Filozofski život

Znanstveno-filozofijski simpozij »Čemu obrazovanje danas i komu je ono potrebno?«

Dvodnevni međunarodni znanstveno-filozo-fijski simpozijpodnazivom»Čemuobrazo-vanjedanasikomujeonopotrebno?«održanje5.i6.ožujka2010.godineuprostorijamapalačeMaticehrvatskeuZagrebu.Simpozijjebiopodijeljenunekolikoblokovaukojimasu predavači izlagali tematski bliske refera-te,alisuslušatelji,zbogopravdanihrazloga,nažalost ostali uskraćeni za izlaganja ŽarkaPaića i StipeĆurkovića.Bez obzira na ovunesretnuokolnost,simpozij jeodržanuvrloozbiljnom, ali mora se priznati, s obziromnazaključke,ipomalozabrinutomozračjuukojem se pitanje aktualne odgojno-obrazov-nepraksepokušalo rasvijetliti sa što je višemogućih strana, pri čemu su se negativneznačajke iste ipak češće spominjaleodonihpozitivnih.Sobziromnaplaniranizbornikstekstovimaizlaganja,trebalobiukazatisamonaosnovneproblemeokojimajebiloriječi,akojisusenerijetkoisprepletalitijekomsim-pozija.Bolonjsku reformu–kojaseprovodinasveuči-lištima40europskihzemalja,sinzistiranjemna trodijelnojpodjeli svihstudija (BA,MA,PhD)kojajetrebalapotaknutivećumobilnoststudenatainjihovbržizavršetakstudija,većuusporednost europskih studijskih programa,kao i konkurentnost s obziromnaprogrameameričkihsveučilišta–prateinekineželjeniučinci. Mobilnost se smanjila, za samostal-no istraživanje i dublju refleksiju studentinemajuvremena, sputavanjenastavnih sadr-žaja jednosemestralnim kolegijima smanjiloje kvalitetu i kvantitetu usvojenog znanja, abodovni (ECTS)sustavnivelirao je različitekolegije premabroju radnih sati koje je po-trebnouložitikakobiseispitpriveokraju,pritome ne vodeći računa o zahtjevnosti građezarazumijevanjeisl.Obrazovanjezapotre-betržištarada,kojejezapravoobukailipukaizobrazbazapostizanjenekeizvanjskesvrhe,vođenaiupravljanaekonomskimpokazatelji-maisplativosti,konkurentnostiiiskoristivosti

znanja,posebnosepokazujeneprikladnohu-manističkimznanostimačijaseulogauovo-mesklopučiniposvesuvišnom.Stogasunasimpozijupostavljenapitanjaautonomijesve-učilišta,slobodnihodekonomskezavisnostiinjihovogtrenutnogpretvaranjaugospodarskesubjektekojiegzistirajunatržištu(OzrenŽu-nec),zatimpovijestiodnosainstitucionalnogobrazovanjaislobodnogsamooblikovanjačo-vjekapremaprimjerenomobrazovnomidealuu napetosti življenja (DavorLjubimir), kva-litativnih karakteristika Bolonjske reformeobrazovnogsustavaunas,prema9ideologij-skihmodelaaustrijskog sociologaManfredaPrischinga(JasminaBožić),povezanostineo-liberalnogkapitalizmaistrukturaobrazovnogsustava koji odgovara na njegove zahtjeve(MislavŽitko),ponovnogcjelovitogsamooz-biljenjabîtičovjekakrozodgojiobrazovanjekoji nastupaju kao jedno, na primjeru takvemogućnostiotkriveneuPlatonovoj filozofiji(PetarŠegedin),primjerenostisuvremenepe-dagogijskeznanostiovomezadatku(IgorMi-kecin),mogućnostiautentičnogsamooslobo-đenjačovjekakrozodgojkojipotičeproduk-tivnuasimilacijuživotnihformirastairazvojgenija,na tragufilozofijeranogaNietzschea(IvanStublić)teteoretskogslobodnogsamo-svršnogznanja,kojeseočitujekaodjelatnostduha u prisvajanju, razvijanju, predavanju,preobrazbiiproizvođenjuuskladuscjelinomsvegašto jest,ačinibitobrazovanjakoja jedanaspalauzaborav(DamirBarbarić).Posebnotrebaistaknutizadnjepredavanjepr-vogadana,onoprofesoraKonradaPaulaLies-smannasaSveučilištauBeču,zakojesebrojmjestauglavnojdvoraniMaticehrvatskepo-kazaopremalim.Upredavanjunaslovljenom»Posljednjazadaćanašegopstanka«profesorLiessmannjeukratkopokušaorazjasnitisvo-ju tezu da današnje društvo znanja zapravokarakterizira»vrlina«samosvjesneneobrazo-vanosti.Za razlikuodobrazovanjakaopro-cesauzajamnogprilagođavanjaioblikovanjasvijeta i našega ja, slobodnog od »životnenužde« i praktične relevantnosti, suvremenaizobrazbasvjesnoproizvodiograničeno,frag-mentarno, univerzalno raspoloživo znanje i

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA120God.30(2010)Sv.4(715–742)

Filozofskiživot716

stručnjakekojitrebajuslužititrenutnimdruš-tvenim potrebama, ali su posve otuđeni odbilokakveobvezujućeobrazovneideje.Sviizlagačinasimpozijubilisuodličnopri-premljeni, a kratke rasprave popraćene pi-tanjima zanimljive gotovo koliko i referati.Umjesto odgovora na pitanje postavljeno unaslovu, otvoren je široki horizont u kojemnaizgledjednostavanspomenpostignućacje-lovita čovjeka s obzirom na ozbiljenje nje-govih najvišihmogućnosti, ispred svega štosegurauprviplankaoonodanasnajvažnije,dobivaprimjerenofilozofijskoznačenje.

Nebojša Mudri

4. Mediteranski korijeni filozofije

Četvrti po redu Mediteranski korijeni filo­zofije, u organizaciji Odsjeka za filozofijuFilozofskog fakulteta u Splitu i Hrvatskogfilozofskogdruštva,održanisuod25.do27.ožujka2010.uSplitu.Nakonuvodnihobra-ćanjaorganizatorasimpozija,tepredstavnikaFakultetaiGrada,simpozijjeotvorenplenar-nimizlaganjemPredragaMatvejevića,kojijeukratkimcrtamanaveorazlogezasvojufas-cinacijukruhomkaouniverzalnimsimbolom.Matvejevićističekakoseodsamihpočetakapisaneriječimožepratitivezakruhasaljud-skimtijelom–morfološkesličnostisuurodi-leijezičnima,pamožemonaćiizrazepoput»glavakruha«;zakruhsevišenozabilokojudrugunamirnicusmatraloda izgrađuje ljud-skotijelo;umnogimkulturamapostojeveo-maspecifičnipropisivezanizatjelesnuhigi-jenuljudikojiradeskruhom,apoistovjećiva-njeljudskogtijelaikruhasvojvrhunacnalaziukršćanstvu,ukojemsekruhpoistovjećujesaBožjim tijelom.Svenavedeno je,Matve-jević zaključuje, dokaz za tezu o kruhukaojednomodtemeljnihljudskihsimbola,kojijenepresušna tema proučavanja antropologije,filozofije,lingvistike,sociologije.LinoVeljak (Zagreb) jeu izlaganjuohrvat-skomJadranukaoprostorufilozofskihiinter-disciplinarnihsusretanaglasiokontinuitetfi-lozofskihškolaikonferencija,kojesepočevšiodšezdesetihgodina20.stoljećaodržavajunaraznim točkama hrvatskoga Jadrana. Veljakjeposebno istaknuovažnostkoju su svioviskupovi,od slavneKorčulanske ljetne školedosuvremenihDana Frane Petrića,imalizanaglašavanje nužnosti oslobađanja filozofi-je od zarobljenosti idejom samodovoljnosti

i autoreferencijalnosti, te time dali svjetskirelevantandoprinosidejijedinstvateorijskeipraktičkefilozofije.PavojeBarišić(Split)govoriooidejirepubli-kanizma koja traži aktivno sudjelovanje gra-đanau javnimposlovima i obnavljanjepro-stora javnihposlovaukojemsugrađanino-siteljivlastiteslobodeiodgovornosti.Natomjetraguponudiodvaklasičnaantičkapromi-šljanjapolisairepublike(AristoteliCiceron)iotvoriopitanjenjihovaznačenjaudobuglo-balizacije, istaknuvši važnost kojuAristote-lovmodelpoistovjećenjagrađaninasmalompolitičkomzajednicommožeimatiudobaiz-gradnjesuvremenihmegalopolisa,kaoinačinnakojiCiceronovaidejarepublikepridonosirazumijevanju globalnih pokušaja ovladava-nja»velikimprostorima«(CarlSchmitt).IzlaganjeIgoraČatića(Zagreb),usuradnjisMajomRujnić-Sokele, također je bilo usre-dotočeno na temu globalizacije, ali iz neštodrugačijeperspektive.Naime,Čatićjeponu-dionovipristupjednojuosnovistarojpojavi(istaknuo je da materijalna i informacijskaglobalizacijazapočinjeprijevišeoddvaipolmilijunagodina),apritojraščlambijerazmo-trio šest pojava: informaciju, energiju, tvar,prostor,vrijemeiciljeve.KaoparadigmatskeprimjereširenjainformacijskeglobalizacijeizMediterana,istaknuoješirenjerimskogpravaigrčkefilozofije,aposebnujepozornostpo-svetiomaterijalnojglobalizaciji, tj.organizi-ranjugozbiupodručjuMediterana.ŽeljkoKaluđerović (NoviSad) je razmotrioprvenaznakeidejapravdeiekvivalencijekojesepojavljujukodHomera.Kaluđerovićističedajegruboinasilnoponašanjepripadnikaro-dovskearistokracijeomogućilokonstatiranjeprincipa»Moćjepravo«,principakojiHomerusvomepuprihvaća.Kaluđerovićpodsjećaina korelativnu dimenziju pravde uHomera;naime,pravdaseuvijekodnosinadvijestra-nekojesuusporu,uzčestuasistencijuagore.VažnostZeusakaonajvišegzastupnikaprav-desesastojalaukažnjavanjuonihčijadjelanisuusuglasnostispravdom,štojeukazaloAhejcimadatrebajuformiratizajednicuute-meljenunapravdi,atazajednicajepolis.MislavKukoč(Split)seusvomradupozaba-vioponeštospekulativnimpitanjemomogu-ćemustrojuFarosapremaPlatonovojzamisli.Naime,usvojimZakonima,Platondajepreciz-neuputekakoizgraditiiustrojitiMagneziju–novipolisnaotokuKreti.ImamolinaumudajeupravoudobaprvogPlatonovaboravkanadvoru sirakuškog tiraninaDionizija StarijegizbiosukobgrčkihkolonistasEgejskogmorai domicilnih stanovnika otokaHvara (Ilira),pitanjesenamećesamoodsebe.DionizijejenaHvarposlaoflotukojajeporazilaIlire,a

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA120God.30(2010)Sv.4(715–742)

Filozofskiživot717

nakontogajeustrojenFaros,prvigrčkipolisnaovimprostorima,stogajemogućedasunaustrojFarosautjecaliiPlatonoviZakoni.DževadDrino (Zenica) je govorio o pitanjustranaca umediteranskim gradovima – grč-kimpolisima,gradovimaRimskogcarstvailiistočnojadranskim robovima srednjovjekov-lja.Stranciseutimgradovimapojavljujukaoratni zarobljenici i robovi, a kasnije postajuneizostavnidiosocijalnogmiljeasvakogme-diteranskog grada.Drino je pritom naglasiovažnostprevladavanjagrubepodjelenagra-đaneistrance,podsjetivšinačinjenicudasustranciuvelikedoprinosiliekonomskojmoćigrada, ali i njegovu intelektualnom životu.Neki od njih su postupno bili prihvaćeni ureligijskeobredeidruštvenestrukturegrada,a konačni stupanj integracije je bila dodjelagrađanskihprava.Darko Polšek (Zagreb) je u svom izlaganjugovorio o problemu koji kretska (minojska)kultura može predstavljati za Toynbeejevuklasifikaciju kultura. Polazeći od podjelekulturanatritipa(neovisne,satelitneiabor­tivne), Arnold Toynbee tu kulturu svrstavapod helensku, koja je pak svrstana pod za-padnjačku, tj. neovisnu civilizaciju. Polšekističedabidosljednaprimjenakriterija,kojesâmToynbeeinačekoristi,moždadoveladodrugačijegzaključka;kretskajekulturaimalabrojne osobine abortivnih civilizacija (ma-trijarhat, antiautoritarni karakter, itd.). Ipak,kako je kodToynbeeja riječ o ideal-tipskimkonstrukcijama,Polšekzaključujeda senji-hovaupotrebljivostnedaopovrgnutijednimprimjerompogrešnesupsumcijepojedinekul-ture.Željko Škuljević (Zenica) je zamjerio filo-zofima manjak pozornosti koji nezasluženoiskazuju grčkim heterama, družicama i šti-ćenicamaboginje ljubaviAfrodite.Naglasiojedase ionomalopovijesnihčinjenicado-datno zamagljuje usputnim i tendencioznimbilješkamaoheteramakaooprodavačicamaljubavi.Škuljevićutvrdnjamadasusvehe-tereodredabilerobinjeizabavljačicenalazinepoznavanječinjenicailažnomoraliziranjeonihkoji to izriču, a svoju je tezu ilustriraoprimjerom Frine, kćeri Epiklove iz Tespije,kojoj je potpuno pogrešno spočitavano od-sustvointeligencijeiobrazovanosti.PopodnevnusesijujeotvorioJosipĆirić(Za-dar),atemanjegovaizlaganja,pripremljenogusuradnjisRužomKovačević,bilisumeha-nizmimagijskogmišljenja.Polazećiodidejemita o Prometeju i Frankensteinu kao para-digmatskom izražaju straha od tehnologijei indikatora krivog razumijevanja znanosti,Ćirić je svoju tezu ilustrirao spoznajama izkognitivne i socijalne psihologije. Takođerjepokazanogdje seupromišljanjuznanosti

može naići na magijsko mišljenje, koje jemjestoiluzijekontroleuljudskomrazmišlja-nju,aujednosuiznesenenavidjelonekene-konzistentne filozofske koncepcije proizašleizsuočavanjanormeiempirije.IvanAndrijanić(Zagreb)jeponudiozanimlji-vuusporednicuzapadnogiistočnogpoimanjaJednog.Naime, i novoplatonizam i indijskabrahmanistička filozofija vedānte izraziti supredstavnici monističke filozofije. Dok jeu središtu novoplatonističkog nauka Jedno,vedāntska je filozofija orijentirana oko nabrahmana,prvopočelokojejeuUpanišadamaodređenokaojedanbezdrugoga.Kaoprim-jer novoplatonizma,Andrijanić je razmotrioProklovotumačenjePlotinovanaukaiuspo-redio to sa Śańkarinim tumačenjima starijihvedāntskihmonističkihučenja.Andrijanićjeprikazaosuptilnesličnostiirazliketihpristu-pa,kaoiiznimnudovitljivostobojiceautorapriargumentacijisvogamišljenja.Usporedbuzapadneiindijskefilozofijejena-stavioGoranKardaš(Zagreb).Onjeupozorionaiznimnepodudarnostinaplanufilozofskemetodeiizvedbeizmeđupironizmaiskeptič-kih (uvjetno rečeno) tradicija drevne Indije,buddhističkih prije svega. Obje su tradicijezagovaralesuspenzijusudaipasivnoodgova-ranjepojavama,alijeKardašistaknuoijednuvažnurazliku.UIndijije,naime,tajskeptič-kistavpunodosljednijeprovedenupraksi,asvojjeradikalniizrazdoživioubuddhističkojškoli mādhyamika (»Praznina je poništenjesvihdogmatskihnazora/vjerovanja/gledišta«)u kojoj je bio prihvaćen kao soteriološkapraksa.OAristotelovu određenju tragičnoga je go-vorioIvanDodlek(Zagreb).DokjePlatonovstavdasupjesnicitragičaritrostrukoudaljeniodistine,Aristotelimaposvedrugačijeviđe-njetragedije–onajeputprematrezvenosti,hrabrosti i pročišćenju. Tragedija pobuđi-vanjem doživljaja ganutosti i užasa čisti odprigušenihemocija(catharsis)idajeugodnoolakašanje.Dodlek je istaknuoda,makarsetragedijakoristioponašanjem,onazbogsvo-jemoćipročišćenjaosjećajavodidoistineočovjeku.HedaFestini (Rijeka) je priložiladokazedajeSkalićevEpistemonklasičanprimjerrene-sansnefilozofijeznanosti.Znanostisutujošuvijeku sklopu filozofije, ali ihSkalić ipaksagledava drugačije od tradicije.Vrhunac jejošuvijekteologija,alionakojanijeudoseguljudskoguma(averoističkonačelodvostrukeistine,vrhunacljudskogumajesimboličkafi-lozofija).Averoističko-aristotelovskoshvaća-njeznanostikaoizvjesnogznanjajenapušte-noukoristmagijeikabale,kaoiprihvaćanjaTelesijevognaturalizma,koji jebiopodlogaGalilejevu pojmu znanosti. Takav sinkretis-

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA120God.30(2010)Sv.4(715–742)

Filozofskiživot718

tičkipristupjenajboljapotvrdarenesansnogkarakteraSkalićevadjela.StjepanŠpoljarić (Zagreb) je ukazaonaPe-trićevuprivrženostžanrupjesničketeologijeialegoreze.PodsjetiojekakojePetrićdetaljnoanaliziraoosmisonetizPetrarkinaKanconi­jera i u tim stihovima pronašaometafiziku,kozmogonijuipsihogoniju.Tradicijipjesnič-ke teologije,nastalojudobahelenizma i te-meljenoj na ideji o pjesništvu kaomudrostiskrivenojispodvelaalegorije,Petrićjeostaovjerantijekomčitavasvogaopusa,primjenju-jućijeužanrovimaars historicaiars retori­ca,kaoiukasnojsinteziizžanraars poetica(Della poetica,1586.).KrešimirČvrljak(Zagreb)jeizlaganjeposve-tioMatijiFrkićuizKrkainjegovupropitiva-nju lika predsokratovcaAnaksagore u djeluDe caelesti substantia et eius ortu, ac motu in sententia Anaxagorae philosophi celeberrimi(1646.).Frkićseumnogočemudiviogrčkomfilozofu,aposebnonjegovućudorednomka-rakteru. Osim dobrog poznavanja klasičneliterature o Anaksagori, Frkić je priložio inekevlastitereferencekojesenenalazekodHermannaDielsa,ačitavAnaksagorinportretodišesvježinominadasve izvornomlinijompromišljanja u kojoj je posebno naglašenamoralno-teološkadimenzija.JevgenijPaščenko(Zagreb) jegovorioohr-vatskom slavizmu i Jurju Križaniću. Slavi-zampredstavljasnažanidinamičanfenomen,prisutan u skoro svim razdobljima hrvatskepovijesti, a posebno u baroku. Dobar izrazhrvatskog baroknog slavizma na individual-noj razini je Juraj Križanić. U promišljanjudjelatnosti tog humanista (glede poimanjaslavenstva) poseban je značaj predstavljaovremenskikontekst,osobitopogodanzaraz-voj slavenske ideje u Hrvata. Paščenko jeistaknuokakojeuKrižanićevodobahrvatskislavizam imao određene paralele u drugimsredinama,npr.uUkrajini17. stoljeća,kojajenajbližahrvatskimtraganjimazamitskomvizijomslavenskihodnosa.TomislavPetković(Zagreb)jepredstavioski-cuprojektaobilježavanja300.godišnjicero-đenjaRuđeraBoškovića(2011.).PetkovićjepokušaodatiodgovorenanekavažnapitanjaoBoškoviću:jelionodlučujućifilozofsile,je linjegovaTheoria philosophiae naturalisjednoodnajvećihkoherentnihdjelaprirodnefilozofijeupovijesti,itd.Petkovićjeprikazaoutjecaj Boškovićeva ključnog djela na mo-dernu fiziku, posebno komentiravši pojamkompenetracijetvarnihtočakakaoifenome-nologijupojavaipokusakojimaseBoškovićbavio.Istojetakopozvaosvehrvatskeznan-stvenike,filozofeipovjesničaredaseprijaveza sudjelovanje na simpoziju posvećenom

Ruđeru Boškoviću koji će se održati 2013.godineuManchesteru.Hrvoje Relja (Split) je pokazao koju uloguima pojam cognitio exercita u metafizičkojantropologiji Miljenka Belića. U svakomčinuspoznavanja(actus exercitus)jesadrža-na i popratna spoznaja (cognitio exercita) osamom činu spoznavanja, a ta neposrednapopratna svijest je nužno počelo refleksnesvijesti.Reljajepokazaokakoanalizatepo-pratne spoznaje zahtijeva specifičnemetafi-zičkekarakteristikespoznajnogsubjektatedaBelićevaantropologija(izvedenaiztihmeta-fizičkihkarakteristika,koje supak izvedeneiz očevidnosti popratne spoznaje) posjedujekritičkoutemeljenje.Prvijedansimpozijazaključeniznimnopo-sjećenim predstavljanjem knjige Kruh našPredragaMatvejevića.Osim sudionika sim-pozijaimedija,predstavljanjeMatvejevićeveknjige je privuklo i pozornost velikog brojastudenataFilozofskogfakultetauSplitu,kaoigrađanagradaSplita.Napredstavljanjuknji-gesugovoriliJoškoBožanićsOdjelazakroa-tistiku Filozofskog fakulteta u Splitu, donIvanGrubišić,MislavKukočisamautor.Bo-žanićseosvrnuonastilijezikkojimjedjelonapisanoinaveobrojnestilskefigurekojimaMatvejevićneprimjetno,alinepogrešivopletesvojtekstiuvlačičitateljausvojedjelo.PitkerečenicesenastavljajujednanadruguitjerajučitateljadaMatvejevićevupričuokruhupro-čitaujednomdahu,rezultirajućineponovlji-vimliterarnimiskustvom.DonIvanGrubišićseusredotočiona teološku simbolikukruha,kaojednuodglavnihtemaknjige,istaknuvšiposebno sličnostiMatvejevićevih promišlja-nja o kruhu sa svojim osobnim iskustvom.Kruh, koji u euharistiji postaje tijeloBožje,jedanjeodsredišnjihsimbolakršćanskevje-re,aMatvejevićjeizvrsnoprikazaopovijesnudinamikuteološkemisliokruhu.MislavKu-kočseusredotočionauniverzalnostsimboli-kekruhakojujeMatvejevićnaglasio.Svojimputovanjima po čitavom svijetu,Matvejevićjedošaodovrijednihspoznajaoulozikruhaunajrazličitijimdruštvima,atespoznajegovo-rekakojeispodsveraznolikostiriječojednojkonstantiljudskogiskustva–kruhjeusvimkulturama simbol hrane uopće, ali i božan-skoga.PredragMatvejevićsezahvaliopred-stavljačima svoje knjige, naglasivši kako jeugodnoiznenađenizvrsnimprijemomnakojijenjegovodjelonaišlo.Budućidajenatemukruhagovoriouplenarnomizlaganjutogju-tra,ovomjeprigodomsprisutnimapodijeliobrojne anegdote doživljene prilikom pisanjaknjige(prijesveganaputovanjima),aliisvo-jarazmišljanjaobrojnimdrugimtemama.Početakdrugogdanabiojerezerviranzapi-tanja religije. Sesiju je započelaAleksandra

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA120God.30(2010)Sv.4(715–742)

Filozofskiživot719

Golubović(Rijeka)izlaganjem»Otvorenapi-tanjaepistemologijereligije«,ukojemseba-vilasvakodnevnimpitanjemtemeljavjerova-njauBoga,racionalnimobjašnjenjemistoga,tečestomzbrkomokoključne terminologije(razlikovanjaterminavjereivjerovanja).NenadVertovšek (Zadar)bavio se razvojemodmitovapremafilozofijiiusvomizlaganjupokazao da imaju nešto zajedničko. Pitanjesmisla života vječna je čovjekova preoku-pacija,asvakakulturaimasvojetumačenje.Staroegipatskakulturapozivanaaktivnodje-lovanjeuživotuiusmrti.Čovjekizajednicasu povezani s pojavnim svijetom, a drugi idrugonisu‘ono’,‘on’i‘oni’nego‘ti’,zaklju-čiojeVertovšek.Srednjovjekovnutemuodnosavjereirazumaunutar filozofije Klementa Aleksandrijskogiznijela jeMaja Poljak (Zadar). PremaKle-mentu,vjerairazumsudvaizvoraspoznajekojasemeđusobnonadopunjujutakoštofilo-zofijapomažeurazumijevanjuvjerskihistinaudijalogusnekršćanskimfilozofijama,apo-mažeiurazvitkukršćansketeološkemisli.Kulturni ietičkizadatakprosvjetiteljstvasv.Ćirilaisv.MetodaizniojeDejanDonev(Ku-manovo). Posebno je naglasio glavnu peda-goškuzadaćusvakogučitelja,proučavatelja,prosvjetiteljaisvihonihkojinabilokojina-činutječunasvijestnekezajednice.Sv.Ćirili sv.Metod primjer su pravih prosvjetitelja,onihkojisu,uzopismenjavanje,etičkiodga-jali zajednice koje nazivamo primitivnima.Omogućili su nepismenim zajednicama daotkriju»tajneduha,umaiživota«.DanijelTolvajčić(Zagreb)zatemusvogizla-ganja izabrao je teologijski ne-realizam,ve-zanponajvišezadjeloDonaCupitta(1934.)kojijepokušaospasitireligijuusuvremenomsvijetupromovirajućineobjektivnuidejuBo-ga.Prema toj idejiBogne opstoji neovisnoonamanegoje»mitskooprisutnjenjereligij-skogzahtjevaicilja«.Glavnoiotvorenopita-njekojejeautorovogizlaganjaistaknuotičesemogućnostipostavljanjatakvogBogakaociljačovjekovereligioznosti.JosipMužić (Split) prikazao je razumijeva-nje mira i njegova razvoja iz pera ruskogkršćanskog filozofa Solovjeva. Razvojmiraimadvijefaze;prvajeusadašnjostiiodnosisenaumjetnički,pragmatičkiihumanističkipacifizam, a druga je u budućnosti i donosiradikalni, idealistički i religiozni pacifizam.U raspravi je naglašeno i da se pacifizammožeshvatitikaonovavrstareligijekojagušipostojeću tradiciju i nauštrb postojeće gubiBoga,opravdavajućimirkaociljsvekolikogpučanstva.Drugu sesiju započela jeKatarinaDalmatin(Split)kojajeuspjelausvomkratkomizlaga-

njuprikazati bogatstvoknjiževnog izričaja iopusatalijansko-švicarskogpjesnikaGrytzkaMascionija i zaintrigirati sve posjetitelje. UpredgovorusvogdjelaGrčko zrcalo iz1990.Mascionikritičkipropitujebrojnesuvremenemitove poput ideje civilizacijskog napretka,glorificiranje tehničke kulture i masovnogdruštva,asdrugestrane,pojavepoputgublje-nja kulturnog identiteta u sve povezanijemglobaliziranomsvijetu.Autorusvojimdjeli-maistotakoiznosiibrojnestereotipeoDal-macijiiHrvatskoj,aupovijesnojperspektivipovlačiparaleleizmeđuVenecijeiDubrovni-ka kao simbolaHrvatske, te nacističkih na-padaisrpskeagresije.PritomkritiziraZapadzbognerazumijevanjaratauHrvatskoj,štojerezultiraloprekasnomreakcijom.VaniRoščić(Zadar)usvomizlaganju»Oda-brana pitanja suvremene talijanske estetike« istaknula jedau ItalijinakonDrugogsvjet-skog rata na estetiku utječe više pravaca,među kojima su fenomenologija, egzisten-cijalizam, personalizam i hermeneutika. Po-sebno se osvrnula na polemike suvremenihtalijanskihestetičarasCroceovomestetikom,kojisupokušavalidatiodgovornaodnossu-vremenogdruštvapremalijepomiumjetnos-ti.Izlagačicajezaključiladajeteškorazazna-ti graniceumjetnosti i kičapozivajući senaautore koji su smatrali da su ljepota i istinapovijesnouvjetovani.Zanimljivuraspravu jepotaklo izlaganjeLi-vije Pavletić (Zagreb), u kojem je prikaza-no shvaćanje glazbe u filozofijiMediterana,odPlatonakoji joj jedaotemeljnomjestouodmjeravanju egzistencije, preko Aristote-la koji naglašava njen harmonijski karakter,do Augustina kojemu ona predstavlja putpremaBoguiPlotinakoji jojdajebožanskeatribute. Koliko god je glazba imala velikuvažnostuprošlosti,tolikosedanasmarginali-zira.Postavljasepitanjegubilizaistaglazbaznačenjeudanašnjemsvijetuilijeonasamopromijenila svoj karakter? Možemo li naćiPlatonovuharmoniju,primjerice,udanašnjojelektroničkoj glazbi i što znači podjela na»ozbiljnu«i»zabavnu«glazbu?SeadAlić(Zagreb)sebaviojezikom,važnompreokupacijomstarogrčkihfilozofa.Napome-nuojedajePlatonononepoznato,dobro,pra-vednost,lijepo,istraživaoonimeštojeisamonepoznato–jezikom.Bogseobjaviosvijetu,a različite hijerarhije sumu davale različitaimena.AlićjeistaknuodatezaosmrtiBogaviše govori o čovjeku i njegovimmedijimanegooBogujerkadumreriječtoznačidaseonarazotkrilatekkaosredstvo,instrument.Bruno Ćurko (Zadar) je svoje iskustvo uradu ipribližavanjufilozofijedjeciobogatiojošjednimizlaganjemorazvojufilozofijezadjecunaMediteranu.Onaserazvilauanglo-

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA120God.30(2010)Sv.4(715–742)

Filozofskiživot720

saksonskimzemljama,alikorijenevučeizan-tičkeGrčke.PrvislužbenikurikulumidjelosuMatthewaLipmana iAnnSharp.Premanji-hovommodelunastalisubrojniprojektikojesuprihvatilemediteranskezemljekaoštosuItalija,Izrael,Španjolska,Hrvatskaidr.SpahijaKozlić(Zenica)seusvomizlaganjupitaoorazlozimakojičinetehnikuiznanostprostorom razumijevanja cjeline svijeta.Vir-tualnisvijetmijenjadruštvo,atehnikaočaravasvijet raznim proizvodima koji samootuđujučovjeka.Takoaristotelovskatehnedobivano-vudimenziju–uspostavljaseumjetnastvar-nostnasuprotprirodnojimitologizirasezna-nostpodkrinkomteorijeodruštvuznanja.DafneVidanec(Zagreb)seuhvatilaukoštacs Aristotelovim komentatorima RichardomKrautomiCharlesomTaylorom.Krautsma-tra da jeAristotel zagovarao socijalno-poli-tičkudoktrinukojavišenemakredibilitetjerpoboljšanje svijeta temelji na razumijevanjuljudskog dobročinstva, a suglasnost međuljudskim dobrima danas je teško ostvarivaili uopćenije ostvariva.Taylor smatra da jesuglasnostmogućeostvaritizatoštoljudipo-sjeduju koncept snažne evaluacije ljudskihdobara.TihomirRadić (Split) aktualizirao jeAristo-telovonaglašavanjesukobaekonomijeihre-matistike. Hrematistika teži bezgraničnomnovčanombogaćenjukaosvrsizasebe,štojeproblem suvremenog života. Izlagač je ista-knuodasepostavljazahtjevzaafirmiranjemkreatologijekaoznanostioljudskimpotreba-ma,atemeljnarazinadruštvenostiutojfunk-ciji je agora. Velika je potreba, naglasio jeRadić, da se tržišnim upravljanjem radomzadovoljeljudskepotrebe.Marko Vučetić (Zadar) problematizirao jepovezivanjemetafizičkog nauka o transcen-dentalnim vlastitostima bića s konkretnomegzistencijalnom praksom. Istaknuo je dafilozofijskarefleksijaegzistentnogbićameta-fizičkomgovoruotranscendentalimapridajeegzistencijalnikarakter,čimeseegzistentnomsubjektuprimarnopristupasizvorištaaktual-nosti,anepotencijalnosti.KatarinaRukavina(Opatija)posvetilajesvo-jeizlaganjeokularocentrizmu.Naglasilajedaje u zapadnoj civilizaciji spoznaja određenavizualnomparadigmom.Zbiljauvijekostajeonopred-očeno,iuAristotelaiuPlatona,bezobziranarazličitatumačenjasvijeta.Vizual-nemetaforepoznavalisuiPlatoniAugustiniDescartes.Izlagačicajepokazalakakokri-tika okularocentrizma kod nekih misliteljaXX.stoljećautječeinasuvremenepojmoveozbilji.IvanZelić(Mravince)prikazaojevrednova-njenapretkaupovijestilogike,plodnostiraz-

dobljai»vrste«logikeautoraprvevelikecje-lovitemoderne povijesti europske i indijskelogike Józefa M. Bochenskog, usporedivšinjegovpristupuproučavanjupovijestilogikesdrugimautorima.Uposljednjem izlaganju ovogodišnjihKori­jena,TonćiKokić(Split)jegovoriooteorija-mapostankaprvogživotaijasnopredočiožu-strudebatukojajeprisutnaprirješavanjutogproblema.Kokićjenaveokakodanaspostojimnoštvo teorija postankaprvog života, kojesemoguklasificiratipremavišestrukimkrite-rijima,aukazaojenapotrebuzafilozofskimtumačenjemskrivenihpretpostavkisvakeodtihteorija.Završetak četvrtih Mediteranskih korijena filozofije bio je rezerviran za predstavljanjeknjigaičasopisa.ProfesoriPavoBarišićiMi-slavKukočpredstavilisučasopisFilozofska istraživanja,br.116 (4/2009),aLinoVeljakEstetičku misao Luigija Pareysona autoriceVani Roščić. Time su završeni ovogodišnjiMediteranski korijeni filozofije.Valjarećidaje simpozij i ove godine ispunio sva očeki-vanjaidodatnoučvrstiosvojupozicijujedneod važnijih kulturnih manifestacija u graduSplitu.

Ljudevit Hanžek Tina Marasović

Tribina »Civilno društvo u Hrvatskoj«

14.travnja2010.je,uorganizacijiDiskrepan-cije (Klub studenata sociologijeFilozofskogfakultetauZagrebu),održanatribinanatemu»CivilnodruštvouHrvatskoj«, kojajesaza-interesiranim sudionicima ispunila prostorstudentskogkluba.UzspriječenuSuzanuKu-nac,pozvaniizlagačisubiliSrđanDvornikiDraženŠimleša.SrđanDvornikjenaFilozofskomfakultetuuZagrebuzavršiostudijfilozofijeisociologije,anaFakultetupolitičkihznanostipostdiplom-skistudij.IzmeđuostalogjeradiouInstitutuOtvoreno društvo – Hrvatska, zagrebačkomuredu Zaklade Heinrich Böll, kao voditeljuredaikoordinatorprogramapodrškedemo-kratizaciji i zaštite okoliša, te kao izvršnidirektoruHrvatskomhelsinškomodboruzaljudskaprava.Dražen Šimleša je također na Filozofskomfakultetu u Zagrebu diplomirao,magistriraoidoktorirao, i tonaOdsjekuza sociologiju,

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA120God.30(2010)Sv.4(715–742)

Filozofskiživot721

adanaspredajekolegijGlobalizacijanaMi-rovnimstudijima,teGlobalno društvo i održi­vi razvojnaHrvatskimstudijima.Kaokratakuvodutematiku,Dvornikjepred-stavio civilno društvo kao opsežan, ali isto-vremeno»ižvakan«terminitemu.Noipakjeto termin od prilične važnosti, budući da jeHrvatskauzadnjihdvadesetakgodinautran-zitnompoložajuteupravonacivilnodruštvopadateretrazvijanjademokracije.Inače se sâmo značenje ovog terminamije-njalokrozstoljeća.Dvornikjestogaukratkodaoiteoretskiprikaznjegovarazvoja.U klasičnom smislu, termin civilno društvopredstavljatakvodruštvokojesetrebaeman-cipirati od interferiranja političke strukture,odnosnokraljevskevlasti.Sljedeći stupanj, probuđeno civilno društvo,veže se uznove socijalnepokrete i reakcijedruštvaodozdo,motiviranospoznajomoka-pitalističkoj državi, koja je intervencijom uporedaksteklamoćtepostalaizvoromrizikazačovječanstvo,itoupravozbogsvojeeko-nomske aktivnosti. Prosperitet ekonomije, ukombinaciji s moćnom državom, vodio je ijošuvijekvodikugrožavanjuokoliša.Ova-kavpojamdruštvasadržiobrnutoznačenjeodklasičnogemancipacijskog,jersadatežikon-trolinadonimštoutječenaljude.Urušavanjem komunizma, spontanim, a nejavnimočitovanjemtealternativnimidejama,poputoniholjudskimpravima,isplivalojetese pokazalo potisnuto elitno civilno društvokoje obilježava partitivna civilna političkakulturakaoizajedničkaodgovornost.Epitet‘probuđeno’uzcivilno društvosepakvežeuzneoliberalnikonceptistog,zakojijeključno istaknuti faktor deregulacije i deso-cijalizacije javnih funkcija. Globalizacija jepridonijela mogućnosti izbjegavanja porezamultinacionalnihfirmitebijegkapitalanana-činrazmještanjamjestâtroškovaposvijetu.Promjene koje su nastupile uzrokovale suširenjepodručjadjelovanjaiinteresa.Privat-nom, neprofitnom sektoru se prepustio diojavnihfunkcija,poputzdravstvailiškolstva,adržavajepreuzelapolitičkuodgovornostzamarginalneskupine.Naposljetku su devedesete iznjedrile i petistupanj, koji Dvornik naziva nadomjeskom civilnog društva.Onjeobilježenšačicomak-tivistaunutarozračjaobnoveautoritarnostisdemokratskimelementima,upozadinikojegjedolazilodomasovnogkršenjaljudskihpra-va(poglavitoonihvanpolitičkezajednice).Novielement,kojegnemauelitnomcivilnomdruštvu,jestsnagamobilizacije,kojaizazivaneštopoputpokreta.KaoprikladanprimjerjenavedenCentar za žene žrtve rata.

Ističući devedesete kao kritično razdobljeukojemsenaaktivistegledalokaona»ču-dake«, Dražen Šimleša je samu izgradnjucivilnogdruštvaprikazaokaoproceskojisene postiže kratkotrajnim akcijama, već je usvojojsržidugotrajan.Ipak,kaoprvareakcijanauvodnaizlaganja,javio se stav da jeHrvatskadobrostojeća upogledurazvojaidjelovanjacivilnogdruštva,tesunavedeniprimjeripoputnedavnihbloka-dafakultetâiliakcijePrava na grad.Detalj koji se pojavio u kasnijoj raspravi, akoji se ne bi smio zanemariti, jest taj da seu današnjem političkom sustavu demos ras-puštanakonprovedenihizbora.Kakonužno,tako i praktično,ovo ipaknamećeupletanjeu rad predstavnika kao vječiti angažman.Aktivnobigrađanstvo trebaločinitibudnu izainteresiranujavnostkojapratištosedoga-đausvimpodručjimadržavnedjelatnosti.Uidealnomprimjeru,tvrdiDvornik,takvabisejavnosttrebalaoglasitisvakiputkadaoniko-jimasubiračidalisvojglasneradekakotrebailizaopćudobrobit.Ono što se javljakao slaba točka jest i stavdaseakcijamajošuvijekpokušavajuriješitiposljedice, a ne sami uzroci problema.Tak-va je primjedba odmah protuargumentiranačinjenicom da su posljedice jedino čime seaktivistiimogubaviti.Dabisenedaćemogleuklanjati na njihovu izvoru, potrebno je po-statidiosamogvladajućegaparata,aukolikosetopostigne,opetćesejavitinetkotkoćetajaparatpokušatikorigirati.Ovakoseulaziusvojevrstanzačaranikrug.Naglasakjeipaknazadovoljenjupotrebestvaranjamrežaakti-vistaidruštvenihudruga.Ulaskomupolitikuse takav statusgubi.Zato,premaDvorniku,političko djelovanje nipošto ne znači da semoramouključiti u neku političku stranku idanamjeciljdadođemonavlast.Tosamoznačidaželimoutjecatinatokakoseupravljanašimdruštvomikakoseuređujuzajedničkefunkciježivotaunjemu.Jednaodglavnihpreprekaaktivizmu,nakojuse često vraćalo tijekom tribine, ukorijenje-nostjestava»nemasmisla«,kojisepakjavljakaooprekamotivuakcije.Motivbi,tvrdiŠim-leša,trebaobitiupravoutomedasepoduzmeneštozbog sebe.Ovo je pitanje dobro povezati s problemomosvještavanjasamogmnoštva,budućidaonoprebacujeodgovornost sa sebenanevladineorganizacije.Stogajeovdjeključnonaglasi-ti da nevladineorganizacije nikakone trebapoistovjećivati sa civilnim društvom, jer jeupravo u njihovom opisu posla bavljenjedruštvenimpitanjima.Nadalje,kodnasjeosjetaninedostatakedu-kacije zaborbu za opstanak, čak unatoč či-

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA120God.30(2010)Sv.4(715–742)

Filozofskiživot722

njenicidauškolamapostojeradionicenevla-dinihudruga.Pritomjenavedenzanimljivprimjerpredmeta»Obnovljivi izvorienergije«koji jeujednojškoliuvedenkaoalternativavjeronauku.No,većijeproblemodneznanja–interes,jerseobrazovanjevanformalnihinstitucijaipakdogađa.Stoga, iakonpr.Zelenaakcijaobra-zujevolontere,HHOorganiziraškoleljudskihprava, GONG osvještava o važnosti izlaskanaizbore,ulogaformalnogobrazovanjanebismjelabitizanemarena,jerseobrazovanjemrazvija smisao za prava, demokratsku parti-cipaciju, toleranciju, odnosno pluralizam, iostalevrednotekojesazdajudemokratskupo-litičkukulturu.Takoobrazovanog,navrijemeosviještenog aktivnog građanina zanimajupolitičkapitanjazemljeukojojživiiodlukevlastiokojimaovisiinjegovživot.Zanimajuga prava drugih ljudi imnogi drugi aspektizajedniceiokolišaukojemživi,poputpravaživotinjaizaštiteokoliša.Unatočprvomiskazanompozitivnommišlje-nju,zgodnojeprikazatiipovijesnučinjenicupremakojojjejasnovidljivodacivilnodruš-tvo u Hrvatskoj ima slabu tradiciju upravozbog pola stoljeća komunizma i totalitar-ne ideologije unutar koje se ideja o slobodiudruživanjanijeimalaprilikerazviti.TeksuDomovinski rat tepodrška iprimjeri izvanapridonijelirazvojuosjećajasolidarnosti,kojijeopetopaopodutjecajemgospodarskekrizei pada standarda srednjeg staleža.Nije zgo-regspomenutiitodasutijekomdevedesetihcivilneudrugebilesmatraneneprijateljskimaod strane vlasti te je i sâm zakonski okvirograničavao slobodu udruživanja. Nije čud-no da je apolitičnost duboko ukorijenjena udomaćem mentalitetu, a neprofitan i uz tointenzivan rad smatran je – ako ništa drugo–bezvrijednim.Čini se nepotrebnim dodati i ostale proble-me poput nedostatka financijskih sredstava,neprofesionalnosti,netransparentnosti,nedo-statkavodstvaibazeaktivnihčlanova,slabeumreženosti i sl. U nabrajanju otežavajućihelemenata javljase ineravnotežaugeograf-skom smislu – središta ovakvih udruga suuglavnomuvećimgradovimailipodručjimavezanimuzratnadjelovanja.Danas, iako je napravljeno nekoliko korakanaprijed,državnapotporaidaljedjelujekaoda je samo formalna, štoviše, simbolična, auočljivjeinedostatakmedijskepodrške.Vla-dinodnosspramcivilnihudrugaidaljeodra-žavastavusporedivsastavomspramoporbe.Zaključimoipakdajerazvojdemokratizacijekakodruštvenih,takoigospodarskihodnosagotovonezamislivbezrazvojacivilnogdruš-tva,jeronooznačavastalnoiredovitopotvr-đivanjepravadaseuposlovimazajednicene

budetekpromatračkojegasejednomuneko-likogodinapozivadanasljedećiperiod,bezostatka,prenesenaodabranezastupnike savsvoj politički kapacitet. Jačanjem civilnogdijalogaseumodernimdemokratskimdruš-tvima uravnotežuje zastupljenost različitihinteresa u procesima odlučivanja, koji su idandanaszbogizrazitogprednjačenjapojedi-nihmoćnihdruštvenihaktera(naposeakteraizposlovnesfere)nejednakopravnouključeniuteprocese.

Marijana Filipeti

Natjecanje iz logike i filozofije 2010. – Filozofija

Prijedesetakgodina,usustavnojpoplavina-tjecanja, za svoj status izborilo se i natjeca-nje iz logike i filozofije, i to prvo iz logike(od1998.),atrigodinekasnijeiizfilozofije.Vrijedninastavnicipojedinih(valjanapome-nuti, gotovo uvijek istih) škola iz Zagreba,Varaždina,Čakovca,Krapine,Siska,Petrinje,Karlovca, Osijeka, Koprivnice, Đurđevca,Ivanić Grada, Valpova, Daruvara, Rijeke,Zadra,Trogira,Šibenika,Splita,DubrovnikaiMetkovićanastojeprepoznatinadareneuče-nikeikvalificiratiihzavišerazinenatjecanja,razvijajući pri tom sposobnost filozofskogmišljenja, na temelju (pre)poznavanja filo-zofskihproblemailiterature.Ovogodišnje Državno natjecanje iz logike ifilozofijeodržano jeod16.do18. travnjauTrogiru.Na sjedniciDržavnog povjerenstvaza natjecanje iz logike i filozofije, održanoj18.travnja2010.utrogirskomhoteluMede­na,prisutničlanovi(PavoBarišić,VesnaBa-tovanja, Perislava Bešić-Smlatić, Ćiril Čoh,BrunoĆurko,KrešimirGracin,HrvojeJurić,MarijaLamot,LucianoLukšić,KsenijaMa-tuš, Željko Rogina,Miljenko Šestak i LinoVeljak)ocijenilisunatjecanjevrlouspješnim,atajnicaDržavnogpovjerenstvaKsenijaMa-tušistaknulajeodličnuorganizacijunatjeca-nja za koju je ponajviše zaslužna PerislavaBešić-Smlatić.Također jeposebno istaknulazaslugeĆirilaČohauorganizacijinatjecanjaizlogike.Temaovogodišnjegnatjecanjaizfilozofije–koje,kaoilogičkidionatjecanja,organizirajuMinistarstvo znanosti, obrazovanja i športa,AgencijazaodgojiobrazovanjeteHrvatskofilozofskodruštvo–bilajesloboda.

»To je tema koja stoji u središtu filozofijskih, anapose praktičko-filozofijskih i etičkih promišlja-

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA120God.30(2010)Sv.4(715–742)

Filozofskiživot723

nja,pričemutrebanaglasitidajeproblemslobodepotencijalno intrigantan iučenicima,budućida sedade,uzasistencijunastavnika,prispodobitisuvre-menim i svakodnevnim situacijama koje učenikenukajunaprodubljenapromišljanja, te ihuvodeufilozofijskinačinmišljenja.«

Tako je, uz izabranu literaturu, ovu temuobrazložiodr.sc.HrvojeJurić,kojijeuzBru-nuĆurkabioisastavljačpitanjazasverazinenatjecanja.Unastavkunavodimopopis lite-rature prema kojoj su se učenici pripremalizaovu temu,slijedeći razdiobuna tri razinenatjecanja.

Školsko natjecanje:– Aristotel:Nikomahova etika,SveučilišnanakladaLiber,Zagreb1982.,str.39–51.

– AurelijeAugustin:O slobodi volje,Demetra,Za-greb1998.,str.54–92,212–224,228–250.

– TomaAkvinski: »O slobodnoj volji«, u: TomaAkvinski, Izbor iz djela I, Naprijed, Zagreb1990.,str.198–207.

Međužupanijsko natjecanje:– Thomas Hobbes: Levijatan, Naklada Jesenski iTurk,Zagreb2004.,str.90–103,146–154.

– Jean-Jacques Rousseau:Rasprava o porijeklu i osnovama nejednakosti među ljudima / Društveni ugovor,Školskaknjiga,Zagreb1978.,str.29–71,93–104,113–116.

– Seneka: »Pisma Luciliju. Pismo 47. – Humanipostupakpremarobovima«,u:BrankoBošnjak,Od Aristotela do renesanse (Filozofska hresto­matija, sv. 2),Nakladni zavodMaticehrvatske,Zagreb1982.,str.139–143.

Državno natjecanje:– ImmanuelKant:Kritika praktičkog uma,Napri-jed, Zagreb 1990., str. 49–51, 61–68, 112–124,147–151.

– John Stuart Mill: »O slobodi«, u: John StuartMill,Izabrani politički spisi I,Informator/Fakul-tetpolitičkihnauka,Zagreb1988.,str.112–121,151–154,165–168,179–194.

– IsiahBerlin: »Dva poimanja slobode«, u: IsiahBerlin,Četiri eseja o slobodi,FeralTribune,Split2000.,str.219–239.

– Hannah Arendt: »Što je sloboda«, u: HannahArendt,Eseji o politici,IzdanjaAntibarbarus,Za-greb1996.,str.58–84.

Uzobveznuliteraturu,ponuđenajeidodatnaliteraturakaopomoćučenicimaimentorimaupripremizanatjecanje:– PavoBarišić:»Slobodausvjetluuma«,Filozof­

ska istraživanja,god.17(1997),sv.4,br.67,str.1027–1048.

– Milan Kangrga:Etika i sloboda, Naprijed, Za-greb1966.

– JohnStuartMill:Podređenost žena,NakladaJe-senskiiTurk,Zagreb2000.

– JulianNida-Rümelin:O ljudskoj slobodi,Nakla-daBreza,Zagreb2007.

– CarolePateman:Spolni ugovor,Ženskainfoteka,Zagreb2000.

– JosephRaz:Moralnost slobode,KruZak,Zagreb2007.

– Jean-PaulSartre:Bitak i ništo I–II,Demetra,Za-greb2006.–2007.

– F.W. J. Schelling:O bitstvu slobode, Cekade,Zagreb1985.

– MaryWollstonecraft:Obrana ženskih prava,Žen-skainfoteka,Zagreb1999.

NaDržavno natjecanje iz filozofije plasiraose31učenik,aprovedenojeutridijela:– pisanje testa koji imaeliminacijskikarakter i ukojemučenicipokazujuznanjeizpovijestifilozo-fijeipoznavanjetekstovaizodabraneliterature;

– pisanjeesejakojempristupa50%plasiranihuče-nika;

– usmeni ispitkojempristupačetiriilipetnajboljihnatjecatelja.

Pitanja u testu obuhvatila su školsku građupovijesti filozofije (zaključno s Marxom) ipoznavanjezadaneliterature.Navodimodesetpitanja iz testa i broj bodova za svakopita-nje: 1. UkojemdjeluKantpišeo estetici?Načemu

se,premaKantovumišljenju,zasnivadoživljajljepote?Štoponjemuumjetnostčiniumjetno-šću?(3boda)

2. PojasniBoškovićevdinamističkiatomizam.(3boda)

3. Ukratko izloži kritiku religije kod LudwigaFeuerbacha, te navedi na kojeg je glasovitogfilozofautjecaoFeuerbach.(4boda)

4. Kako Hegel objašnjava mogućnost spoznaje?(4boda)

5. Kojeg filozofa nazivahu »danski Sokrat« i»prvifilozofegzistencije«?(1bod)

6. Objasni razliku izmeđumaksimâ i imperativâpremaKritici praktičkog umaImmanuelaKan-ta.(4boda)

7. Kakavstav JohnStuartMill,na temelju svogshvaćanjaslobode,zauzimapremadjeciimla-dima,sjednestrane,te»zaostalim«ili»nedo-zrelim«narodima,sdrugestrane?(3boda)

8. JohnStuartMillkažedaoblastljudskeslobodeobuhvaćatrivrsteslobode.Navediihiukratkoobjasni.(3boda)

9. UkratkoobjasništoIsiahBerlinsmatra»nega-tivnim«,ašto»pozitivnim«smislomslobode.(3boda)

10. HannahArendt kaže: »Djelovanje, dotle dokjeslobodno,nijenipodvodstvomuma,nipodupravomvolje–premdamutrebaobojezaiz-vršenjebilokojegaposebnogcilja–većpro-izlazi iz nečega potpuno drukčijega što ću janazvatinačelom.«Štoonapodrazumijevapodtim»nadahnjujućimnačelom«?(2boda)

Svoje razumijevanje i tumačenje tekstova izliteratureučenicisuiskazaliipisanjemeseja.Ponuđenojepettemasodgovarajućimmoti-vacijskimcitatima:– Tema A: Čovjekova sloboda između umnosti i

osjetilnosti»Ono bitno svakoga određivanja volje pomoćućudorednoga zakona jest, da se ona kao slobodnavoljaodređujesamozakonom,daklenesamobezsudjelovanjaosjetilnihpoticaja,negočakuzotkla-njanjesvijunjihisprekidomsvihnagnuća,ukolikobimoglabitiprotivnaonomezakonu.«(Kant)

– Tema B: Što znači »politička sloboda« i gdje su njezine granice?

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA120God.30(2010)Sv.4(715–742)

Filozofskiživot724

»Jedinaslobodakojazaslužujetoimejestonapu-temkoje ostvarujemo svoje dobro na svoj vlastitinačin,doklegodnelišavamodrugenjihovihslobo-da,iliihnesprečavamounaporimadaihzadobiju.«(Mill)»Politička nezavisnost ili sloboda nedostaju vamsamoondaakovasljudskabićasprječavajudapo-stignetenekicilj.«(Berlin)»Slobodapodanikaležisamouonomeštojevrhov-ni vladar preskočio pri uređivanju njihovih radnji(…).«(Hobbes)

– Tema C: Možemo li biti apsolutno slobodni?

»Pojedinacjeneograničenigospodarnadsamimso-bom,nadsvojimtijelomidušom.«(Mill)»Minemožemoostatiapsolutnoslobodni imora-moodustatiodjednogdijelanašeslobodedabismosačuvaliostatak.Međutim,potpunasamopredajajesamouništavajuća.«(Berlin)

– Tema D: »Biti svoj vlastiti gospodar« i rob

»Navedi mi jednoga, koji nije rob: jedan robujeljubavnoj požudi, drugi lakomosti, drugi opet ča-stoljublju,asviskupanadi,sviskupastrahu. (…)Nijednoropstvonijesramotnijeoddobrovoljnoga.«(Seneka)»‘Jasamsvojvlastitigospodar’;‘Janisamrobni-jednog čovjeka’; ali zar ja nemogu biti (kako tonastoje reći platoničari i hegelijanci) rob prirode?Ili svojih vlastitih ‘razuzdanih’ strasti? Zar sve tonisu samomnoge vrste tog identičnog roda ‘rob’–nekepolitičkeipravne,ostalemoralneiliduhov-ne?«(Berlin)

– Tema E: Sloboda kao »moć započinjanja«. Ljud­ska sloboda s obzirom na prirodu i povijest

»Onoštoobičnoostanenetaknutouepohamaoka-menjenostiiunaprijedodređenenesreće,jestsamasposobnost slobode, puka moć započinjanja, kojapotičeinadahnjujesveljudskedjelatnostiiskrivenije izvor proizvodnje svih velikih i divnih stvari.«(Arendt)

Učenicisuzapisanjeesejaglasovanjemoda-bralitemu»Možemolibitiapsolutnoslobod-ni?«. Najbolji je esej, prema ocjeni isprav-ljača, napisala Ivona Konjetić iz GimnazijeSisak. Ona je s još troje učenika pristupilausmenomispitukojegsuvodilidr. sc.PavoBarišić,dr.sc.HrvojeJurićidr.sc.LinoVe-ljak.Bilojezadivljujućeznanjekojesuuče-nicipritompokazaliinjihovamoćartikulaci-jevlastitihpromišljanja.Nakonusmenog ispita,konačniporedakna-tjecateljabiojesljedeći:1. LukaRosandićizGimnazijeLucijan Vra­

njanin u Zagrebu – mentorica KatarinaStupalo;

2. IvonaKonjetićizGimnazijeSisak–men-toricaMarinaKasa;

3. AleksandarMilivojević izGimnazijeLu­cijan Vranjanin u Zagrebu – mentoricaKatarinaStupalo;

4. JosipaTančikizSrednješkoleIvan ŠvearuIvanićGradu–mentoricaDubravkaBo-žić.

Notimenatjecanjejošnijezavršilo.Učenicikojisunapisalinajboljeeseje,abilisuvolj-nipisatiesejnastranomjeziku,pristupilisukvalifikacijama za Međunarodnu filozofsku olimpijadu.Temeesejanastranomjezikubilesuistekaoonenahrvatskom(uključujućiimotivacijskecitate),nobeztemekojusuučeniciodabralizapisanjenahrvatskomjeziku.Prema rezultatima ovog dijela natjecanja,na 18. Međunarodnoj filozofskoj olimpijadi(IPO),održanojod21.do23.svibnjauAteni,ukonkurenciji23zemlje,Hrvatskusupred-stavljaleAna Junaković iz šibenskeGimna-zijeAntun Vrančić(mentoricaNivesTriva)iNikolinaBudanizzadarskeGimnazijeFrane Petrić (mentorica Zvjezdana Dunatov). Hr-vatskaječetvrtiputsudjelovalanaOlimpija-di.UzučenicesunaMeđunarodnuolimpijaduišlimentoricaNivesTriva(GimnazijaAntun Vrančić,Šibenik),teBrunoĆurko(InstitutzafilozofijuuZagrebu)kaovoditeljdelegacije,koordinatorzaIPOičlanMeđunarodnogži-rijaIPO-a.NaIPO-ususenatjecaliučeniciizArgentine,Austrije,Bugarske,Danske,Esto-nije,Finske,Grčke,Hrvatske, Indije, Italije,Izraela,Japana,JužneKoreje,Litve,Mađar-ske,Norveške,Njemačke,Poljske,Rumunj-ske, Rusije, Slovenije, Švicarske i Turske.UčenicaNikolinaBudanosvojilajepočasnumedalju,štojenajvećiuspjehHrvatskeotkadsudjelujenaovommeđunarodnomsrednjoš-kolskomnatjecanju.Natjecanje uTrogiru završilo je svečanošćudodjelenagradaipriznanja,tepohvalamapo-sebno zaslužnih. Zahvaljujući inicijativi taj-nice Državnog povjerenstva KsenijeMatuš,profesorima-mentorima koji od samoga po-četkadolazesučenicimananatjecanja,anisudo sada dobili valjano priznanje – JadrankiPucarJambrović,DankiHrženjakMunivranaiAntiVlastelici–uručenesuslikeakadem-skogslikaraMilanaPavlovića.Zakjučno treba istaknuti da je natjecanje izfilozofije,kao iono iz logike, izuzetnovaž-no. Bez obzira na kompeticijsko društvo ukojemuživimo,natjecanjejesvakiputisko-rak–poticanjemladihljudinamišljenje,na-dahnućezafilozofiju,sloboduzadjelovanje,zamajstorstvo(virtu)damoguiželeznati,ipokažuonoštoznaju.Utomsmislu,podsje-ćamonavrijednumisaoHanneArendt:

»Onoštoobičnoostanenetaknutouepohamaoka-menjenostiiunaprijedodređenenesreće,jestsamasposobnost slobode, puka moć započinjanja, kojapotičeinadahnjujesveljudskedjelatnostiiskrivenijeizvorproizvodnjesvihvelikihidivnihstvari.«

Marija Lamot

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA120God.30(2010)Sv.4(715–742)

Filozofskiživot725

Natjecanje iz logike i filozofije 2010. – Logika

U organizaciji Ministarstva znanosti, obra-zovanjaišporta,Agencijezaodgojiobrazo-vanjeiHrvatskogfilozofskogdruštva,2010.godineopetjeodržanonatjecanjeizlogike,itotrinaestounizu.Dvasubilakvalifikacijskastupnja – školsko natjecanje te županijsko imeđužupanijsko natjecanje – koji su vodilikafinalu,odnosnodržavnomnatjecanju.Vre-menskisusenatjecanjananizalaovako:1. školskanatjecanja:8.veljače2010.,2. županijska i međužupanijska natjecanja:

5.ožujka2010.,3. državnonatjecanje:16.–18.travnja2010.Zasve jestupnjevenatjecanja literaturabilasljedeća:– Mirko Jakić, Logika, Školska knjiga, Zagreb2007.,

– SrećkoKovač,Logika,Hrvatskasveučilišnana-klada,Zagreb,posljednjaizdanja,

– SrećkoKovačiBerislavŽarnić,Logička pitanja i postupci: Problemski uvod u elementarnu logiku,Kruzak,Zagreb2008.,

– SinišaMatić,Izvođenje: Školski razgovori iz lo­gike iskaza,Matić,Zadar2007.,

– GajoPetrović,Logika,Element,Zagreb,posljed-njaizdanja.

ČlanovisuRadneskupinezanatjecanjeizlo-gikebili:mr.sc.ĆirilČoh,predsjednik,Kreši-mirGracin,prof.,prof.dr.sc.SrećkoKovač,ŽeljkoRogina,prof.,MiljenkoŠestak,prof.,teprof.dr.sc.BerislavŽarnić.Zahvaljujućiiznimnomtruduprof.dr.sc.Be-rislava Žarnića, Radna skupina za logiku,mentori, natjecatelji i sastavljači su imalimogućnost online-komunikacije. Sve disku-sije, komentari, rezultati, informacije i od-luke su dostupni na adresi: http://www.ffst.hr/~logika/seminar/doku.php. Ova inovacijaje od školskih natjecanja nadalje drastičnopopravilabrzinu i efikasnost cijelog sustavanatjecanja.Svitehničkipodacizaovajčlanaksupreuzetisnavedenestranice.Već je na samom početku, na školskim na-tjecanjima, došlo do problema vezanog uzgradivokojesepojavilonatomstupnju.Au-torisutesta,mr.sc.DraganaSekulićiLovreGrisogono,mag.phil.,unošenjemnovogtipazadatkaizazvalinegodovanjepojedinihmen-tora.Spornijezadatakbioprovjeravaljanostiiskazametodom istinitosnog stabla i supsti-tuiraojezadataksVennovimdijagramima.Sobziromnatodajebilouvriježenonaškol-skomnatjecanju provjeravati valjanost iska-zametodomreductio ad absurdum,autorisuočekivalidanebitrebalobitipoteškoćaistoto uraditi drugommetodom.Problem je bionedostatnosročennaputakosadržajuiopsegu

dopuštenog gradiva po razinama natjecanja.Ostatak je testapratio tipzadataka imetoderješavanja kakve su bile prethodnih godina.Osim jednog službenog prigovora skupineučenikaV.gimnazijeizZagreba,itoupravovezanoguz navedeni zadatak, nije bilo dru-gihspornihokolnosti.Nakraju,kvalitetnomsuradnjomRadneskupineiautoraprekostra-niceprof.dr.sc.BerislavaŽarnića,situacijajeriješenanaopćezadovoljstvo.Kakoinačebivakadaseneštoradisentuzijazmom,iovajesituacijaurodiladobrimplodomjerjeRad-na skupina strože definirala sadržaj gradivaporazinamanatjecanja.Opći je dojam,prema stavuRadne skupine,dajetestzadovoljiosvaiščekivanjatedajebioprimjerenetežinezarazinuzakojujebiopripremljen. Mentori su imali diskrecijskopravodovođenjanatjecateljanaidućurazinuuzpreporučenikvalifikacijskipragod90bo-dova,gdjejemaksimalanbrojbodovaiznosio132.Županijska i međužupanijska natjecanja suprošlabezprimjedbiiovogasuputanatjeca-teljibiliboljeinformiraniteutolikospremnijizarazličitevrstezadataka.Tipzadatkasisti-nitosnimstablomseponovioiuovomtestu,anovost jebio zadatak s jednostavnompri-rodnomdedukcijomzaiskaznulogiku.Testjeimaoosamzadataka.Prvijezadatakispitivaoodnosepojmova,nekolicinajezadatakapro-vjeravalarazličitapitanjanekimmehaničkimpostupkom poput stabla, naravne dedukcijeiliVennovihdijagrama.Četirisuzadatkaiza-zvalavisokstupanjzadovoljstvameđunatje-cateljima.Razlogzadovoljstvabilajenjihovapovezanost u zanimljivu priču s poznatimlikovima Sherlocka Holmesa i dr.Watsona.Tisuzadacibilikoncipiranivišekao»moz-galice«,amanjekaočistomehaničkiizračun.Natjecatelji su prvo trebali dokučiti priču, aondaodabratinekuodmogućihmetoda rje-šavanjatakvogproblema.Evojednogtakvogzadatka:

Rješavajući slučaj nestale umjetnine, SherlockHolmes je glasno razmišljao: »Lopov je sobarica,ako nema znakova provale«, pogleda Watsona,»ili«,rečenakonkratkestanke,»akonemaotisakaprstiju,lopovjesobarica.«Watsonjekimnuo,slo-živšise.»Akaoštosmoseuvjerili,dragimojWat-sone«, nastavi Holmes, »znakova provale nema.Dakle«,zastaojenatrenutakdajućiprilikuWatso-nu da zaključi, a kada ovaj to ne učini, nervoznouzviknu,»lopovjesobarica!«Watsonse,međutim,nije složio s Holmesovom konkluzijom. Pomaloiznenađen,Holmes je održao kratko predavanje odedukcijiilogičkomslijeduustvrdivšida,ukolikoželibitilogičkidosljedan,austrajenaodbacivanjukonkluzijegornjegzaključka,Watsonmoraodbacitiibaremjednuodnjegovedvijepremise.Povelaserasprava,aVistepozvanirazriješitispor.

Tkojeupravu(zaokružitetočanodgovor):

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA120God.30(2010)Sv.4(715–742)

Filozofskiživot726

1. Watsonjeupravu:Nijelogičkinedosljednood-bacitikonkluzijugornjegzaključkaiakonjegovepremisesmatramoistinitima.

2. Holmes je u pravu: Ako ne prihvaćamo kon-kluziju gornjeg zaključka, logička dosljednostnalaže odbacivanje barem jedne od njegovihpremisa.

3. NiWatsonniHolmesnisuupravu.

ČitateljimaFilozofskih istraživanjaostavljamda se zabave tražeći točan odgovor na ovajzadatak.Maksimalan jebrojbodova iznosio195.Radnajeskupinaiskazalazadovoljstvokvalitetom i težinom testa čiji su autori bilimr. sc.DraganaSekulić iLovreGrisogono,mag.phil.Sažupanijskih imeđužupanijskihnatjecanjasu na državnu razinu pristupili natjecateljikojisusekvalificiralipokriterijuDržavnogpovjerenstvazanatjecanjeizlogikeifilozo-fije:

»Nakon završenog natjecanja nameđužupanijskojrazini Radna skupina određuje broj učenika kojiimaju pravo sudjelovanja na državnoj razini. Tajbrojnemožebitivećiod45.Ukolikoseiznekogcentraučenicinisuuspjelikvalificiratinadržavnonatjecanje,ondapravonanatjecanje imapojedanučenikpoduvjetomdasepremarezultatimanalazimeđu prvih 1,5 n natjecatelja sa svih županijskihnatjecanja(akojenbrojnatjecateljakojiseprihva-ćajunadržavnonatjecanje).Primjer:Nekanadržavnonatjecanjeide45učenika,inekaizregijeXnijedanučeniknebudepremare-zultatumeđuprvih45.OndaizregijeXnadržavnonatjecanje ipak ide jedannatjecatelj, ali samoakoje plasiranmeđu prvih 45×1,5, daklemeđu prvih67 (točno67,5).On se pomiče na ljestvici na 45.mjesto.«

Državnonatjecanje jeovegodineodržanouTrogiru.DomaćinjebilaSrednjaškolaIvanaLucićateseunjihovimprostorijamaodvija-lonatjecanje,aRadnaskupinajeimalasvo-ju »logistiku«.Mentori, natjecatelji i RadnaskupinasubilismješteniuobližnjemmjestuSeget,uhoteluMedena.Osiguranijesmještajbionanivoutesuodličnahranaiblizinapla-že izvrsno zaokružili cijeli pozitivandojam.Udaljenostjeodhoteladomjestaodržavanjanatjecanjapredstavljalamanjiproblemkojijesaniran posebnim autobusom zaduženim zavožnju te relacijepodogovoru.Osimovoganijebilodrugihzamjerkiiprigovoraorgani-zatoru.Ukupanjebrojnatjecateljabio46itoovakoraspoređenihposrednjimškolama: 1. V.gimnazija,Zagreb;mentorica:JadrankaPu-

carJambrović;17natjecatelja/ica, 2. GimnazijaFranePetrića,Zadar;mentor:Siniša

Matić;7natjecatelja/ica, 3. III. gimnazija, Split; mentorica: Danka Hrže-

njakMunivrana;4natjecatelja/ice, 4. I. Gimnazija, Varaždin; mentor: Ćiril Čoh; 4

natjecatelja/ice,

5. XV.gimnazija,Zagreb;mentor:AnteVlasteli-ca;4natjecatelja/ice,

6. X.gimnazijaIvan Supek,Zagreb;mentor:Kre-šimirGracin;2natjecatelja/ice,

7. Gimnazija Daruvar, Daruvar; mentorica: JelaKusaković;1natjecatelj/ica,

8. Gimnazija Metković, Metković; mentorica:SenkaRodin;1natjecatelj/ica,

9. GimnazijaAndrijeMohorovičića,Rijeka;men-tor:DavidKarasman;1natjecatelj/ica,

10. Prvasušačkahrvatskagimnazija,Rijeka;men-torica:LjubicaBožić;1natjecatelj/ica,

11. III.gimnazija,Osijek;mentor:ŽeljkoRogina;1natjecatelj/ica,

12. SrednjaškolaIvanaLucića,Trogir;mentorica:PerislavaBešić-Smlatić;1natjecatelj/ica,

13. III.gimnazija,Zagreb;mentor:PetarRunje;1natjecatelj/ica,

14. GimnazijaLucijanaVranjanina,Zagreb;men-torica:KatarinaStupalo;1natjecatelj/ica.

Test su za ovu razinu sastavili prof. dr. sc.SrećkoKovačiprof.dr.sc.BerislavŽarnić.Testjenosioukupno112bodova.Osimstan-dardnihzadatakakoji ispitujuproblemnalo-ženommehaničkommetodom,testjesadrža-vaojedanzadatakizpovijestilogiketejednupriču,takozvanu»mozgalicu«.Naovojrazininije bilo istinitosnog stabla, ali su se natje-cateljisusrelisVennovimdijagramimaina-ravnomdedukcijomsneizravnimpravilima.Iz jednog zadatka, zbog nedovoljno dobreformulacijeupita,nijebilavidljiva intencijasastavljača te je zaprimljen jedan službeniprigovorupravona tajproblem.Prigovor jeuvažentesunatjecateljudodijeljenipripada-jućibodovi.Općajeocjenadajetestzadovo-ljiosvaočekivanja.Osim samog natjecanja, održan je i okruglistolsmentorimainatjecateljima,gdjesedis-kutiralooraznimtemamavažnimzalogiku.Nekesuodzanimljivijihtemabilevezaneuzpotrebu redefinicije plana i programa sred-njoškolske logike, potrebitost zadataka izpovijestilogikeutestuzadržavnonatjecanje,veća zastupljenost zadataka »mozgalica« ivećistupanjinterakcijeikomunikacijenatje-catelja,prekomentorai/iliizravno,sRadnomgrupom.Pobjednicisuproglašeninasvečanomzatva-ranjunatjecanja.Natjecanjeizlogikejeimalojednoprvo,dvadrugaičetiričetvrtaplasma-na:1. Mikec,Luka(100%),GimnazijaFranePe-

trića,Zadar;mentor:SinišaMatić,2. Mikuličić,Niko (92%),Gimnazija Frane

Petrića,Zadar;mentor:SinišaMatić,2. Petković,Marin(92%),I.Gimnazija,Va-

raždin;mentor:ĆirilČoh,4. Deak,Marko(89%),V.gimnazija,Zagreb;

mentorica:JadrankaPucarJambrović,

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA120God.30(2010)Sv.4(715–742)

Filozofskiživot727

4. SatjaKurdija,Adrian(89%),V.gimnazija,Zagreb; mentorica: Jadranka Pucar Jam-brović,

4. Stipetić,Ognjen(89%),V.gimnazija,Za-greb;mentorica:JadrankaPucarJambro-vić,

4. Vukadinović,Borna(89%),V.gimnazija,Zagreb; mentorica: Jadranka Pucar Jam-brović.

Nasamsudanzatvaranjanatjecanjatrimen-toradobilapriznanjazavelikdoprinoslogiciisamomnatjecanju:JadrankaPucarJambro-vić (V. gimnazija,Zagreb),DankaHrženjakMunivrana (III. gimnazija, Split), te AnteVlastelica (XV. gimnazija, Zagreb). Njihovse izniman doprinos, rezultat čistog entu-zijazma, mogao vidjeti iz godine u godinunatjecanja iz logike. Veliki broj natjecateljakojesupripremaliinjihovivrhunskirezultatiteopćapredanostnatjecanjima–samosudionjihovihzasluga.Atmosfera koja je vladala na natjecanju jebilaodlična.Visokstupanjkolegijalnostiisu-radnjeseosjećaonasvakomkoraku.Sudioni-cikojisudolaziliizZagreba,akojisuvjero-jatnočiniliinajvećidiosudionikanatjecanja,imali su iznimno zanimljiv i ugodan put doTrogira.Morasepriznatidajeovajdogađajbioizvrsnoiskustvoitrebasenadatidaćeseovako,pai jošbolje,nastaviti iugodinamakojedolaze.

Lovre Grisogono

9. Lošinjski dani bioetike

UMalomLošinju su, od17. do19. svibnja2010., u organizaciji Hrvatskog filozofskogdruštva,HrvatskogbioetičkogdruštvaiGra-daMalogLošinja, održani 9.Lošinjski dani bioetike.Odprvoglošinjskogbioetičkogsim-pozija(2001.)–kojemjeutemeljiteljbioeti-ke,VanRensselaerPotter,teknekolikodanaprije smrti, uputio pozdravnu video-poruku,čimejeovajbioetičkiskuppribavioposebnusimboličku ipovijesnuvažnost–prekoute-meljenja Lošinjskih dana bioetike (2002.),kaoredovitoggodišnjegokupljanjahrvatskihistranihbioetičara,svedodanas,ovajeme-đunarodnaznanstveno-kulturnamanifestacijaizraslautemeljnuinstitucijubioetičkogživo-tauovomdijeluEurope,ucrtavajućiistodob-nohrvatsku i jugoistočno-europskubioetikunakartusvjetskihbioetičkihrasprava.Razlogtomejeičinjenicadajeupravozahvaljujući

presudnompoticajulošinjskihbioetičkihsku-pova,razvijenainovativnaidejaintegrativne bioetike, odnosno integriranja svih temave-zanih uz život i manipulaciju životom, podvidominterdisciplinarnostiipluriperspektiv-nosti,aupravcurazvijanjanoveracionalnostiinovogsenzibilitetanaprijelomuepohasko-jimsesuočavamo.StogajesredišnjemjestounutarLošinjskih danasvakegodinenamije-njenomeđunarodnomsimpozijuIntegrativna bioetika i nova epoha, a osim toga se redo-vito održavaju okrugli stolovi o aktualnimbioetičkimproblemima,studentskebioetičkeradionice te različita kulturna i umjetničkadogađanja.NaovogodišnjemsimpozijuIntegrativna bio­etika i nova epohaodržanoje,uokvirusek-cija,naengleskom,njemačkomihrvatskomjeziku,prekošezdesetizlaganjaznanstvenikarazličitihprofilaizdvanaestzemalja(Albani-ja,BosnaiHercegovina,Bugarska,Hrvatska,Iran, Kanada, Mađarska, Makedonija, Nje-mačka,Srbija,Slovenija,Ukrajina).Održanasuitriplenarnapredavanja:UteKruse-Ebe-ling, s Tehničkog sveučilišta u Dortmundu,govorilajeorapidnomuništavanjuprirodnogokoliša kao rezultatu novovjekovnog otuđe-njaodprirode,LukaOmladič,saFilozofskogfakultetauLjubljani,tematiziraojeaktualnuKopenhagensku konferenciju o klimatskimpromjenamaukonteksturaspravaoodrživomrazvoju i globalnoj pravednosti, a VeronikaSzántó iz Budimpešte, predsjednicaMađar-ske bioetičke asocijacije, razmatrala je kon-cept »genetičkog esencijalizma« kao kamenspoticanjaurecentnimraspravamaogenetič-kimodificiranimorganizmima.Usekcijskimizlaganjimaidiskusijama,ukojimasemogloiskusiti što znače interdisciplinarnost, plu-riperspekivnost i integrativnost na djelu, doizražaja su došle i druge, zapravo sve temeokojimasedanasraspravljauokvirimabio-etike, kao što su: etička pitanja u kliničkojpraksi, prava pacijenata (osobito vulnerabil-nih grupa: osoba treće životne dobi, žena,djece,Roma,HIV-pozitivnihidr.),eutanazijai palijativna skrb, biotehnološka istraživanjainjihovaprimjena(eksperimentinaljudima,genetika, neuro-znanost, kiborgizacija), od-nospremane-ljudskimživimbićima(životi-njamaibiljkama), tenačelnapitanjavezanauz bioetiku kao područje rasprave o bitnimproblemimasuvremenogsvijeta(povijestbio-etike,bioetikaifilozofija,bioetikaikulturnaraznolikost,bioetikaipravoitd.).Cjelodnevna studenska bioetička radionica– koju organiziraju studenti Filozofskog fa-kulteta u Zagrebu, a koja je koncipirana nasličan način kao i glavni simpozij – ove jegodinebilaposvećenatemiBioetika i umjet­nost.Nakonrazmatranjapobačaja,eutanazije

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA120God.30(2010)Sv.4(715–742)

Filozofskiživot728

i rata kao bioetičkih izazova (2005.), zatimekoloških pitanja (2006.), tjelesnih modifi-kacija (2007.), zdravlja kao medicinskog ifilozofskog problema (2008.) te feministič-kogpristupabioetici(2009.),ovogodišnjajestudentska radionica imala u fokusu odnosbioetike iumjetnosti, aokupila je tridesetakstudenata filozofije, povijesti umjetnosti,umjetničkogpodručja,psihologije,etnologijeikulturneantropologije,sociologije,biologijeimedicineizZagreba,Rijeke,Splita,Saraje-va,NovogSadaiBeograda.Pluriperspektiv-nost bioetike podrazumijeva objedinjavanjerazličitih znanstvenih, ali i ne-znanstvenihprinosa. U takvom je konceptu umjetnostnezaobilaznaidragocjena,prvenstvenozbogsvojesposobnostidadjelujenarazvojsvijestitesenzibilizirauvezispitanjimakojasetičuživotaizdravljakakoljudskih,takoine-ljud-skihživihbićateprirodeucjelini.Bioetičkipristupumjetnostiimadvijepolazišnetočke:sjednesestranepokušava»iskoristiti«umjet-ničkadjelai tendencijekakobiseosvijetliliraznovrsnibioetičkiproblemi,dokse,sdrugestrane,njihsamestavljapred»bioetičkisud«i na taj se način procjenjuje etičnost samihumjetničkihdjelaiakcija,pasuistudentskaizlaganja išla u tom smjeru. Najprije je biorazmatranmeđuodnosmedicineiumjetnosti,aunarednimsureferatimabilipredstavljenibioetički aspekti pojedinih književnih djela,npr.J.M.CoetzeeaiJean-DominiqueaBau-byja. Potom se raspravljalo o umjetničkimperformansima koji uzrokuju patnju i smrtživotinja te o etičkom opravdanju modeli-ranjaprirodnogokolišau land artu.U refe-ratima prezentiranima u bloku posvećenombody artudominiralasupromišljanjaradovaumjetnicapoputMarineAbramović iOrlan,alijetakođerpruženuvidujednutemukojuserijetkospominje,atojekorištenjetjelesnihtekućinauumjetnosti.Uzto,nekolikoseizla-gačapozabaviloprisutnošćubioetičkihtemauTV-serijamainafilmskomplatnu,pasetakomoglosaznatimnogotogaojapanskojanimeumjetnosti, ali i o filmovima iz holivudskeprodukcije, u kojima se pojavljuje tema ge-netičkoginženjeringaikloniranja.Onoštounajvećojmjeriobilježavastudentskuradioni-cujesudugeiživeraspravekojepratesvakiblokizlaganja,akojimaseradopridružujuisudioniciglavnogsimpozija.Tijekomradio-nicese,ukratkomvremenu,uspjelopronaćipoveznice između različitih tema i doneklepripremititerenzadaljnjastudentskaistraži-vanjanapoljubioetike,čimesuseLošinjski dani bioetikejošjednompotvrdilikaouspješ-na ljetna škola bioetike, odnosno svojevrsni»bioetičkiinkubator«.Posljednjegdana9. Lošinjskih dana bioetikeorganiziran je okrugli stol na temuLijekovi

između profita i zdravlja, u sklopu kojegasu govorili liječnica Lidija Gajski, teologi-njaSuzanaVuletić,teprofesorizagrebačkogFarmaceutsko-biokemijskog fakulteta ŽivkaStaničić iValerijeVrček. LidijaGajski je ujavnosti poznata kao jedna od prvih osobakojesuseodvažilegovoritiozloćudnojveziizmeđu medicine, farmaceutske industrijei politike uHrvatskoj, a i šire, pa se tako iovdjeosvrnulananamjernostvaranjeparano-je u stanovništvumedijskom »promocijom«određenihbolestiiakcentualizacijomnjihoveopasnosti,kadonaustvariuopćenepostojiili jeminimalna, kao što je to bio slučaj sasvinjskomgripom. SuzanaVuletić se nasta-vilanaovoizlaganje,govorećiopretvaranjupredodžbezdravljaukultteonjegovojiden-tifikacijisafizičkomljepotom,dočegaupo-sljednje vrijeme dolazi. Takva manipulacijanarušavatradicionalnegranicemedicine,po-tičućijedaseodmakneodsvojeprimarneza-daće,liječenja,ipribližiseindustrijiljepote,vječnemladostiibesmrtnostitetakodovedeupitanjeosjećajzarealnostkodmnogihljudi.Stavljanjemedicinepodčizmuindustrijepo-tvrdila je i sociologinjaŽivkaStaničić,kojasepozabavilaZakonomoderegulacijitržištalijekova i sa sociološko-bioetičkog stajalištapotvrdiladase tajzakon,kao idrugesličneregulative, pisalo imajući na umu više inte-rese krupnog kapitala, amanje one društva.Posljednji uvodničar prije duge i konstruk-tivne diskusije bio je biokemičar ValerijeVrček.Njegova je pažnja bila usmjerena naekotoksikologiju,točnijenazagađivanjevodaispuštanjemkemikalija,najvišeestrogena,iztvornicalijekova.Takvapraksadovodidooz-biljnihporemećajauekosistemima,pasevećsadamoguprimjetitizabrinjavajućepromje-nekodnekihvrsta riba,a sveučestaliji su ipomoririba.U okviru popratnih događanja 9. Lošinjskih dana bioetike najprije je predstavljeno dva-naest bioetičkih izdanja objavljenih tijekom2009.i2010.godine.Tomprilikomjepromo-viraniprvibioetičkičasopisuHrvatskoj,kojijepodnazivomJahrpočelaizdavatiKatedrazadruštveneihumanističkeznanostiumedi-ciniMedicinskogfakultetauRijeci.Recentnepublikacijepokrivaju širok spektar tema,odproblemaumediciniizdravstvuopćenitodoljudskog odnosa prema životinjama i okoli-šu,apredstavljenisu iudžbenikbioetikezasrednješkoletezbornikstudentskihradovasaprošlogodišnjestudentskebioetičkeradioniceotemiBioetika i feminizam.Velikozanimanjesudionikaskupaizazvalojeidogađanjenaslovljeno»BioetikaZvjezdanih staza«.GoranGrgeciSuzanaGračner,člano-viUSS Croatia – Udruge ljubitelja »Zvjezda­nih staza«, izabralisuinserteizvišeod700

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA120God.30(2010)Sv.4(715–742)

Filozofskiživot729

epizodai11filmovaZvjezdanih staza,štojebilo popraćeno uvodnim izlaganjem G. Gr-gecatediskusijomošarolikimtemamakojepotičupriređeniinserti(znanstveno-tehničkamoć,granicaljudskostiiodnospremaumjet-nojinteligenciji,genetičkamodifikacijaljudi,izmjenaorgana,korištenjerezultatane-etičnihistraživanja, eutanazija, pobačaj, korištenjedroga,itd.).Snekimodovihtemasusrećemosevećdanas,doknasdrugezasigurnočekajuubližojilidaljojbudućnosti.Kakogod,biojeovoizvrstanpoligonzapromišljanjeiformi-ranjestavovaoraznimtemamaiproblemimakojećebudućnoststavitiprednas.Uostalom,mnogismatrajudajefikcija,patakoiumjet-nost,adaptivnimehanizampomoćukojegsenašavrstavirtualnosuočavalasmnoštvomsi-tuacijaipreprekanakojejenailazilauokoliniinatajnačinihuspješnijerješavalaustvar-nomsvijetu.Nakraju,može sezaključitida suLošinjski dani bioetikeponovnoiznjedrilimnoštvoza-nimljivihprezentacijaidiskusija,aprimjetnisuiodređenikoncepcijskiisadržajnipomaciu odnosu na prethodne skupove. U tom susmisluvisokaočekivanjaodjubilarnih,dese-tihLošinjskih dana bioetike,kojićeseodržatiusvibnju2011.godine.

Nikola Erceg Mateja Borgudan Ana Vračar

Konferencija »Asimetrični ratovi, međunarodni odnosi i teorija pravednog rata«

Beogradjeod17.do19.lipnja2010.biodo-maćinmeđunarodnekonferencijeAsimetrični ratovi, međunarodni odnosi i teorija praved­nog rata.KonferencijusuorganiziraliSrpskofilozofskodruštvo,SveučilišteuBeogradu iCentarzaetiku,pravoiprimijenjenufilozo-fiju (CELAP – Center for Ethics, Law andApplied Philosophy), a pod rukovodstvomprof. dr. sc. Jovana Babića (Filozofski fa-kultetSveučilištauBeogradu)idr.sc.PetraBojanića (Institut za filozofiju i društvenuteoriju Sveučilišta u Beogradu). Ova kon-ferencija je jedanaesti po redu skup koji seodržavauokviruprojekta»InternationalLawandEthicsConferenceSeries« (ILECS).Od1997.godine,kadajeosnovana,padodanasova jeserijakonferencijarezultiralavelikimbrojemznačajnihpublikacija,objavljenihna

srpskom i engleskom jeziku.Međumnogo-brojnim naslovima svakako se ističu zbor-nik War Crimes and Collective Wrongdoing(Blackwell Publishers, 2001) i dvije knjigekoje su proizišle iz konferencije o humani-tarnoj intervenciji iz2000.godine:Ethics of Humanitarian Intervention (Broadview Press,2003) i Lessons of Kosovo: The Dangers of Humanitarian Intervention (BroadviewPress, 2003), kao i specijalni broj časopisaPeace Review (2000/2001).Materijal sovihkonferencija također je objavljen u jednombroju časopisa Srpskog filozofskog društvaTheoriaivišetematskihbrojevaFilozofskog godišnjaka, glasnika Instituta za filozofijuFilozofskogfakultetauBeogradu.Posljednjirezultatkoji jeproizišao izovogprojekta jeknjigaWorld Governance: Do We Need It, Is It Possible,What Could It (All) Mean?,objav-ljena2010.izdanjubritanskeizdavačkekućeCambridgeScholarPublishing.Značaj ovogodišnjeg skupa očituje se kakou samoj aktualnosti njegove teme tako i uvelikombroju vrlo značajnih imena iz poli-tičkeisocijalnefilozofijekojejeonokupio.MeđusudionicimasusenašliMichaelWalzersa Sveučilišta Princeton, jedan od najista-knutijih teoretičara doktrine pravednog rata,NancyShermansaSveučilištaGeorgetowniMornaričkeakademijeSAD-a,jednaodnaj-važnijih zastupnica teorije vrlina u etičkojteoriji, David Rodin sa Sveučilišta Oxford,kojijevjerojatnojedanodnajvećihautoritetauteorijipravednograta,DavidLubaniJudithLichtenberg, oboje sa Sveučilišta George-town,MichaelGross saSveučilišta uHaifi,UweSteinhoffsaSveučilištauHongKonguidrugi.Ufokusunjihovihizlaganjanašlosemnoštvonovihpitanjakojaopterećujusuvre-menemeđunarodneodnose.Prijesvega,tojepitanje asimetričnog ratovanja, kao najnovi-jegvidaratovanja.Aunjegovimokolnostimapojavljujuseidruginovimomenti:opravda-vajućirazlozizatakavrat,»ratprotivteroriz-ma«,preventivnirat,akcijestvaranjaiodrža-vanja mira, humanitarne vojne intervencije,strategijezamijenjanjepolitičkihrežima,itd.Svioniidejupravednogratakomplicirajuiustvaridovodeupitanjenjenuuvjerljivost.Asimetričniratovisurelativnonovfenomenkojisvjedočiotomedaratvećduževrijemeprolazikrozperiodpromjenesvojedefinici-je.Klasičniratuglavnomjepodrazumijevaooružani sukob između različitihdržava,kojijepretpostavljaosimetričnoratovanje.Sime-tričnoratovanjejeonoukojemobjezaraćenestraneimajusličnuipodjednakuvojnusnaguioslanjajusenataktikekojeserazlikujusamoudetaljimainačinunjihovogizvođenja.Me-đutim,danas,u21.stoljećusveječešćapo-javaasimetričnihratova,ukojimasezbivaju

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA120God.30(2010)Sv.4(715–742)

Filozofskiživot730

sukobiizmeđudržaveigerileilinekedrugegrupe(kakvaje,naprimjer,nekameđunarod-naterorističkaorganizacija),kojanijeslužbe-nopovezanasdržavomnitijeodanaijednomdržavnomrukovodstvu.Tipičniprimjeriasi-metričnog oružanog sukoba iz nedavne po-vijestisunapadnaSvjetski trgovačkicentar(WTC) uNewYorku i zgradu Pentagona uWashingtonu,borbaizmeđuIzraelacainekihpalestinskih organizacija (kao što suHamasi Islamski džihad), rat u Iraku,Afganistanu,aktivnosti u Pakistanu i dr. Svi ovi primjerisukobaobilujuslučajevimaraketnihnapada,napadabespilotnim letjelicama, samoubilač-kihbombaškihnapadaiterorističkihoružanihakcija, slučajevimakojiproblemopravdanjarataiteorijupravednogrataopterećujunovimpitanjima.Tradicionalno,idejapravednogrataobičnosevežeuzdvakriterijakojauspostavljajujus ad bellum,pravednerazlogedasezapočnerat,tejus in bello,pravednoponašanjeuratu.Donedavnosuovadvakriterijadefiniralaras-pravuopitanjujeliratmoralan.Tojerazlogšto je u njoj mnogomanje bilo riječi o jus post bellum,odnosnooonomeštodolazina-konrata,dakle,opravednomokončanjurataiuspostavljanjumira.Teksesuvremenaras-prava, čiji značajan segment svakako čini iovakonferencija,zajednosasvimprethodnimskupovimakojisuodržaniuokviruILECS-a,okrenularazmatranjuiovogpitanjakaokri-terijazauspostavljanjepravednogponašanjanakonrata.Većduževrijeme,najutjecajnijimupodručjuove teme smatra se radMichae-laWalzera. U svom predavanju »Posljedicerata: refleksije o jus post bellum« on je pi-tanje jus post bellum postavio u kontekstusuvremenihoružanihsukoba.Zanemarivanjerazmatranjaposljedicarataijus post bellum,kao kriterija koji uspostavljamoralno pona-šanjenakonokončanjarata,Walzervidikaoslabost tradicionalne teorije pravednog rata.Jus post bellumonsmatranečimštonijediotradicionalneteorijepravednograta,aliističeitodajeprvobitnaidejaoveteorijevjerojatnobiladajepravdapost bellumuključenaukri-terijzapravdu ad bellum,usmisludaad be­llumanticipirapost bellum.Naime,raspravaotomeštoćebitinakonratajekrucijalnidioraspraveotometrebalisevoditiratilinetre-ba.Kaodobarprimjertradicionalnograzumi-jevanjapravednogokončanjarataonjenaveozaustavljanjeratanakonoslobođenjaKuvajtaodiračkeokupacije.Kuvajtjetadaoslobođenod okupacije, a režim Sadama Huseina po-vratio je vlast uBagdadu i bio je sposobandaplatiratnuodštetuKuvajtu.Dakle,pravdapost bellumsetadanijeproširilanapromjenurežima.UpravotojemomentkojiWalzervidikaorazlogdapitanjeojuspost bellumpostavi

nanovinačin.Jeruslučajuvojnehumanitar-neintervencije,podkojomonsmatrakretanjevojnihsnagaprekomeđunarodnihteritorijauciljusprečavanjamasakra,pravdapost bellumnemožebitizaustavljanjeubijanjaiostavlja-nje ubilačkog režima na snazi. Ona u sebemora uključiti uspostavljanje novog režima,štoćenajvjerojatnijezahtijevatiodređenipe-riod vojne okupacije. Slična je situacija i uslučaju rataprotiv terorizma,kaošto jenpr.onajkojiAmerikavodiuAfganistanu(kaoiuIraku).Naime,promjenatamošnjegrežimanijedošlakaorezultatokončanjarata,većjerežimpromijenjentijekomratakojisepotomnastavio, a traje i dalje.OvenoveokolnostiratapostavljajunovapitanjakojasuufokusuWalzerovog izlaganja: »Što jus post bellumznači u okolnostima u kojima rat nije zavr-šen?«, »Tko ima obvezu jus post bellum?«,»Koje su to obvezekoje dolaze s ostankomiratovanjemuovakvimokolnostima?«.Wal-zersmatradajedržavaodgovornazainvazijuispašavanjetakođerodgovornaizasocijalnui političku rekonstrukciju okupirane zemlje.Američka je vojska,međutim, 2003. godineu Iraku bila nespremna preuzeti odgovor-nostnakonzbacivanjaprethodnogrežimasavlasti.Ovunjenunespremnostonstogavidikao koristan primjer kršenja normi jus post bellum.Jer:jus post bellumonvidikaonajvi-šeuspostavljanjesocijalnepravdeistvaranjesigurnog društva. Njegov prijedlog, dakle,jestdakonstitutivnikriterijzauspostavljanjepravdepost bellumbuducivilnaprava,idejaopćegdobraidistribucijadobara.Teorija pravednog rata, kao plauzibilno sta-jališteueticirata,usebeuključujeizahtjevzazaštitomcivila(neratnika)odratnihdje-lovanja. Ovaj zahtjev podrazumijeva da jenamjernoubijanjecivilau ratunedopustivo,čak i u slučaju da oni pripadaju »nepraved-nojstrani«rata.Nekizagovornicioveteorijeimunitet civilavidekaoapsolutnu,u smisludaseonanipodkakvimokolnostimanesmijenarušiti.Međutim,drugipostavljajupitanjejeli onakao takvaodrživa i koliko zahtjev zanjomzadržavaodsvojesnageukontekstusu-vremenih asimetričnih konflikta i teroristič-kihakcija.Činisedausuvremenojraspravioteorijipravednogrataprevladavajuovidrugiinjihovomišljenjedajenarušavanjeovogza-htjevadopuštenou»ekstremnimsituacijama«.Jednu takvu poziciju nalazimo kodWalzerakojijeusvojojknjiziPravedni i nepravedni ratoviizniotezuo»krajnjojnuždi«.»Krajnjanužda« je zaWalzera moralna dilema kojuon definira kao »situaciju u kojoj pojedinacmora izabrati izmeđudva pravca djelovanjaodkojihjesvakipogrešan«.Međutim,kritikuovognjegovogshvaćanja»ekstremnesituaci-je«izniojeIgorPrimoracusvompredavanju

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA120God.30(2010)Sv.4(715–742)

Filozofskiživot731

»Imunostcivila,krajnjanuždaimoralnakata-strofa«.KritičkiseosvrnuvšinanovijekritikeWalzerovogshvaćanja,Primorac jekonačnoiznioivlastitupoziciju»moralnekatastrofe«.Kao prvo, situaciju koju jeWalzer u svojojknjizi opisao kaomoralnu dilemu Primoracnazivamoralnim konfliktom.On ističeda jesituacija »krajnje nužde« prijemoralni kon-flikt jer, za razlikuodmoralnedileme,kojapodrazumijevadvamogućapravcadjelovanjaodkojihobaimajujednakutežinuipogrešnasuuistojmjeri,uslučajumoralnogkonfliktaimamodvapravcadjelovanjakojanisujedna-kopogrešna.Naime,jedanjegorioddrugog.Tako,dokuslučajumoralnedilemekonfliktnemarješenja,ničegaštobismonakrajutre-baliizabrati,rješenjemoralnogkonfliktajedaizaberemoonajdrugipravacdjelovanjakojijemanje loš. Primorčeva pozicija »moralnekatastrofe«strukturalnojesličnaWalzerovojpoziciji»krajnjenužde«.Objesmatrajuimu-nitetcivilaizuzetnovažnimmoralnimpravi-lom.Također,objedopuštajudaovajimunitetmože biti narušena in extremis. Međutim,idejamoralnekatastroferazlikujeseodidejekrajnje nužde po svom sadržaju i cilju.Na-ime, dok seWalzerova »krajnja nužda« od-nosinavelikibroj ekstremnih situacijakojeseprotežuod»prijetnjisamojmoralnosti«do»prijetnjipolitičkojnezavisnostidržave«,Pri-morčevapozicija»moralnekatastrofe«usebeuključujesamosituacijuuništenjaietničkogčišćenjačitavogstanovništvasnjegove teri-torije.Ona tvrdidanamjernoubijanjecivilau ratu jest skoro (almost) apsolutno pogreš-no i, za razliku odWalzerove, odnosi se nastanovništvoprijenegonadržaveilipolitičkezajednice.Jednoodmnogihpredavanjakojajeovakon-ferencijauključila,akojejeprivukloposebnupažnju, bilo je predavanje Nancy Sherman.Ononijebiloudirektnojvezistemomskupaimoždavišespadaumoralnupsihologijuratanegoufilozofijurata.Otomesvjedočiisamnaziv predavanja: »Krivnja koju oni nose«.Međutim, indirektnapovezanostnjenogpre-davanja(inačeproizišlogizintervjuakojejeonaobavilastridesetakameričkihmarinacaivojnika)isamogskupaogledaseučinjenicidasutovojnicikojisusevratili izratovauIrakuiAfganistanu.Dakle,riječjeoratovimaukojimaprevladavajuraketninapadi,napadibombaša-samoubojica i ostali suvremeni vi-dovioružanihsukoba.Inače,moralneemoci-jeratnikačestosezanemarujuinepridajeimse akademskapažnja, takoda jeovopreda-vanjeznatnoosvježilosuvremenuraspravuoratuidodalojojjednonovopoglavlje.Međumnoštvom psiholoških problema s kojimaseovivojnici suočavajupopovratku iz rataShermanjeistaknulaproblemidentiteta,pro-

blemasocijalizacije iproblemosjećajakriv-nje. Problem identiteta vojnika manifestirasekaojazizmeđuvojničkogživotaicivilnogživota.Vojnikjevećidiosvogživotaproveoobučavajućisezarat,takodaseurazdobljukojeslijedinakonratasuočavaskrizomiden-titeta.Drugiglavniproblem,problemasocija-lizacije,Shermanjeilustriralaprimjeromvoj-nika,počinugenerala,kojisepodolaskuizIrakazatvoriousebeinijehtiopričatiosvomratnomiskustvu.Ipak,najznačajnijiinajvećiproblem s kojim se većina ovih vojnika su-srela po svom povratku iz rata jest osjećajkrivnje. Interesantno je njeno zapažanje daovakrivnjapodrazumijeva,kaoprvo,iracio-nalnu krivnju, krivnju koju vojnici osjećajuiako ne pate od ratne traume, te kao drugo,krivnju zbog preživljavanja (survival guilt),dakle,krivnjukojuvojniciosjećajuzato štosu,zarazlikuodsvojihsuboraca,ostalinaži-votu.Oni,naimeosjećajudajenjihovasrećaustvarinečijanesreća,dajeonaizdajapogi-nulihvojnika.Ipak, kao najproblematičniju vrstu krivnje skojom se ovi vojnici suočavaju Sherman jeizdvojilaslučajnukrivnju.Tojekrivnjakojuvojniciosjećajuzbogslučajnogstradanjaci-vila,odnosno,kakojujeonanazvala,»kriv-njazbogkolateralneštete«.Ovukrivnjukojaopterećujevojnikepopovratku iz rataSher-mantumačikaonjihovnačindasehumanizi-raonoučemususudjelovali.Auciljunjenogsmanjenjaonajepredložilavećuangažiranostsocijalnih ustanova u poboljšavanju odnosavojnikaicivila.Većduževrijemeteoretičarimajejasnodaseoteorijipravednogratanemožemislitikaoodovršenojikonačnojteoriji,tedajeonaflek-sibilna i podložnamodifikacijama. Stoga jegeneralnizaključaksudionikaovogskupadaklasičnateorijaratazbogsuvremenihokolno-stizahtijevareviziju.Zbogvelikogbrojasu-dionikakojisutijekomovekonferencijesu-čeljavalisvojepozicijeotompitanju,bilojenemogućesvakomodnjihposvetiti jednakupažnju i pokoji pasus. Međutim, izdvajanjeimenakaoštosuMichaelWalzer,IgorPrimo-raciNancyShermandovoljnojedoprinijeloisticanjunjenogmeđunarodnogiakademskogznačaja.Poredtoga,osvrtnapredavanjekojejeodržalaNancyShermanučiniosenezaobi-laznim,budućidajeono,postavljajućinovapitanja,bacilonovosvjetlonakaraktersamogskupa.Njimeje,naime,ovarasprava,poredfilozofskog pristupa koji pita o moralnojopravdanostiratausuvremenimokolnostima,obogaćena jednim drugačijim, psihološkimpristupomkojiidekorakdaljeipostavljapi-tanjaomoralnimosjećajimaonihkojiuratusudjeluju.

Milijana Đerić

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA120God.30(2010)Sv.4(715–742)

Filozofskiživot732

Okrugli stol i znanstveni skup u čast Ante Pažanina

NazagrebačkomFakultetupolitičkihznanostiupetak21.svibnjaisubotu22.svibnja2010.godine, organizacijskom brigom Hrvatskogfilozofskog društva i navedenog fakulteta,upriličenojefilozofskookupljanjepodnazi-vom»Politika,praktičnafilozofijaisvijetži-vota«.Zamišljendvodijelno,kaookruglistolimeđunarodniznanstveniskup,ovajnesvaki-dašnjidogađajpriređenjeuprigodiobilježa-vanja80.rođendanaprofesoraemeritusaAntePažanina.Nakonuvodnesvečanosti–ukojojsuokupljenimapozdravnuriječuputiliLidijaKos kao prodekanica za znanost i međuna-rodnusuradnjuFakultetapolitičkihznanosti,LinoVeljakkaopredsjednikHrvatskogfilo-zofskog društva, Goran Gretić kao voditeljznanstvenogskupa,PavoBarišićkaovoditeljokruglogstola,tenakraju,snekolikobiranihriječi, i samprofesorPažanin – okrugli stolotvorilojeizlaganjeAnePažaninukojemujezaovuprilikusabranipredočenslavljenikovživotopis.Kurioznostovogizlaganja,izmeđuostaloga,predstavlja činjenica da je profesor PažaninrođenjemzapravonosioimeMate,alijesilni-camavremena,ponajprijenemaromlokalnogžupnika,akasnije,predupisuosnovnuškolu,proceduralnomneumoljivošću,postaloiosta-loimeAnte.DočekavšikrajII.svjetskogratau zbjegovimaElShatta iElKatadbe,mladiPažanin nastavlja u zavičaju školovanje, iigromsudbine1951.godineupisujestudijfi-lozofijeigermanistikenaFilozofskomfakul-tetuuZagrebukoji,potpomognutstudijskimboravcima u Göttingenu i Münsteru, 1957.godine završava diplomskim zadatkom kojimuzadajeVladimirFilipović.Doktorirao jepetgodinakasnijenaFilozofskom fakultetuSveučilištauKölnuitopodmentorskompa-skompoznatihfilozofaLudwigaLandgrebeai Karla Heinza Volkmann-Schlucka, što ćePažaninaodlučujućeinteresnoidisciplinarnousmjeriti za daljnje promišljanje fenomeno-logije i, napose, praktične filozofije. U tomsmislu, od1958.do1963.godine zajedno sVanjom Sutlićem sudjelovao je kao njegovasistentustvaranjufilozofskogstudijauSa-rajevu, da bi u jesen1963. godineu zvanjudocenta i u sličnojmisiji prešao na tadašnjiFakultetpolitičkihnaukauZagrebu.Filozof-skodjelovanjeAntePažaninaodtadaćebitiprepoznavanounizusveučilišnihangažmana,međunarodnihkongresaiskupova,anaroči-tojevažannjegovprinosrazvojuiidentitetuInteruniverzitetskog centra u Dubrovniku.Vrsnosti Pažaninova filozofskog opusa nesvjedočedakle»samo«iznimnadjelakojajenapisao,negojednakotako,kakonamotkri-

vaAnaPažanin,ibrojnazasluženapriznanja,kojameđuostalimavaljazaprimjeristaknu-ti:nagradugradaZagrebazafilozofiju1968.godine za knjiguZnanstvenost i povijesnost u filozofiji Edmunda Husserla, republičkunagradu zadruštveno-humanističke znanosti1990.godinezaknjiguMetafizika i praktič­na filozofija, »Humboldt-Medaille« u znakpriznanja za zasluge u znanstveno-kulturnojsuradnji izmeđuNjemačke iHrvatske, odli-kovanjeRedomDanicehrvatskeslikomRu-đera Boškovića, i kao krunu, 2005. godine,državnunagraduzaživotnodjeloupodručjudruštvenihznanosti.O znanstveno-filozofskom djelu profesoraAnte Pažanina u slijedu okruglog stola go-vorilisuMilanUzelac,PavoBarišić,HrvojeJurić,LinoVeljakiŽeljkoPavić.IzlaganjeMilanaUzelcanaslovljeno»Zago-netnost sudbine filozofskog opstanka na tlutranscendentalnefenomenologije«upravonaPažaninovutragupropitujekrajnjemogućno-sti idosegedanašnjegfilozofskogmišljenja,posebice na njegovu prirođenom, fenome-nološkomtlu,itousmislupokušajanjegoveradikalne obnove koju je još Husserl jasnonaznačio.Utomsmislu,Uzelacposebnoisti-čePažaninovzahtjevzaprijekimpovratkomfilozofije svojoj umnosti utemeljenoj prijesveganaiskustvusameživotnostipripadnogsvijeta koja sustavno izostaje kako u naiv-nomsvakidašnjemprirodnomstavu,takoiuobjektivnoj novovjekovnoj znanosti. Na tu,temeljnu Pažaninovu filozofsku preokupaci-ju,PavoBarišićseusvompredavanju»Prak-tična filozofija i fenomenologija političkogasvijeta«smislenonadovezaoprikazavšinekaod Pažaninovih promišljanja praktične filo-zofije.UsferipraktičnefilozofijePažaninjeuvijek iznova polazio odAristotela i isticaonjegovunezaobilaznostpritematskomuobli-čavanju takovrsnih filozofskih problema.Oživljavanje etičkogaispostavljasetakokaosredišteovogPažaninovadiskursaukojemusu tzv.etičkedužnosti razrađivanepouzorunaantičkupraktičnufilozofiju.JasnojeotudagdjebipremaPažaninutrebalobitismješte-noismještanoono‘političko’,kojejeuvijeknekako supozicionirano s onim ‘etičkim’.Dakako,ukoliko se razboritost pretpostavljakao organon praktične i političke filozofije,a toPažaninusvojimradovimanepropuštanaglasiti.NatomećePažaninneumornoinzistirati ta-kođeriusvojimpredavanjima.Kakavjepri-tom bio kao nastavnik i učitelj svjedočio jeHrvojeJurićusvomizlaganju»Odjeluilikufilozofa i profesora Ante Pažanina«. Namastudentimakojismogaslušali,njegovapre-davanja iz četverosemestralnePovijesti filo-zofije i dvosemestralne Praktične filozofije

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA120God.30(2010)Sv.4(715–742)

Filozofskiživot733

bilasupouzdanvodičkonomeštofilozofijakao»strogaznanost« jest i trebabiti, i to jeJurić spravompotcrtao,naglašavajućidvijerazinenakojima iskojih jePažaninpodra-zumijevaosvojdidaktičkinastup:prvarazinaseočitovalatematiziranjemklasičnihetičkihipolitičkihproblemainjihovihimplikacijausuvremenosti,adrugarazina,polazećiodoveprve,ukazivala jena iznimnuvažnost feno-menologijeihermeneutikekaometodološkihputovanakojimaznakovidanašnjegvremenapostajumišljenjubliskiirazumljiviji.Pažaninjenatajnačinslakoćomstudentimapribliža-vaomajstorefilozofskogmišljenjakaoštosuPlaton, Aristotel, Descartes, Spinoza, Vico,Kant,Hegel,Marx,Husserl,Gadamer,itd.Tosu zapravo bile jedinstvene prilike, kako jeJurićpoetskizaključio,ukojimasu,Pažani-novimnenametljivim,alisnažnimstilom,oviklasiciprogovaralidanašnjimjezikom.»Filozofija povijesti i povijesno mišljenje«naslov je rada kojeg je izložio LinoVeljak.U ovom izlaganju Pažanin je argumentira-no predstavljen kao jedan od najistaknutijihhrvatskih predstavnika filozofije povijesti.Toće se,premaVeljaku,naročito iskazatiunjegovimistraživanjimaVicovefilozofijeko-ja će se Pažaninovim perom ispostaviti kaofilozofija intersubjektivnosti i povijesti. OdposebnogznačajaPažaninućesetakoučinitiVicovasintagmaozajedničkoj prirodi nacija.Naime,društvenostkojupovijestnjedri,kakoPažaninnatemeljuVicaprimjećuje,nijeništanitiiracionalnonitikaotično,negoononužnoodređeno umnošću samoga ljudskog života.Samimtimepotvrđujeseionačestonegiranapraktičnadimenzijatradicionalnemetafizike.Uvid koji tada nastaje oblikuje i Pažaninovstav o zakonomjernosti povijesnih događajakaoonuzbiljskupovijesnostljudskeprirode.OkruglistolzaključiojeŽeljkoPavićsasvo-jimpredavanjem»Pažaninovapraktičnofilo-zofijskapreobrazbaHusserlovefenomenolo-gije«.PonovnojepritomistaknutznačajkojijePažaninusvojimfilozofskimpromišljanji-mapridavaoHusserlu.TemanakojusePavićposebno fokusirao jest Pažaninovo viđenjemogućnosti prevladavanja tzv. Husserlovogkartezijanizma iz njegovog ranijeg filozof-skog razdoblja u usporedbi sa filozofijskimelementimakasnijefazeukojojnastajedjeloKriza europskih znanosti i transcendentalna fenomenologija. U Pažaninovim interpreta-cijamakasnogHusserlanaročitodo izražajadolazivažnostfilozofijekaoprakseskojomseonoteorijskosuočavasasvojimprimordi-jalnimiskustvomonkrajsvakepredmetnosti.SamonatajnačinproblemiHusserlovetrans-cendentalnefenomenologije,kakoidolikuje,bitnoostajurazmatraniuvidokrugupovijestiunutarkojesuonikaoproblemiinastali.

Budućidanamjeprimarnanamjerabilauka-zatinaonudimenzijuskupa»Politika,prak-tična filozofija i svijet života« koja je bilaizravnopovezanaslikomidjelomprofesoraPažanina,uprikazusmoseusmjerilinaokru-glistol,aunastavkuizavršnonavodimoteknaslove izlaganjaodržanih tijekommeđuna-rodnogznanstvenogaskupa,simenimanjiho-vihautora:GoranGretić,»Politizacijafilozo-fije:Heideggerovo tumačenjeHegela«;PaulJansen, »Zeitlichkeit als Element imWelte-nwandeln«;BrankaBrujić,»Etikaiizgradnjasvijeta«;HenningOttmann,»DiePolitikderFreundschaft«;DavorRodin,»NakonHusser-la–AristoteliKant«;ZvonkoPosavec,»Krajeshatološke politike«;Darko Polšek, »Kakoargument‘izbudućnosti’određujepodobnostliberalnihkoncepcijapravde«;TatjanaJukić,»Žalovanje ili melankolija? Psihoanaliza iekonomski problem Derridina marksizma«;Marijan Krivak, »U potrazi za zajednicom:nekefilozofskeelaboracije(bio)političketeo-rije«;ZoranKurelić,»Socijalnapravdai‘blo-kada’«;teEnesKulenović,»Krizaidentitetapolitičkefilozofije«.

Boško Pešić

Međunarodna ljetna škola »Brže otkrivanje nove fizike na LHC-u«

Glavni cilj jubilarne dvadesete ljetne ško-le o fizici čestica, koja je održana od 1. do7. kolovoza 2010. u švicarskomZuozu, bioje – već u najavi organizatora škole – uvodufizikuStandardnogmodela(SM)ionupo-vrh(‘beyond’)Standardnogmodela(BSM)sizazovima i eksperimentalnim očekivanjimapovezanimsLHC-om,uvelikojnjegovojki-nematičkojteritorijisudaradvajuprotonskihsnopova,odenergijenekolikodesetakaGeVdonajvećeucentrusudaraod14TeV.Uškolije sudjelovalo stotinjak fizičara i predavačaizcijelogsvijeta,aHrvatsku jepredstavljaoautorovih redakanapozivorganizatora, jerjevećsudjelovaoudvijeraniješkoleuZuozu(1990. i2008.).Ukontekstu takve tradicije,priredio je za dionicuSeminars u programuškoleprigodnikraćiseminarkojiopisujepre-ciznuhipernuklearnuspektroskopijusrednje-teškihjezgara,alinapunonižimenergijamaodoko3GeV.Rasporedpredavanja,temepopredavačima (pdf-datoteke), temjesto i vri-jemeodržavanja škole uLyceum Alpinum u

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA120God.30(2010)Sv.4(715–742)

Filozofskiživot734

Zuozu,trenutnosunaadresi:http://ltpth.web.psi.ch/zuoz2010/schedule2.htm.LHC se danas popularno smatra najsnažni­jom uličnom svjetiljkom u dosadašnjoj po­vijesti jer protonskim sudarimana najvećimenergijama osvjetljava najmanje udaljenostimaterije,ispod10–17m.Natimudaljenostimamogućajetvorbastandardnihčesticaopaže-nihdosada,aliionihjošneopaženih.TosumjerenjaiidentificiranjaWiZbozona,pod-nožnogaivršnogakvarkovasnjihovimanti-kvarkovima,identifikacijapojedinačnihkvar-kova,HiggsovogbozonaH,zatimprodukcijaHiggsovabozonaHspridruženimWiZbo-zonima(ZH+WH),omjeriW/Z+mlazovi.Novost su brojni fizički objekti s neobičnimtopologijama: mlazovi, pljuskovi, b-mlazo-vi,lepton+mlazovi,dvo-leptoni+mlazovi,QCDmulti-mlazovi, visokaQCDpozadina,grozdovivelikegustoćeenergijeičunj-grozdobjekti… ovisno o energiji i akumuliranojluminoznosti postrojenja. Udomaćuje se uznanstvenome žargonu i naziv gluon­gluon sudarivačzaLHC,sobziromnadominantnuprodukcijuHiggsovogbozonagluon­gluonfu-zijom(gg–H)iliprodukcijunajtežegvršnogkvarka koje omogućuju pp-sudari. Svakakoje raison d’être izgradnje divovskog LHC-sudarivača baš otkriće Higgsovog bozona ipotvrda mehanizma elektroslabog lomljenja simetrije uStandardnomemodelu kao para-digmi fizikečestica.Uposljednjih5godinaobjavljenojepreko500prestižnihčlanakaufizičkimčasopisimaoHiggsovojčestici,dokpreko9000članakauvisokoenergijskojSPI­RES–HEP bazi sadržiunaslovupojam‘Hi-ggs’.Danassepreko14milijunareferencispojmom‘Higgs’moževidjetinapretraživačuGoogle:približno istokao ikodpojma ‘Te-sla’,preko10putavišenegoza‘Bošković’ilipakpreko20putavišenegozaimeatletičarkeBlankeVlašić,ali tekdo1%odimenapop-pjevačaMichaelaJacksona.UnatočnjegovimključnimprilozimaStandardnomemodelu,P.W.HiggsjošnijedobioNobelovunagraduizfizike.Veliki hadronski sudarivač (LHC) spremanjezavelikispektarnovihčesticavećsadanaenergiji7TeV,pogotovona tzv.otkrivačkojintegriranoj luminoznosti od oko 1 fb–1 (1inverzniilirecipročnifemtobarn=1043m–2)ili većoj, kojima svojim pogonom svakimdanom sigurno teži. Možemo reći da se naLHC-udogađanajvećatehnološka percepci­ja čestica i novih fizičkih objekata pomoćunjegovih detektora. Broj fizičkih događajaza pohranjivanja (events to tape) jest –100,aprodukcijanovihčesticaprocjenjuje senaoko10–5Hz.Ulipnju2010.održanjezajedničkisastanakATLAS i CMS grupe posvećen problemu

naravinovefizikenaLHC-u,poznatomkaotzv.obratni problem,aočekujusebrojninovisastanciubliskojbudućnostiposvećenitomeproblemu.Umeđuvremenuletiusputna(mu-dra)izjavauCERN-u:»Prvafizikaštoseimaotkriti iznadStandardnog modelanaLHC-ubitćesupersimetrija,svejednobilatosuper­simetrijailine.«Nasuprotvirtualnomsvijetusupersimetrije,urealnomesvijetupredLHC-om stoji ostvarenje strateškog energijskogscenarija: povećanje energije snopova u sa-dašnjem pogonu od 7 TeV prema najvećimmogućimenergijamaod13TeVi14TeV?Tojenajvećitehnološkiizazovuakceleratorskojfizicidosadajervaljavoditiračunaomogu-ćemgeneralnomefektunakupljanja (pile­upeffects) u svakome detektoru na LHC-u dorazinenajmanjihmodulaunjima,kaoiučita-vomepostrojenjuupravljanjaisudaranjapro-tonskihsnopovanatimnajvećimenergijama.Iskustvom polugodišnje historije pogona naenergiji7TeV iprvimobjavljenimpublika-cijamaospektrimaopaženihčesticanadetek-torimaCMS iATLAS, veliki hadronski su-darivačuCERN-usamopotvrđujekakodajepreciznu fiziku unatoč visokim energijama.Nadamosedaćetakoostatiiubuduće,tenanajvećimdizajniranimenergijamaiotkrićimanovefizikekojapredstoje.Poznati red, točnost i fair-play,kaopodlogašvicarskog stila obrazovanja, resili su i ovuškolu,štojenaglasilointelektualnouživanjeupredavanjimaiprirodnimljepotamaokoli-ne u Zuozu na visini od oko 1800m iznadrazinemora.U sklopu škole uZuozu tradi-cionalnojebioorganiziranizlet–pješačenjena stazama od St.Moritza (Corviglia, 2486m) doSamedana (AlpMuntatsch, 2186m),tezajedničkavečeranakrajuškoleuhoteluPosthotel Engiadina u Zuozu. PrijateljskuzainteresiranostzafizikuuHrvatskojinjezinpoložajusvijetu,kojajebilavećaodstandar-dne,pokazalisunaposepojediniizvrsnipre-davačiuZuozu.Prijesvegaprof.dr.GüntherDissertori (ETHZürich i LHC) koji je opi-sao potpunu umjerenost i spremnost velikihdetektoraCMSiATLASzanovaotkrićavećsada. Zatim prof. dr.M. E. Peskin (SLAC)s izvrsnim teorijskim uvodima u LHC fizi-ku i partonski model, produkciju i raspadeHiggsovog bozona, te supersimetriju. Trećajedr.BeateHeinemann(istraživačicanaTe-vatronu,odnedavnouLHC-unaATLAS-u),kojajepriopćilanajnovijepodatkeizTevatro-naomasipojedinačnogvršnogkvarka,pre-ciznojmasiWbozona, tenultomeopažanju(signalu)HiggsovečesticeuTevatronu.Pri-jenosomtekmalogdijelanjihovogpredavač-kogtalentaipoznavanjanajnovijihmodelaieksperimentalnih tehnikau fizici uhrvatskusveučilišnunastavuzasigurnobi senaše još

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA120God.30(2010)Sv.4(715–742)

Filozofskiživot735

nerazvijenebolonjske tehnike,stilovi i idejenasveučilištuznačajnooplemenili.FizičariuInstitutuPaulScherrer,naposeuLaboratorijuzafizikučestica(LTP),trajnopokazujuinte-reszarazvojfizikeuHrvatskoj.

Tomislav Petković

19. Dani Frane Petrića, »Pitanja identiteta«

Dani Frane Petrića, tradicionalna međuna-rodnainterdisciplinarnamanifestacija,ovejegodineizazvalaiznimaninteres.Usvomede-vetnaestomizdanju,Danisu,uzstalnutemu,fokusiranunalikidjeloFranePetrićaterene-sansnefilozofsketradicije,kaoizbornutemurazmatrali pitanja identiteta. Pod vodstvomLineVeljaka,ujednoiaktualnogpredsjednikaHrvatskogfilozofskogdruštva,simpozij»Pi-tanja identiteta« (Cres, 19.–22. rujna 2010.)okupio je na Danima do sada najveći brojizlagača.Pitanjeidentiteta,istaknuojeLinoVeljakpri-likomotvaranjasimpozija,predstavlja jedanodsredišnjihproblemakako teorijske tako ipraktičke filozofije, no ono se konstitutivnoodnosi na sve dimenzije života u najširemsmisluriječi.Utolikojetopitanjeodkonsti-tutivne(posebicemetodologijskeiepistemo-logijske) važnosti za svaku granu znanstve-nog istraživanja, uz zadržavanje posebnostipristupa i predmetne usmjerenosti. Takvaosebujnost onemogućuje mehaničko svođe-nje problematikena jedinstveneobrasce, aliistodobnoupućujeinanužnostpotragezaza-jedničkimmomentimapitanjaoidentitetuiokonzekvencijamamogućih odgovora. Posveje razvidno da se apsolutizacijom bilo kojediscipline,bilokojegapristupa,bilokoje fi-lozofijskeiliteorijskepozicijenemožeizaćiiz začaranakruga lažnihdilema,nakaradnihsocijalnih metafizika i antitetički solidarnih(tek prividno suprotstavljenih) ideologija.Stoga se pluriperspektivistički pristup pita-njuidentitetanamećekaoputkoji,akoništadrugo, obećava valjano postavljanje proble-ma. On podrazumijeva multidisciplinarnostiinterdisciplinarnost,prisutneodprvihDana Frane Petrića, no izdiže razinu razmatranjanadznanstvenepristupeteseotvaraionima‘drugima’,jednakorelevantnima.Tražena pluriperspektivnost realizirana jekroz rad simpozija s tendencijom izlaženjaiz usko specijalističkog pristupa. Izlaganja

su tematizirala različite aspekte identiteta,počevšiodonogpolitičkog,prekoonogfluid-nogkulturnog,doonogkojisenazivaeurop-skim,tranzicijskim,nacionalnimiliregional-nim.Osobniidentitetraskrivaseiuindijskojfilozofiji, u islamskoj kulturi, judaizmu ilipak u konceptu konfucijanske demokracije,a s druge strane u kontekstu mediologije,filmologije, iz perspektive vizualnih studi-ja ili onih koji promišljaju (re)konstrukcijuženskog identiteta.Vjerski identiteti postajuupitnimunapetostiizmeđupojedincaimnoš-tva, u suvremenom tehničkom razdoblju i uprocesu globalizacije. Postavlja se pitanjepredstavljaju li identitetski obrasci apoteozukapitalističkog poretka, što je s identitetomu potrošačkom društvu ili u nagovještajuposthumanog čovjeka. Identitet u raskorakuizmeđu biološke danosti i društvenih okol-nosti, te u odnosu između tijela i identiteta,kaoiukontekstuizazovapsihologijskeipe-dagogijskenaravi,takođersuprivuklipažnjuizlagača.Intenzivnosurazmatraniivirtualniidentiteti,onimedijski,posebicekrozprizmumasovnih medija i njihove manipulativnesnage,jednakokaoirazneumjetničkeformeizražavanjaiistraživanjaidentiteta.Faktografskisesimpozij»Pitanjaidentiteta«možeopisatiibrojkama.113izlaganja,četiriparalelne sekcije, tri dana, jedan izlet. Su-dioniciizšesnaestdržava:Alžir,Bosna iHer-cegovina, Crna Gora, Češka, Finska, Fran-cuska, Hrvatska, Italija, Kanada,Mađarska,Njemačka,Rumunjska,Slovenija,Srbija,Švi-carska,Španjolska.Šestplenarnih izlaganja:Lino Veljak (Hrvatska), Ankica Čakardić(Hrvatska),ZagorkaGolubović(Srbija),Ma-rinaCalloni(Italija),NicolaoMerker(Italija),Marieme Hélie Lucas (Alžir). Sedam pred-stavljenih knjiga: zbornik Čovjek i kultura(ur.NikolaSkledar,IvanaZagorac),zbornikPrivilegiranje rubova. Intervencije i prilozi feminističkoj epistemologiji (ur.Ankica Ča-kardić), zbornik Kultura, Drugi, žene (ur.Jasenka Kodrnja, Svenka Savić, SvetlanaSlapšak), zbornik Filozofija i suvremenost(ur. Lino Veljak), knjiga Nikole PetkovićaIdentitet i granica. Hibridnost i jezik, kul­tura i građanstvo 21. stoljeća, knjiga IvanaDevčićaFilozofija povijesti i kulture Nikolaja A. Berdjajeva, tezbornikVječno u vremenu,posvećen Ivanu Devčiću. Jedna najavljenatemazasljedećugodinu:»FilozofskagibanjanajugoistokuEurope«,18.–21.rujna2011.,uokvirujubilarnih20.Dana Frane Petrića.

Ivana Zagorac

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA120God.30(2010)Sv.4(715–742)

Filozofskiživot736

19. Dani Frane Petrića, »Petrić i renesansne filozofske tradicije«

UCresujeod22.do25.rujna2010.godine,uorganizacijiHrvatskogfilozofskogdruštvaipodpokroviteljstvomMinistarstvaznanosti,obrazovanja i športa teMinistarstva kultureRepublikeHrvatske,usklopu19.Dana Fra­ne Petrićaodržan17.međunarodnisimpozij»Petrićirenesansnefilozofsketradicije«.Prviradnidansimpozija,23.rujna,započeoje otvorenjem skupa i pozdravnim riječimapredsjednika Programskog odbora simpozi-ja »Petrić i renesansne filozofske tradicije«Ivice Martinovića, koji je pročitao i pismopredsjednika Republike Hrvatske Ive Josi-povića upućeno sudionicima simpozija, tepredsjednika Gradskog vijeća Grada CresaMarčela Damijanjevića. Potom je slijedilouvodno predavanje naslovljeno »Telos po-vijesti. Tipologija kao forma mišljenja kodFranePetrića«kojejeodržalaElisabethvonErdmann(Bamberg).OvoseizlaganjebaviloPetrićevomfilozofijompovijesti,propitujućido koje mjere njegovo shvaćanje povijestiodgovara analognim ciljevima njegove po-etiketenjegovomkonceptuispunjenjasmislapovijestikroznadvremenskupovijest spase-nja. Nakon uvodnog predavanja slijedio jetematskiblokRenesansna alkemijaukojemsuizlaganjaodržaliIgorŠkamperle(Ljublja-na) i Snježana Paušek-Baždar (Zagreb). Usvom izlaganju »Alkemijska ikonografija udoba renesanse. Primjer:Rosarium philoso­phorum«,Škamperlejeprotumačioodređenefilozofskepojmovekojiimajuhermetičkopo-rijeklo,akojepronalazimouanonimnomspi-su Rosarium philosophorum objavljenom uFrankfurtu1550.godine.Ovajjespis,kaoštosmosaznaliizvrlozanimljivogizlaganja,većanaliziraošvicarskipsihologipsihijatarCarlGustavJung.SnježanaPaušek-Baždarodrža-lajeizlaganjepodnaslovom»Ulogaduhov-ne komponente u alkemijskoj pretvorbi kodGiulijaCamillaDelminijaiDanijelaIstrani-na«,ukojemujeiznijelarazlikeisličnostiupristupuitumačenjuduhovnekomponenteualkemijskojpretvorbiovedvojicesuvremeni-ka,dokojihjedošlaistražujućiCamillovspisDe transmutatione te spisDanijela IstraninaUna canzone sulla pietra filosofale.TematskiblokHrvatski filozofi i znanstvenici u digi­talnom svijetu započeo je izlaganjemBruneĆurka(Zagreb)»Prisutnostoriginalnihdijelahrvatskih renesansnih filozofa u digitalnomsvijetu«.Ćurkojepokazaorazinudostupnostiodnosnonedostupnosti djela hrvatskih rene-sansnihfilozofa(J.Panonija,J.Dragišića,M.Marulića,F.T.Andreisa,M.Vlačića Ilirika,M.A.deDominisa)uelektroničkimknjižni-

cama. Slijedilo je izlaganjeAnkice Valenta(Zagreb)»MjestoFranePetrićameđuhrvat-skim velikanima odHermanaDalmatina doRuđera Boškovića – temeljem pretraživanjabibliografskihbazapodataka«ukojemjeus-poredilapodatkeoprisutnostiH.Dalmatina,F. Petrića, F.Vrančića,M.A. deDominisa,M.Getaldića,Đ.A.BaglivijateR.Boškovi-ćaunutarrelevantnihbazapodataka,kakobiodredilamjestoFranePetrićameđunjima.Nakrajudanaodržanojepredstavljanjeknji-geFranciscusPatricius/FranePetrić,Discus­sionum peripateticarum tomus tertius / Pe­ripatetičke rasprave: svezak treći.Ovodvo-jezično latinsko-hrvatsko izdanje preveli suTomislavĆepulićiMihaelaGirardi-Karšulin,uvodnustudijuibilješkejenapisalaMihaelaGirardi-Karšulin, filološku redakturu je na-pravilaOlgaPerić,knjigusuuredileMihaelaGirardi-KaršuliniOlgaPerić,aizdaoInstitutzafilozofiju2009.godine.NapredstavljanjuknjigesugovorileuredniceMihaelaGirardi-KaršuliniOlgaPerić,v.d.ravnateljaInstitu-taza filozofiju IvicaMartinović te jednaoddvoje recenzenataknjigeErnaBanić-Pajnić.Ovdje treba naglasiti kako je ovaj prijevodujednoiprviprijevodovogPetrićevogdjelanajedanživućijezik.Drugidansimpozija,24.rujna,biojepodije-ljennatritematskabloka.PrvitematskiblokHrvatska sastavnica renesansne filozofijeza-počeo je izlaganjemDavoraBalića (Osijek)»MarulićevodnospremafilozofimauInstitu­ciji«.Uovomsvomdjelu,osimštojepisaooprimjerimaizživotasvetaca,MarkoMarulićje u jednom cijelom poglavlju iznio i svojestavove o filozofima koji, prema njegovumišljenju, nisu spoznali put koji jeBogpo-kazaoljudima.VanjaFlegar(Zagreb)održalaje izlaganje naslovljeno »Alkemijsko-ijatro-kemijska gledišta u prepisciAndrijeDudićaod1568.do1573.godine«ukojemjeiznijelaDudićevopoznavanjealkemijskih i ijatroke-mijskihpojmova,kojejepronašlaunjegovojkorespondenciji od 1568. do 1573. godine,dakleuvrijemekadaseDudićbavioistraži-vanjemprirodnih znanosti, ali i političkim iteološkim pitanjima. Posljednje izlaganje uovomtematskombloku»Dvarenesansnara-zumijevanjaastrologije–FederikGrisogonoiJurajDubrovčanin«održalajeIvanaSkuhalaKarasman(Zagreb),kojajepokazaladvara-zličitastavaoastrologiji,odprihvaćanjaiko-rištenjaastrologijekodGrisogonadoodbaci-vanjadivinacijskeastrologijekodDubrovča-nina,stavljajućiposebannaglasaknadodirnutočkuustavovimaovedvojicefilozofa–nakorištenjeastrologijeumedicini.Izlaganjempodnaslovom»Petrićevaborbasmetodama«Mihaele Girardi-Karšulin (Zagreb) zapo-čeo je s radomdrugi tematskiblok Iz rizni­

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA120God.30(2010)Sv.4(715–742)

Filozofskiživot737

ce Petrićevih »Discussiones peripateticae«.Girardi-KaršulinjeusvomizlaganjuiznijelametodekojimasePetrićkoristioudjeluPeri­patetičke rasprave, aliinjegovemetodološkerefleksije. Zatim je slijedilo izlaganje IviceMartinovića (Zagreb) »Petrićevi prigovoriAristotelovu razumijevanju beskonačnine«.U svojimPeripatetičkim raspravama Petrićje razmatrao Aristotelovu filozofiju prirodestavljajući naglasak na devet općih teoremaodnosnoteza.MartinovićseusvomizlaganjuuglavnomusredotočionaPetrićevosvođenjeproblemaoopćimakcidentimaprirodninanaproblemvječnosti (beskonačnostiuprirodi).U posljednjem tematskom bloku tog danaPrilozi Petrićevoj biografiji,izlaganje»Općei posebno u odnosimaFranePetrića i Ippo-lita Aldobrandinija / pape Klementa VIII.«održaojeKrešimirČvrljak(Zagreb).Danas,kakosmosaznaliizizlaganja,oveziizmeđuF.PetrićaiI.Aldobrandinijamožemosaznatiiz dva osnovna izvora: iz Petrićeve posvetekardinaluAldobrandinijupredXIV.knjigomNove sveopće filozofije te iz dvaAldobran-dinijevapismanapisananakontiskanjaovogPetrićevogdjela.Prvi tematski blok zadnjeg dana simpozi-ja, 25. rujna, bio je Interpretacije renesan­snih filozofa. U svom izlaganju »Leibnizov‘Uvod’uNizolijevuknjiguDe veris princi­piis« Luka Boršić (Zagreb) je prvo izložiotemeljnepostavkeNizolijevenominalističkoantimetafizičke filozofije, a zatim Leibni-zov osvrt na Nizolijevu filozofiju. LeibnizjeprihvatioNizolijevukritikutehnicizamaufilozofiji, ali odbacio njegovu radikalnu an-timetafiziku. Fulvio Šuran (Pula) je održaoizlaganje naslovljeno »Etika Giordana Bru-na«ukojemjeistaknuokakoBrunovaetikaneposredno proizlazi iz metafizike te da jepovezana sa spoznajombeskonačnog zbiva-njastvari.UdrugomtematskomblokuPetrić i filozofija čuli smo izlaganje Hede Festini(Rijeka) »Frane Petrić i Acastos, nastavakdrugi«kojesenadovezalonaprošlogodišnjeizlaganjekojesebavilousporedbomPetriće-vih djela s trimodela Platonove koncepcijeo dobrome i lijepome. U prošlogodišnjemizlaganjuustanovilajekakojePetrićnajbližimodeluizvornogPlatona,uzopaskukakojemogućeopravdatiuvođenjejošjednogmode-la koji je nazvala aristoteliziraniAcastos.Uovogodišnjem izlaganju Festini je krenula sistihpozicijauistraživanjuPetrićevihstavo-vaiznesenihunjegovomdjeluDella Poetica.Zaključno predavanje naslovljeno »Petrićevgovorogovoru« jeodržalaErnaBanić-Paj-nić(Zagreb).Usvomizlaganjuonajetema-tiziralaPetrićevobavljenjegovoromkaoonokojeodražavaduhrenesansekaomišljenjanaraskrižju,štosepokazujekrozdvojnost ten-

dencija Petrićeve koncepcije jezika, s jednestrane, težnje kmatematičkoj egzaktnosti, sdrugestrane,stvaralačkommomentuugovo-ru.Nakonzavršnerasprave,skupjezatvorioIvicaMartinović.Zavrijemetrajanjasimpozijačulismopetna-estizlaganjakojasuotvorilanovaizanimlji-va pitanja vezana uz renesansnu filozofskumisao.Također smo imali priliku prisustvo-vati promociji knjige Franciscus Patricius /Frane Petrić,Discussionum peripateticarum tomus tertius / Peripatetičke rasprave: sve­zak treći.PrijevodovogPetrićevogdjelajošjejedanhvalevrijedandoprinosistraživanjuhrvatskefilozofskebaštine.

Ivana Skuhala Karasman

6. Bioetički forum za jugoistočnu Europu

U Beogradu je od 4. do 7. studenog 2011.godineodržan šesti po reduBioetički forum za jugoistočnu Europu.StalnameđunarodnakonferencijaBioetički forum za jugoistočnu Europu,čijisudirektoriAnteČović(Sveuči-lište uZagrebu) iWalter Schweidler (Kato-ličko sveučilišteEichstätt-Ingolstadt), dio jeprojekta»SüdosteuropäischesNetzwerkInte-grativeBioethik«(Jugoistočnoeuropskamre-ža»Integrativnabioetika«),koji jeusmjerennarazvijanje i institucionaliziranjebioetičkesuradnje, s posebnim težištem na područjejugoistočneEurope.ŠestiBioetički forum za jugoistočnu EuropuorganiziranjeusuradnjisMedicinskimfakultetomSveučilištauBeo-graduiReferalnimcentromzabioetikuuju-goistočnojEuropi,čijejesjedišteuZagrebu.Održanoje25izlaganja,kojasubilapopraće-na živimdiskusijama, potaknutimane samoprovokativnomtemomkonferencije,Bioetika – medicina – politika,nego i raznolikimsa-stavom sudionika. Na skupu su sudjelovaliznanstvenicirazličitihprofila(filozofi,socio-lozi,teolozi,pravnici,liječniciiprirodoznan-stvenici) izAlbanije, Bosne i Hercegovine,Bugarske,Hrvatske,Makedonije,Njemačke,SrbijeiSlovenije.Nakonuvodnihriječidirektorâkonferencije,WalteraSchweidlera iAnteČovića, tepred-stavnikabeogradskogMedicinskogfakultetaiBioetičkogdruštvaSrbije,započeojeradnidio skupa. Borut Ošlaj (Slovenija), SandraRadenović i Karel Turza (Srbija) te MarkoTrajković (Srbija) pojasnili su odnos izme-

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA120God.30(2010)Sv.4(715–742)

Filozofskiživot738

đubioetike,politike iprava.BorutOšlaj je,usvomizlaganjuznakovitognaslova»Moželibioetikaspasitipolitiku?«,govoriookrizismislaiorijentacijepolitike.Nakonštojepo-kazaozaštojepostmodernakrizapolitikebilaneizbježna, istaknuo je konstruktivnu ulo-gu bioetike kako bi naposljetku promovirao(bio)etikukaosastavnielementjednebudućepolitikeusmjerenenaodrživost.Postavljajućibioetikunarazinumetapolitike,SandraRade-nović iKarelTurza su uspostavili dijalog sOšlajevimizlaganjemtesu,obrazlažućiidejumetapolitikekaopromijenjenepolitikeusmis-lu djelovanja koje tolerira razliku, naglasilimetapolitički karakter integrativne bioetikekoja se, po njihovumišljenju, na ovimpro-storimaustanovljava ikao»regionalnaetikaživota«.Takvomrazumijevanjubioetikeipo-litikepridružiloseiintegralističkoodređenjepravaMarkaTrajkovića. Pravo, u kojem sevišeneistražujesamonormativnadimenzijavećinjegovadruštvenavrijednost,prožetojeetikom,čimesepostiženajviši stupanj inte-grativnosti.Naredna su izlaganja bila u sličnom tonu,tematizirajući odnos bioetike i politike ukontekstubiomedicineibiotehnologije.Bio-tehnologija, kao jedno od trenutno najpro-pitivanijih područja u smislu odgovornostiznanstvenika i liječnika,bila je tema izlaga-njaDževadaHodžića(BosnaiHercegovina).Hodžićjetojproblematicipristupioizislam-ske perspektive, čime je naglašen ne samointerdisciplinarninegoipluriperspektivnika-rakterintegrativnebioetike.Takojepojasniodaislamskiprincipopćegdobra(maslaha)nesmijebitiusuprotnostisprincipomljudskogdostojanstva te da odgovornost u područjubioetikenesmijebitiutemeljenasamodeon-tološkinegoiteleološki.No,kadasegovorioopćeminteresuubiotehnologiji,višesenesmijeimatinaumusamosadašnjazajednica,većseuobzirmorauzetikakočovječanstvonasvjetskojrazini,takoibudućegeneracije.O odnosu između bioetike i tradicionalnogislamskog nauka govorio je i Bardhyl Çipi(Albanija).Onjeusvomeraduistražioutjecajtradicionalnogislamskognaukaualbanskimbioetičkimraspravamaoeutanaziji, ljudskojreprodukciji,abortusuimučenju,imajućinaumupodatakdačak90%svjetskepopulaci-je religijusmatravažnijim izvoromživotnihsmjernica od znanosti. Željko Kaluđerović(Srbija)iOrhanJašić(BosnaiHercegovina)prikazali su istraživanje o poimanju smrtimeđustudentskompopulacijomSveučilištauTuzli.Kakovećinaod526ispitanikapripadaislamskojvjerskoj tradiciji,ovo se izlaganjenadovezalonadvaprethodna izlaganja.Radje pokušao ukazati na osviještenost student-skepopulacijeovažnostiinformiranjaobit-

nim problemima vezanima uz život i smrt,te je nakon njega uslijedila vrlo dinamičnadiskusija,čimejezavršendrugidioizlaganjaprvogadana.TrećusesijuotvoriojeSlobodanSavić(Srbi-ja) s temom liječničke odgovornosti. Savićjeoliječničkojodgovornostigovorioizper-spektive zakonskih principa i pravila medi-cinskeetiketejezaključiokakobiprocjenji-vanjeispravnostiliječničkogradatrebalopri-padatipodručjuprofesionalne, anekrivičneodgovornostijerprofesionalnaodgovornostusebineminovnonosiprincipemedicinskeeti-ke.SunčanaRoksandićVidličkaiAleksandarMaršavelski(Hrvatska),kojisusvojeizlaga-njepripremiliusuradnjisKsenijomTurković,analizirali su etičkedilemekaznenepolitikeupogleduodlukaokrajuživotanaprimjeruHrvatske, imajućinaumuda jeuHrvatskojupravo u tijeku izrada nacrta novogKazne-nogzakona,ukojemusespominjupitanjare-levantnazaraspravuoeutanaziji.Odlukeve-zaneuzprekidživotabilesutakođertemasli-jedećegizlaganja.GentianVyshka(Albanija)jeproblematiziraoodlukeoneoživljavanjuualbanskimhitnimslužbamaizapitaoseimaliuopćepravilavrijednogpoštivanja.Odlukeoneoživljavanju,oispunjenjukojihoklijevajuuhitnimslužbama,ipaksu,zbogcijelognizafaktora,unadležnostijedinicaintenzivneskr-bi,anehitneslužbe,zaključiojeVyshka.Uzavršnomdijelu izlaganjaprvogdanana-glasakjestavljennaodnosbioetikeifarma-kologije. LidijaGajski (Hrvatska), u svomeizlaganju»Sukobinteresaumedicini–rašire-nostidalekosežneposljedice«,progovorilajeo financijskimvezamaključnihprotagonistamedicinskogsustavanaprimjerusuvremenefarmakologije. Gajski je pojasnila kako da-nas, uz pomoć medicinskih stručnjaka kojisuusukobuinteresa,modernamedicinasveviše liječi zdrave ljude (pretvara ihupotro-šače farmaceutskih pripravaka), čime se,zbogograničenih resursa,zapravouskraćujepomoć onima koji doista trebaju zdravstve-nu skrb. Zoran Todorović iMilica Prostran(Srbija)takođersugovorilioodnosubioetikeifarmakologije,odnosnoozlouporabiutilita-rističkogprincipaprilikomodlukazdravstve-nihdjelatnikakojesetičuprocjeneefikasno-stiisigurnostilijekova.Oetičkimipolitičkimaspektimaneurofarmakologije raspravljao jeVojin Rakić (Srbija). U svome je izlaganjuRakić govorio o mogućnosti »kozmetičke«upotrebe nekih oblika neurokirurgije. Dis-kusijom koja je uslijedila nakon njegovogizlaganja,ačijiintenzitetzbogprovokativnihtemanijeopao,unatočumorukojijeuslijediozbog cjelodnevnih izlaganja, završio je prvidanForuma.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA120God.30(2010)Sv.4(715–742)

Filozofskiživot739

IzlaganjadrugogadanazapočelasureferatomDamiraSmiljanića(Srbija),kojijegovoriooveziizmeđurodnemetafizikeipolitičkean-tropologije.Smiljanićjerazotkrioproblema-tičansavezizmeđuspecijesizmaiesencijaliz-ma koji pod plaštom prividno demokratskedemografskepolitikeponovnooživljavastaremetafizičkepredrasude.MarijaSelak(Hrvat-ska), nastavljajući se naSmiljanića, takođerse osvrnula na ideju »poboljšanja čovjeka«.Razmatrajućiargumentepripadnikatzv.trans-humanističkogpokreta,sjednestrane,tetzv.biokonzervativista, s druge strane, Selak jerazmotrilaovajproblem izperspektive inte-grativne bioetike. Centralnom temom ovogForuma,odnosombioetikeipolitike,bavioseiVelimirValjan(BosnaiHercegovina),kojije zaključio da treba izaći iz pojma ‘biopo-litike’,kaotipičnemoderneparadigme,prijenegolionadođedopragaeksplozije,odnos-no prije nego što otvori vrata ulasku »post-humanog«.Krozprikazintervjuasaženama,AssiaAssenova(Bugarska)jeprikazaladile-mebiopolitikeuslučajuin vitrofertilizacije,a na primjeruBugarske.Govorila je pritomoproblemuneplodnostiparova,itokrozdvarazličitadiskursa,bioetičkiirodni.Nakondiskusijeuslijediojedrugidiopreda-vanjâ,kojijezapočeoizlaganjemMarijeTo-dorovske(Makedonija)oproblemimajavnogzdravstva.Todorovska je otvorila pitanje nakoji način politika može pridonijeti pobolj-šanjujavnogzdravlja,dokjeuloguznanostiu javnomzdravstvu sagledala uz pomoć in-tegrativnog bioetičkog pristupa. O politič-kom utjecaju na rad zdravstvenih ustanovagovorila je iNadaGosić (Hrvatska).Doku-mentacijskommetodom i analizom sadržajastatutâ,Gosić je istražila političke interven-cijenadjelovanjemedicinskihizdravstvenihustanovauHrvatskoj.Nakondvajuizlaganjaoproblemimazdravstva,uslijedilojeizlaga-njeValentineKaneve(Bugarska)opitanjimaskrbi ipravednostizaosobes invaliditetom,ukojemjeKanevaispitalaetičkekontrover-zerazličitihkoncepcijapravaipravednostiuslučajuosobasinvaliditetom.LjudskapravabilasutemomiuizlaganjuVio-leteBeširević(Srbija).Onasezapitaladovodili veza bioetike i ljudskih prava domogućesuglasnostiukonfliktnimpitanjimakaoštosueutanazija,kloniranjeiabortus.AlešMercina(Slovenija)proširioje,pak,poimanjebioetikeinjezinaodnosaskonceptomljudskihpravana shvaćanje kozmopolitizma. Iako bioetikaikozmopolitizamnaprvipoglednemajuni-štazajedničko,Mercinajeusvomeizlaganju,uzevšizaosnovuživotkaocentralnipojam,izveo kozmopolitsku etiku kroz njezin poj-movnirazvojubioetici.Naživopisnompri-mjeru filma SickoMichaelaMoorea, Dejan

Donev (Makedonija) je u svome izlaganjuustvrdio kako se preko ispravnog konceptabioetikeusmisluimperativa»životprijesve-ga«možedoćidoispravnezdravstvenepoliti-ke,asukladnotomeidopotrebnereforme.Pojamživotaubioetičkomdiskursudomini-raojeizadnjomsesijom.TakosuIvaRinčići Amir Muzur (Hrvatska) odredili teorijskiokvir»europskebioetike«ukojisulociraliiprvi konceptbioetike, onajFritza Jahra, na-stao dvadesetih godina dvadesetog stoljeća.EuropskusubioetikuRinčićiMuzurdefiniralinačetirimarazličitimrazinama:kulturnoj,fi-lozofskoj,političkojipraktično-medicinskoj,a na svakoj od njih pojam života zadobivaposebno značenje, što ne isključuje potrebuoblikovanjajedinstvenogbioetičkogpristupa.Namikro-razini porodice, Ivana Novaković(Srbija) ispitala je probleme u postupanju sdobivenim podacima u oblasti prenatalne ipresimptomatske dijagnostike. Opravdanostgenetičkihtestiranjauporodiciopravdanajesamokodpunoljetnihosobauznjihovpisanipristanak,ustvrdilajeNovaković.Mogućno-stisuvremenebiotehnologijeiopasnostikojeonasasobomnosibilesutakođertemomzad-njeg izlaganja na ovogodišnjemForumu. Omanipulaciji životom,u smislu»privatizaci-je«ili»komercijalizacije«života,govoriojeHrvojeJurić(Hrvatska).Onjeskiciraokon-tekst u kojem treba problematizirati pitanjeprivatizaciježivota (kakodruštvenog, tako i»golog« života), pri čemu važnu ulogu imakonceptvlasništva,koji je Jurić razmatraososloncemudjelimaJean-JacquesaRousseauaiKarlaMarxa.Diskusija koja je potrajala i više od predvi-đenog vremena te zatvaranje 6. Bioetičkog foruma,kao ibrojneneformalnerasprave teostvarenikontakti,bilisupotvrdauspješnostiove konferencije. Budući da je ovogodišnjiForumsvojomveličinomiposjećenošćunad-mašioprethodne,opravdanojevjerovatidaćeseovameđunarodnakonferencijarazvijatiiubudućnosti.

Marija Selak

Dani filozofije u riječkim gimnazijama

PovodomSvjetskogdanafilozofije,štogajeproglasioUNESCO,uRijeci suodržani,od22. do24. studenoga2010., svojevrsnidani filozofijeugimnazijama.Projektjeudružiotri

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA120God.30(2010)Sv.4(715–742)

Filozofskiživot740

riječkegimnazije:Srednjutalijanskuškolu–Liceo(mentorŽeljkoMaurović,prof.),Prvuhrvatskugimnaziju(mentoricaJaneSclaunich,prof.) i Gimnaziju Andrije Mohorovičića(mentorDavidKarasman,prof.).Temeljna je idejabilazainteresiratiučenike,studente,profesorepaigrađanstvozafilozo-fijuinjezindoprinososmišljavanjuipromica-njunovihidejate,uskladustim,poticatinaraspravuosvijetuidruštvuukojemživimo.Program se odvijao svakoga dana u drugojgimnaziji s početkomu 14 sati, kako bi se,prije svegaučenicima,omogućilanazočnostbez propuštanja nastavnih obveza. U AulimagniSrednjetalijanskeškole,22.studenogaje izlaganje,popraćenokritičkimkomentari-manazočnih,održaoprof.dr.sc.ElvioBac-carini,redovniprofesorFilozofskogfakultetau Rijeci, na temu filozofije umjetnosti, podnaslovom »Riječ i/ili Slika«. Predavanje jebilonatalijanskomjeziku,alijepower pointprikazbionahrvatskom.Takojeomogućenopraćenjesvimzainteresiranima.Sljedećeg dana, 23. studenoga, održan je, udvorani Josephina hotela Bonavia, okruglistol na temuNeobrazovanost »društva zna­nja« i odnos prema filozofiji. Moderatoricaje bila Jane Sclaunich, a gosti prof. dr. sc.ElvioBaccarini,prof.dr.sc.SnježanaPrijić-Samaržija, redovna profesorica Filozofskogfakulteta u Rijeci i prorektorica za nastavuSveučilištauRijeci,teprof.dr.sc.ŽarkoPu-hovski,redovniprofesorFilozofskogfakulte-tauZagrebuiprof.dr.sc.LinoVeljak,redov-ni profesor Filozofskog fakulteta u ZagrebuipredsjednikHrvatskogfilozofskogdruštva.Govornicisu,svatkoizsvogmotrišta,kritičkigovorili o sveučilišnoj reformi, tzv. bolonj­skoj reformi,teoreduciranjusrednjoškolskogpredmetaEtika na svojevrsni svjetonazorskiaspekt,umjestodabude,kakoiimesugerira,filozofskomdisciplinom.Razgovorjesaza-nimanjempratilapublikaudobroispunjenojdvorani,aprevladavalisustudentiigimnazi-jalci,iakojebiloisrednjoškolskihprofesoratedrugihgrađana.Naposljetku, 24. studenoga je, u prostoruškolske knjižnice Gimnazije Andrije Mo-horovičića, pred brojnim učenicima i na-stavnicima, predavanje na temu »Svemirskihorizont«, popraćeno slajdovima, održao jenašpoznatiastronomKoradoKorlević.Vrlodobroprimljenoizlaganje,smnoštvomupitazainteresiranih gimnazijalaca, moderirao jeDavidKarasman.Usklopudanafilozofije jeodržani redovitiskupnastavnikafilozofijetrijužupanijasasa-vjetnicomizAgencijezaodgojiobrazovanje,KsenijomMatuš,prof.

Temeljem iskazanog zanimanja organizatorirazmišljajuosljedećemokupljanjuovogtipa,držećidabitomoglopostatitradicijom.

Željko Maurović

Simpozij »Pitanje o istini u suvremenoj filozofiji i znanosti«

»Pitanjeo istininije teksredišnjepitanjespoznaj-neteorije(gnoseologije,epistemologije)kaojedneod najstarijih filozofijskih disciplina već i jedanodključnihproblema filozofijeu cjelini, ali i bit-no pitanje svake moguće znanosti, te, konačno, ibitnoegzistencijalnopitanjesvakogljudskogbića.Uvremenimašto ihobilježavanadirući (umnogočemuautodestruktivni)relativizam,činisedabiseepohalna zadaća filozofije morala usredotočiti naobranuidejeistine.«

Tako je riječima LinaVeljaka, predsjednikaHrvatskogfilozofskogdruštvaiujednopred-sjednikaorganizacijskogodboraskupa,obraz-ložena tema »Pitanje o istini u suvremenojfilozofiji i znanosti« kojoj je bio posvećengodišnji simpozij Društva, održan 25. i 26.studenoga2011.uVelikojdvorani»Školskeknjige«uZagrebu.U radu skupa je s izlaganjima sudjelovalotrideset i sedam filozofa, teologa, fizičara,sociologa,mediologa,teoretičaraumjetnostiidrugih,itoizHrvatske,BosneiHercegovine,teSrbije.Izlaganja i diskusije prvoga dana simpozijakretale su se u području koje omeđuju filo-zofija i logika,prirodneznanosti, tedruštvoipolitika.Triuvodnaizlaganjasutematiziralanekaodpitanjakojaseoduvijekpostavljajuvezanouzistinu,alisepritomipaknisuusidrilaisklju-čivoutradiciji»filozofijeistine«negosuovutemuprimjerenoaktualizirala,stavljajućina-glaskenanapetostizmeđudogmatizmairela-tivizmauraspravamao»teorijiipraksiistine«(LinoVeljak),dijalektikusmislaibesmislauetičkompristupuistini(FahrudinNovalić),tesmještajproblemaistineuhorizontu»pereni-jalnefilozofije«(NusretIsanović).Unastavkujebiloriječioistinikaosusreti-štufilozofijeilogikesaznanošćuitehnikom.Diskusije koje su uslijedile nakon izlaganjaHede Festini (»Istina u znanosti«), MirkaJakića, Franje Sokolića i Dragana Poljaka(»Znanstveno-tehnološki razvoj i problemistine«), teRajke Švrljuga (»Pitanje o istinikao‘conditiohumana’prošlosti,sadašnjostii

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA120God.30(2010)Sv.4(715–742)

Filozofskiživot741

budućnosti«),aunastavku iLjudevitaHan-žeka(»Istinairacionalnost«),GabrieleBašić(»Tarskijevateorijaistine–odgovornapara-doks lažljivca?«), teGoranaGrgeca (»Istinaizperspektivetročlanetertium daturlogike«)–vjerojatnosubilenajburnijidiosimpozija,ukojemujedoizražajadošloipitanjeosa-mojmogućnosti dijaloga između filozofije iprirodnihznanosti.IzlaganjaMiroslavaArtića(»Istinaizbiljauhorizontuspekulacije«),SašeBlagusa(»Zna-nost i proizvodnja istine«), Enisa Zebića(»Istinainjezinisuputniciuinterpretiranjuivrednovanju socijalnih fenomena«), te Gor-daneBosanac(»Štojeistinaupolitičkomdis-kursu?«)otvorilasuraspravuoimplikacijamapojmaistineukontekstudruštvenihipolitič-kih kretanja, odnosno o političkim, medij-skimiznanstvenimmanipulacijamaistinom,kojimasetrebasuprotstavljatikakonaplanusocijalno-političkeakcije,takoifilozofijsko-spekulativnimsredstvima.Pluriperspektivnipristupproblematiciistineiznanja, koji je iznjedrila »integrativna bioe-tika« kao protutežu dominantnommonoper-spektivizmu i redukcionizmu novovjekovneznanosti, bio je tema izlaganjâ TomislavaKrznara i Marine Katinić. Edina Vejo je,pak,govorilaoprimjeniWelschovakoncepta»transverzalnog razuma« socijalno-pedago-gijskomkontekstu. Propitivanje istine u od-nosupremamodernojznanostibilojeprisut-no iuposljednjadva izlaganjaprvogadanasimpozija,kojasuodržaliKrešimirCerovac(»Predstavljaliscijentizamistinu?«)iDijanaMagđinski(»Prirodnizakoniiistinaubiolo-giji«).Drugogadanasimpozijasuizlaganjaidisku-sije,poredneizostavnogfilozofijskogpristu-paproblemuistine,obuhvaćaliproblematikumedija,umjetnostiireligije.Medijskim su se statusom istine i tomepri-padnimproblemima,kojiupućujunarazma-tranje same biti (suvremenih)medija, baviliDivnaVuksanović(»Istinaudobamedija«),Sead Alić (»Istina iz stroja«), Boris Beck(»Odistinedomita–kakomedijskaobradapretvaradogađajupriču«), teLiviaPavletić(»Istinamedijskiposredovaneljepote«).Na-glašena povezanost medijske i umjetničkereprezentacije, odnosno konstrukcije zbilje,učinila je sljedeću seriju predavanja nastav-kom one prve. Načelnim pitanjima o istinikojapostavljajusuvremenaestetikaifilozofi-jaumjetnostibavilesuseusvojimizlaganji-maGordanaŠkorićiBlaženkaPerica,dokjeDraganĆalovićproblematiziraoodnospremaistiniujugoslavenskojumjetničkojteorijiiz-među1945.i1952.godine.

Ne izravno povezane, ali u horizontu istineipakniti sasvimudaljene temebile supred-metomrazmatranjaunarednačetiriizlaganja,koja su istini pristupala iz filozofijsko-teo-logijskeperspektive.HrvojeLasićsepritomoslonioprvenstvenonaMauriceaBlondela iMartinaHeideggera,KsenijaPuškarićnaAu-relijaAugustina,aMihaelaLovrićnaStjepanaZimmermanna,dokjeAleksandraGolubovićponudilapregledsuvremenihraspravakojesevodepodimenom»epistemologijereligije«.Svojevrsni povratak načelnim filozofijskimpitanjima o istini predstavljala su zaključnaizlaganjanasimpoziju.Referentisusvakakoodabralirelevantneprimjereizklasičneisu-vremenefilozofije,tepotaknulipromišljanjeidiskusijuonjima,odnosnoonjihovomras-petljavanju»čvorova«istine.Radilosepritomo Platonu (MarkoTokić), filozofiji znanostii tehnike (Fulvio Šuran), Ernstu Cassireru(DraženVolk),teTerryjuEagletonu,Rüdige-ruSafranskomiFredricuJamesonu(SnježanHasnaš),doksuposljednjadvareferatatema-tizirala filozofijuMichelaFoucaulta,kakouodnosuspramFriedrichaNietzscheaiAlainaBadioua(ŽeljkoSenković),takoikrozkriti-kuCharlesaTaylora(DafneVidanec).Sobziromna intenzivnediskusije,ukojimanijenedostajalonipolemičkihtonova,možesezaključitida»veliketeme«filozofije,kaoštoje istina, jošuvijekizazivajuinteresjed-nakokaoi»popularnijeteme«,poputdemo-kracije ili sporta, kojima su bili posvećeniprethodni godišnji simpozijiHrvatskog filo-zofskogdruštva.

Hrvoje Jurić

Mini-simpozij »Vrijednosti umjetnosti«

FilozofskiživotriječkogOdsjekazafilozofi-jupotkrajjegodineobogaćenmini-simpozi-jem»Vrijednostiumjetnosti«,koji jeodržan15.prosinca2010.godine.GostOdsjekabioje profesor Leon Kojen sa Filozofskog fa-kultetauBeogradu,kojiseusvomizlaganju»Waltonovo shvaćanje estetske vrijednosti«dotakao jednog od centralnih pitanja esteti-ke,problemadefiniranjaitumačenjaestetskevrijednosti.OkosnicaizlaganjabilajeteorijaKendallaWaltonakojijeponudiotzv.dispo-zicionalističko tumačenje nastavivši se takonavećpostojećutradicijutumačenjaestetskevrijednosti čiji sunajpoznatiji zastupniciM.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA120God.30(2010)Sv.4(715–742)

Filozofskiživot742

Beardsley i J.Levinson.Analiziravši teorijeovihautorainjihovenedostatke,Kojenjena-stojaopokazatiučemusesastojijedinstveniWaltonov doprinos. Prema njegovoj teoriji,estetskavrijednostjednogumjetničkogdjelajenjegovasposobnostda,kodprikladnona-strojenogsubjektakojisenakanonskinačinupoznastimdjelom(vidigakakotrebaakojeriječoslici,čujegakakotrebaakojeriječo glazbenoj kompoziciji, razumije ga kakotreba ako je riječ o pjesmi ili romanu, itd.),izazoveodređenidoživljajilireakciju.Pojed-nostavljeno rečeno, ta se reakcija sastoji odpozitivnogvrednovanja,odnosnooddivljenjakojedijelomkonstituiraodgovornadjelo,alii izazivaosjećaj zadovoljstva.Kojen smatradajeovozadovoljavajućiodgovornapitanješto čini estetsku vrijednost, ali uz potrebnemodifikacije. Prije svega,moramo paziti dadivljenjeshvatimokaoelementarnuafektivnureakciju,anekaopozitivnivrednosnisud.Uzto,posebnojevažnouvestielementnezainte-resiranosti:djelumoramopristupitinanačinnakojihjumovskikritičarpristupadjelu,bezpredrasuda,osobnihstavovaiočekivanja,sta-vovaotomeštobidjelotrebaloponuditiisl.Tekćetadanašezadovoljstvobitipotaknutosamimdjelom.ProblemuestetskevrijednostiMilicaCzernyUrbanpristupilajesetičkogstajališta,posta-vivšipitanjepostoji linemoralnaumjetnost,odnosnodalii,ukolikoda,nakojinačinmo-ralna dimenzija umjetničkog djela utječe nanjegovuestetskuvrijednost.Ovojeposebnoproblematično u slučaju umjetničkih dje-lakaošto jepoznati filmTrijumf volje LeniRiefenstahl.U izlaganjunaslovljenom»Vri-jednostnemoralneumjetnosti«CzernyUrbanje posebno analizirala i usporedila stavoveM.Kierana,N.Carrolla i B.Gauta, a osimTrijumfa volje analizirala je Trilogiju o bli­zancima(Velika bilježnica,Dokaz,Treća laž)ÁgoteKristóf.ElvioBaccarini i InkaMiškulinpokušali supokazatidaumjetnost,posebnoknjiževna,naposebanijedinstvennačindoprinosimoralnojspoznajitedamožeznatnopomoćipacijenti-ma prilikom psihoterapije. U zajedničkomizlaganju»Umjetnost,moralnaspoznajaikli-ničkapraksa«,Baccarini iMiškulin najprijesu, oslanjajući se na teorijeT. Scanlona,N.Carrolla,M.DePaulaiC.Cawleya,pokazaliukojojjemjerimoralnisenzibilitetvažanzadonošenjemoralnihsudova,dabipotompo-kazalinakojinačinumjetnostmožepogodo-vatirazvojumoralnogsenzibiliteta.Zarazli-kuodfilozofije,kojaseoslanjanaargumen-taciju, umjetnost ima drugačije mehanizmekojimautječenanašuspoznaju.Uovomar-gumentuBaccariniiMiškulinseoslanjajunadistinkciju izmeđusemantičke i ilustracijske

reprezentacije, kojupravi J.Young, te tvrdedajekognitivnavrijednostumjetnostiupravou tome što nam pruža ilustraciju određenogproblema,iskustva,karakterneosobineislič-no,odnosnoumjetnostnamdajeperspektivu–načinnakojizahvaćamoodređenifenomen–putemčegalakšedolazimodorazumijeva-njadotičnogfenomena.Udrugomdijeluizla-ganja Baccarini i Miškulin učinili su korakdalje i pokazali na koji način pričanje pričapomaže pacijentima u procesu psihoterapij-skogliječenja:pričanjepričaomogućujepa-cijentimadananesvjesnojraziniprepoznajusličnostisvlastitimproblemimainatajnačindođudorješenja.IrisVidmarzaključilajesimpozijizlaganjem»Epistemološkatezaestetskogkognitivizma:ima li kognitivizma bez istine?«. Osnovniproblem u raspravama o kognitivnoj vrijed-nosti književnosti jest pitanje kako obranitikognitivnu vrijednost književnosti ukolikone možemo pokazati da književnost sadržiistinu.Vidmarjepredstavilatrigruperazlogazbogkojihjevezaistineiknjiževnostiproble-matična:(i)argumentizprirodeknjiževnosti,premakojemknjiževnostposamojsvojojde-finiciji isključuje istinu zbog svoje fikcijskedimenzije;(ii)argumentizknjiževneprakse,premakojemknjiževnost,zarazlikuodzna-nosti, ne nudi čitateljimagotovopropozicij-sko znanje niti argumente kojima podupiresvoje teze; (iii) argument iz neuhvatljivostiknjiževne istine, koji pokazuje kako nemaopćeprihvaćenog shvaćanja istine koju biknjiževna djela generirala. Kao odgovor naovetriskupineproblema,Vidmarjepokazalakakoseistinauknjiževnostiocrtavaunačinunakojionaostajevjernarealnimsituacijamaipsihologijiljuditejeponudilapluralističkorješenje, prema kojem se kognitivna vrijed-nost književnosti ne iscrpljuje u prenošenjuistinenegounačinunakojiknjiževnostobo-gaćujenašukognitivnusferu.Takoprimjericedjela poputMogućnosti otoka iliNepodno­šljive lakoće postojanjanudeodređenipoglednaproblemeljubaviiseksualnostikojimogupredstavljatiizazovčitaočevustajalištuista-vovimakojeonsamimaotome,djelapoputSrednjeg spolaosvješćujuproblemeskojimsesuočavajuhermafroditi,pjesmepoputBla-keovog Tigra retoričkimpitanjima izazivajučitaoca na promišljanje o problemu dobra izla.Usvimovimprimjerimaočito jedači-talacnedovodiupitanjeistinitostdjelanegoga,sepistemološkogstajališta,primarnoza-nima na koji način ono obogaćuje njegovukognitivnusferuidajemumaterijalzadaljnjepromišljanje.

Iris Vidmar