf

ija:

D.

Brda

r

NA ŠKOLSKOM BRODU JADRAN5. JUNA ODRŽANA

Na školskom brodu Jadran 5. jula je održana aukcija slika na-stalih krajem maja i početkom juna na likovnoj koloniji na

ovom brodu. Aukcija je izuzetno uspjela, sve slike su prodate, aprikupljeno je 5.650 eura, koje ce biti uplaćene dnevnom Centruza djecu sa posebnim potrebama u Tivtu.

Najskuplje prodatu sliku uradio je tivatski slikar Momčilo Ma-canović, a kupila je Opština Tivat za 950 eura. Pomorski muzeju Kotoru je za učešće na ovoj aukciji u želji da doprinese njenomhumanitarnom cilju izdvojio 200 eura ali sa tim iznosom nije us-pio da konkuriše za kupovinu nijedne slike.

Petodnevna kolonija organizovana je u sklopu obilježavanjaosam decenija Jadrana, a Momčilo Macanović, Milanka Baj-četić, Ratka Radulović, Marina Jovanović, Hana Mirkov, Ra-de Vujačić, Vesna Radulović, Zoran Kruta, Milica Marković iVioleta Bolmanović stvarali su nova djela inspirisani motivimamora i jedrenjaka.

Aukciju je otvorio komandant Mornarice kapetan bojnog brodaDarko Vuković, a vrlo uvjerljivo vodila je Radojka Abramović,kustoskinja našeg muzeja. Aukcija je trajala tokom dvosatnogkrstarenja Jadrana Bokom u prijatnoj atmosferi i druženju. Za sveprisutne na brodu je organizovan i koktel.

Vasko Lipovac i njegovo dobaPoštovani pretplatnici i korisnici,

u ovom broju našeg biltena na stranama od 4 do 11objavljujemo besjede mr Jovana Martinovića i

Radojke Abramović, kustoskinje Pomorskog muzeja,na Okruglom stolu pod nazivom Vasko Lipovac i nje-govo doba. Okrugli sto posvećen velikom bokeljsko-

dalmatinskom slikaru, skulptoru i umjetniku održan je10. juna u Palati Grgurina, poslijednjeg dana održa-

vanja izložbe Akademski slikar i skulptor VaskoLipovac vraća se doma koju je vidjelo oko 15.000

ljudi. Besjede hrvatskog akademika TonkaMaroevića, doc. Ljubljanskog univerziteta Tadeja

Glažara, splitskog književnika Anta Tomića iVaskovog sina Maria Lipovca objavili smo u junskom

broju Jedara Boke.

Dobrotvorna aukcija slika


Radojka Abramović, kustos Pomorskog muzeja, ikomandant Mornarice Crne Gore Darko Vuković

Veliki aplauzfilmu nakon projekcije

Foto

graf

ija:

D.

Brda

r

(Nastavak sa strane 1)

Za gradonačelnicu Kotora Mariju Ćatović premijera filma je bila svojevrstan praz-nični poklon za Dan državnosti, koji će, kako je kazala, na pravi način afirmisati vri-jednosti, tradiciju, bogatstvo i ljepotu Kotora i doprinijeti afirmaciji Kotora u turisti-čkom i kulturnom pogledu.

Direktor TO Kotor Mirza Krcić je kazao da je grad dobio jedno kapitalno djelo.

Vjerujem da će film dobiti pozitivne kritike na brojnim festivalima na kojima ćemo gakandidovati. Kotor za sva doba, je nastao kao plod jedne uspješne saradnje dvijegradske i državne instucije. Inače, na ovaj dan se obično sjeku vrpce i otvaraju nekikapitalni i objekti od značaja, a ovo u Kotoru danas je djelo od značaja, i za naš gradi za državu, kazao je Krcić

Izvršni direktor Luke Kotor Vasilije Kusovac je kazao da kada otvorite krštenicu filmapisaće da je rođen 13. jula tačno u podne, i to je referenca koja zadivljuje, koja dajedobre preduslove da bude uspješna.

Druga je što je sudbinski vezana za Kotor, a čovjek ili djelo koje je sudbinski vezanoza Kotor mora biti uspješno. I treća važna stvar je što se promocija dešava u trenutkukada naša kompanija obilježava 25 godina postojanja, kazao je Kusovac.

On je dodao da će uraditi sve da film obiđe svijet što prije, te da će već narednihdana preko kotorskih pomoraca, pilota, agenata, učiniti da film bude u Singapuru,Šangaju, Parizu, Londonu..

Direktorka Pomorskog muzeja mr Mileva Pejaković Vujošević je poželjela filmu sretnoisplovljavanje iz matične luke, UNESKO-ovog Kotora, da doplovi do svih kulturnih iturističkih destinacija, i da pokažemo i dokažemo da smo već odavno u Evropi i dalje.

Film je pokazao da zajedno možemo da gradimo piramidu, a u toj piramidi se nala-ze turizam, pomorstvo i kultura, kazala je mr Pejaković Vujošević.

Vuleković se zahvalio ljudima koji su prije godinu dana kada je počelo da se radi nafilmu imali sluha da prepoznaju potrebu za jednim ovakvim ostvarenjem.

Sa ovim filmom smo ušli u rang festivalskih filmova koje produciraju cijele nacionalneorganizacije ili gradovi koji su po veličini i ekonomskoj moći daleko iznad nas, kazaoje Vuleković.

2 Jedra Boke - jul/2013.

MJESEČNA PUBLIKACIJA POMORSKOG MUZEJA CRNE GORE

Jedra Boke je mjesečna publikacija Pomorskogmuzeja Crne Gore u Kotoru

Jul 2013. godine

Direktor Pomorskog muzejamr Mileva Pejaković Vujošević

Prijatelji i saradniciProf. dr Anton SbutegaProf. dr Gracijela ČulićProf. dr Milja Radulović

mr Stevan KordićDon Anton Belan

Prof. dr Milenko PasinovićAntun Tomić

Milan SbutegaZoran RadimiriŽeljko BrguljanPetar Palavršić

Radojka JanićijevićIlija Mlinarević

Jelena KaradžićSlavko Dabinović

Milica VujovićSmiljka Strunjaš

Jedra Boke sadržajno i tehnički oblikuje Drago Brdar

Pomorski muzej Crne Gore u KotoruTrg Bokeljske Mornarice 391 Kotor, 82000

Telefon: +382 (0) 32 304 720Fax: +382 (0) 32 325 883

Website: www.museummaritimum.come-mail: [email protected]

Pomorski muzej Crne Gore u Kotoru nastaoje postepenim razvitkom prvobitne zbirkeBratovštine "Bokeljska mornarica", utemel-jene oko 1880. godine, koja je od 1900.

godine otvorena za javnost, a 1938.godine preuređena i otvorena na prvom

spratu sadašnje muzejske zgrade, baroknepalate plemićke porodice Grgurina izpočetka XVIII vijeka, koja je od 1949-1952. godine kompletno restaurirana i

adaptirana za potrebe Muzeja.

Misija Pomorskog muzeja Crne Gore uKotoru je da čuva sjećanje naše zajednicena bogatu pomorsku istoriju Boke Kotorske,

njeno izuzetno kulturno nasleđe kroz prikupl-janje, čuvanje i predstavljanje naše bogate

pomorske tradicije i kulturne baštine.Pomorstvo je u Kotoru počelo da se razvijaza vrijeme srednjeg vijeka. Pomorski muzejsa dužnim poštovanjem čuva uspomene nate davne dane, na uspjehe slavnih kotorskihmoreplovaca, umjetnika, brodograditelja,zanatlija, državnika i diplomata, posred-

nika između istoka i zapada.

Pomorski muzej je institucija kultureRepublike Crne Gore.

Jedra BokeJedra Boke

Foto

graf

ija:

D.

Brda

r

FOTOGRAFIJE: Intoniranje državne himne crne Gore u sali Kina Boka; Promotivnaprojekcija osmominutnog filma Kotor za sva doba; Besjeda režisera Dušana Vulekovićadok za stolom sjede mr Mileva Pejaković Vujošević, Marija Ćatović, Vasilije Kusovac i

Mirza Krcić

Film Kotor za sva doba

3Jedra Boke - jul/2013

NA TERASI POMORSKOG MUZEJA2. JUNA ODRŽAN

U programskom sklopu IV Festivalu gudača u Kotoru u utorak2. jula je na terasi Palate Grgurina održan koncert mlade

flautistkinje Ivanke Muhadinović koju je na kalviru pratio poznatiukrajinski pijanista Aleksej Molčanov. Koncert je počeo u 21 sata terasa Pomorskog muzeja bila je mala da primi sve ljubiteljeklasične muzike.

Koncert flautistkinjeIvanke Muhadinovic

Dobrotvorna aukcija slika

Pomorski muzej u Kotoru 1. jula je posjetila delegacija Mini-starstva odbrane Slovenija na čelu sa ministrom Romanom Ja-kičem. U Muzeju je 7. jula iz Slovenije boravilo 34 đaka u ok-viru svoje školske ekskurzije. Oko 10 sati 16. jula u Palati Grgu-rina bila su četiri pripadnika Malteškog viteškog reda. Oni su uMuzej došli posredovanjem austrijske ambasade u Crnoj Gori.Vodič kroz Muzej bio im je Tomislav Bonić. 29. jula zabilježenaje posjeta delegacije Uprave za bezbednost Makedonije.

FOTOGRAFIJE: Pripreme za održavanje aukcije čim je Jad-ran isplovio sa Pina. Za to vreme su direktorica našeg mu-zeja mr Mileva Pejaković Vujošević i kustoskinja Jelena Ka-radžić strpljivo čekale na palubi Jadrana. Zabilježili smo iaukciju najskuplje plaćene slike (Momčila Macanovića), tegrupno fotografisanje kupaca sa otkupljenim djelima.

Na terasi Pomorskog muzeja12. jula od 10 sati održana jekonferencija za novinare na ko-joj su organizatori Kotor Artanajavaili početak te manifesta-cije. Jedan od učesnika ovogskupa bio je proslavljeni jugoslovenski i hrvatski pijanista IvoPogorelić (drugi s lijeva na fotografiji). Njegovim izvođenjemŠopenovog Koncerta za klavir i orkestar br. 2 u f-molu, u pra-tnji Crnogorskog simfonijskog orikestra, pod dirigentskom up-ravom Borjana Caneva iz Makedonije, 13. jula je počelo 12.izdanje manifestacije Don Brankovi dani muzike, posvećene200. godišnjici rođenja Petra Drugog Petrovića Njegoša. Naistom mjestu 18. jula u 10 sati održana je konferencija zaštampu povodom predstave Paola Mađelija - Njegoš i ja. Naterasi Muzeja 30. jula održana je još jedna konferencija zanovinare na kojoj je za 1. avgust najavljeno premijernoizvođenje autorskog projekta Lidije Dedović, drame - San naBožić, iz programa Kotor art Teatra.

U biblioteci Pomorskog muzeja 18. jula je održan sastanakna kome smo ocijenili tok priprema za održavanje izložbeza-vjetnih pločica. Ovu izložbu organizujemo zajedno sa Ko-torskom biskupijom i Centrom za kulturu grada Krka. Izložbase održava početkom oktobra u tom hrvatskom gradu, povo-dom 442 godine od poznate Lepantske bitke. Precizirali smokako će se donijeti eksponati sa Gospe od Škrpjela, Bogoro-dičinog hrama na Prčanju, župnih crkava Sveti Marije u Stoli-vu i Svetog Mateja u Dobroti. Odredili smo ko će očistiti eks-ponate i koju vrstu platna kao podloge treba nabaviti. Unastavku sastanka obavili smo i dogovor u vezi pripreme iz-ložbe Bitve, tiraduri i mandraći koju ćemo otvoriti u našemmuzeju 21. novembra na dan grada Kotora. Dogovorili smose i da naša kustoskinja Radojka Abramović organizuje iz-ložbu pod nazivom Prijatelji u Boki Kotorskoj. Sa predstavni-cima vojske Crne Gore 30. jula održali smo sastanak okoodržavanja izložbe u tivatskom Porto Montenegru povodom80-te godišnjice školskog broda Jadran.

Posjete

(Nastavak sa strane 1)Dogadaji

Foto

graf

ije:

D.

Brda

rFo

togr

afija

: D

. Br

dar

Akademski slikar i vajar Vasko Lipovacrođen je 19. juna 1931. godine u Ko-

toru kao najmlađi od petoro djece u izu-zetno skladnoj porodici Antice i SpasojaLipovca. Odrastao je u njihovoj velikoj kućiu Škaljarima u koju se ulazilo kao u hramumjetnosti, u lijepom tinelu od crnog drvetasa intarzijama sedefa u stilu Napoleon Tre-ći, u bogatoj porodičnoj biblioteci, uz slike iskulpture velikana jugoslovenskog kista idlijeta iz perioda između dva rata, u pros-toru u kome je istovremeno vladala sve-čana i razdragana atmosfera, što je plijenila svakoga ko biprestupio taj prag.

Moja prva sjećanja na ovog preminulog velikana, jednog odnajvećih likovnih umjetnika kojeg su iznjedrili ovi prostori, aistovremeno i donedavno najvećeg živućeg likovnog stvaraocau susjednoj Republici Hrvatskoj, sežu u daleka vremena prije60 godina, u tmurne i siromaške poslijeratne dane 1946. i1947. godine, kada sam kao mršavi, kratko ošišani dječakkrenuo u I razred stroge i nadaleko čuvene kotorske Više real-ne gimnazije, idući u vojničkim cokulama – cvekaricama izŠkaljara preko starog mosta na Gurdiću do zgrade Gimna-zije, sadašnjeg Turističkog fakulteta. Ponekad smo mi mlađismjeli da budemo sa grupom starijih dječaka, među kojima sesvojom tihom nenametljivošću i iskrenom srdačnošću isticaojedan omanji, mirni petnaestogodišnjak, naš Vasko. On je,hodajući kao u zanosu, uvijek unutrašnjim očima svoje duše

osmatrao kotorske ulice i fasade, upijajućisvim porama onu ljepotu i toplotu koju suisijavali i zračili kameni zidovi, okviri porta-la, grbovi, konzole i balustrade balkona,svi oni detalji koji su kasnije našli svoje dos-tojne odjeke na njegovim platnima. U Gim-naziji pak sve nas je napajao pravim vat-rometom blještavih, snažnih boja naš vječnomladi, stari profesor crtanja Mato Đurano-vić, najsjajniji kolorista svoga doba. PoredGimnazije bila je Katedrala sa svojim mis-

tičnim bogatstvom srebrnih i zlatnih relikvijara, slika starihmajstora, sa svojom srebrnom palom i, iznad svega, sa ras-košnom kamenom čipkom oltarskog baldahina – ciborija, načijoj je prvoj skulpturiranoj gredi neki, nažalost nepoznati,majstor XIV vijeka na do tada neviđen, nadahnuti način iskle-sao legendu o čudima kotorskog zaštitnika Svetog Tripuna. Li-kovi ovoga friza su najveći domet klesarskog umijeća zreleromanike i rane gotike iz vajarske škole koju je predvodio FraVita Kotoranin, graditelj Visokih Dečana, to su smanjene,skraćene, zdepaste figure rimskih legionara, frigijskih velikašai trgovaca, njihovih slugu i robova nad kojima je Sveti Tripunizvodio čin iscjeljenja i istjerivanja zlih duhova. I upravo su tizdepasti, glavati i rukati likovi predstavljali najsnažniji izvorVaskove inspiracije u skulpturi, oni su prisutni i prepoznatljivina svim Vaskovim djelima u Kotoru: na bronzanim vratima kat-edralne crkve Svete Marije od rijeke ili Blažene Ozane, na šestreljefa u ulaznom holu Palate Grgurina, odnosno, Pomorskog

OKRUGLI STOOKRUGLI STO

4 Jedra Boke - jul/2013

(Nastavak iz prošlog broja)

Besjeda mr JOVANA MARTINOVIĆA

Vasko Lipovac i njegovo doba

Okrugli sto Vasko Lipovac i njegovo doba,održan 10 juna, iz perspektive Vaskovih malih figura

Foto

graf

ija:

D.

Brda

r

muzeja Crne Gore, kao i na najkompleksnijem djelu od svih,na reljefima u ulaznom holu Doma kulture na kojima je prika-zana istorija Kotora i Boke, istorija ispričana iskrenim i čistim,reklo bi se – naivnim dječjim jezikom jedne velike duše.

Ali, da bi se došlo do te iskonske spontanosti trebalo je daprođe dosta muka, trpljenja i odricanja. Ponovo smo se sreli uZagrebu, u jesen 1954. godine, kad sam ja tek došao na stu-dije, a Vasko bio pred završetkom Akademije i u pripremamaza specijalku kod velikog hrvatskog slikara Krsta Hegedušića.I ne samo sreli, već i pripadali istoj maloj koloniji Kotorana ko-ja je preživljavala u okolini Britanskog trga, u Radničkom dolui Buconjićevoj ulici. Vasko je po čitave dane bio na Akademiji,a ja sam u pauzama predavanja čuvao djecu naših sestara,koja bi jedva dočekala da svrnem pogled pa da se izmažunjegovim bojama kao Indijanci. Za zajednički objed se donosi-la hrana iz menze, dijelio se među nama i posljednji dinar, po-zajmljivale se košulje kad se išlo na sudare s curama, pjevalouz pratnju gitare na proljetnim izletima u Zelengaj ili Pantov-čak - divna vremena sazrijevanja.

Druženje se nastavljalo i po povratku u Kotor na ljetnje feri-je. Vasko je već tada od velikana kulturne misli don Nika Lu-kovića dobio narudžbinu da za don Nikov Bogorodičin hramna Prčanju izradi jednu pomalo neopravdano zaboravljenufresku, Hristovo Raspeće sa Bogorodicom i Marijom Magdale-nom. Skicu je radio u jednoj radionici u krugu nekadašnjeSrednje pomorske škole, tamo gdje je sada Robna kuća Kame-lija, a sliku direktno na zidu desnog bočnog oltara Bogorodiči-nog hrama, pored predivne Milunovićeve freske Blažene Oza-ne, pa se tako pridružio plejadi najvećih umjetnika ondašnjeJugoslavije u don Nikovoj zbirci, stao je uz bok Meštrovića,Rosandića, Prijića, da navedem samo neke. Već je na ovojslici počeo da se nazire onaj njegov karakteristični način pro-čišćavanja i sublimiranja likova, pretvaranja lica figura u ovalesa začuđenim očima, sažimanja tijela u mirne geometrijskeforme, sve ono što je kasnije postalo osnovna značajka nje-govog umjetničkog izraza. Kasnije su došle na red ženidbe,djeca, Vasko se stalno nastanio u Splitu, ali je uvijek čuvao onunevidljivu pupčanu vrpcu povezanosti sa Kotorom, uvijek mu serado vraćao. Pred kraj 60-tih godina sada već prošlog vijeka,u jednom prostoru na uglu kod česme Karampana otvorio jeMalu galeriju u kojoj smo po čitava ljeta sjedili u društvu do-bro obrađenih drvenih paralelopipeda na kojima je njegovaneiscrpna mašta ostvarivala nebrojene varijante mornara, rib-ara, nevjesta, gundurica, nikad jedne ni blizu slične drugimaali uvijek prepoznatljive, prisne, pune one posebne topline iiskrenosti koja je Vaska uvijek krasila i izdvajala od drugih.Za jednu od velikih slika mornara ja sam u pljosnatoj bocitravarice izradio model broda, koga je ovaj držao u rukama,a kada je vidio tu sliku, pjevač Arsen Dedić dobio je inspi-

raciju da napiše knjigu pjesama Brod u boci. Mnoge druge slikenadahnute Kotorom, kao što su bile Sveti Luka, Kula od sata idruge, otišle su u svijet i ne zna im se sudbina. Kada je uz sadasrušeni stari hotel Fjord na bivšem Banju prigrađeno južno krilouz rijeku Škurdu, Vasko je dobio poziv da ukrasi njegov bar uprizemlju, a tada smo čitavo ljeto išli oprljenih obrva i bradapošto je zamišljene predivne emajlirane bakarne leptire, koji subili aplicirani na oplatu presvučenu zlatnim listićima, trebaloispeći u staroj Livniici na 900 stepeni vreline; nažalost, kada jestari Fjord poslije zemljotresa 1979. godine srušen, svi ti leptiri ioslikane figure na drvenim pozlaćenim trupcima netragom sunestali, uspio sam da spasim samo jednoga.

U vrijeme poslijepotresne obnove Kotora, Vasko se na naj-bolji mogući način odužio svom rodnom gradu izvajavši pome-nuta bronzana vrata na crkvi Blažene Ozane, reljefni friz uCentru za kulturu i reljefe u Pomorskom muzeju, radeći u bron-zi tople priče iz života u svom osebujnom, iskrenom stilu. Ne-posredno pred onaj besmisleni bratoubilački rat, koji nas jefizički razdvojio, prenijeli smo krijućke u Italiju veličanstvenuskulpturu Svetog Jeronima u karakterističnom šeširu, sa pre-vodom Biblije i modelom crkve u rukama, da bude postavljenau crkvi istoimenog sveca u Rimu, pored Scuola Dalmata di SanGirolamo, i to je bio moj posljednji susret sa Vaskom.

A sada ga nema više među nama. Obično se za one kojiodu na put bez povratka kaže da su ostavili za sobom prazn-inu. Kod velikog čovjeka i umjetnika Vaska Lipovca to nije slu-čaj – baš naprotiv, on nam je svima ostavio ogromno, neizm-jerno bogatstvo svoje neprevaziđene umjetnosti za užitak na-šim očima i smirenje našim dušama, ostavio je za sobom plimuživotne radosti, opuštenosti, ostavio je neizbrisivi osjećaj top-lote i sreće koja zrači iz svakog njegovog djela i iz cjelokup-nog opusa. Zato svi treba da smo ponosni što smo živjeli u nje-govom vremenu, što smo imali čast da se nazovemo njegovimprijateljima i poštovaocima.

Neka je vječna slava najvećem kotorskom i bokeljskomumjetniku Vasku Lipovcu, velikanu kista i dlijeta, pjesniku najin-timnijih izliva životne radosti.


5Jedra Boke - jul/2013

Foto

graf

ije:

D.

Brda

r

Supruga Vaska Lipovca Milena (desno) i sin Ranko (desno)Besjeda Radojke Abramović

iz perspektive Vaskovog veslača

Dame i gospodo, poštovani prijatelji muzeja iljubitelji likovnog opusa Vaska Lipovca, poš-

tovana porodico Lipovac,

Želim da Vam kao predstavnik svoje kuće po-želim toplu dobrodošlicu, kao i našim uvaženimgostima koji su sa ovoliko nadahnuća i toplinegovorili o djelu i ličnosti jednog od najvećih cr-nogorskih i hrvatskih likovnih stvaraoca novijegdoba Vaska Lipovca. On je u ovo lijepo uskoroljetnje predvečerje večeras ovdje sa nama i to jesigurno, njegov duh i djelo lebde negdje izmeđuovih riječi, on je prisutan za vječnost tu u neposrednoj blizini,na reljefima u predvorju ove stare kamene palate uz koju rukupod ruku hodaju vjekovi.

Vasko Lipovac jedan je od rijetkih likovnih stvaraoca koji jeu svom ovozemaljskom životu proživio prošlost svog rodnogkraja, njegovog užeg zavičaja, Boke Kotorske, duhovno, ambi-jentalno, antropološki, cijelim bićem živio proživio sadašnji tre-nutak i ne samo znatiželjno zavirio, već i shvatio budućnost,materijalizujući sve to svojim umjetničkim stvaralaštvom. Zato jeVasko Lipovac ostao opštevremenski slikar i iznad svega skulp-tor koji je svoje snažno stvaralačko nadahnuće crpio na izvo-rištu svih kasnijih nadahnuća, u Boki, gdje je ispijajući radnuenergiju iz četiri osnovna elementa prepoznatljiva u ovom gra-du još od srednjeg vijeka i po vještoj ljudskoj ruci koja ih jeuobličavala i davala im svoj pečat, kamena, drva, željeza,prikazao ponajviše u bronzi i drvu, ljude, događaje, atmos-feru, eksterijerno i enterijerno: more i stijenje, stamena kamenazdanja, željezo i plemenite metale koji su se kalili u kovačkimradionicama Kotora, vlagu, crvotočinu, strah, grč borbe, pri-rodne stihije, radnu atmosferu, duhovnost koja se graniči sabolom, pobožnost, a sve ove likovne predstave, zaodjenuoljudskim, materijalnim, nekad ironično, često patetično, uvijeksa jednom njemu osobenom pozom, snažnom energijom kojazrači iz svih likovnih motiva spontano, prirodno, sa vitalnim na-bojem, dakle svim onim što se naziva život. Pa i taj ovozemalj-ski svakodnevni ljudski život znao je osvježiti po kojim naivnoslikanim ili izvajanim oblačkom koji se nadvio tu nad nama,poput naivnog djetinjeg oblačka ili sunca iz blokova osnovacai tu pokazao da u tom hodu vremena koji se broji vjekovima usvim tim ljudima od najvišeg društvenog ranga pomorskihprivrednika, donatora, mislilaca, duhovnika, do najskromnijihribara i sinjorina stoji šćućureno u nekom pregratku srca -samo dijete.

Večeras mi je pripala čast a uz to imam izrazito lično zado-voljstvo da kažem nešto više o umjetničkim djelima Vaska Li-povca koja se nalaze na području Boke Kotorske u Kotoru -Pomorskom muzeju Crne Gore, Centru za kulturu, Crkvi Sv.Marije Koleđate u narodu poznatoj kao crkva Blažene Ozane,crkvi Sv. Dujma u Škaljarima, Bogorodičinom hramu na Pr-čanju, kao i po brojnim privatnim zbirkama u vlasništvu poro-dice, prijatelja i brojnih ljubitelja njegovog umjetničkog stvar-alaštva. Istina je, nažalost, da se Vasku Lipovcu rodni Kotor ipored snažnog likovnog opusa koji je ostavio svom gradu nijeza života dostojno odužio, ali kao što to obično biva, u tre-nutku kada se završio njegov ovozemaljski život, a duša odle-pršala u zvjezdano sazvežđe talentovanih i vrijednih stvarala-ca, dio te zvjezdane prašine spustio se na njegova djela i onanastavljaju njegovu misiju na zemlji, svojom ljepotom i trajan-

jem... i ovo trajanje oličeno je upravo i u ovomtrenutku. Ovom prilikom pomenuću da su za živ-ota Vaska Lipovca poslijednje izložbe ovog auto-ra u Boki Kotorskoj bile izložba u Pomirbenojdvorani na Gospi od Škrpjela pred Perastom1990. godine i galeriji ljetnikovca Buća u Tivtu12. maja 2003. pod nazivom Mediteranom za-jedno sa skulptorom, slikarom i grafičarom, ta-kođe izrazitog mediteranskog senzibiliteta,Josipom Diminićem.

Slikar i skulptor Vasko Lipovac rođen je u Ko-toru 1931. godine. Vaspitavan u intelektualnom duhu, u bro-jnoj porodici koja je njegovala ljubav prema umjetnosti, okomdjeteta spazio je draž lijepog na djelima umjetnika koja sukrasila njihovu kuću u Škaljarima. Uz veliku podršku svoje po-rodice završio je Akademiju primjenjenih umjetnosti u Zagrebu1955. godine u klasi profesora Koste Angeli Radovanija, aod 1955. do 1959. godine bio je saradnik majstorske radion-ice Krsta Hegedušića. Moguće je da je mladi Vasko naslijediood majke porijeklom Francuskinje Antice Lui umjetnički senzi-bilitet, ali ga je njegov otac Spasoje Lipovac, veliki ljubiteljlikovnog stvaranja koji se družio sa poznatim umjetnicima svogvremena, kao veoma talentovanog mladića, usmjerio ka likov-nom stvaranju. Ne smije se izostaviti ni veliki uticaj likovnogpedagoga Mata Đuranovića koji je bio Vaskov profesor ukotorskoj gimnaziji, a koji je kao izuzetan kolorista i strasni za-ljubljenik bokeljskog pejzaža ostavio nezaboravan uticaj naLipovčev dalji stvaralački rad. Za vrijeme svoje izuzetno plod-ne umjetničke karijere Vasko Lipovac učestvovao je na stotinuveoma zapaženih izložbi kod nas i u svijetu, oko dvije stotinekolektivnih izložbi, što je svakako doprinjelo brojnim priznanji-ma iskazanih autoru. Na našim prostorima bio je dobitnik na-grada Cetinjskog i Hercegnovskog salona. O umjetničkomradu, dilemama i vječitom traženju sebe nastojeći da postigneu likovnim djelima otjelotvorenje svojih umjetničkih zamisli,najbolje je rečeno iz pera uglednih hrvatskih autora, a pona-jviše u Lipovčevoj monografiji čiji je autor ugledni hrvatskiistoričar umjetnosti Ive Šimat Banov.

Pomorski muzej Crne Gore povezan je sa likovnim stvaralaš-tvom Vaska Lipovca već od njegovih ranih studentskih dana.Naslikao je prema originalima sa Prčanja za potrebe muzeja,neposredno poslije njegovog otvaranja, portret kapetana IvaVizina kao i sliku Vizinovog brigantina Splendido, eksponatekoji i danas izloženi u centralnoj sali drugog sprata veličajupodvig slavnog prčanjskog kapetana. Jedna od prvih samo-stalnih izložbi Vaska Lipovca bila je u Pomorskom muzeju CrneGore 1966. godine, a na pjaceti kod česme Karampana uneposrednoj blizini muzejske zgrade Vasko Lipovac otvorio jekrajem šezdesetih godina, po svom ukusu, jednu toplu, Malugaleriju koja je bila mjesto okupljanja njegovih brojnih pri-jatelja, ljudi iz svijeta umjetnosti, ali i mnogih koji su ga pošto-vali kao čovjeka iskrene, tople duše i velikog likovnog stvarao-ca. Međutim, najbitnije je da naš muzej baštini jednu izuzetnulikovnu cjelinu na koju smo veoma ponosni. To su impozantnireljefi u bronzi dimenzija 1,20 x1,20m na kojima su predstavl-jene najistaknutije ličnosti i najdramatičniji događaji slavne iburne istorije Boke Kotorske. Zalaganjem mr Jovana Martino-vića reljefi u bronzi urađeni su za ulazni hol Pomorskog muze-ja neposredno poslije zemljotresa 1979. godine. Nadahnut



Besjeda kustosa Pomorskog muzeja RADOJKE ABRAMOVIĆ

prema svom, u zemljotresu postradalom gradu, Lipovac na-lazi inspiraciju za svoj rad vjekovima unazad. Ispričao je šestzasebnih priča koje su ujedno i uvod u razgledanje ostalihmuzejskih zbirki.

Snažne, kompaktne figure 12 istaknutih ličnosti bokeljskeprošlosti ozbiljnih, mrkih lica odišu čvrstinom, strogoćom, pokre-tačkim duhom. Čvrsto se držeći njihovih portretskih karakteristi-ka, odijela, kose, brade i brkova, žaboa i okovratnika, pomodi vremena, ova likovna cjelina je svojevrsni vremeplov bur-nih događanja u našem okruženju.

Opsada grada Kotora od strane zloglasnog turskog pirataHajrudina Barbarose odaje atmosferu straha, iščekivanje predBarbarosinom opsadom, muk pred mogućom ratnom operaci-jom, snažno je izražena geometrijski savršeno dorađenim be-demima koji prekrivaju živu akciju pred borbu, komešanje inaoružavanje vojske i molitve upućene Bogu za spasenje gra-da. Barbarosa posmatra grad vidno uznemiren, a tursko jed-rilje uglačano i izbočeno kao kontrast izbrazdanom kamenju imoru odaje futurističko viđenje drevnog događaja.

Na reljefu sa prikazom Lepantske bitke iz 1571. godine uprvom planu je žestoka borba između Bokelja i Turaka, sim-bolična snaga otpora prikazana je borbom prsa u prsa za-raćenih strana na sredini morske pučine pod slomljenim, dijag-onalno ukrštenim jedrima kotorske galije Sv. Tripuna, a tursko ibokeljsko jedrilje natkriljuje događaj poput nemirnih oblačakakoji plove nebom.

Kotorska katedralatragična i napukla uzemljotresu iz 1667.godine, poput ranjenenevjeste bez nevjestin-skog vela, ostala jebez svog pokrova, vit-kih romaničkih zvonika,a pod njom su strašneslike srušenih ulomakakotorske katedrale,gomile kamenja sa sus-jedne Biskupije, na-pukline palate Drago,a još strašnije su scene pogibije, straha i molitvi upućenih nebu,jer su građani Kotora mislili da je udar ove strašne prirodnestihije božja kazna.

U ušću rijeke Škurde, prikazana je radna atmosfera kotor-skog brodogradilišta. Poslije krvavih ratnih slika, opsada izemljotresa napokon imamo smirenu radnu atmosferu i već jegotov trup broda sa katarkom. Umjetnik je, koristeći searhivskim podacima brodogradilište tačno locirao, a bezsumnje je i to da je koristeći gotovo istu poziciju gradskihbedema pri prikazu Barbarosine opsade Kotora Lipovac biolično fasciniran ljepotom gradskih fortifikacija upravo ove,sjeveroistočne strane.

Strogo lice i figura u poprsju slavnog kapetana Iva Vizina saPrčanja, koji je oplovio svijet od 1852-1859. godine, kontrastje veselom prikazu jedrenjaka sa jarbolom koji vijori na i raz-draganim oblačcima.

Reljefi u ulaznom holu Pomorskog muzeja u Kotoru izraz suopštevremenskog, na njima je prisutna prošlost, izraženi savre-menim likovnim jezikom vraćaju nas u sadašnjost, a jednomsasvim modernom futurističkom notom blaga su naznaka budu-ćeg. Lipovčeva likovna spontanost na ovim reljefima, kao

uostalom i na ostalim likovnim djelima, nije plod puke na-ivnosti, već umjetničkog pročišćenja do koga dolaze samo oniveliki umjetnici mukotrpnim radom, odbacujući postepeno svesuvišno da bi došli do suštinskog ispoljavanja svog unutrašnjogbića kroz proces umjetničkog stvaranja.

Bronzani reljefi u Centru za kulturu, 24 ploče, dimenzija 40 x40 cm u uvećanoj dimenziji nalik na votivne pločice bokelj-skihhramova, nižu se tematski isprepletano kako bi postigle estets-ki sklad sa razbacanim motivima koji ukazuju na važne temeiz pomorske prošlosti, umjetnosti i istorijskih događanja udrevnom Kotoru. Za ovu impozantnu cjelinu Lipovcu su svakakoposlužila djela srednjevjekovnih zlatara, majstora oltarske pa-le, jedinstvenog srebrno pozlaćenog ikonostasa na ovim pros-torima, u kotorskoj katedrali, brojni srebrni i srebrno pozlaćenipredmeti Relikvijara Sv. Tripuna, prčanjski antependij sastavl-jen takođe od brojnih ex voto ploča. Tretirajući umjetnost Ko-tora, grada muzeja romano-gotske i renesansno-baroknearhitekture obratio je posebnu pažnju na monumentalnu roma-ničku arhitekturu grada, zatim na nadaleko poznate kotorskezlatare, štampare i kovače.

Na tri reljefa prikazao je poznate romaničke građevine kat-edralu Svetog Tripuna sa siluetom brijega Svetog Ivana u po-zadini i malom crkvicom Gospe od Zdravlja po sredini, lijevosa mladim Tripunom prikazanim sa oreolom i palmom mučeni-ka, crkvu Svetog Luke prikazanu sa bočne, lijeve, apsidalnestrane, kao i Fra Vitu Kotoranina malog brata franjevca kojikleše jedan skulptorski rad pred svojim monumentalnim djelom,

crkvom manastiraDečani. Ne čudi tošto Lipovca privlačiromanika kao jedanod najmonumental-nijih stilova srednjegvijeka, jer zapravočitavo njegovo skul-ptorsko djelo odišeromaničkom volumi-noznošću i uprošće-nošću oblika, paipak ta njegovapunoća i deperson-

alizacija likova, ukoliko se oni ne odnose na određene važne,portretski poznate ličnosti odaje savremenu notu, neku naivnuveselost pomiješanu sa dozom sentimentalnosti.

Darovit i veoma predan radnik Lipovac se rado prihvataomotiva kreativne, radne atmosfere, zlatara sa bistom, relikvi-jarom Sv. Silvestra poručenom 1367. godine, arhivski poznatimličnostima Melšom i Radoslavom, od kojih je jedan od njihprikazan u nabranoj tunici.

Kotorski štampari prikazani su u radu pored prese, jer, po-znato je, da su upravo kotorski štampari proslavili u Vene-ciji brojnim inkunabulama, rodni Kotor, među najstarijim,svjetski poznatim štamparima, navedimo za primjer AndrijuPaltašića koji je do1500. godine odštampao u Veneciji oko40 štamparskih djela. Na reljefu su u radnoj, ali smirenoj,toploj atmosferi prikazana dva slovoslagača u radu poredprese. Lipovac je prikazao i brojne druge umjetničke zanate,klesare sa detaljem kotorskog ciborijuma, kovački esnaf sacentralnim motivom Novakom kovačem, koji prema legendikuje sablju Kraljeviću Marku.

Od sedam istorijskih tema jedna se tiče, za Kotor veomavažnog, ekonomskog faktora u srednjem vijeku, karavanske...

7Jedra Boke - jul/2013.


Bronzani reljefi Vaska Lipovca u Centru za Kulturu u Kotoru

(nastavak sa prethodne strane) ...trgovine. Simbolično, jedre-njak pristaje uz sam kameni uspon, gromade Lovćena, odaklese usječenim liticama i visokim klancima kreću konjske zaprege,trgovci i pratioci karavana.

Kotorska apoteka, arhivski poznata od 1326. godine prika-zana je sa amblemom u gornjem, desnom uglu i apotekarompored apotekarske vage i staklene, starinske posude koji uvelikom avanu mrvi ljekovito bilje.

Sjednica Centralne komisije za ujedinjenje Crne Gore i BokeKotorske održana 29. oktobra 1813. godine, sa po 9 članovaiz Crne Gore i Boke pod predsjedništvom vladike Petra I Pet-rovića prikazana je oko uzdužnog stola, gdje su predstavniciBokelja u bokeljskim nošnjama, a Crnogorci prepoznatljivi pocrnogorskim kapama.

Don Niko Luković prikazan je portretski autentično. Dopoja-sna figura sveštenika sa knjigom u ruci postavljena je ispredBogorodičinog hrama na Prčanju, za čiju je zbirku savremenihumjetničkih djela jednako zaslužan, kao i za čuvanje uspomenana slavnu i bogatu prošlost Prčanja.

Oslobođenje Kotora 21. novembra 1944. godine umjetnikprikazuje čitavom rijekom oslobodilaca koji ulazeći kroz glav-na gradska vrata nadiru među zidine Starog grada.

Slike postradalog gradskog trgau zemljotresu 15. aprila 1979.godine potresle su čitav svijet. Li-povac je vrlo autentično prikazaorušenje Kneževe palate, gradskevijećnice, ranije Francuskog pozo-rišta, prikazujući strahovitu slikuove prirodne stihije.

Prikazom Njegoševog mauzo-leja na Lovćenu dao je specifi-čnu skulptorsku odu dvojici ve-likana, vladici i pjesniku Petru IIPetroviću Njegošu i jednom odnajvećih skulptora ovih prostoraIvanu Meštroviću.

Pomorstvo izraženo sa devet tema karakterišu Lipovčeviomiljeni motivi jedrenjaka, ilirske liburne, ratnog broda navesla među stilizovanim oblacima i galeona koji ploveći blagouzburkanom pučinom, veselo širi jedra.

Kolo bokeljske mornarice, kao simbol vjekovnog trajanja oveprastare formacije, ali i pomorstva kao okosnice egzistencije iekonomskog razvitka Boke, prikazano je sa svega pet igračakoji čvrsto se držeći za ruke ukazuju na bratsku solidarnostdrevne bratovštine.

Koristeći se bakrorezom priloženim herojskom spjevu Šambeksatarisan božjom desnicom don Ivana Antuna Nenadića, pri-kazao je dvije faze bitke braće Ivanovića protiv gusara podPirejom, nesrazmjer dobrotske tartane i moćnog turskog šam-beka, a zatim Dobroćane osokoljene smrću Reisa Hadži Ibra-hima u žestokoj, pobjedonosnoj borbi.

Škola Marka Martinovića vjeran je odraz platna koje se na-lazi u Muzeju grada Perasta. Marko Martinović podučava rus-ke pitomce pomorski nauk i vladanje pokazujući na globus zastolom, okružen ruskim boljarima.

Za portret malteškog viteza Petra Želalića Vasko Lipovac jekoristio originalni barokni portret proslavljenog junaka iz Po-morskog muzeja Crne Gore. Poslije osmogodišnjeg ropstva naozloglašenom turskom brodu Velika Sultanija ili Kruna otoman-

ska Petar Želalić uspjeo je, poslije junačkog odrobljavanja, daizuzetnom vještinom i diplomatskom sposobnošću isposluje zasvoje saborce i sebe kod Velikog Meštra Malteškog redaadekvatne nagrade, postane Malteški Vitez i pridobije slavujednog od najvećih junaka Boke Kotorske.

Kapetan Ivo Vizin iz Prčanja koji je od 1852-1859. godineoplovio svijet kao prvi Južni Sloven prikazan je sa najvećimmirnodopskim odlikovanjem, počasnom, svilenom zastavom Me-rito Navali, priznanjem koje je u čast svog podviga dobio uAustriji jedino Ivo Vizin, od njenog ustanovljenja 16.IV1852.do propasti Austrije 1918. godine.

Dvije poslijednje Lipovčeve teme vezane su za istorijska zbi-vanja u Boki Kotorskoj u toku I i II Svjetskog rata. Prikazao jeaustrijski ratni admiralski brod Sankt Georg na kome je prvogfebruara izbila pobuna mornara kao revolt protiv rata i lošihuslova života na austrijskim ratnim plovnim jedinicama. SantGeorg, kao simbol revolucionarnih stremljenja okružen je viso-kim planinama koje još više snaže duh otpora prema nepravdii ugnjetavanju. Razarač Zagreb miniran i potopljen od straneporučnika bojnog broda Milana Spasića i Sergeja Mašere,koji su zajedno sa brodom našli smrt u Tivatskom zalivu, kakobrod ne bi pao u ruke neprijatelju, odnosno Njemcima, prika-zan je u momentu potresnih slika snažne eksplozije broda.

Jedna od najtoplijih Lipo-včevih cjelina, po mom mišl-jenju, su vrata crkve Svete

Marije od Rijeke, u narodupoznatije kao crkva Blažene

Ozane. Zalaganjem pokoj-nog don Branka SbutegeKotor je dobio jednu izuzet-nu likovnu cjelinu, pored kojeprolazimo svakodnevno, po-smatramo je i nikad ne osta-jemo ravnodušni. Dvadeset ičetiri metope sa temama izživota Blažene Ozane zap-ravo su jedna intimna, lirska

priča o životu crnogorske pastirice koja dolaskom u Kotor po-staje dominikanska opatica, prolazeći dug put samoodricanja isamomučeništva sve do svog posvećenja, koje je i pored izra-zitog poštovanja ove srednjevjekovne svetiteljke, došlo poslije372 godine, dakle tek 1927. godine. Stado koje je čuvala urodnom selu, vizija razapetog Hrista, skromna koliba u kojoj jeprovela dane svog ranog djetinjstva dokaz su činjenice daVasko Lipovac nije samo izvanredan u prikazu urbane sredineveć istom umjetničkom izražajnošću zna prikazati stado ovacamlade pastirice, krševito seosko okruženje i toplinu skromne,crnogorske prizemne kuće. Dalje se nižu scene razgovora samajkom koja, iskreno, iako naivno, skromnoj pastirici uliva prveideje pobožnosti. Dolazak u Kotor mlade crnogorske pastiriceu pratnji majke, umjetnik je pokazao na najjednostavniji način,prikazom sjevernih gradskih vrata, kroz koja je u grad po prviput ušla, skromna seoska djevojčica, a postala je jedna odnajvećih ličnosti duhovnog života srednjevjekovnog Kotora i pr-va južnoslovenska katolička svetica. Dolazak na služenje koduglednog Kotoranina, sudije Aleksandra Buće, u čijem se do-mu njegovala dominikanska duhovnost vezana je i za scenu sacvijećem u njedrima u koje se pretvorila hrana koju je, još kaomlada služavka sakrila, kako bi pomogla kotorsku sirotinju.

8 Jedra Boke - jul/2013


Dva bronzana leptira Vaska Lipovca iz starog hotela Fjord

Iako vrijedna i odana svojim gospodarima, izrazito cijenjena uovom viskom rodu, naročito zbog skromnosti i pobožnosti, pačak i poznavanja složenih teoloških tema, koje je crpila poz-nanstvom sa uglednim redovnicima dominikanskog reda, bra-ćom njenog gazde Aleksandra, fra Vincencijem i fra Domini-kom Buća težeći svom uzvišenom cilju, poslije sedam godinaslužbovanja napušta njihov dom. Iz uglednog doma Buća, Bla-

žena Ozana prelazi u isposničku ćeliju gdje najprije pri samos-tanu, danas nestalog Sv. Bartolomeja, kasnije u malenoj ispos-nici pri crkvi Sv. Pavla provodi od svoje dvadeset prve godineživota isposnički život kao jedna od virgines muratae (zazai-

dane djevice) što u ono vrijeme nije bila rijetka pojava. Provo-deći život u molitvama, strogom postu, mučila je svoje tijelo idušu ne bi li se što više približila Hristovim mukama i nastavl-janjem njegovih muka pomogla u spasenju napaćenih dušasvojih sugrađana i spasenju grada Kotora, koji je u vrijemeživota Blažene Ozane bio izložen brojnimneprilikama. Na tri metope prikazane suscene sa Blaženom Ozanom koja dijeli sa-vjete i molitvama pomaže Kotoranima pri-likom Barbarosine opsade. Poslijednje sce-ne su njeno upokojenje, sahrana i posveće-nje prilikom kojeg se tijelo kotorske sveticeiznosi iz crkve Blažene Ozane u pratnji naj-viših duhovnih lica dominikanskog reda igrađana Kotora. Romanička crkva dobilaje vrata, koja se iako izrađena savremenimlikovnim jezikom i tehnikom, voluminoznošćui uprošćenošću u prikazu likova savršenouklapaju u njenu romaničku strukturu. Nebih pretjerala ako kažem da su ova vrata,iako novog datuma dominantna i da do-nekle zasjenjuju fasadu crkve, privlače nampažnju kao prozor kroz koji fascinirani pos-matramo prošlost, dok lijevo na oltaru u cr-kvi počiva neraspadnuto tijelo Blažene

Ozane koja nas duhovno krijepi.

Poslijednje skulptorsko ostvarenje VaskaLipovca sa područja Boke Kotorske je dr-vena skulptura Svetog Dujma iz istoimene,godina restaurisane crkve u Škaljarima.Iako, posmatrano sa strane likovne izraža-jnosti, skulptura Svetog Dujma podsjeća nafigure friza kotorskog ciborijuma, djelazrele romanike i već prepoznatljive gotike,za razliku od skraćenih, zbijenih, figurakotorskog ciborijuma, odjeven u biskupski ornat sa pozlaćenimbiskupskim štapom u desnoj i modelom Splita u lijevoj ruci,svetac je dobio nešto svečaniji i elegantniji izraz. Prepoznatljivoval lica sa velikim, začuđenim očima, na Lipovčevim djelima,često depersonalizovan, u liku ovog svetitelja nešto je više sro-dan pravom portretu gdje velike, ljubopitljive oči sveca odišu iozbiljnošću i brigom za svoj grad. Svečanom izgledu SvetogDujme doprinosi polukružni svod pod kojim je postavljenasvetačka figura na mermernom postolju, nalik nišama u kojimasu smještene figure svetaca po brojnim crkvama BokeKotorske. Skulptura Svetog Dujma srodna je, po tehnici i načinuizrade, Raspeću koje je krasilo južni dio crkve Blažene Ozane.

Svi ovi reljefi, istrgnuti detalji iz kotorske prošlosti govore uprilog Lipovčevog izvanrednog poznavanja istorije rodnog

Kotora. Za njega se može reći da je bokeljsku prošlost doživiona poseban način, upio je u svaku poru svog unutrašnjeg bića,saživio se sa njom, proživio svaku njenu ranu i suzu, odbolovaosve potresno, ali i asimilirao svu njenu radost, vedrinu i nadah-nutost. Nevjerovatno je to koliko je Vasko Lipovac energijeutrošio na svaki lik, bilo da se radi o reljefu, skulpturi ili slici,koliko snage izbija iz svake prikazane ličnosti u koju je onutkao sebe samog. Zato su njegova djela ozbiljna, istinska, alii vedra, sentimentalna, nekada do djetinjeg naivna, ali uvijekoriginalna. Ona su ono što je bio Vasko Lipovac - jedan ineponovljivi.

Ono što karakteriše Lipovčev slikarski opus očitava se i nanjegovim slikama.To su geometrijski oblici intimni i zaobljeni, ashodno tome da su glačani metal i kamena plastika samo od-raz svjetla i sijenke kod njegovo slikarskog opusa takođe pre-ovladava monohromnost, ali su boje izrazito žive i tople. Lipo-vac se tokom čitavog umjetničkog rada usavršavao i mijenjao,

bilo da je riječ o motivu ili tehnici, ali se ni-kad nije korjenito transformisao, uslijed če-ga od samog početka njegovog stvaranjaprepoznajemo jedinstvenog, samosvojnogLipovca. Od apstraktne modelacije sa po-četka njegovog stvaralaštva prelazi na fig-urativno slikarstvo da bi ono postalo okos-nica čitavog njegovog slikarskog opusa. Fi-guralno u njegovim djelima, nekada izgle-dom veoma naivno plod je duboke promišl-jenosti pa čak i onda kada su u pitanju te-me iz običnog života, u njima nalazimo is-kru sakralnog koja se ogleda u strogompostavljanju motiva, naročito figura.

Slkarski opus Vaska Lipovca veoma jeraznovrstan. On je isticao da ja uvijek težioda izrazi mnogo toga idejno i tehnički, alisu te ideje koje su se rojile u njegovoj glaviovaploćene, ipak, jednim čistim, zdravim,raspjevanim, koloristički svijetlim likovnimjezikom, gdje i pored korišćenja više simbo-la, uvijek imamo iskristalisana dva ili tri sim-bola koja čine sliku suštinskom, jedinstvenomi čistom. Za svaku sliku najbitniji elementi sunjena forma i boja. Ljepota slike ogleda seu čistoti boje, što je ona čistija to je slikaljepša i toplija. Istražujući i težeći novomLipovac je bio veoma svestran po pitanjuslikarskih tehnika.

Bavio se crtežom, akvarelom, grafikom,

slikama na platnu i drvetu, kombinacijom

reljefne skulpture bojenog drveta i slikane pozadine. Kao

izraziti humanista Vasko Lipovac u čovjeku vidi centar svog

interesovanja. Čovjek pojedinac i međuljudski odnosi, mediter-

anska atmosfera i duh rodne Boke, kasnije Dalmatinske obale

polazna su osnova za građenje čudesnog svijeta, kapetana,

mornara, sinjorina, dragana koje čekaju voljene iz dalekog

svijeta, udovica, biskupa, notara. Lipovac izrazito voli prikaze

brodova od živopisnih jedrenjaka do vapora, omanjih barki i

stilizovanih plovnih objekata, a jednako su mu dragi ostali mo-

tivi vezani za more, more i ribari, mandraći i uvale, ostrva, pli-

me i osjeke, bure i oluje. Skupina sportista, plivača, dizača

tegova, vaterpolista, biciklista karakteriše izrazito bogatstvo

asocijacija. U svom erotskom ciklusu Lipovac se bavi odnosom...



Skulptura Sv. Dujma u istoimenoj crkvi uŠkaljarima, Hristovo Raspeće sa

Bogorodicom i Marijom Magdalenom uBogorodičnom hramu na Prčanju i

Raspelo u crkvi Bl. Ozane

(nastavak sa prethodne strane) ...žene i muškarca, ljubavlju,

erotikom, romantikom, ali i raspusnim noćnim životom.

Za Bogorodičin hram u Prčanju izradio je po porudžbi, freskuHristovog Raspeća sa Bogorodicom i Marijom Magdalenom imonumentalni triptih Notar, koji se nalazi u prizemnoj izložbe-noj sali Istorijskog arhiva. Don Niko Luković, kao veliki ljubiteljumjetničkog stvaranja, napravio je po svom izboru, naručujućiod velikih likovnih stvaralaca svog vremena, jednu od najljep-ših savremenih, umjetničkih galerija koja krasi unutrašnjost, ta-kođe, jednog od najljepših bokeljskih hramova, Bogorodičinoghrama na Prčanju. Za mladog Vaska Lipovca koji je na taj na-čin, već kao student, ušao među djela velikana svog vremenato je bio veliki izazov, velika odgovornost, iznad svega velikačast. Izložena na zidu pored desnog oltara, odmah do Miluno-vićeve Blažene Ozane, toplinom, čistotom boja, sažimanjem likai tijela u geometrijske forme, već jasno ukazuje na njegov kas-niji stil i način rada, a intimnošću i jednostavnošću približio seMiliunovićevoj svetici. Ovo ne čudi ako se zna da se Lipovacveć od ranog djetinjstva napajao ljepotom Milunovićevih slikaod kojih su neke krasile njihov dom u Škaljarima.

Najmonumentalnije slikarsko djelo Vaska Lipovca na područjuKotora je triptih Notar, ulje na platnu sa pozlatom 330x230cm, izrađen kao ukras enterijera Istorijskog arhiva neposrednoposlije njegovog preseljenja u Stari grad, za potrebe novoad-aptirane zgrade Arhiva prekoputa katedrale Svetog Tripuna21. novembra1988. godine.Centralni lik triptiha je kotorskiNotar prikazan u profilu, sjedećipri radu, odjeven u crvenu, boga-to nabranu tuniku, zamišljen, izjednog sasvim neobično postavl-jenog enterijera koji se otvore-nošću uklapa u spoljni prostor,brižnim pogledom posmatragrad. Voluminozna figura, shodnoogromnim dimenzijama slike i nje-govog slikarskog manira ne pred-stavlja novinu, ali je lice krupnihcrta rađeno nejasno, zamagljeno,isto kao i kosa portreta, čime jeLipovac naglasio trajanje ne jed-nog, određenog notara već važ-nosti ove profesije čije vjekovnotrajanje predstavlja u pisanoj formi kontinuitet života jednogteritorijalno malog, ali istorijski posmatrano velikog grada.Djelatnost institucije notara, njeno trajanje iskazano je i jed-nom veličanstvenom panoramom grada koga notar posmatrasjedeći za svojim pisaćim stolom, sliku grada koja je zaus-tavljena u vremenu. Zapravo ova tišina i ljepota krovova igradskih tornjeva, naznaka je prošlosti, zaleđena slika gra-da prikaz sadašnjosti, a jedna izolovana, tiha atmosfera bezdogađanja, sa reljefom obale i otvorenim morem, naznakabudućnosti. Sa ljeve strane Notara prikazana je bogata bib-lioteka sa atributima njegove profesije, brojnim knjigamauvezanim u kožne bogato ukrašene korice, različito postavl-jenim, svitcima, ugašenom svijećom pri dogorjevanju, malomslikom jedrenjaka u jednoj od polica, starinskom vazom. Onošto što najviše fascinira na slici je njena ravna stakleno sjajnapovršina na kojoj se posmatrač može ogledati. Koristeći poz-latu na ovom monumentalnom djelu kao i na brojnim djelimareligioznog sadržaja, na pomenutim slikama, iako zaodjenu-

tim modernim duhom i izrazom, nastavlja slavnu tradicijukotorskih ikonopisaca.

Njegovi rani radovi težeći nesvakidašnjem i suštinskom više suapstraktni što je u kasnijem radu prevazišao. Serigrafijejedrenjaka i modre ribe, bojeni motivi, su grafički prikazgeometrijski savršenog jedrenjaka i ribe gdje ilustrativnodominira savršeno tirkizno plavetnilo. Tre sorele, tri sugeometrijski savršena piramidalna završetka u čijem podnožjutrupci sa oblim glavama na najapstraktniji i najusloženiji načinapstrahuju tri sestre. Kasnije se Lipovac vraća figuri, jer vre-menom shvata da ja likovno najtopliji u prikazu konkretnih, paipak na svoj način uprošćenih i idealizovanih predmeta i ljudi.Jedna njegova slika jedrenjaka koji okružuju centralni motiv,nalik je na žitije svetaca jer je svaki jedrenjak koji čini okvircentralnom motivu, različito, gotovo ikonografski obrađen.Grafika sa koloristički snažno obojenim Bokeljskim mornaromposred glavnog gradskog trga budi nostalgiju i razmišljanje ousamljenosti na pučini, pa i o jednom sasvim novom pristupumornarskom životu. Ona je radosno viđenje čovjeka vezanogza more i kotorsku pjacu. Brojni susreti muškaraca i žena podnebeskim plavetnilom, igre i kupači, topli prikazi iz običnogživota vraćaju nas u humaniji svijet.

Lipovac je dosta često radio religiozne motive. Kod meneje probudilo nevjerovatnu toplinu jedno njegovo rano platno,

studentski rad, kubistički i zloml-jeno, a ipak blago lice Bogoro-dice koja u naručju drži malogHrista. Platno se nalazi u vlas-ništvu Vesne Lipovac Radulo-vić, profesora romanistike, ses-tre Vaska Lipovca koja je ob-javila dvije dragocjene knjigeiz oblasti lingvistike. U njenojporodičnoj kući u Dobroti čuvase jedna mala, veoma intimnaslika sa prikazom Tajne večeregdje je Vasko Lipovac u malomformatu izrazio ovaj svečanisubonosni biblijski čin. Njegovrazapeti Hrist, sveden geomet-rijski bez suvišnih detalja, rađenu reljefu na zagasito plavoj po-zadini, jednako nas gane u svo-joj jednostavnosti i čistoti forme,

kao i postradali Hrist anatomski savršeno prikazanog tijelau grču i ranama kotorskih gotičara. Za razliku od njegamalo, gotičko raspeće kao da je plod pomenute gotičketradicije.

Duša umjetnika ogleda se u njegovim djelima, topla, iskre-na, humana, znatiželjna, inventivna i skromna. Ponekad po-mislim da je Lipovac u liku usamljenog mornara pred lađomili na pjaci vidio sebe u svim mjenama svog ličnog i umjetnič-kog raspoloženja. Vasko Lipovac bio je čovjek ogromnogradnog potencijala. Skrhan bolešću pred sam kraj života, zasamo tri mjeseca, naslikao je blizu 270 ilustracija, a njegovposlijednji umjetnički rad naslikao je 30. juna. Dakle, ni bo-lest nije prekinula njegovu stvaralačku energiju. Nju je spri-ječila jedino smrt. Vasko Lipovac nije umro, on nas posmatrasa svakog svog reljefa, skulpture i slike, prati i podučava daživot treba voljeti, poštovati sa istom onom snagom i vedri-nom koju je velikim ljudskim i stvaralačkim entuzijazmompokazao na svojim djelima. Hvala na pažnji.



Triptih Notar koji je Vaska Lipovca uradio 1988. godine kao ukras za zgradu Istorijskog arhiva u Starom gradu


Na platou ispred tivatske muzejske Zbirke pomorskog nas-ljeđa 3. jula je za javne posjete otovorena rekonstrui-

sana velika električna dizel podmornica Heroj P-821, ponosnekadašnje jugoslovenske Ratne Mornarice. Na prigodnojsvečanosti organizovanoj tim povodom, vrpcu ispred ulaza upodmornicu presjekli su Piter Mank, većinski investitor tu-rističko-marinskog kompleksa Porto Montenegro čiji je sas-tavni dio i Zbirka pomorskog nasljeđa, i prvi komandant togpolovila Tomislav Drašković. Pored gospode Manka i Draš-kovića, na svečanosti su još govorili: Darko Vuković, koman-dant Mornarice Crne Gore kapetan bojnog broda, Krsto Boš-ković, potpredsjednik opštine Tivat, Oliver Korlet, direktormarine Porto Montenegro, te Rajko Bulatović, posljednji ko-mandant podmorničarske flote.

Inicijativa za rekonstrukciju plovila, koja je trajala više mjeseci,bila je nevladina organizacija Podmorničar iz Tivta. Sama idejada se na platou Zbirke pomorskog nasljeđa u bivšem tivat-skom Arsenalu potekla je pak od našeg Pomorskog muzeja jošu vrijeme kada je ta zbirka formirana.

Potpunom rekonstrukcijom podmornica je dovedena u autenti-čno stanje. U prednjem dijelu čvrstog trupa podmornice debe-lom 28 milimetara izrezan otovor za ulaz posjetilaca u njenu

skučenu i raznovrsnim uređajima i opremom nabijenu unutraš-njost – od komandantove kabine, torpednih cijevi kalibra 533mm na pramcu, radio stanice i borbene stanice, elektromotor-nog prostora prema krmi gdje je smješten glavni električnipogonski motor Heroja – a u zadnjem dijelu izrezan je otvorza izlaz.

Prošlo je 46 godina, starili smo zajedno i plovili različitimkursevima. Nakon toliko godina ova podmornica danas kaodotjerana operska pjevačica koja je ispjevala sav operski re-peortar, a ja kao njen stari dirigent stojimo pred vama. Herojje izvršavao svoje namjenske mirnodopske zadatke, a ja samkao njegov prvi probni komandant gradio karijeru, rekao jena svečanosti prvi komandant Heroja Tomislav Drašković koji jeprije pola vijeka obavio probnu vožnju.

Potpredsjednik opštine Tivat, Krsto Bošković istakao dadvije podmornice – muzejski eksponati doprinose turističkojatraktivnosti tog grada koji se polako ali sigurno profiliše uprepoznatu svjetsku turističku i nautičku destinaciju.

Komandant Mornarice Crne Gore kapetan bojnog brodaDarko Vuković istako je da je ovaj zajednički projekat odvelikog značaja za Crnu Goru, a Zbirka pomorskog nasljeđaje pravo mjesto za njegovu realizaciju.

ISPRED TIVATSKE ZBIRKE POMORSKOG NASLJEĐA ZA JAVNE POSJETEOTOVREN PONOS JUGOSLOVENSKE RATNE MORNARICE

HerojHeroj izronioizronio u muzejuu muzeju

Tomislav Drašković govori na svečanosti otvaranja; Zajedno sa Piterom Mankom presijeca crvenu vrpcu;Drašković, Rajko Bulatović, Mank i Oliver Korlet razgledaju unutrašnjost podmornice; Kormilar

Heroja Ismet Seferović na bivšem radnom mjestu; Torpedne cijevi i ležajevi za posadu; Posjetiteljke u podmornici;Mr Mileva Pejaković Vujošević sa gospodinom Mankom koji nije propustio da obiđe najnepristupačnije dijelove podmornice

Podmornice Heroj i Una na platou ispredZbirke pomorskog nasljeđa u Tivtu


Foto

graf

ije:

D.

Brda

r Fo

togr

afija

: D

. Br

dar

Pomorstvo u KOTORU danasU julu su u Luku Kotor dolazili slijedeći kruzeri:

Armonia MSC (4, 11, 18. i 25), Artemis (18. i 29),Athena (1. i1. i 21), Costa Classica (11, 18. i 25),

Equinox (10. i 23), Golden Iris (15), Harmony G (2),La Belle de l'Adriatique (3, 10, 17, 24. i 31), L'Austral(2), Kruna Mora (1, 8, 22. i 29), Main Schiff 2 (3, 17. i31), Nieuw Amsterdam (17), Pan Orama (2, 9, 16, 23.

i 30), Pacific Princess (5), Riviera (9. i 17), RoyalClipper (7. 19. i 28), Sea Dream I (13, 24. i 30), Sea

Dream II (21), Seabourn Spirit (19. i 28. jun), SeabournOdyssey (15), Silhouette (1. i 28), Silver Spirit (15. i

30), Silver Wind (22), Splendour of the Seas (14), StarClipper (5. i 14), Thomson Majesty (4. i 18),

Zenith (19. i 25).

PODMORNICA HEROJ

Podmornica Heroj P-82 porinuta je 21. avgusta 1967. godine uBrodogradilištu specijalnih objekata u Splitu kada joj je tadašnji

komandant JRM, admiral Mate Jerković dao ime. Upravo tapodmornica je bila prva u seriji od tri takve koje su izgrađene

po projektu inženjera Žarka Alujevića – Feđe i Brodarskoginstituta iz Zagreba. Duga je 50,4 m, široka 4,7 m i visoka 9,75m. Njen površinski deplasman je 614 t, a podvodni 705 t. Podvodom razvija brzinu do 16,3 čv. a na površini do 9,8 čv. Do-plov joj je 4.100 nm (10 čv. u podvodnoj plovidbi), a dubinazarona 210 m. Naoružana je sa četiri torpedne cijevi od 533mm. Zvanično je uvrštena u Flotnu listu JRM na svečanosti 10.

septembra 1968. godine. U skoro 23 godine aktivne službe prijenego što je zauvijek izvučena iz mora na obalu 1991. godine uTivtu, podmornica Heroj je imala ukupno 726 plovidbenih dana,čak 910 ronjenja i prešla je ukupno 46.659 nautičkih milja, što jeekvivalent plovidbi dva puta oko zemaljske kugle. Podmornicu je

16. januara 1991. godine u Tivat u Arsenal, doveo njenposljednji operativni komandant, poručnik bojnog broda Stjepan

Vrančić i od tada ova podmornica više nikada nijeponovno zaplovila.

(nastavak sa strane 11)... Velika podmornica 821 i mala diver-zantska podmornica strpljivo su decenijama čekale i dočekale svojunovu misiju. Neka dugo pričaju svoju priču i neka su im posadesvakog dana brojnije, poručio je on.

Direktor marine Porto Montenegro Oliver Korlet je naglasio daje Porto Montenegro veoma počastvovan što je u njemu izložendio pomorske tradicije Crne Gore.

Hvala svima koji su doprinijeli da ova podmornica bude izloženau okviru Zbirke pomorskog nasljeđa, prije svega Ministarstvu od-brane koje je dozvolilo da podmornicu dovedemo ovdje, naglasioje Korlet.

Prije nego što će presjeći crvenu vrpcu, čime je označen novi ži-vot podmornice Heroj, kanadski milijarder Piter Mank, koji je sa-gradio Porto Montenegro, naglasio je da je stigao u Crnu Goru iTivat s namjerom da od marine, koja je okosnica nautičko-turistič-kog centra, stvori humanu zajednicu. Tako su, danas, u marini usi-drene skupocjene jahte svjetskog džet seta, a na drugoj strani uZbirci pomorskog nasljeđa su eksponati koji govore o pomorskojtradiciji Boke Kotorske.

Pored podmornice Heroj na platou ispred Zbirke pomorskognasljeđa i posjetiocima je takođe postala dostupna i mala, tzv.diverzantska podmornica P-912 Una.

Heroj prilikom svečanog porinuća (gore) i negdje na moru (dolje)

Foto

graf

ije:

D.

Brda

r

Star Clipper 14. jula usidren naspram Dobrotedok je u Luci na vezu bio Splendour of the Seas

film kotor za sva doba dobrotvorna aukcija slika

Documents