filozofija demokracije, 1 · filozofija demokracije, 3 2.12. dopunska literatura platon, država,...

Filozofija demokracije, 1 Opis predmeta

1. OPĆE INFORMACIJE 1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Pavo Barišić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1.

1.2. Naziv predmeta Filozofija demokracije 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS-u) 3

1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 1/1/0

1.4. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)

Diplomski 1.9. Očekivani broj studenata na predmetu 60

1.5. Status predmeta obvezatni izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3.

razina), postotak izvođenja predmeta on line (maksimalno 20 %)

1.

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Proučavanje osnovnih pojmova i razvoja demokracije. Osposobljavanje studenata za tumačenje i kritičko vrjednovanje pitanja demokracije. Razvijanje analitičkih i sintetičkih umijeća pri definiranju i rješavanju dvojbi demokracije.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i / ili ulazne kompetencije potrebne za predmet

Nema posebnih uvjeta za upis predmeta i ne traže se dodatne ulazne kompetencije.

2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi

Poznavanje stanja, razvoja i prednosti demokracije. Opis i interpretacija teorija demokracije. Raščlamba i tumačenje klasičnih i suvremenih tekstova o demokraciji. Samostalno promišljanje o dvojbama demokracije i obrazlaganje prigovora.

2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (3-10 ishoda učenja)

Razumijevanje i definiranje bitnih pretpostavaka demokracije. Uspoređivanje pojedinih stajališta i argumenata o demokraciji. Kritičko razmatranje i vrjednovanje teza i stajališta o demokraciji. Izvođenje zaključaka i obrazlaganje postavaka za i protiv određenih nazora o demokraciji.

2.5. Opis sadržaja predmeta

1. Uvod u filozofiju demokracije, popis literature i obveze studenata. 2. Filozofija i demokracija, osnovni pojmovi, teme i pitanja. 3. Demokracija na prekretnici. 4. O idealu vladavine puka. 5. Prispodobe o lađi demokracije. 6. Idejni izvori vladavine puka i republikanskih ideja. 7. Deliberativna demokracija i rasudna snaga mnoštva. 8. O genealogiji javnosti u demokraciji. 9. Perspektive javnosti u demokraciji. 10. Demokracija bez etosa? 11. Građanska krjepost u demokraciji. 12. Etički ideal demokracije. 13. Ugrožava li globalizacija demokraciju?

Filozofija demokracije, 2

14. Demokracija i „postdemokracija“. 15. Kozmopolitska demokracija.

2.6. Vrste izvođenja nastave:

predavanja seminari i radionice vježbe on line u cijelosti mješovito e-učenje terenska nastava

samostalni zadatci multimedija i mreža laboratorij mentorski rad (ostalo upisati)

2.1. Komentari:

2.8. Obveze studenata

Pohađanje najmanje 12 nastavnih jedinica. Sudjelovanje u raspravama. Pisanje i izlaganje seminara o djelu iz popisa literature. Čitanje jednoga djela iz popisa dopunske ili priručne literature. Usmeni ispit.

2.9. Praćenje rada studenata

Pohađanje nastave DA Istraživanje DA Usmeni ispit DA

Eksperimentalni rad NE Referat DA (Ostalo upisati)

Ogled NE Seminarski rad DA (Ostalo upisati)

Kolokvij NE Praktični rad NE (Ostalo upisati)

Projekt NE Pisani ispit NE Broj bodova po ECTS-sustavu (ukupno)

2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Ocjenjuje se cjelokupni rad studenta tijekom nastave, sudjelovanje u raspravama, ogled, čitanje i tumačenje obvezatne i dopunske literature, te pokazano znanje na usmenom ispitu. Završna ocjena proizlazi iz sudjelovanja u radu na nastavi, ocjene iz seminara, čitanja izvornih djela i usmenoga ispita.

2.11. Obvezatna literatura (dostupna u knjižnici i / ili na drugi način)

Naslov Dostupnost u knjižnici

Dostupnost putom ostalih

medija Alexis de Tocqueville, O demokraciji u Americi, Informator, Zagreb 1995. Robert A. Dahl, Demokracija i njezini kritičari, Politička kultura, Zagreb 1999. Pavo Barišić, Ideal vladavine puka. Uvod u filozofiju demokracije, Hrvatsko filozofsko društvo / Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Zagreb / Split 2016.

Filozofija demokracije, 3

2.12. Dopunska literatura

Platon, Država, VII i VIII knjiga, Fakultet političkih nauka, Zagreb 1977. Aristotel, Politika III i IV knjiga, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 1992. Aristotel, Ustav atenski, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb 1948. Charles Montesquieu, O duhu zakona I-III knjiga, Demetra, Zagreb 2003. John Stuart Mill, Razmatranja o predstavničkoj vladavini, Informator, Zagreb 1989. Hans Kelsen, Obrana demokracije, Breza, Zagreb 2012. Seymour Martin Lipset / Jason M. Lakin, Stoljeće demokracije, Politička kultura, Zagreb 2006. Robert A. Dahl, Poliarhija. Participacija i opozicija, Politička kultura, Zagreb 1998. Norberto Bobbio, Liberalizam i demokracija, Novi liber, Zagreb 1992. Josef Isensee, Država, ustav, demokracija, Politička kultura, Zagreb 2004. John Rawls, O liberalizmu i pravednosti, Hrvatski kulturni dom, Rijeka 1993. Tomo Vereš, Toma Akvinski i Jacques Maritain o demokraciji, Obnovljeni život (Zagreb), 56 (2001.) 1, str. 7–21,

https://hrcak.srce.hr/file/2315 Pavo Barišić (ur.), Demokracija i etika, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 2005. Pavo Barišić (ur.), Demokracija na prekretnici, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 2014.

2.13. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja) - udžbenici i priručnici

John Dewey, Democracy and Education. U: Collected Works. The Middle Works, sv. 9, Southern Illinois University, Carbondale 1980. Jean-Marie Guéhenno, La fin de la démocratie, Flammarion, Paris 1993. Robert A. Dahl, On Democracy, Yale University Press, New Haven / London 1998. Amy Gutmann / Dennis Thompson, Why Deliberative Democracy, Princeton University Press, Princeton / Oxford 2004. Amy Gutmann / Dennis Thompson, Democracy and Disagreement, Harvard University Press, Cambridge / London 1996. Michael J. Sandel, Democracy’s Discontent, Harvard University Press, Cambridge / London 1996. Manfred G. Schmidt, Demokratietheorien. Eine Einführung, Leske / Budrich, Opladen 52010. Henning Ottmann / Pavo Barišić, Deliberative Demokratie, Nomos, Baden-Baden 2015. Henning Ottmann / Pavo Barišić, Demokratie und Öffentlichkeit, Nomos, Baden-Baden 2016. Henning Ottmann / Pavo Barišić, Kosmopolitische Demokratie, Nomos, Baden-Baden 2018.

Filozofija politike, 1

Opis predmeta


1.2. Naziv predmeta Filozofija politike 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS-u) 3






1.

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Proučavanje osnovnih pojmova, pravaca i predstavnika filozofije politike. Osposobljavanje studenata za tumačenje i kritičko vrjednovanje problema filozofije politike. Razvijanje analitičkih i sintetičkih umijeća pri definiranju i rješavanju pitanja politike.




Poznavanje općih pitanja filozofije politike. Opis i interpretacija teorija i pravaca razvoja političke zajednice i znanosti o državi. Raščlamba i tumačenje klasičnih i suvremenih tekstova s područja filozofije politike. Samostalno izlaganje naučavanja i opis razvoja filozofije politike.

2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (3-10)

Razumijevanje i definiranje bitnih filozofijsko-političkih pojmova. Uspoređivanje pojedinih stajališta i argumenata. Kritičko razmatranje i vrjednovanje teza i stajališta. Izvođenje zaključaka i obrazlaganje postavaka za i protiv određenih političkih nazora.


1. Uvod u filozofiju politike, popis literature i obveze studenata. 2. Osnovni pojmovi, teme i pitanja filozofije politike. 3. Politička zajednica i određenje države. 4. Platonovo utemeljenje filozofije politike. 5. Aristotelova praktična filozofija i povezanost etike i politike. 6. Podjela i ciklične teorije državnih ustava, promjene i uzroci prevrata, pravo na otpor. 7. Privid i bitak u politici, makijavelizam i antimakijavelizam. 8. Osobine vladara, uspjeh u politici, republikanizam i građanske krjeposti. 9. Od Levijatana do teorija vječnoga mira. 10. Nacrt znanosti o državi i filozofija svjetske povijesti. 11. Liberalne političke teorije od Lockea do Rawlsa.


12. Teorije deliberativne i kozmopolitske demokracije. 13. Kriza i pravci suvremene političke filozofije. 14. Normativna filozofija politike i rehabilitiranje praktične filozofije. 15. Politika kao znanost i kao poziv.




2.1. Komentari:


Pohađanje najmanje 12 predavanja. Sudjelovanje u raspravama. Pisanje ogleda o djelu iz popisa obvezatne literature. Čitanje jednoga djela iz popisa dopunske ili priručne literature. Usmeni ispit.




Ogled DA Seminarski rad DA (Ostalo upisati)



3


Ocjenjuje se cjelokupni rad studenta tijekom nastave, sudjelovanje u raspravama, ogled, čitanje i tumačenje obvezatne i dopunske literature, te pokazano znanje na usmenom ispitu. Završna ocjena proizlazi iz sudjelovanja u radu na nastavi, ocjene iz ogleda, čitanja izvornih djela i usmenoga ispita.




medija Aristotel, Politika, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 1992. Niccolò Machiavelli, Vladar, Globus, Zagreb 1985. Thomas Hobbes, Levijatan, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 2004. Immanuel Kant, K vječnom miru. Pravno-politički spisi, Politička kultura, Zagreb 2000.


Georg Wilhelm Friedrich Hegel, Osnovne crte filozofije prava. Običajnost §§ 142-360, Veselin Masleša / Svjetlost, Sarajevo 1989.

Max Weber, Vlast i politika, Jesenski i Turk, Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb 1999. John Rawls, Politički liberalizam, Kruzak, Zagreb 2000. Hannah Arendt, Vita activa, August Cesarec, Zagreb 1991.


Platon, Državnik, Sedmo pismo, Fakultet političkih nauka, Zagreb 1977. Marko Tulije Ciceron, Libri politici. Država, Demetra, Zagreb 1995. Aurelije Augustin, O Državi Božjoj 1-3, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1982.-1996. Toma Akvinski, Država (Što je politika, O vladavini), Globus, Zagreb 1990. Toma Akvinski, Izabrano djelo, Globus, Zagreb 22005. Niccolo Machiavelli, Rasprave o prvoj dekadi Tita Livija. Izabrano djelo, Globus, Zagreb 1985. Thomas More, Utopija, Globus, Zagreb 2003. John Locke, Dvije rasprave o vladi, Naklada Jurčić, Zagreb 2013. Baruch Spinoza, Politički traktat, Latina et Graeca, Zagreb 2006. Jean-Jacques Rousseau, Društveni ugovor, Feniks knjiga, Zagreb 2012. Johann Gottlieb Fichte, Zatvorena trgovačka država, Nolit, Beograd 1979. Alexis de Tocqueville, O demokraciji u Americi, Informator, Zagreb 1995. Jacques Maritain, Čovjek i država, Globus / Školska knjiga, Zagreb 1992. John Stuart Mill, Razmatranja o predstavničkoj vladavini, Informator, Zagreb 1989. John Dewey, Liberalizam i društvena akcija, Kruzak, Zagreb 2004. Carl Schmitt, Politički spisi, Politička kultura, Zagreb 2007. Joachim Ritter, Metafizika i politika, Informator, Zagreb 1987.

2.13. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja) - udžbenici i priručnici

Ante Pažanin, Filozofija i politika, Liber, Zagreb 1973. Karl-Heinz Volkmann-Schluck, Politička filozofija, Naprijed, Zagreb 1974. Pavo Barišić, Dijalektika običajnosti, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 1988. Arno Baruzzi, Uvod u političku filozofiju novog vijeka, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 1994. Hans Maier, Heinz Rausch, Horst Denzer, Klasici političkog mišljenja, GM, Zagreb 1998. Ante Pažanin, Etika i politika, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 2001. Raymond Plant, Suvremena politička misao, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 2002. Leo Strauss, Joseph Cropsey (ur.), Povijest političke filozofije, Golden marketing, Zagreb 2006. Jonathan Wolff, Uvod u političku filozofiju, Hrvatski studiji, Zagreb 2011. Pavo Barišić, Ideal vladavine puka, Hrvatsko filozofsko društvo / Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Zagreb / Split 2016.

Filozofija prava, 1 Opis predmeta

1. OPĆE INFORMACIJE 1.1. Nositelj predmeta Prof. dr. sc. Pavo Barišić 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 1. 1.2. Naziv predmeta Filozofija prava 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS-u) 3 1.3. Suradnici 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 2/0/0 1.4. Studijski program

(preddiplomski, diplomski, integrirani)


1.5. Status predmeta obvezatni izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak izvođenja predmeta on line (maksimalno 20 %) 1.

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Proučavanje temeljnih pojmova, pravaca i predstavnika filozofije prava. Osposobljavanje studenata za tumačenje i kritičko vrjednovanje problema filozofije prava. Razvijanje analitičkih i sintetičkih umijeća pri definiranju i rješavanju filozofijsko-pravnih pitanja.




Poznavanje općih pitanja naravnoga prava i osnovnih problema filozofije prava. Interpretacija teorija i pravaca razvoja pravne filozofije. Raščlamba i razumijevanje klasičnih i suvremenih tekstova filozofije prava. Samostalno izlaganje naučavanja i opis razvoja filozofije prava.


Razumijevanje i definiranje bitnih filozofijsko-pravnih pojmova. Uspoređivanje pojedinih stajališta i argumenata. Kritičko razmatranje i vrjednovanje teza i stajališta. Izvođenje zaključaka i obrazlaganje postavaka za i protiv određenih filozofijsko-pravnih nazora.


1. Uvod u filozofiju prava, popis literature i obveze studenata. 2. Osnovni pojmovi, teme i pravci filozofije prava i pravednosti. 3. Početci i razvoj prirodnoga prava u antici. 4. Platonovi Zakoni. 5. Stoičko prirodno pravo, Ciceron, klasično rimsko pravo i skolastika. 6. Racionalističko prirodno pravo u novom vijeku – od Grotiusa do Rousseaua. 7. Umna filozofija prava i zasnivanje ljudskih prava i sloboda u Kanta. 8. Ugovorna teorija društva i pravna država, privatno i javno pravo u Metafizici ćudoređa. 9. Pravo na otpor, ideja vječnoga mira i pravo svjetskoga građanstva. 10. Objektivni duh, apstraktno pravo i ćudoređe u Hegelovu nacrtu filozofije prava. 11. Kritika ugovorne teorije i prirodnoga stanja, ljudska prava, građansko društvo i država u Hegelovoj filozofiji prava. 12. Priroda stvari i integrativna teorija prava Ronalda Dworkina. 13. Pravni pozitivizam, opća teorija prava, historijska škola prava i interesna jurisprudencija. 14. Topika, nova retorika i obnova teorija prirodnoga prava. 15. Pravo, poredak, sloboda i pravednost.

Filozofija prava, 2




2.1. Komentari:


Pohađanje najmanje 12 predavanja. Sudjelovanje u raspravama. Pisanje ogleda o djelu iz popisa obvezatne literature. Čitanje jednoga djela iz popisa obvezatne ili dopunske literature. Usmeni ispit.






Projekt NE Pisani ispit NE

Broj bodova po ECTS-sustavu (ukupno)

3



2.11. Obvezatna literatura (dostupna u knjižnici i na drugi način)


Dostupnost putom ostalih medija

Platon, Zakoni, Naprijed, Zagreb 1957. Marko Tulije Ciceron, Libri politici. Zakoni - De legibus, Demetra, Zagreb 1996. Charles Montesquieu, O duhu zakona, Demetra, Zagreb (1. knj.) 2003., (2. knj.) 2008. Immanuel Kant, Metafizika ćudoređa. Metafizička počela pravnog nauka, Matica Hrvatska, Zagreb 1999. Georg Wilhelm Friedrich Hegel, Osnovne crte filozofije prava. Apstraktno pravo §§ 1-104, Veselin Masleša / Svjetlost, Sarajevo 1989.

Ante Starčević, Predstavke. Djela knj. 2, Tiskara Antuna Scholza, Zagreb 1894. (Inačica, Vinkovci 1995.) Hans Kelsen, Čista teorija prava, Breza, Zagreb 2012. Ronald Dworkin, Shvaćanje prava ozbiljno, Kruzak, Zagreb 2003.

Filozofija prava, 3

2.12. Dopunska literatura - udžbenici i priručnici

Leo Strauss, Prirodno pravo i historija, Veselin Masleša, Sarajevo, 1971. Ljubomir Tadić, Filozofija prava, Naprijed, Zagreb 1983. Pavo Barišić, Dijalektika običajnosti. Utemeljenje filozofije prava u Hegela, Zagreb, 1988. Branimir Lukšić, Pravo i etika, Zagreb, 1995. Miomir Matulović, Ljudska prava. Uvod u teoriju ljudskih prava, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 1996. Pavo Barišić, Filozofija prava Ante Starčevića, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 1996. Nikola Visković, Teorija države i prava, Birotehnika, Zagreb 2001. Duško Vrban, Država i pravo, Golden marketing, Zagreb 2003. Toma Akvinski, Izabrano djelo, Globus, Zagreb 22005. (izabrana poglavlja) Berislav Perić, Država i pravni sustav, Informator, Zagreb 62009. Berislav Perić, Struktura prava, Informator, Zagreb 202009. Mile Babić, Hegelova filozofija prava, IKD University press / Hrvatsko filozofsko društvo, Magistrat ; Sarajevo / Zagreb, 2010. Neil MacCormick, Institucije prava. Ogled iz teorije prava, Breza, Zagreb 2014. John Rawls, Teorija pravde, Feniks knjiga, Zagreb 2015. Riccardo Guastini, Sintaksa prava, Breza, Zagreb 2018. Luka Burazin / Mario Krešić / Ivana Tucak, Priručnik za teoriju prava - praktični dio, Breza, Zagreb 2018. Gustav Radbruch, Filozofija prava, Naklada Breza, Zagreb 2019.

2.13. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)

Tomo Vereš, Napomene uz pojmove „naravi“ i „prirode“ u povijesti filozofije, Obnovljeni život (Zagreb), 46 (1991.) 5, str. 415–431, https://hrcak.srce.hr/file/83037.

Laurenz Vuchetich, Pravednost i pravičnost u filozofiji prava, Pravnik (Zagreb), 41 (2007.) 85, str. 47–76, https://hrcak.srce.hr/file/53819 Eberhard Schockenhoff, Naravno pravo u prijelazu : promjena nauka o „lex naturalis“ između Tome i Huge Grotiusa, Communio

(Zagreb), 36 (2010) 109, str. 45–56. Stephen J. Pope, Tradicija i inovacija u naravnom zakonu, Concilium (Rijeka), 46 (2010) 3, str. 20–31. - Hans Welzel, Naturrecht und materiale Gerechtigkeit, Vandenhoeck & Ruprecht, Göttingen 1951. Chaim Perelman/Lucie Olbrechts Tyteca. Traité de l'argumentation. La nouvelle rhétorique, Presses Universitaires de France, Paris

1958. Herbert Lionel Adolphus Hart, The Concept of Law, University Press, Oxford 1961. John Rawls, A Theory of Justice, University Press, Harvard 1971. Helmut Coing, Grundzüge der Rechtsphilosophie, Walter de Gruyter, Berlin / New York 31976. Ronald Dworkin, Law's Empire, University Press, Harward 1986. Robert Alexy, Theorie der Grundrechte, Suhrkamp, Frankfurt a. M. 1994. Hasso Hofmann, Einführung in die Rechts- und Staatsphilosophie, Wissenschaftliche Buchgesellschaft, Darmstadt 2000. Stephan Kirste, Einführung in die Rechtsphilosophie, Wissenschaftliche Buchgesellschaft, Darmstadt 2010. Andrei Marmor, Philosophy of Law, University Press, Princeton 2011. Detlef Horster, Rechtsphilosophie, Reclam, Stuttgart, 2014.

Metafizika, 1 Opis predmeta


1.2. Naziv predmeta Metafizika 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS-u) 5






1.

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta Proučavanje osnovnih pojmova metafizike. Osposobljavanje studenata za tumačenje metafizičkih pitanja. Razvijanje analitičkih i sintetičkih umijeća pri definiranju i rješavanju metafizičkih prijepora.




Vrjednovanje temeljnih metafizičkih problema. Razumijevanje nastanka i razvoja metafizike. Interpretacija i kritika metafizičkih naučavanja. Raščlamba i opis klasičnih i suvremenih metafizičkih djela. Samostalno promišljanje o metafizičkim dvojbama i obrazlaganje kritičkih stajališta o metafizici.


Definiranje bitnih počela i razumijevanje metafizičkih teorija. Uspoređivanje pojedinih stajališta i metafizičkih argumentacija. Kritičko razmatranje i prosuđivanje stajališta o metafizičkim sustavima. Izvođenje zaključaka i obrazlaganje postavaka za i protiv određenih nazora o metafizici.


1. Uvod u metafiziku, popis literature i obveze studenata. 2. Povijest pojma, temeljna pitanja i razdioba metafizike. 3. Traganje za istinom i agon istine i laži. 4. Bitak, biće, bit, kategorije, transcendencije i navlastitosti. 5. Univerzalije i nominalistička kritika metafizičkoga realizma. 6. Platonove ideje i nauk o istini. 7. Aristotelovo zasnivanje metafizike. 8. Metafizičke kategorije i nauk o uzrocima. 9. Skolastička onto-teologija. 10. Descartesove metafizičke meditacije? 11. Kritika metafizike.

Metafizika, 2

12. Hegelov metafizički realizam. 13. Destrukcija metafizike. 14. Pregorijevanje metafizike. 15. Perspektive metafizike.




2.1. Komentari:


Pohađanje predavanje, najmanje 24 nastavne jedinice. Sudjelovanje u raspravama. Pisanje ogleda o djelu iz popisa obvezatne literature. Čitanje djela iz popisa dopunske i priručne literature. Usmeni ispit.












medija Platon, Parmenid, Demetra, Zagreb 2002. Aristotel, Metafizika, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 1992.; Signum : Medicinska naklada, Zagreb 2001.

Toma Akvinski, „O biću i bîti“. Izabrano djelo (str. 126–157), Globus, Zagreb 22005. René Descartes, Metafizičke meditacije, Demetra, Zagreb 1993. Immanuel Kant, Metafizika ćudoređa, Matica Hrvatska, Zagreb 1999.

Metafizika, 3

Georg Wilhelm Friedrich Hegel, Znanost logike. 1. Objektivna logika, Demetra, Zagreb 2003. Martin Heidegger, „Što je metafizika?“. Uvod u Heideggera (str. 25-66), Centar za društvene djelatnosti, Zagreb 1972.; Martin Heidegger, Što je metafizika?, 1. svezak, Institut za filozofiju, Zagreb 2015.

Nicolai Hartmann, Osnovne crte jedne metafizike spoznaje, Naprijed, Zagreb 1976.


Rudolf Carnap, „Prevladavanje metafizike logičkom analizom jezika“. Čemu još filozofija (str. 249-272). CKD, Zagreb 1982. Martin Heidegger, Bitak i vrijeme, Naprijed, Zagreb 1985. Joachim Ritter, Metafizika i politika, Informator, Zagreb 1987. Hans Krämer, Platonovo utemeljenje metafizike, Demetra, Zagreb 1997. Peter F. Strawson, Analiza i metafizika. Uvod u filozofiju, Kruzak, Zagreb 1999. Michael J. Loux, Metafizika. Suvremen uvod, Hrvatski studiji, Zagreb 2010. Martin Heidegger, Uvođenje u metafiziku, AGM, Zagreb 2012. Teofrast, Metafizika, KruZak, Zagreb 2011. - Antun Bauer, Opća metafizika ili Ontologija, Tiskara i litografija C. Albrechta, Zagreb 1894., 21918. Josip Stadler, Opća metafisika ili ontologija, Kaptol vrhbosanski, Sarajevo 1907. (Breza, Zagreb 2004.) Marijan Cipra, Metamorfoze metafizike, Matica Hrvatska, Zagreb 21999. Ante Pažanin, Metafizika i praktična filozofija, Školska knjiga, Zagreb 1988. Lino Veljak, Horizont metafizike, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 1988. Miljenko Belić, Metafizička antropologija, Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, Zagreb 1995. Danilo Pejović, Veliki učitelji mišljenja, Naklada Ljevak, Zagreb 2002. Marijan Cipra, Temelji ontologije, Matica Hrvatska, Zagreb 2003. Franci Zore, Početak i smisao metafizičkih pitanja, Demetra, Zagreb 2006. Miljenko Belić: Ontologija. Biti, a ne ne-biti, što to znači?, Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, Zagreb 2007.


Karl Jaspers, Metaphysik, Springer, Berlin 1956. François Grégoire, Les grands problemes metaphysiques, Presses universitaires de France Vendôme, Paris 1962. Martin Heidegger, Einführung in die Metaphysik, Niemeyer, Tübingen 1966. Ernst Tugendhat, Wahrheitsbegriff bei Husserl und Heidegger, Walter de Gruyter, Berlin 1967. Eduard von Hartmann, Geschichte der Metaphysik, Wissenschaftliche Buchgesellschaft, Darmstadt 1969. Manoel Joaquim Carvalho, Jr., In Search of Being, Philosophical Library, New York 1985. Emerich Coreth, Grundriss der Metaphysik, Tyrolia Verlag, Innsbruck-Wien 1994. Jörg Disse, Kleine Geschichte der abendländischen Metaphysik, Wissenschaftliche Buchgesellschaft, Darmsstadt 2001. Edward Jonathan Love, A Survey of Metaphysics, University Press, Oxford 2002. Robert C. Koons / Thimothy H. Pickavance, Metaphysics. The Fundamentals, Wiley-Blackwell, Malden (MA) 2015.

Psihologija oglašavanja, 1 Opis predmeta

1. OPĆE INFORMACIJE 1.1. Nositelj

predmeta Doc. dr. sc. Dario Vučenović 1.6. Godina studija u kojoj se predmet izvodi 2.

1.2. Naziv predmeta Psihologija oglašavanja 1.7. Bodovna vrijednost (broj bodova po ECTS-u) 3

1.3. Suradnici Lea Andreis, mag. psych. 1.8. Način izvođenja nastave (broj sati P + V + S + e-učenje) 0+0+30+0 1.4. Studijski

program (preddiplomski, diplomski, integrirani)


1.5. Status predmeta obvezatni izborni 1.10. Razina primjene e-učenja (1., 2., 3. razina), postotak izvođenja

predmeta on line (maksimalno 20 %) 1.

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta

Sadržaj predmeta omogućit će studentima razviti opće i specifične kompetencije vezane uz ovladavanje temeljnim znanjima i vještinama oglašavanja s naglaskom na digitalni marketing. Također, studenti će steći vještine planiranja kampanja, procjenjivanja i vrjednovanja njihove učinkovitosti na različitim platformama i korištenja različitih alata. Cilj predmeta bit će razumjeti potrebe ciljanih skupina, kao i specifičnosti proizvoda/usluga koje se oglašavaju kako bi se marketinške aktivnosti optimalno usmjerile i postigao željeni učinak. Studenti će sudjelovati u izradi oglasa na pojedinim platformama te u izradi cjelokupnih kampanja. Na taj način studenti će moći sukladno specifičnosti ciljanih skupina i proizvoda/usluge kreirati strategiju oglašavanja vodeći računa o segmentaciji tržišta, kreirati kampanje i oglase na različitim platformama te prateći mjerljive i objektivne podatke procijeniti učinkovitost marketinških aktivnosti.


Nema posebnih uvjeta.

3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi

Objasniti osnovne sadržaje iz komplementarnih društvenih i humanističkih disciplina. Koristiti računalo pri pisanju i obradi teksta te izradi prezentacija. Koristiti računalne programe pri osnovnoj statističkoj obradi i radu s bazama podataka. Pretraživati literaturu, baze podataka i druge izvore informacija. Kritički analizirati znanstvene spoznaje u svrhu generiranja istraživačkih hipoteza. Primjenjivati osnovna statistička i metodološka znanja u svrhu odgovaranja na specifična istraživačka pitanja.

3.1. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (3-

Kritički prosuđivati temeljna znanja iz područja oglašavanja i njihov odnos na primijenjena područja zastupljenosti i važnosti pojedinih platformi/medija u oglašavanju te zaštite potrošača i osobnih podataka. Kritički prosuđivati i utvrditi temeljne postavke oglašavanja na Google AdWords-u i metrike na Google Analytics-u. Utvrditi i kritički prosuđivati oglašavanje na ostalim digitalnim platformama (Instagram, YouTube, Twitter, newsletteri, podcastovi).

Psihologija oglašavanja, 2

10 ishoda učenja)

Utvrditi i kritički prosuđivati temeljni koncept kreiranja strategija oglašavanja u kontekstu omnichannel-paradigme ovisno o specifičnosti ciljane skupine i proizvoda/usluga te vrjednovati odnos s klijentima i utjecaj klijenta na potencijalna ograničenja u kreiranju kampanja/oglasa. Navesti temeljne psihološke postavke oglašavanja, zaštite potrošača i osobnih podataka. Razumjeti temeljne psihološke postavke klasičnoga oblika oglašavanja (tisak, radio, TV). Steći vještine osnovnoga oglašavanja i praćenja metrike na Facebook-u i na Google-u. Steći osnovne vještine kreiranja kampanja koristeći različite platforme. Ojačati vlastite komunikacijske i socijalne vještine u odnosu s klijentima te kreiranja i praćenja kampanja koristeći različite platforme i alate.


1) Uvodni susret 2) Temeljne psihološke postavke oglašavanja 3) Zaštita potrošača, nelojalna konkurencija i Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) 4) Psihološke osnove oglašavanja u tisku, na radiju i na TV-u 5) Psihološke osnove oglašavanja na Facebook-u 6) Psihološke osnove oglašavanja na Google AdWords-u i praćenje metrike na Google Analytics-u 7) Simulacija digitalne marketinške agencije 8) Podcastovi, Twitter, YouTube i Instagram 9) Psihološke odrednice UX design-a, mrežnih stranica i mobilnih aplikacija 10) Newsletteri i e-mail gerila marketing 11) Kreiranje različitih psiholoških strategija oglašavanja (omnichannel) 12) Komunikacijske i socijalne vještine u odnosu s klijentima 13) Izrada cjelokupne kampanje za specifični postojeći proizvod 14) Izrada cjelokupne kampanje za specifičnu novu uslugu 15) Završni susret




1.3. Komentari:


Nazočenje na najmanje 12 nastavnih jedinica. Aktivno praćenje nastave. Izrada i izlaganje seminarskoga rada. Vježbanje. Polaganje usmenoga ispita.


Pohađanje nastave DA Istraživanje NE Usmeni ispit NE

Eksperimentalni rad NE Referat NE (Ostalo

upisati) DA NE

Ogled NE Seminarski rad DA (Ostalo upisati) DA NE

Kolokvij NE Praktični rad DA (Ostalo upisati) DA NE

Psihologija oglašavanja, 3

Projekt DA Pisani ispit NEBroj bodova po ECTS-u (ukupno)

3



Dostupnost putom ostalih medija

Chaffey, D. i Smith, P.R. (2017). Digital Marketing Excellence. Plannig, Optimizing and Integrating Online Marketing. New York: Routlege.

DA

Powers, R. i Chaffey, D. (2012). Briliant B2B Digital Marketing. Smart Insights Marketing Intelligence. DA Palmatier, R. i Crecelius, A. (2019.) The „first principles“ of marketing strategy. AMS Reviews, (9 ) 5-26. DA Zakon o zaštiti potrošača (Narodne novine, broj 41/14, 110/15, 14/19, https://www.zakon.hr/z/193/) DA Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (Narodne novine, broj 42/18, https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_05_42_805.html)

DA

2. Dopunska literatura

Ries, E. (2011). The Lean Startup. New York: Random House. Carr, N. (2011). PLITKO – Što Internet čini našem mozgu. Zagreb: Jesenski i Turk Bhayani, S. i Vachhani, N. V. (2014). Internet Marketing vs. Traditional Marketing: A Comparative Analysis. Business Review (3)3, 53-63.


Uvjeti za polaganje kolegija uključuju potpis nastavnika kao dokaz o redovitom prisustvovanju nastavi (dopuštena su najviše 3 izostanka) te izvršeni individualni i grupni zadatci te praktični rad previđen u manjim grupama. Bodovanje i praćenje rada studenata: individualna izrada oglasa 30 % te usmena i pisana prezentacija u sklopu grupnoga rada studenata na 2 studentska zadatka pri izradi cjelokupnih kampanja 70 % (svaki grupni zadatak izrade kampanja nosi 35 %). Za pozitivnu konačnu ocjenu potrebno je najmanje 70 % izvršenih obaveza prema nastavnom opterećenju (individualna izrada oglasa i usmena i pisana prezentacija grupnoga zadatka izrade cjelokupnih kampanja). Ako student nije zadovoljan/a ocjenom, može ponoviti individualnu izradu oglasa po specifikaciji prethodno dogovorenoj s predmetnim nastavnikom/suradnikom.

filozofija demokracije, 1 · filozofija demokracije, 3 2.12. dopunska literatura platon, država,...

Documents