Ognjen aldaroviFILOZOFIJA KVARTAAutor je profesor sociologije grada na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.FILOZOFIJA KVARTAOgnjen aldaroviAutor je profesor sociologije grada na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.Filozofija kvarta dio je rasprave o filozofiji grada, stvarnim i simbolinim elementima na kojima se ona osniva. Za svakog je pojedinca upravo njegov kvart specifian, pa bi se stoga moglo rei da je grad sastavljen od niza vrlo specifinih dijelova. No, kao to je za mene vaan upravo moj kvart, tako je za nekoga drugoga isto toliko vaan njegov kvart, a u potpunosti nevaan moj. Prepletanje pojmova moj, tvoj, vaan nevaan samo je operacionalizacija nataloenog iskustva o mjestima odrastanja i ivota. Iako su svi dijelovi gradova moda u fizikom smislu dosta slini u psiholokom, simbolikom, a osobito idenfikacijskom smislu, oni su vrlo razliiti i specifini. Raspravimo stoga najvanije opreke, varijable i njihove operacionalizacije koje u tom smislu mogu postojati.Slinost i razliitostSvi su gradovi koliko slini toliko i razliiti. Slino se moe rei i za njihove dijelove kvartove koji, iako su u fizikom obliku razliiti, mogu imati slinu filozofiju. Nju tvore ponajvie stanovnici pojedinog dijela grada koji razliitim praksama ivota koje su vidljive i u fizikom prostoru ivota manifestiraju specifian duh grada, specifinu ivost ili umrtvljenost. Urbane sredine su, za razliku od ruralnih, definirane u prvom redu po svojoj razliitosti. Ovaj grad je ovakav, onaj je onakav, svaki zanimljiv za sebe, dok se sela ine toliko slinima, dodue, kao i neki ameriki gradovi za koje kau jo uvijek vrijedi poznata uzreica: Vidio si jedan grad, vidio si sve gradove!. Takvo se stajalite osniva na strukturalno-funkcionalnim slinostima kako fizike sredine tako i naina ivota koji u velikim megalopolisima vladaju. Zapravo je o tim najveim gradovima i vrlo teko govoriti kao o nekim jedinstvenim, cjelovitim fizikim cjelinama takvi se gradovi sastoje od niza vie ili manje povezanih, slinijih i razliitijih dijelova kvartova. U kojem se to kvartu nekoga velikoga grada zapravo upravo nalazimo? Kako emo ga prepoznati, kako emo to utvrditi? Koji su to fiziki simboli kojima se moemo posluiti u identifikaciji situacije?Posluimo se primjerima starijim i neto novijima, svjetskim i naima. Otra granica koju primjerice ulica Canal ini u Donjem Manhattanu u New York Cityju jasno pokazuje nalazimo li se u predjelu zvanom China Town ili pak u dijelu zvanom Little Italy. Specifina, proizvedena i svjesno oblikovana oprema grada iskazana u oba dijela sasvim nam jasno govori gdje se nalazimo. U talijanskom dijelu svuda su vidljivi simboli Italije zastave, glasovita talijanska izma i, naravno, neizbjeive reklame za kavu espresso, a u kineskom dijelu vreva ljudi azijatskog izgleda, natpisi, specifian ivot na ulici jasno nam govori o tome da se nalazimo u nekom sasvim drugom dijelu grada. Toliko slini, a toliko razliiti? Grad u gradu? Isti grad, drugi grad? Kako stoje stvari u nas? ini li nam se moda Konjinska ulica u Dubravi poetkom stvaranja specifinog dijela u Istonom Zagrebu, u podruju Dubrave, koji e se jednog dana moda zvati Malo Janjevo? Kako bismo trebali, primjerice, shvatiti stil objekata koji su ondje u posljednjih petnaestak godina niknuli? Ili jo noviji primjer podruje Kajzerice u Zagrebu, koje e se moda jednog dana i u nas nazvati China Town?Teritorijalizacija i transformacijaNesumnjivo je da se specifinom teritorijalizacijom (naseljavanje doseljenika na neki teritorij) postupno neki dio grada pretvara i u specifian kvart. Kvartovi mogu biti poznati po dobru, zlu ili ih se uope ne spominje jer su blijedi. Bande ...iz rnomerca, Dubrave, Trnja, i tsl., poznati su pojmovi u Zagrebu. ikaka socioloka kola urbane sociologije ranih je godina 20. stoljea razvila niz modela koji su objanjavali nastanak kvartova u socijalno-ekolokim pojmovima invazije, kompeticije, konflikta, sukcesije, asimilacija i akomodacije. Sukob doseljenikog, najee imigrantskog i domicilnog stanovnitva u nekom kvartu tijekom godina dovodio je nuno do prevage jednog ili drugog profila stanovnitva, a time i nastanka specifinoga kvarta sve do sljedee invazije.Proizvodnja prostoraSvaki je dakle specifian kvartovski prostor proizvod, da parafraziramo francuskog sociologa H. Lefebvrea, koji je jo sedamdesetih godina prolog stoljea napisao i knjiguLa production de lespace(proizvodnja prostora). Ljudi dakle u kombinaciji s urbanistima (ili bez njih) proizvode specifian fiziki okoli koji zatim svjesno ali i nehotino oplemenjuju svojim navikama, kulturom, praksama i obiajima. Sjea li se tko moda jo manifestacije koja se odravala u jednom novom naselju Novoga Zagreba, u Zapruu, pod naslovom Dani Zaprua, s glavnom atrakcijom peenja vola na ranju? Dugotrajno peenje vola na ranju na zelenoj povrini, paljivo isplaniranoj, izmeu tada suvremenih nebodera, projekcije filmova za stanovnike novog naselja s koritenjem fasade nebodera kao platna? Iz dananje perspektive, udna proiozvodnja prostora, ali svakako specifina!Specifinost openitostU sociolokom smislu, svaka specifinost pojedinog prostora, kvarta, karakterizirana je nunom posebnou, koju je ameriki sociolog R. Park jo poetkom prolog stoljea nazivao moralno podruje, odnosno dio grada koji se dade prepoznati po tome to je naseljen slinim ljudima. Takvo se naseljavanje dogaa spontano jer slini ljudi tee naseljavanju jednih pokraj drugih, pa stoga i nije udno da takva slinost raa i specifian moralni poredak, kako to navodi Park, odnosno slinost u razmiljanjima pa i ponaanju stanovnika odreenoga kvarta, odnosno moralnog podruja. U suvremenijem rjeniku, mogli bismo takva podruja ili kvartove nazvati rezultatom procesa socijalne diferencijacije i rezidencijalne segregacije, o emu su mnogi sociolozi, pa i u nas, dosta pisali. Jo jedan pojam koji se u navedenom kontekstu moe spomenuti jest teritorijalizacija etniciteta, to se upravo dogaa pred naim oima na ve spomenutim predjelima Dubrave ili Kajzerice. Jo jedan primjer: ubrzano irenje urbanih vila u Zagrebu dovodi i do sve vee slinosti njihovih kupaca, odnosno buduih stanara nekoga buduega novoformiranoga moralnog podruja.Grad openito i moj kvartCijepanje gradskog prostora na planirana ili spontano razvijena podruja postupno dovodi do konceptualizacije grada kao cjeline simbolikoga karaktera sastavljane upravo od teritorijaliziranih i vie ili manje jasno odijeljenih dijelova grada koji se specijaliziraju kako po svom fizikom tako i socijalnom profilu. I u tom smislu, gradovi su sve vie nakupine razliitosti, ali i slinosti. Kvartovi, kako god nam se inili razliitima, zapravo su meusobno slini, a njihova razliitost najee je individualizirano iskustvo svakog pojedinca. Osim navedene prisilne, generalizirajue i neumoljive kolektivizacije identificiranosti nekog prostora s neim (Janjevci, Hercegovci, Bosanci, Kinezi, i sl.), filozofija pojedinoga kvarta vezuje se uz specifinu i individualizirajuu vezanost uz kvart svakog pojedinca, uz njegove uspomene, najee iz djetinjstva, uz raznolike idealizacije i poopavanja. Inzistiranje na razliitosti i specifinosti nekog dijela grada kvarta svakako je legitimno, no ne mora biti primijeeno od vanjskog posjetitelja. Nae su uspomene ipak samo nae, one su duboko ugraene u nae djetinjstvo, uspomene, dogaaje, pri emu prostor odrastanja kvart, ini onaj teritorijalni okvir koji je i fiziki, ali i psiholoki i simboliki odreen kao na grad. Mnogi ljudi u svom ivotu nee biti u mogunosti posjetiti sve dijelove nekoga grada mnogo toga ostat e nepoznato. No, to im ne smeta da se identificiraju sa svojim gradom, a zapravo svojim kvartom, svojim mikroprostorom koji najvie poznaju, transformiraju i posvajaju. Osjeaj fizike i psiholoke kontrole neposrednog prostora ivota sve je vaniji u suvremenom gradu. Moj kvart ne smije biti prostorom ugroavanja od strane bilo kakvih inicijativa, kakve god one bile. Ugroavanje mog okolia ugroavanje je mojih vrijednosti koje nalazim u svojem okoliu, u svom kvartu.Stvarna i simbolika razinaI upravo zbog tog posvajanja, uspomena, psiholokih i socijalnih dimenzija, kvartovi su, koliko god bili naoigled slini, ipak uglavnom razliiti. Razliitost se nalazi ponajvie u simbolikoj razini, pri emu onda lake moemo zakljuiti da je fizika dimenzija samo prijeko potreban uvjet za razvoj neega drugoga ona je samo fizika ljutura (koljka) u kojoj se neto moe a ne mora razviti. No, nekada se fizike ljuture nisu uspjele organizirati kao socijalne sredine, kao pravi kvartovi. Mnogobrojni primjeri prisilnog ruenja naselja kolektivne stambene izgradnje ili funkcionalistikog urbanizma pokazuju da se socijalna integracija nije uspjela razviti, nego je u navedenim objektima dolo do vandalizacije pa su gradske vlasti bile prisiljene iseliti stanovnitvo i sruiti objekte da se zaustavi krug nasilja i vandalizacije. Charles Jencks pomalo ironino jedan takav primjer u St. Louisu naziva poetkom postmoderne arhitekture. Hoe li i u nas, kao to se upravo u prostorima bive Istone Njemake rue kolektivna stambena naselja jer je dolo do marginalizacije i supstandardizacije profila stanovnitva koje ih sada naseljava (umirovljenici, doseljenici, nezaposleni, marginalne socijalne skupine...) jednog dana, kada se opi ekonomski profil stanovnitva promijeni nabolje, doi do slumizacije takvih naselja i potrebe za njihovom destrukcijom? Teko je uputati se u takve prognoze s nekom dozom sigurnosti.Diznifikacija grada nestanak kvartova?Postupno pretvaranje gradogradnje u proces planiranja i izgradnje posebnih i oznaenih objekata koji e jednom moda initi dio grada, doveo je do drastine izmjene u konceptualizaciji grada kao organike i logine cjeline. Proces poznat pod nazivom diznifikacije grada reprezentiran je izgradnjom ne grada, nego pojedinanih objekata, najee s posebnim imenima (Trump Tower, Empire State Building, The Sears Tower, ali da i mi ne zaostajemo u tome, potvruje i najnoviji primjer HO-TO Towera u Savskoj ulici u Zagrebu te razliiti poslovni neboderi koji niu u novoproglaenom zagrebakom Cityju u podruju Radnike ceste s planiranim i ve nadjenutim imenima!). Takav tip proizvodnje grada ve unaprijed oekuje odobravanje i simboliku identifikaciju graana s novim objektom. Umjesto obinoga grada, sve nam se vie kao grad nudi proizvedena cjelina sastavljena od pojedinanih i esto ratrkanih simbolikih i vrlo slinih objekata umjetnikih djela, koju ponajvie moemo nazvati grad atrakcija. Gdje emo nai neto prostora za moj kvart u takvom diznificiranom gradu? Navedena praksa upravo je antikvartovska svi e gradovi, pa i Zagreb, postajati sve slinijima, a atraktivnost pojedinanih objekata postupno e blijedjeti da bi, najvjerojatnije, za kratko vrijeme bila nadomjetena nekim drugim, novim, znaajnim simbolom.TemporalnostI konano, gradske, kvartovske cjeline su, kako smo ve naglasili, ponajprije temporalne i simbolike tvorbe koje su ugraene u svijesti svakog pojedinca kao njegovo neponovljivo, jedinstveno iskustvo ivota u dijelu grada koji bez ikakvih ograda moe zvati svojim kvartom. I svaki takav kvart ima i svoj duh, koji ne mora biti primijeen od povremenih posjetitelja, ali koji nedvojbeno i legitimno postoji. No, i ta slika i ideja o kvartovskom pripadanju s vremenom se mijenja. Tko od nas nije doivio veliko iznenaenje posjetivi nakon nekoliko desetljea svoju ulicu, svoj kvart u rodnom gradu? Zar je to ono dvorite, ona ulica, one zgrade gdje sam se ja igrao, druio? to se to zbilo s mojim kvartom... Nekadanja fizika ljutura moga kvarta izmijenila se ne samo u fizikom smislu nego i u simboliko-psiholokom. Nema vie mojih prijatelja, mog drutva, bandi, ostale su samo uspomene koje se ine praznima bez prisutnosti upravo uspomenama natopljenih dogaaja, drutva, osoba...Kvartovi su stoga specifini prostorno-socijalni entiteti koji opstaju u memoriji svakog pojedinca. Njihova je socijalna komponenta daleko znaajnija od fiziko-prostorne. Svakom pojedincu upravo je njegov kvart bio i ostao znaajan, bez obzira na to kako on izgledao posjetitelju. I, to je vrlo vano: svako je kvartovsko iskustvo individualizirano ali i grupno proivljeno. Moda je nekada bolje uope ne izazivati sudbinu i pokuavati evocirati uspomene pa posjetiti prijanji kvart. Uostalom, zar nisu uspomene vrijedne samo za onoga pojedinca koji ih je proivio, a ne i za ostale? Koga zapravo zanima moja pria o mom kvartu? Hoemo li nai slinosti izmeu razliitih kvartovskih iskustava i biti ih u mogunosti poopiti?Neovisno o rastuem univerzalizirajuem principu poveavanja stupnja meusobne slinosti gradova, kvartovi e i nadalje ostati male, izolirane cjeline ivota s velikim slinostima ali i velikim razlikama te s pravom svakog pojedinca da svoje kvartovsko iskustvo smatra jedinstvenim.