filozofski zivot

Filozofski ivot

13. Meunarodna konferencija filozofske prakse

TrinaestaMeunarodnakonferencijafilozofskeprakseodranajeuBeograduod15.do18. kolovoza 2014. u organizaciji Institutaza filozofiju i drutvenu teoriju SveuilitauBeogradu iFakultetazamedije ikomunikacijuSveuilitaSingidunum,podnazivomFilozofskapraksakaoprofesijainovaparadigma u filozofiji.Konferencija je okupilaosamdesetaksudionikaizcijelogasvijetakojisupredstavilirazliitemodalitetepraktinogabavljenjafilozofijom.

Pokretfilozofskihpraktiaraokupljenjeokoidejeizlaskafilozofijeizakademskihkrugovaiprimjenjivanjafilozofijskihsadrajaimetoda na svakodnevne situacije. Teorijskafilozofijapritomnegubisvojeznaenjeivrijednost,noufilozofskojpraksinaglasakradafilozofastavljenjenaprimjenutihspoznajaurjeavanju potekoa proizalih iz kontekstasuvremenogaivota.Oblicifilozofskepraksedanassujednakoraznolikikaoiciljneskupine: od filozofskih savjetovalita za pojedinceigrupe(prvojepoelosradom1980-ihuNjemakoj),savjetodavnogradasinstitucijamaitvrtkama,spojedinimdrutvenimskupinama(djeca,umirovljenici,zatvoreniciitd.),dootvorenihradionica,filozofskihcafa,filozofskihetnji i filozofskog teatra,kojisvevie privlae panju profesionalnih filozofa.Dio moguih metoda rada predstavljen je inaovojkonferencijikojajetekdijelomsvoga programa obuhvaala klasina izlaganja.Veidiosadrajakonferencijeodnosiosenaradionice,panele,prezentacijemetodaradateraspravenaplenarnimsjednicama,aorganiziranjeifilozofskicabaretuizvedbiBarbareU.Jones(SAD).

Nakonpozdravnihgovoraorganizatora,konferencija je otvorena plenarnom sjednicomtijekom koje je Lou Marinoff, vjerojatnonajpoznatiji filozofskipraktiardanas,posebice zahvaljujui svojoj knjiziPlaton, a ne Prozak!, prezentirao kratku povijest pokretafilozofskepraksekojisepoeosustavnijeor

ganiziratiprijedvadesetljeakadajeodranai prva meunarodna konferencija. Plenarnesjednice tijekom narednih dana tematiziralesu pitanja postavljanja dijagnoze u filozofskome savjetovanju, racionalnosti i iskustvaufilozofskojpraksi,zatimspecifinostifilozofskepraksenaIstokuiZapadutezakljunotemu buduega razvoja filozofske prakse, okojojjegovorioRanLahav(SAD).

Radionice su predstavile neke od metoda itema filozofskog savjetovanja. Zanimljivuradionicu na temu povezivanja filozofskogasavjetovanja i poslovnoga svijeta odrala jeMinkeTromp(Nizozemska)kojaisamavodiuspjean ured za filozofsko savjetovanje,dodueuNizozemskojukojojnemanjkainteresa zanove i inovativne ideje.Radionicuje meu ostalima odrao i Oscar Brenifier(Francuska), est gost i uHrvatskoj, koji jepoznatposvojojmetodianalitikogapreispitivanjastavovasciljemotvaranjanovihperspektiva u sagledavanju ivotnih problema.Bruno urko i Zoran Koji, uz potpisnicuovoga teksta jedinisudionicikonferencije izHrvatske, takoer su odrali vrlo posjeeneradionice (urko radionicu Igra definiranja,aKojinatemuMobilnafilozofija).Izlaganjasusedotaklapitanjafilozofijeunastavnoj praksi, zatim veza izmeu filozofijei zdravlja u najirem kontekstu, tema sree,emocija,dosadeiusamljenostisagledanihizperspektive filozofije, potencijala analitike filozofije u filozofskome savjetovanju tespecifinihaspekataistonihizapadnihreligijskihtradicijaukontekstufilozofskeprakse.Kaoposebnu zanimljivost valja izdvojitibesplatno individualno filozofsko savjetovanje koje su tijekom trajanja konferencije sazainteresiranim sudionicima odrali neki odfilozofskihpraktiara.

Idokjesjednestraneiznenaujueslababilazastupljenost tema iz podruja filozofije zadjecu, danas zasigurno najbre razvijajuegpodrujafilozofskeprakse,sdrugejestranekonferencijaponudilauvidusvuraznolikostpristupau,ponajprije, filozofskomesavjetovanju.Uraspravamasedotaklaitemaregulacijetakvedjelatnostikojaseurazliitimdra

FILOZOFSKAISTRAIVANJA136God.34(2014)Sv.4(665690)

Filozofskiivot666

vamarjeavakrozrazliitepravneoblike,kaoipitanjeinstitucionalizacijefilozofskeprakseuakademskimkrugovima.

Filozofskim savjetovanjem, kao i drugimoblicima filozofske prakse, danas se ponajprije bave filozofi koji svojim aktivnostimaotvarajuprostorredefiniranjupoloajaiulogefilozofijedanas.Filozofskapraksautolikojeisamafilozofskopitanje,izazovtradicionalnoj filozofiji, poziv na otvaranje filozofije ina njenu nadgradnju posve praktinim aspektimakojipovezujufilozofijskespoznajeimetodespostojeimproblemimapojedinacaiskupina.Filozofskipraktiarireiedafilozofska praksa predstavlja vraanje antikoj ideji filozofije kaomudrosti, koja svojepune potencijale iskazuje tek kroz aktivniangamansvakogpojedincanaunaprjeenjuvlastitoga ivota. U tome smislu filozofskapraksa zaista i provocira tradicionalno usustavljenuakademskufilozofijuijijekritikinabojtijekomvremenaoslabionapoljudrutvenogautjecaja.Novavremenatraeinovarjeenja,aostajezavidjetihoelipokretfilozofskepraksezaistaimatisnageioblikovatinovuparadigmufilozofije.

Ivana Zagorac

23. Dani Frane Petria, simpozij Povijesni svijet

DvadesetitreiDani Frane Petria,meunarodnaznanstveno-kulturnamanifestacijaposveena jednom od najznaajnijih hrvatskihfilozofa,odranisuod21.do27.rujna2014.godineuCresu.ManifestacijajeodranapodpokroviteljstvompredsjednikaRepublikeHrvatskeIveJosipovia,Ministarstvaznanosti,obrazovanja i sportaRH iPrimorsko-goranskeupanije.PoredstalnetemeSPetriemuaritu:Hrvatskifilozofiueuropskomkontekstu(24.27.rujna),kojagodinamasluikaopoligonza istraivanjehrvatske filozofskebatine,iprojektapopularizacijeznanos-ti Znanstveni inkubator trening za znanstvena istraivanja, namijenjenog uenicima srednjih kola, temaglavnoga simpozija(21.23.rujna)bilajePovijesnisvijet.

ValjaistaknutivrlokompetentanProgramskiodbor simpozija Povijesni svijet koji jeovogodinjimradompodigaorealizacijucres-kihskupovananovurazinu.Uprogramskomodborubili suLinoVeljak (Zagreb) pred-sjednik,MarijaSelak(Zagreb)tajnica,Mira

Matijevi (Zagreb) poslovna tajnica,KreimirBabel(Zagreb),HrvojeJuri(Zagreb),WalterSalkovi(Cres)teIvanaZagorac(Zagreb).

Broj sudionika na 23.Danima Frane Petri-a, ukupno 110 izlagaa iz 14 drava (Ujedinjenog Kraljevstva, Rumunjske, Bosne iHercegovine, Slovenije,Kanade,Njemake,Maarske, Srbije, Turske, Grke, Kosova,Finske,ekeiHrvatske),svjedoioiznimnovelikominteresuzaovumanifestacijukaoiodobrojinozemnojrecepciji.Tojebrojkakojaujednospreavapodrobnijuanalizupojedinihizlaganjajersvojimobujmomprelazeokvirejednogprikaza.UkontekstutemePovijesnisvijetraspravljaloseosljedeimpitanjima:Kakavjeodnosovjekaisvijetausvimnjegovimmoguimpermutacijama?Gdjetonopoinjeovjeki/iliprestajesvijet,iobratno?Komepripada izvorna uloga izgradnje ljudskogsvijeta,znanosti iliumjetnosti imati?Kakavjeodnosmikrokozmosa imakrokozmo-sa? Je limogudrugaiji svijet, odnosno jelimoguasvjetskarevolucija?Ovosusamoneka od pitanja o kojima se raspravljalo natemeljusedamdesetakizloenihreferata.Izlaganjasuodrananahrvatskom,engleskominjemakomjeziku.

Nakonpozdravaiuvodnihrijeipredsjedavajuih,LinaVeljakaiMarijeSelak,simpozijskije dio prvog dana slubeno zapoeo plenarnim izlaganjima Igora Mikecina (Hrvatska)Svjetovnost svijeta i Michaela Georgea(Kanada)Svijetkaoprojekt:ljudskisubjektietika. IgorMikecin jeusvojemizlaganjugovorioonainunakojipoimamosamusvjetovnostsvijeta,odnosnoosvjetovnostisvijetakojajeudirektnomodnosusprambitkadueilisvijesti,stavukojibatinimoodantike.Tojenainpromiljanjakoji nadilazipoimanjesvijetakaozbiraraznorodnihbiaipredstavljasekaouvjetsvakommoguemsusretuizmeusvihunjemuobitavajuihbia.Dakle,samaprirodajepodrujebiakojeseunjegovu bitku susree unutar svijeta.MikecinjeanaliziraomisliHeraklita,Platona,Kanta,Husserla i Heideggera te nam ponudio daopetpromislimonjihovetvrdnjeosvjetovnostiinaravisvijeta.MichaelGeorgejekrenuoodtezeBernardaLonerganadajestvarnostkonstituiranaljudskimdjelovanjemkojeimasmisao.George tvrdidaovjeku trenutnojpovijesnoj situaciji nemoe biti dalje od teideje, ali razmatra i ve prisutna nastojanjakojima joj se moemo pribliiti. Integriranjem intelektualnih vjetina i strunou upojedinim disciplinama moemo postepenorazvitietikisenzibilitetkojiebitifokusirannareperkusijeljudskogdjelovanja,kaoinjihovuprevenciju.


Filozofskiivot667

Uostalim izlaganjima togadana,koja su seodvijalautriparalelnesekcije,razmatralesuse teme poput susreta ovjeka i svijeta, odnosadrutvaitehnologije,pitanjapovijestiitradicije, humanizma, transhumanizma i humaniziranja ne-ljudskog Drugog, filozofijepraxisa,aliitemevezaneuzpojedineautore,MilanaKangrgu,FriedrichaWilhelmaJosephaSchellinga,AurelijaAugustinaidr.

UveernjimsatimapredstavljenasurecentnafilozofskaizdanjaizbibliotekeZborniciuizdanjuHrvatskogfilozofskogdrutvaidrugepublikacijelanovaHrvatskogfilozofskogdrutva:Hrvoje Juri, SeadAli (ur.):Filo-zofija i mediji, Hrvatsko filozofsko drutvo Centar za filozofiju medija i mediolokaistraivanja, Zagreb 2014.; Ivana Zagorac(ur.): O sportu drugaije. Humanistiki as-pekti sporta, Hrvatsko filozofsko drutvo,Zagreb2014.;LinoVeljak(ur.):Gajo Petro-vi, filozof iz Karlovca,Hrvatsko filozofskodrutvo,Zagreb2014.;MarijaSelak:Ljudska priroda i nova epoha,NakladaBreza,Zagreb2013.;PredragFinci:itatelj Hegelove este-tike,NakladaBreza,Zagreb2014.Drugi dan zapoeo je plenarnim izlaganjemTomislava Petkovia (Hrvatska) na temuEinsteinoviSchrdingerovpojamsvemiraisvijetaufiziciifilozofiji.Petkovijeodraovrloinspirativnoiopirnoizlaganjeukojemsu doista uivali svi prisutni. Povijesni pregledodNewtonadoEinsteinaiMaxwellateSchrdingera imao je funkciju razjanjenjaosnovnihpojmovaikoncepatakakobisesluateljimaomoguilo,Petkovievimrijeima,davideumupovrhdrvea.Ciljizlaganjabio je pokazati kako epistemike refleksijemoguosvijetlitiaktualnestazekompatibilnograzvojaznanosti,tehnologijeifilozofije.

Nakonplenarnogizlaganjauslijedilojenekolikoblokovajednakozanimljivihifilozofskirelevantnihizlaganjauparalelnimsekcijama,ukojimasuseobraivaleteme:teorijaigara,slobodaigraniceodgovornosti,pitanjepovijesnogsvijetakodDiltheya,filozofijamedija,digitalnisvjetovi,islamskafilozofskatradicijaitd.

Treidanzapoeojeizlaganjimauparalelnimsekcijamaukojimase,meuostalim,raspravljalo o sljedeim temama: odnosphysisno-mos, analogijamikrokozmosmakrokozmos,pitanje sebstva i prirode osobe, budunostovjekaifuturologija,misaoMartinaHeideg-gera,alijenacijaifilozofijaglazbe.

Plenarnaizlaganjanakrajutreegadanasimpozija,kojasusluilakaosvojevrsniuvoduzavrnuraspravu,odralisuGottfriedKenzlen (Njemaka), Znanost kao sekularnamovjerovanjamoderne:usponipadiAlparLoonc(Srbija),Mondijalizacijabezsvi

jetailiprivacijauodnosunasvijet.GottfriedKenzlen u svojem se izlaganju osvrnuo naobeanjakojedonosisuvremenaznanost,ponajvienaobeanjeouniverzalnomovladavanju iosvajanjusvijeta, idejuzakoju tvrdidajenovakulturasekularnemoderne.Doveoje u pitanje korisnost suvremene znanosti,ali i samsmisaonjenognekontroliranognapretka.Drugiplenarniizlaga,AlparLoonc,otvoriojepitanjemogunostigubitkasvijetakao horizonta. Polazna toka izlaganja bioje kritiki osvrt Hanne Arendt na problemotuenja suvremenog ovjeka od svijeta, ausvomjeradukoristioimisaoJanaPatoketeKarlaMarxa.Zakljuno,naglasio jekakopostoji strukturna tenzija izmeu ekstremneekspanzijemondijalizacijeisvijeta,odnosnoprijetnjakojavodipremagubitkusvijetakaostrukturneutkanosti.

Ovogodinji simpozij okupio je i velik brojmladihznanstvenikaifilozofarazliitihistraivakihinteresakojisusvojimuspjenoprezentiranim izlaganjima pokazali kako simpozij,uzzavidnuprolost,imavrloperspektivnubudunost.Organizatorimastogavaljapoeljetijednakouspjeansimpozijiusklopu24.Dana Frane Petriaurujnu2015.godine,kadaetemabitiZdravljeikultura.

Marko Kos

23. Dani Frane Petria, simpozij S Petriem u aritu

Uokviru23.Dana Frane Petria,uCresuseod24.do27.rujna2014.odraoznanstveniskupSPetriemuaritu:Hrvatski filozofi u europskom kontekstu. Ovogodinji jeskup,kakojeuprogramskojknjiicinaznaiopredsjednikProgramskogodboraIvicaMartinovi,voenosnovnomidejomdasenovimistraivakimrezultatimadoprinesetonijojprosudbiouloziiznaenjuPetrievemisliurenesansnomkontekstu.Kaodrugiciljskupaistaknutajeeljadasedajunovipoticajiistraivanjuhrvatskefilozofskebatineucijelosti: odHermanaDalmatina do kraja 20.stoljea.

ZnanstveniskupotvoriojeMijoKoradeizlaganjem Doprinos hrvatskih isusovaca filozofijiprirodeiprirodnimznanostima,kojimje ponudio kronoloki pregled doprinosahrvatskihisusovacafilozofijiprirodeiprirodnim znanostima u razdoblju od 16. do 19.stoljea.U svome je radu obuhvatiomnoga


Filozofskiivot668

istaknutaimenapoputF.Jambrehoviakojije1669.objavioprvofilozofskodjelonahrvatskompodruju,S.Glavaakoji1672.objelodanjujezemljovidHrvatske,J.Pejaeviakojise1714.istaknuokaoautorprvogopisnogzemljopisastaroginovogsvijeta.U18.stoljeuizdvajajuse takoerM.Sabolovi,pisacprvogprirunikageodezijeuHrvatskoj,I.Vitkovi sa svojim matematikim prirunikomiJ.F.Dominsprvomraspravomolijeenjuelektricitetom,potomM.A.deDominis,B.ZamagnaiR.J.Bokovi.Naprijelazuiz19.u20.stoljeesvojimseistraivanjimanapod-rujubotanikeistaknuoE.Brandis,asvojsuznanstvenidoprinosdaliihrvatskiprekomorskimisionaripoputI.Rattkaya,F.Konaka,F.KsaveraHalleraidrugih.

SredinjatemaizlaganjaMihaeleGirardi-Kar-ulinPretpostavkePetrievekritikeAristotela jest pripremaPetrieve kritikeAris-totela. Cresaninova kritika grkog filozofajedna je od relevantnijih kritika u povijestifilozofije, no ona nije samonikla, nego jepripremljena.Petrievukritikupripremajudva tipa kritike: teoloka koju razvija krugokoPletonaiBessarionatehumanistiko-retorikakritikaMarijaNizolija.

Analizirajui trei svezakPeripatetikih ra-spravaHedaFestininapostavljenopitanjeunaslovu svog izlaganja to je Petri u treemsveskuPeripatetikih raspravafilozofiliteolog?odgovaradajecreskifilozofbezsumnjeprvenstvenobioteolokimislilac.

FilozofskamisaoFranePetriapredmetjeinteresaiirilaohakojijeusvomizlaganjuPetrievo otkrivanje smisla Platonova zagonetnoguenjaoprvimpoelimaprezentirao rezultate pomno prouene este knjigetreegsveskaPeripatetikih raspravaukojojPetri kritizira Aristotela zbog nerazumijevanja Platonova uenja o prvim poelima.Platonovouenjeo jednom,kao ivelikomimalom, predstavlja zagonetno uenje kojenije izloiousvojimpisanimdjelima,veutajnimrazgovorima.PoputPlatona,Petriseuestojknjizisluitajnimnainompisanjateizvodinamjernaneslaganja koja trebajuukazatinadubljaslaganjakojavodekotkrivanjuskrivenaustrojadjelaigovoraoprvimprincipima.

U svom izlaganju Neoskolastika u Hrvatskoj Pavo Barii daje sintetiki prikazneoskolastike filozofije kroz tri tematskecjeline:zaetakneoskolastikeu19.stoljeu,apologetskaneoskolastikaprvepolovice20.stoljea,neoskolastikaorijentacijaikranski inspirirana filozofija u drugoj polovici20.stoljea,uokvirukojihse izdvajajudjela i uenjamnogih autora poputA.Krana,J.Stadlera,A.Bauera,S.Zimmermanna,H.Bokovia,F.ancaiK.Balia.

IzlaganjeDraenkaTomiaBonifacBadrovo hrvatskim renesansnim filozofima 1959.usredotoeno jenamisaoBonifacaBadrova(Livno, 1896. Sarajevo, 1974.), franjevca,profesoranaFranjevakojteologijiuSarajevu.TomianaliziraBadrovljevagleditaorenesansnoj filozofiji ihrvatskim renesansnimfilozofima(osobitoJ.Dragiiu,B.BenkoviuiF.Petriu),aliinjegovouenjeovoljiiovjekovuvoljnomdjelovanju.

SnjeanaHusisvojimjeizlaganjemUtopijskauspostavaljudskosti:Petri,More,Campanella ponudila komparativno sagledavanjetrijuutopijskihtekstova:MoreoveUtopije (1516.), Petrieva Sretnog grada (1553.) iCampanellinaGrada sunca(1602.).Bliskostii razlike izmeu spomenutih djela SnjeanaHusiprepoznajeprijesvegaupogledudefiniranjaljudskosti,odnosaovjekaiivotinjetepojmovaprirode,ljudskogiivotinjskog.

PrikaztemeljnihtoakapolemikeizmeuPetria i aristotelovca Cremoninija, koji braniAristotelova poetika gledita, sredinja jetemaizlaganjaeljkeMetesiDeronjiPetrievodgovorCesareuCremoninijunanjegoveprigovoreuzLa deca disputata(1586.).

Rad Natali Hrbud Recepcija djelaDe fide orthodoxaIvanaDamaanskoguPetrievojNovoj sveopoj filozofijinastavlja se, kakosamaistie,naradoveV.CvjetkoviKureleciD.BaliakojisuveukazalinavezuizmeuPetriaiIvanaDamaanskog,alinastojiponuditidubljuanalizutogodnosa.NekolikojekljunihmjestaukojimasePetriu svojojNova de universis philosophiapozivanadjeloDe fide orthodoxacrkvenoguiteljasv.IvanaDamaanskog,prije svegaudevetoj,petnaestoj,esnaestojidvadesetidrugojknjiziPanarchijeteupetojisedamnaestojknjiziPancosmije.

IgorkamperlesvojimjeizlaganjemPrimoTrubar i Matija Vlai Ilirik: podudarnosti,odnosi,razlikepokazaoda,unatoinjenicidaizmeuPrimoaTrubaraiMatijeVlaiaIlirikapostojebrojnedodirne toke,njihovamisaootkrivaibitnerazlikekojeseprijesvegapokazujunakonfesionalnom,ali ioperativnomplanu.

PrepiskaAndrijeDudia,kojaobuhvaagotovo dvije tisue pisama razliite tematike iadresata, tema je izlaganjaVanjeFlegar naslovljenog Razvrstavanje korespondencijeAndrije Dudia (1533.1589.). Dudievukorespondencijunastaluurazdobljuod1554.do1580.,objavljenupodnaslovomEpistulaeIVIuizdanjuInstitutazafilozofijuisociologijuPoljske akademije znanosti i InstitutaknjievnihstudijaMaarskeakademije,Flegar je razvrstala prema vremenu nastanka,jeziku,drutvenompoloajukorespondenataitematici.


Filozofskiivot669

IvicaMartinoviusvomejeizlaganjuVlaievometodoloko djelceDeclaratio tabu-lae trium methodorum theologiae (najranije1558.)predstavioovoVlaievokratkodjelo,nastalonajvjerojatnijezavrijemenjegoveprofesureu Jeni.Spomenutodjelopedagokog je karaktera, namijenjeno studentima,u kojemuVlai tumai tablicu s tri crteakojima se slui kakobi itateljimauspjenoobjasnioupotrebutrijulogikihmetodauteo-logiji.

UizlaganjuPrisutnostJurjaDragiiaudigitaliziranim djelima iz 16. stoljea Brunourkoistaknuojedasunakon1500.godinetiskanasamodvaDragiievadjela(Defensio praestantissimi viri Ioannis Reuchlin,1517.;Artis dialectices praecepta vetera ac nova miro artificio conscripta, 1520.), obadostupna u digitaliziranim bibliotekama (Google Books i Digitalna batina Instituta za filozofiju u Zagrebu). urko je takoer izloioi popis dostupnih digitaliziranihdjela iz 16.stoljeaukojimasenavodeDragiiinjegoviradovi.

Prikaz dobivenih rezultata pretraivanja digitalnih knjinica dao je i Marin MartiniJeri u izlaganju naslovljenom Flaciana(1553.1562.) u digitalnim knjinicama.NjegovoistraivanjedigitaliziranihdjelaMatijeVlaiaIlirika,provedenourazdobljuod15.do28.kolovoza2014.godine,pokazujedasenajveibrojdjelaovogaprotestantskogateologamoepronaiudigitalnojknjiniciMnchener Digitalisierungszentrum (MDZ)pri Bayerische Staatsbibliothek, a zastupljena su i u domaim digitalnim bibliotekamai zbirkama, od kojih treba izdvojiti mrenustranicuFlacius.netiDigitalnubatinuInstitutazafilozofijuuZagrebu.

Temeljna gledita Ivana Brattija izloena udjeluDiscorso della vecchia et nuova medici-na, nel quale si ragiona delle cose ritrovate nostri secoli, et particolarmente delloro arti-ficiale(Venecija,1590.,1592.)inetematskuokosnicu izlaganja Snjeane Pauek-BadarUvidualkemijskitekstIvanaBrattija,prvoghrvatskog paracelsusovca. Bratti nije znaajansamokaoprvihrvatskiparacelsusovackojivjernoslijediuenjeoulozialkemijskogumijeaupripravilijekovanegojeijedanodprvihprirodoslovacauEuropikojijedaoopispitkogzlata.

Zavrno izlaganje, naslovljeno PrisutnostPlatonovefilozofijeudjeluDe essentiisHermanaDalmatina,odralajeErnaBani-Pajni.Hermanovajemisaouspomenutomedjelu proeta elementima razliitih filozofskihtradicija (platonizam,aristotelizam,hermetizam),odkojih sudo sadauveojmjeri sagledaniutjecajiAristotelovefilozofije.IztogjerazlogaradErneBani-Pajniusmjerenna

istraivanje obiljeja Hermanova platonizma, odnosno novoplatonizma imoguiharapskihizvoranjegovapoznavanjaPlatonovefilozofskemisli.

UokvirusimpozijaodranojepredstavljanjetridesetidevetoggoditaasopisaPrilozi za istraivanje hrvatske filozofske batine39/12(7778)(Zagreb:Institutzafilozofiju,2013,656str.).Oovomopsegomvrlobogatombroju,skojimsepredstavilo inovourednitvo,govorilisuErnaBani-Pajni,MihaelaGirardi-KarulinieljkaMetesiDeronji,kojesuseukratkoosvrnulenasadrajnidioobjavljenihtekstova,tesamurednikIvicaMartinovikojijeusvojemobraanjuistaknuodaPrilozinastavljajusdavnopreuzetomkrasnomzadaom(F.Markovi)kojasesastojiubrizizaduhovnonasljee,aliisvijestiovanostidaljnjega rada na istraivanju hrvatske filozofskebatine.Prezentirana je takoer iDi-gitalna batinaInstitutazafilozofijuuZagrebu.O znaenju spomenute digitalne batinedostupnenamrenimstranicamaInstitutazafilozofiju kao i o potekoamavezanima zatakav ambiciozan projekt govorio je MarinMartiniJeri.

Naposljetku, valja istaknuti da se od 24. do26.rujnaodraodrugiporeduZnanstveni in-kubatorkojije,voenidejomdasesrednjokolcimapribliiradnaznanstvenimistraivanjima, ove godine okupio uenike i njihovenastavnikeizZagreba,ObrovcaiSplita.

OkupljeniizlagainasimpozijuSPetriemuaritu:Hrvatskifilozofiueuropskomkontekstu svojim su uspjeno prezentiranimistraivakimrezultatimapridonijeliostvarivanju inicijalno zamiljenih zadataka ovogaznanstvenogaskupa,potvrdivitakoneiscrp-nostotvorenihtemaiproblemahrvatskefilozofskebatine.

eljka Metesi Deronji

2. Znanstveni inkubator

Tijekom23.Dana Frane Petriaprovedenaje zavrna aktivnost projekta popularizacijeznanosti Znanstveni inkubator trening za znanstvena istraivanja(24.26.rujna2014.).TemaovogodinjegaInkubatorabilajeZnanost,demokracija,drutvo.

Projekt Znanstveni inkubator provodi kon-zorcij udruga: Hrvatsko filozofsko drutvo,Hrvatsko bioetiko drutvo iUdruga Malafilozofija.Sredinjuaktivnostprojektapred


Filozofskiivot670

stavljalajeprezentacijarezultataistraivanjakojima su se uenici bavili u ranijim fazama projekta te njihovo sudjelovanje u raduznanstvenogaskupa.OvegodineuprovedbiprojektasudjelovalisuueniciGimnazijeLucijanaVranjanina iz Zagreba, Srednje koleObrovaciPrivatnesrednjekoleMarkaAntunadeDominisaizSplita.

Mentori IvanaBogovi(Zagreb),DarkoToki (Obrovac) i Tina Marasovi (Split) zajedno s uenicima odredili su teme kojimasu odgovorili na sredinju temu ovogodinjegaInkubatora.TakosuIrisGrgurev,StelaKlobas,LucianaDePol iMargaritaKatuiiz Privatne srednje kole MarkaAntuna deDominisazazavrnoizlaganjeobradilitemuUtjecaj znanosti na drutvo,Lucija Jurjevi, Ivana upan, Lucija Josi i Mario Totiz Srednje kole Obrovac istraili su temuDemokracijakrozpovijest,aLovroMifka,NikolaKraljevi,DunjaKoletiiJureMartiizGimnazijeLucijanaVranjaninabavilisuseistraivanjem Povijest demokracije. Uenici su za svoja izlaganjapripremili i saetkenahrvatskomiengleskomjezikukojisu,uzprogramiadresarsudionika,objavljeniupublikaciji23.Dana Frane Petria.Zavrnaizlaganja prezentirana su na zavidnoj razinite su uenici pokazali visokumotiviranost izainteresiranost za aktivan istraivaki rad.Tijekom Inkubatorauenici su takoer imali prilike sudjelovati u radu znanstvenogasimpozija S Petriem u aritu, to im jeomoguilokontaktespotencijalnimbuduimkolegama,uglednimznanstvenicima.

Zavretak 2.Znanstvenog inkubatora bio jepopraenidodatnimdogaanjima.MaaMari,dobitnicabronanemedaljenaMeunarodnojfilozofskojolimpijadi(2014.,Vilnius,Litva)naokruglomestolupodijelilajesvojaiskustvaokopripremeisudjelovanjanameunarodnomenatjecanju.PavoBariiodraojejavnopredavanjenatemuDemokracijaijavnost, Bruno urko sokratsku radionicuDefiniranjedemokracije,dokjetemaradionice koju je vodila Ivana Zagorac bila Oslabimaijakimaudrutvujednakih.Nakonzavretka uenikih prezentacija i rasprave,sudionicimasupodijeljenediplome,koje suim na sveanoj dodjeli uruili predsjednikGradskeskuptineGradaCresaMareloDamijanjevi,predsjednikProgramskogodborasimpozijaSPetriemuarituIvicaMartinoviteuimeCresanked.d.direktoricahotelaKimenMirjanaParat.Uzdiplome,sviueniciikolesudionicidobilisupaketeknjigaobjavljenih u izdanjuHrvatskog filozofskogdrutva. Inkubator je zavren Filozofskomveerom,uzrazgovoreiigresfilozofijskomtematikom.

Uz uenike srednjih kola, u rad ovogodinjegaInkubatorabilisuukljueniiuenici4.

razredaOsnovnekoleFranePetriaizCresa.BrunourkojekrozradionicuZatoelimbitiznanstvenik?uveouenikeusvijetznanosti te ihupoznaososnovamaznanstvenihistraivanja i zadacima znanosti.Uenici subiliposebnooduevljenitimetosuimaliprilikeupoznatipravogaznanstvenika.

Projekt su poduprli Ministarstvo znanosti,obrazovanja i sporta,Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sportGradaZagreba,HrvatskaelektroprivredateMinistarstvoregionalnog razvoja i fondovaEuropskeunije.Urealizaciji projekta pomogli su i Turistikazajednica Cres, hotel Kimen, uprava GradaCresa te kola uCresukoja je bila domainomjavnihpredavanjaidvijeradionice.

Uspjena realizacija Inkubatora i pozitivnereakcijeuenikainjihovihmentoramotivirajuzanastavakorganiziranjaovogaprojekta.

Mira Matijevi

Ciklus tribina Bioetiki utorak

Svakog prvog utorka u mjesecu zagrebakistudentiine-studentskizaljubljeniciubioeti-kuokupljajuseukonferencijskojdvorani2.kataknjiniceFilozofskogfakultetauZagrebu.Razlog okupljanja je izvrstan ciklus tribinaBioetiki utorak koji dovodi strunjakeizrazliitihznanstvenihdisciplinadabi,zajednospublikom,rjeavalimnogamoralnaietikapitanjanametnutanovompovijesnomepohom.OmoguenjezahvaljujuizagrebakojpodruniciHrvatskogbioetikogdrutvaiorganizacijskomtimukojiinestudentiNikolinaavar,RahelaJug,MarkoKosiMarkoKuan. SponzoriUtoraka suGrad Zagreb iFilozofskifakultetuZagrebu.Tijekomjeseniizime2014.odranesuetiritribineoetirirazliite teme:u listopaduodrana je tribinaMoralneimplikacijeipiranja ljudi,ustudenom Utjecaj robotizacije na nezaposlenost,uprosincuKolonizacija svemira teusijenjuBioetikaisestrinstvo.

Tribina u listopadu bavila se temom Moralne implikacije ipiranja ljudi s gostom-izlagaem umirovljenim profesorom Fakulteta strojarstva i brodogradnje SveuilitauZagrebu, prof. dr. sc. Igoromatiem. Jeli ipiranje ljudi doista pametnamedicinskastrategija za konstantno praenje zdravljapacijenata ili sustav nadzora?Ako je sustavnadzora,komeideuprilogkatalogiziratiljudskabiaizato?Takoer,kakogaizbjeii/ili


Filozofskiivot671

regulirati?Akonamipiranjebudenametnutozakonomilinekimdrugimnainom,toeovaprisilnakiborgizacijaljudiuinitinaemzdravlju i pravu na autonomnost i slobodu?Osim upuivanja na ova bitna bioetika pitanja, profesorati govorio je o razliitimvrstamaipovainjihovimfunkcijama,akaofilozof-amater,ioutjecajuprisilnogipiranjanazdravlje imentalno-tjelesnuautonomnostpojedinaca.Zaintrigiranapublikapokualajeu raspravi odgonetnuti odgovore, odgovorekojisetiunaebliskebudunosti,aijaeserealizacija,vjerojatno,odvijatipodbudnimokomVelikogbrata.

Na tribiniu studenom,Utjecaj robotizacijena nezaposlenost, izlagali su aktivist Bazeza radniku inicijativu i demokratizaciju(BRID),BojanNonkovi,prof.dr.sc.BojanJerbi, voditelj Laboratorija za projektiranjeizradbenihimontanihsustavaFakultetastrojarstvaibrodogradnjeiprof.dr.sc.JasminkaLanjaksOdsjekazasociologijuFilozofskogfakultetaSveuilitauZagrebu.Tematribinepotaknuta je rastuom industrijalizacijom imehanizacijomproizvodnihpogonakojipridonose robotizaciji samogproizvodnogprocesa.Onotojezapoelokaoutopijskaidejaoslobaanjaljudiodnajteihfizikihposlovaiotvaranjeprozoranovimslobodama,danasse,najee,koristikaobijegodzapoljavanja ljudske radne snage, imedolazidoporastanezaposlenostiiizumiranjanekihzanimanja.BojanNonkovijegovoriooMarxu,kapitalu i temeljima kapitalizma. Smatra dajeovajnovitrend,trendobuavanjaljudidazapovijedajustrojevima,umjestoobuavanjaljudizaodreenizanat,zapravoproblemkojisenajjaemanifestiraod fazepostfordizma,adolazisamerikogtrita.Takoer,smatradakapitalisttrebakonstantnoulagatiuproiz-vodniproces,aumjestotoga,kapitalistulaejednom,itouradnikakojijejeftin(jergajelakoobuiti)izamjenjiv,imedolazidouniverzalizacijepostojeihiizumiranjastarihzanimanja.Kaedajenevjerojatanparadoksinjenicadaserobotizacijaproizvodnogprocesapoveava,amidanasradimodueiteenoikadaprijeupovijesti.BojanJerbirobotikunazivarazvojnomstrategijommodernogdoba, iakorobotikodoba trajeveposljednjih 50 godina. Prema podacima EuropeRobotics Coordination Action, koritenjemjednogmilijunarobotaotvorenoje3milijuna radnihmjesta.One disproporcije koje sedogaajupriupotrebirobotaipaduzapoljivostidogaajusezbogneusklaenograzvojaismjeraukojemsenaacivilizacijarazvija.JasminkaLanjakgovorilajeorazliciizmeutehnolokogdeterminizma(kojismatradatehnologijakonstruiradrutvo,njegovukulturu,socijalnustrukturuilipovijest)isocijalnih

konstruktivista ili teorije socijalnekonstrukcije tehnologije(kojakaedase tehnologijaoblikujepremazahtjevimaipotrebamadrutva).UsvomizlaganjupronalajesvojevrstankonsenzusizmeumiljenjaNonkoviaiJerbia,smatrajuidaedoistadoidogubitkaniskoplaenihposlovainiestrunespreme,ali, takoer, i do otvaranja novih zanimanjainovihradnihmjestapoputkreiranjavideoigara,dizajniranjasoftvera,servisaiprodajeelektronike i slinoga. Takoer nam donosizanimljivpodatakdajeuSAD-uzaposlenostporaslas29milijunana130milijunaradnikakaorezultatuvoenjatehnologijeuproizvodni proces.Naknadna rasprava vodila se kaomisaoni eksperimenti za publiku i izlagae.Mataloseiraspravljaloodrutvuukojemjesavposaorobotiziran,opreraspodjelikapitalakaonunostiza smanjenjenezaposlenostiteopitanjupostojilimogunostnjegovepreraspodijelebezprolijevanjakrvi.

Prosinaka tribina Kolonizacija svemiradovela je goste-izlagae doc. dr. sc.DavoraHorvatia sa Zavoda za teorijsku fiziku estica ipolja zagrebakogPrirodoslovno-matematikogfakultetaistudentaantropologijeifilozofijesFilozofskogfakultetauZagrebute strunjaka za futurologijuZdravka Popovia.Horvatijezapoeoizlaganjepitanjemzacijelupubliku:Kojijejedinirealnomoguiscenarijkolonizacijesvemira?.Iakosepublika trudila pronai odgovore u najoitijim stvarimapoput proirenjaSunca, prenapuenosti ili ekoloke katastrofe, Horvatije uspjeno uspio izmanevrirati ostanak naZemlji. Eksplozija Sunca e se dogoditi za5milijardigodina,dalekovienotopostoji viestanini ivot, to ga ne ini potpunouvjerljivim scenarijem. Prenapuenost selakorijeiratovima,aekolokekatastrofesupreviespekulativnedabismoihuzimalikaosolidne znanstvene injenice. Jedini realanscenarij,objasnio je, jesugeotermalni izbojikoji (akozbogpritiska ivruineneoduzmuivot u trenutku) ostavljaju iza sebe debeleslojevepraine, tozaklanjaSunce, idebeleslojevepepelanatlu,toostavljamrtvupus-to, nesposobnu za ikakvu obradu i hranu.Meutim, ljudi trenutno nemaju dovoljnoznanjanidovoljnorazvijenutehnologijudabimogliuoperazmiljationaputanjuPlanete,akamoliokoloniziranjudrugihplaneta.Prviinajvanijirazlogjemanjaktehnologijekojanas moe prevesti svemirskim prostranstvima,aodmahjepotommanjaktehnologijezateraformiranjePlanete ikreiranjezatvorenihsustavazaodravanjeivota.Unatotimproblemima, postoje razne tvrtke i organizacijediljemsvijetakojeintenzivnoradenatakvimprojektima.JedanodnjihjeElonMusk,generalni direktor SpaceX.Time se postavlja


Filozofskiivot672

pitanje moralnosti, praktinosti i posljedicadozvoljavanja privatnoj tvrtki da istrauje iprojektira kolonije u svemiru. Tko e imatina njih pravo i tko e ih smjeti naseliti?Adozvolimo li samo najboljima da, potencijalno,spaspronauusvemiru,jesmoliboljiodArijevacaiNacista,bilasupitanjanakojesmo zajedniki pokuali pronai odgovore.ZdravkoPopovinasjeupoznaostemeljnimpojmovima futurologije,poput astrogeologije, komparativnemeteorologije, abiogeneze,egzologijeiksenologije,teobjasnioizuzetnuvanost futurologijeubioetici.Govorio jeoznanstvenojfantasticikaokomentarunadrutvoitehnologiju,aliikaovanimazamisaoneeksperimenteipropitivanjaoposljedicamadananjihodlukaobudunosti.Upoznaonas je i s roleplayingom (igreuloga)poputBlue planetiliTranshuman spacekoje,osimzabavi, slue i kaomisaoni eksperimenti zaprepoznavanjeimoguerjeavanjebioetikihproblemaproizalihiztakvihpitanja.RaspravasevodilaokoStar trektehnologijetewarpitranswarppogona(kojibibilimoguikadabismo imali dovoljno znanja preraspodijeliti energiju na takav nain, tvrdiHorvati),aposebnosedotaklaiprvogBig Brothera usvemiru, s kartom u jednom smjeru, tvrtkeMars One.

Posljednjatribina,odranausijenjunatemuBioetikaisestrinstvo,govorilajeonunojpovezanosti bioetike i medicine (pogotovos obzirom na roenje bioetike unutar etikih pitanja proizalih izmedicinske prakse)te posebnom poloajumedicinskih sestara itehniarakoji,osimmedicinske,imajuivanu socijalnuulogu. Izlagale sudr. sc.SonjaKalauzsaZdravstvenogveleuilitaZagrebiaktivisticaBRID-aAnaVraar.Kalauzjeraz-janjavalamnogeulogemedicinskihsestaraitehniaratenaglasilanjihovopodcjenjivanjeudrutvuisamojpraksi.Praksamedicinskihsestaraitehniaranijelakaodsamogtrenutkanjihovog inicijalnogobrazovanja.Etiku ibioetiku predaju strunjaci poput sociologa(kojisebavesociologijomunutarsestrinstva)iteolozi,iakonijejasnogdjesuteolozimoglisteimedicinsko iskustvo.Sustavobrazovanjamedicinskihsestarajenerijeen,amismojouvijekvrloneiskusniunjegovojprovedbi.Kadadobijudiplomuiprikljuesemedicinskom timu, sestre i tehniari senedoivljavajukao ravnopravni lanovi.Njihovposaoje drugaiji od lijenikog te obuhvaa irispektar struka.Primjerice,nebrinu se samoozdravstvenomstanjupacijenatanegoimestopripadaitekaulogapriopavanjabolestipacijentu,atekodtogtrenutkakreenjihovstvarniposao,odnosnopsiho-fizikabrigaopacijentu i psiholokapodrka.esto su ijedinikojipacijentimaobjanjavajusampro

ces i tijek lijeenja te nain na koji e provoditiostatakivota.Bezobziranaogromnukoliinuilakudostupnostliteraturenahrvatskomistranimjezicima,medicinskesestreitehniarese idaljesmatrasamomedicinskimsestrama i tehniarima,bezpotovanjaza irok spektar njihovih radnih obaveza.Utakvom okruenju kod njih se stvara osjeajbespomonosti imanjevrijednosti,aonikao takvi trebaju pruiti punu skrb, njegu ipodrkupacijentima.Njihovpoloajnijenimalozavidaniuopeneudidastremepotpunoj autonomnosti svog zanimanja.Vraarjegovorilaoutsourcingu usestrinskojstruci.Outsourcingpoinjeodmalih,naokonevanihkadrovaubolnicama.Primjerice,trenutnouDalmaciji vladaoutsourcing djelatnikazapranjerublja.Sobziromnatodabolnicesmatrajudajezapoljavanjeosobljazapranjerublja,kuhanje,ienjeislinodistrakcijaibespotrebantroak,postavljasepitanjetkoeteposloveobavljativikendomkadaprivatnetvrtke,izkojihsedotinikadarzapoljava,nerade.Odgovorjejasanmedicinskesestreitehniari.Timeonidobivajunizdodatnihzadataka,azaistucijenupodcjenjivanja.Sovihrubnihzanimanjanajeeseidesvedubljeidublje, svedoksenezakljuidabolnicanetreba,primjerice,svojudijagnostikuitakosecijelinizzdravstvenihstrukaautsorsaiprivatizira, a zdravstvena skrbpostaje sve teedostupna pacijentima. Umeuvremenu, nebrojenimedicinskitehniariisestredobivajuotkazeubolnicama,apotomsezapoljavajuuagencijamakojeteistebolniceunajmljuju,samosadatehniariisestreimajumanjuplau imanje zatite.Trenutno je u hrvatskomzdravstvuzaposlenooko33000medicinskihtehniaraisestara.Brojkaizgledaprevelikaineodriva,iakojeupraksionapremala.SlikajejednakoloaiuSAD-uiVelikojBritanijigdjejezdravstvoutakvomstanjudasepolakonaputa idejaoutsourcingakojasepokazalapreopasnomzasustavmedicinskeskrbi.Naknadna rasprava vodila se oko sustavaobrazovanjamedicinskih tehniara i sestara,vanostipostavljanjapitanjaonjihovomstatusuudrutvu(jerdirektnoutjeunakvalitetubrigeopacijentima,aliinjihovusamorefleksiju)tesekritiziraotakavneoliberalnimodelupravljanjamedicinskomstrukom,kojineidenarukunikome.

Zimskiciklustribinarezultiraojeveimobujmomznanjaiuvidauneketekuedrutveneprobleme,azavrenjeuugodnojatmosferiispozitivnimkritikama.Organizatoriimoderatorisusesvojskipotrudilipruitizagrebakojpublicidodatanedukacijskiprogramiodlinoosmiljensustavzapromicanjeipoticanjekritikogmiljenja.Dovelisuzanimljivepredavae,prepunenovihinformacija,animirali


Filozofskiivot673

znanja i interakcije eljnupubliku te pruilisigurno utoite svima zainteresiranima zaaktivnosudjelovanjeukreiranjuiusmjeravanjudrutvainjegovihproblematinihdiskursa.Publika ih je, zauzvrat, nagradila eljomzajednakodobrimdruenjimaiuproljetno-ljetnomciklusu.

Suzana Krmarek

Predavanje Ede Pivevia Dobrovoljna eutanazija

Odjel za filozofijuMatice hrvatske,Udrugazapromicanje filozofije iHrvatskokulturnodrutvoNapredakorganiziralisu23.listopada2014.godineuVelikojdvoraniMaticehrvatskepredavanjeprof.dr.sc.EdePivevia(Sveuilite uBristolu) pod naslovom Dobrovoljnaeutanazija.

Konceptualnogledano,predavanjejesadravalotriargumentacijskablokakojimajePivevipokuaodovestiproblemeutanazijedorazluivogrjeenja.Uuvodnojrijei,predsta-viojepoznatibritanskisluajTonyjaNicklin-sona, modanim udarom hendikepiranogovjekakojemjesudodbiozahtjevzadobrovoljnomeutanazijom,akoji jeondasvojomvoljom,odbijajui hranu (navodnou sklopuupaleplua,tvrdedrugiizvori),preminuo22.kolovoza2014.godine.UEuropi,uzBelgiju,NizozemskuiLuksemburg,ukojimajeeutanazijalegaliziranairegulirana,zbogpublicitetaNicklinsonovasluajaporaslesuansedaeVelikaBritanijabitiiduazemljanapopisuzemalja s legalnomeutanazijomu kritinimsluajevima.No,prijepoentiranjasNicklinso-nomuzadnjojfaziargumentacije,Pivevijenajprije odluio razmotriti egzistencijalistiku teoriju o odnosu ivota i smrti, a potomradikalnuKantovuteorijumoralnosti.

Pivevi odreuje smrtnost vremenitost kaobiolokuinjenicuiontolokusluajnost,pridajuiovjekusamoizvjesnostdaseumire,alineidasemoraumrijeti.SlijedeiKier-kegaardove rijei da je ovjek bolestan nasmrt,sugeriradauovjekavladasvjesnosto smrti i da se po tome razlikuje od drugihivihbia,aizegaproizlazeosobneduevnekrize i drutveni problem.Za egzistencijaliste,meutim,tvrdidaizvlaeproblematinezakljukejednomkadaponuspovezivanjemsmrtnosti,bitkainebitka,naimejednomkadaovjekovu svjesnost o vremenitosti tretirajukaomjestopokazivanjasmislabitkauodnosu

spramnebitka.ZaPivevia topovlai tezudasvetojestnastajeiznitavila,atonalaziproblematinomtezom,akouopesmislenomtezom,kojufilozofiegzistencijenedokazujui koju Pivevi nalazi protu-zdravorazumskom.No, ako i pretpostavlja da se ne kosis nalazimaprirodne znanosti, teza o potrebizapostojanjemnitavilanatemeljusvjesnostinijeodrivajernepostojiizravnavezaizmeudvafenomena.Filozofiegzistencijeprevietogaiitavajuizljudskesmrti(izbivstvovanja,tojestizgerunda,kojisugeriradjelatnostanje, a ne entitet) te Pivevi kategorikiodbacujecjelokupnuraspravu.

Tvrdeidaganezanimasmrtkaometafizikisimbol ilikaobiolokorastakanje ili fizikakatastrofa,prebacujeraspravunamoralniaspektusmrenja.Tonije,zanimajugatrisluaja: je limoralno ipodkojimuvjetimanamjernooduzetiivotdrugome,svjesnoriskirativlastitiivot isamsebioduzimatiivot.Iako e se usmjeriti na tree pitanje, uzimavremenaukratkoseosvrnutinaprvadvasluaja.U prvom sluaju, u pitanju namjernogoduzimanjaivotadrugome,Pivevinaprimjeruukidanjasmrtnekazne,poradimogunostisluajnogliavanjanevinogovjekaivota,elisvratitipozornostnatodaseovdjeneradiopitanjumoralnosti,negodaseradiomanjkavostipravnogsustavazbogkojegnijemogueispravnoprovestiidejusmrtnekazne.UprimjerusamoobranePivevipakistiedaseovdjepojavljujemoguasituacijaukojojnemora biti nemoralno drugome oduzimatiivot.Navodeiinekedrugeprimjere,kanaliziraraspravuprema,saeto,sljedeojbinarnojopreci:kategorikadosljednostmoralnogkriterijanaspramkonsenzualnogikontekstualnog moralnog kriterija. Drugim rijeima,nastojipokazati,toeseposebnopokazatiuzavrnojfaziargumentairaspravi,dajeuvijekmoguepronaisluajokolnostiukojemneko kategoriko odreenje moralnosti nijeodrivo,podjednakouprivatnojijavnoj,nacionalnojiinternacionalnojsferi,pokazujuipritom, naroito po pitanju drugog sluajasluajartvovanjaukojemsuprotstavljartvovanje za, primjerice, dobrobit veinei teroristiko rtvovanje pod nedokazivomistinom, povezanost deontolokog kriterija ikonzekvencijalistikog kriterija. U dva koraka,PiveviulaziupolemikusKantomkao autoritetom po pitanju imperativnostimoralnogzakonaizvedenogiskljuivoracionalnimsredstvima.

Problemsamoubojstvapokreepodpitanjemmoralneopravdanostinakonsamovoljneodluke motivirane zakljukom o nevrijednostinastavljanjaivljenja.UfilozofijiKantanemaokolnostipodkojomjesamoubojstvoopravdivojernenosiobjektivnuvaljanost,dakako,


Filozofskiivot674

natemeljupadanaKantovomispitumaksimekojasepretpostavljakaokategorikiimperativ.Pivevineulaziudiferenciranjemaksimaiuvjetaispita,osimtonavodidasamoubojstvonemoebitiodlukaracionalneosobetojestnemoebitiracionalanin.PivevinavodiKantovstavosebeljubljuosobekojaseeliliitiivota,noistiedajetakvotouvidukategorikogimperativadopustivosamouKantovomprimjeru.Akose,meutim,uzmesluajkoji jeest,naimedasesamoubojicaestoliavaivotaupravojersevienevoliiivotnepodnosi,ondakategorikiimperativpostaje upitan. U drugom Kantovu sluaju,sluajupraktikogimperativa,kadaseuobzir uzima samosvrhovitost ovjeka i, premaKantu,samoubojicagakripretvarajuisebeusredstvopostizanjaciljakojinijesamosvrhovitostovjeka(nemoeseracionalnohtjetiunititionotoovjekainiovjekom),Pivevi tezukategorikiodbacujenavodeidasvrhovitostiautonomijauKantanemogunositirjeenjeproblema,naimeprematometo,zakljuujePivevi,moralnostnijetemeljenanaapstraktnomsamozakonodavstvu,negonaslobodi biranja raspoloivih opcija, na bazihipotetikogimperativakojioviseosituacijiukojoj senalazi i ciljevimakoje eli postii.UsputnonegirajuiKantovstavolaganju,Pivevizakljuujedasenpr.usredneopravdanog nacistikog progonaidova nemoeosobu koja lae o mjestu skrivenih idovanazivatinemoralnomzboglaganja.Kazivanjeistineovdjejemoralnoupitno.TimeraskidasKantomjersmatradaKantposveiskljuuje socijalni,drutveni,geopolitikikontekst,premjetajuiraspravuukonzekvencijalistiko-utilitaristikiblok,odnosnoneizreenosenaginjuinaidejudvojnostimoralasobziromnaprivatnoijavno,daklenatradicijuunajmanjurukumakijavelijanskihuvida.

Pivevi problem gura dalje, smatrajui dasuvremeniopikonsenzusopriznavanjupravanasamoubojstvovienepostavljaproblemsamoubojstvatolikomoralnoupitnimkolikosuupitnisluajeviuplitanjatreeosobepomaganje u izvravanje samoubojstva, bezobziratkobili.ProblematreeosobeimogueeksploatacijePiveviseslabodotaknuo,a kratka rasprava nije dala jasna rjeenja.Umjestotoga,vraajuisenasituacijusNick-linsonom,Piveviutvrujedaseuodlucioliavanju ivotamoramo baviti jedino uvjetima svjesnosti i slobodne odlunosti osobeo kojoj se radi, a koja je odluila produljitiilioduzetisiivot.Nijedandrugirazlog,kriterij,miljenje ili stavne smijubiti uvaenijernisuracionalni.Slino,akotoosobanijeu stanjunapraviti,Piveviumjeripomnogiopreznogodluivanjasvodiproblemnaneposredneodlukedrugihosobakojesuzanjih

zaduene.Raspravljai supritombili skloniuzimanju financijskog stanja u obzir i razmatranjunegativnihposljedicaprolongiranjaivotakojeuzrokujetetudrugima,abolesnojosobinitanepridonosi.

Luka Perui

Simpozij Filozofijsko djelo Franje Markovia

UVelikoj dvoraniPalaeMaticehrvatskeuZagrebu 24. listopada 2014. godine odranje simpozij u povodu stote obljetnice smrtiFranje Markovia (1845.1914.) pod nazivom Filozofijsko djelo Franje Markovia.Simpozij je organizirao Odjel za filozofijuMaticehrvatske,odnosnoOrganizacijskiodbor u sastavu: StipeKutlea, BojanMarottii Petar egedin.U sklopu programa simpozija odrano je est veih predavanja u dvatematskabloka,zakojabismomoglireidasunaelnopredstavljalablokoMarkovievojestetici iblokoMarkovievojlogici,uzdodatakpovijesnihistraivanja.DamirBarbariizloio jeMarkovievo tumaenjedivnogitraginog,Tomislavkrbi izloio je KarakteristikeumjetnikihformiuesteticiFranjeMarkovia,eljkaMatesiDeronjiizloilajeDivotnouesteticiFranjeMarkovia,SrekoKovaizloiojeMarkoviilogika,BojanMarotti izloio je O pojmu znaka uMarkovievojlogici,aStipeKutleajesimpozijzavriostemomMarkovievonastojanjeokoistraivanjahrvatskefilozofije.

Nakon uvodnih pozdrava i napomena StipeKutlee iDamiraBarbaria,Barbari je zapoeoskuppokuajemrazmatranjaanalizeMarkovievavienjadivotnog i traginoguhorizontu estetike. Fenomen traginog lakose moe pronai u Markovievu djelu kaokonstitutivnidiohistorijskog i sistematskog,uoblikuskladaijedinstvaumjetnosti,gdjejojonuznjenuvlastitubitpridajesredinjemjestobti umjetnosti uopedabude skladanizmir prividne protivnosti. Posebno mjestozadobiva slikarstvo jer ovladava svjetlom isjenama,naimeomoguujezahvaanjesvakepojavnostiiuzvienihprilika,alisebitumjetnostiupunini stjeeupjesnitvu,osloboenommjerama,ukojemsenanajprofinjenijinain javlja tragedija u odnosima boli, groze,uitka islasti,naimeuoblicimakatarze.Markoviutraginomnalazimjestouvidauodnoslijepog(lijepopokoliiniupreglednoj


Filozofskiivot675

zornosti) iuzvienog(lijepovansvakemjere u apsolutu). Uvid u uzvieno MarkovipreuzimaodKanta iLongina,aligasasvimodvaja od lijepog i imenuje, namjesto uzvienim, divotnim. Specifinost divotnog je uutisku, naime u fenomenu koji se kroz fantazijudogaauodnosuogranienih ljudskihsposobnosti spram apsoluta, dovodei nas umiloudjeprepoznanjaduhovnostiodrijeeneosjetilnog. Tragina katarza dogaaj je epistemikog postignua ovog odnosa izmeulijepogidivotnog.

Tomislav krbi zasnovao je izlaganje oumjetnikimformamauesteticiFranjeMarkovia na Markovievoj tvrdnji da samonekaformamoeizazvatiestetikuugoduusubjekta.Markovieva sklonost ideji forme,odPlatonanadalje,kojajezapravotipZimmermannovog formalizma,oituje senjegovojtvrdnjidajeestetikaznanostoformamaljepotenaonajnainnakojijelogikaznanostoformiistinetenadalje,daonenoseapriorni karakter koji se odnosi iskljuivo na tzv.umjetnikabia.Donjihjepakmoguedoijedino iskustvom, to jest: forme estetikogpokazujunamseiskustvomokojemupotomtvorimopojmove (a ne da imamonpr. estetikepojmove),atespoznajeuvelikojmjerioviseopsiholokimstanjimasubjekta,aneoracionalnom (jasnom) uviaju o estetikom.Odatle u polemici sa ZimmermannomMarkovinalazigrekuuprenoenjusustavadeduktivnelogikenapitanjeumjetnikihformi.Tonisuistovjetnostijerestetikoimasnanuinduktivnunastrojenosttesejednoiznalaziuopim formalno-loginim harmoninostima,adrugouposebnimestetikimharmoninostima odreenima odnosom simetrinosti iproporcionalnostinatemeljukojihsepokazujeionouzvieno.eljkaMetesiDeronji,usvojevrsnomsrednjemputuizmeuBarbarievihikrbievihuvida, nastavila je eksplikaciju znaenjadi-votnog u Markovievu temeljnom djelu oestetici,prijesvegasedotiuigotovotemeljneMarkovievemisliovlastitomprojektu,tojestoonometofilozofijajest:tenjaduhazadohvaanjemtrojedinstvaistinitog(metafizika),dobrog(etika) ikrasnog(estetika).Onokrasnorazdvojenojenalijepoiuzvieno.Uistraivanjimaestetskog,odposebnogznaajajestrazumijevanjeulogepsihologijeupronalascimavezeizmeuosjetilnogiduhovnog(krasoutje i miloutje). U artikulaciji onogdivotnogodposebnevanostipostajepojamfantazije kojim dohvaamo uzvieno unatoosjetilnim ogranienjima. Svako umjetnikodjelo,anaroitopjesnitvo,pobuujepoveza-nouosjetilnihkvaliteta,poputritma,ipsihikih, poput milosti, koji bude u ovjeku

krepku ivost. UMarkovievu djelu znaajanjezakljuakda,ukolikoduevnuietikuljepotunazivamoidejom,aljepotuzbiljskogoblikapojavom,tadamoramoreidaseidejane oituje potpuno u pojavi, a pojava se nezadobiva potpuno u ideji.Naa se recepcijauvijeknalazinegdjeizmeu,utenjikuzvienomijaobiljejapripadajusamoapsolutnombiu.Iztogaproizlazizadatakumjetnikada aplikacijom fantazije kao modusa pojmljenjauzvienostipostavljaonoudjelozadruge.

Sreko Kova ukratko je izloio temeljnepojmoveifenomenekojejeMarkoviistraivao,akojiuokvirnomsmislupokazujunaravMarkovievelogike.Prijesvega,sadrajpojmazaMarkovianijetekskupkoordiniranihobiljeja, nego veliku vanost igra poredakobiljeja.Nadalje,pojmovinemogubitivjeni, iakomogu teitikakvom idealu, ali seuvremenuneprestanomijenjaju,toznaiidasu opseg pojma i njegovo znaenje promjenjivi.Utomprocesu,svakisudzapravopokazuje spojivost obiljeja, odnosnopovezivostnjihovihbti.Usutini,Markoviprimjenjujelokovskopojmljenjepojmakaofunkcijekojaje relativna i zavisi od initelja do initelja,dakle to nisu proizvoljne ideje. Kriterij zaspajanje zbiljskih obiljeja u zbiljski pojamdopustivo je iprovjerljivopremanaeludostatnograzlogakojesefundirauuzronosti.SobziromnaMarkovievdualizamspoznavanja, razvijaspecifianprincipne induktivne,ne deduktivne, nego induktivno-deduktivnelogikeprimjenjivuovakvojprirodipojma,natemeljuegaondaMarkovipodreujeostalediscipline poput matematike ili algebre temeljulogike,dakleokreesekontraBoolea.MnogiodelemenataMarkovieva formalizmamogusepronaiustandardnimteorijamasuvremenelogike.

Bojan Marotti nastojao je artikulirati Markovievupoziciju s obziromnadvijedominantne kole pojma znaka (Charles SandersPiercekojemjeznakreprezentamenili,josemoeradikalizirati:oznanikumjestooznaenika,iFerdinanddeSaussurekojemjeznakdvostranapojavaoznanik-oznaenikili, josemoeradikalizirati:znakumjestopredmeta).UpravonjihovsuvremenikbiojeMarkovi,kojidoduenijerazvijaoteorijuznaka,alijepojamznakarabioizrazitoestoispecifino,prijesvegaistiuiposebnostvezepojma(odreujebitobiljeja)irijei(vanjskiujniznakglavnogobiljeja,nekaoznakpomisli).Nabaziosnovnerelacije,tojePierceovasemioza.Meutim,Markoviuodnosupojmai rijei koristi karakteristian glagol udruivanja,topoinjerezoniratidesosirovski.Urazmatranjusmislapjesnitva,uodnosima


Filozofskiivot676

jezika,rijeiiglasa,glasdobivaantropolokuprednostpotrebitogzvuenja,koje jemeutimnespojivosrijeitajepozicijajakideSaussure.

Stipe Kutlea je u kratkim crtama istaknuoulogu Franje Markovia u zbrinjavanju imarkiranju hrvatske filozofijske batine.Markoviev odnos prema filozofiji openitoistieseiznimnimzahtjevomzaobvezatnostifilozofijskog batinjenja duha s ciljem utvrenjaosobnogidentitetateidentitetanaroda,imejeteorijski,aliipraktiki,sugeriraofilozofijskipoliticum utvorbiduhovnogtaboradomovinemisli,kojomseomoguuje itvarna domovina. U kontekstu produkcijeznanja, zalagao se za kritiko preuzimanjefilozofijskebatine, ali iskljuivo s obziromnazbiljskastanja,tojestnaproblemepostojeegivota.Markovievdoprinosistraivanjimahrvatskefilozofijeprvenstveno jeznaajprve, poetne i dobre studije Bokovievefilozofijekojujestavioueuropskikontekst,kaoiznaajpoticanjafilozofskihkola.Doprinos iznalaenju hrvatskog strukovnog filozofijskog nazivlja takoer ini vaan dioutemeljenja batine. Izuzev ve spomenutihtermina,primjerice:razvrstba bia,osjetilnoilihotee bie,uzrona meusobica, zakonipritezajaiodboja,sijelo due,nesijek,kojimatvorispecifinifaktorvoljnesnageduha.Zaposebnobie,zasamobitnogovjeka,pisateposebak.Homogenost iheterogenost razvijau jednobitnost iviebitnost, au razmatranjunaukadualizmaimonizma,primjenjuje jed-nobije idvobije, i takodalje.Markovi jetakoerdoprinionazivljuizpodrujalogike,upotpunostiteeieliminiratistranonazivlje(primjerice,zaobjektepisatipravorijek,zarelacijuobzirica).Zakljuno, za razliku od drugih skupovaMatice hrvatske koji su uvijek primjerenopopraeni, slaba posjeenost skupa o FranjiMarkoviu, unato strunim imenima i pravovremenimpozivima,dalajenaslutitisvojevrsnoirenezbrinjavanjefilozofijskebatineovih podruja, kao i ponavljanje uzorkanepotovanjasobziromnainternacionalnefilozofije. Preventivno govorei, iz toga vrijediizvuizakljuakdaseokopodizanjasvijestio vrijednosti domae misli valja dodatnoangairati.

Luka Perui

Filozofski teatar 2014.

UHrvatskomnarodnomkazalituodrao se15. studenog 2014. godine prvi Filozofskiteatar,kojiorganizirafilozofSrekoHorvat,a prvi je Horvatov sugovornik bila poznatapostmodernisticaJulijaKristeva.Kristeva jepozvanadabipredstavilasvojuknjiguosvetojTerezijiAvilskoj,apotomocijenilatrenutnostanjeuEuropi.

Povodomotvorenjaprvognastupa intendan-tica Kazalita Dubravka Vrgo izloila jesmisao jednog ovakvog, filozofskog, teatra:Filozofijaiteataruvijeksubiliu,istaknulaje,uzbudljivomodnosu.Nakontoga,predpunu dvoranu HNK-a izala jeAlma Pricakojajestvoriladramaturkupodloguzakas-niji razgovor itajui dio iz novog romanaJulijeKristeve.Odabranidioje,inise,prevedennahrvatskiposebnozaovuprilikujersamromantadjonijebiopreveden.Tijekom45minutaitanjamogaosesteijasanuvidunalijemiljenjasv.Terezije,kaoisteiutisakostilskojspretnostiautoriceteksta.todo nada(SvejeNita)mogloseutinekolikoputauitanju,nakonegabiizlazbioudeliriju,uudnji.Dodue,takavjemitskigovorbioneprohodanveemdijelupublike,meukojimajebiloizaigranedjece,dokjedrugima,kakoseinilo,bionepotrebnodugaak.Razlog prvomemoe biti hermetinost stilakojiizvorimaujednomeiondaokojednogakrui.Razlogdrugomejeduljinaitanjakojebisemoglookarakteriziratikaomonotono,anestrastveno.Izvanovogkonteksta,gledanofilozofijski,sv.TerezijaimalajezapanjujuepronicljivuvidubitStvari,odnosnozanimljivu mehaniku ekspliciranja bti Stvari. RijeimaPisati treba jo, pisati u tijeloAlmaPrica je zavrila svoje itanje zaokruivi,takorei,sentimenttekstaiujednonagovijes-tivitonrasprave.

NakonHorvatovihuvodnihzahvalasvimprisutnimaiorganizatorima,dijalogseprvimpitanjemdotaknuoizvorazanimanjazaradsv.Terezije,anaroitosobziromnaintelektualnozaleeautoriceromana.Kristevajeodmalenabilauronjenaureligiju, iakonijevjernica,aupravokrozopisagonijesv.Terezijezajednosnjomuranjamoustanjetranscendiranjasebesamih,usvojevrsnuekstazu.Oduvijeksu jezanimaliposebniljudi(kaoprimjernavodihomoseksualce).DabiobjasnilaekstazukojuseosjeautekstovimasveteTerezije,KristevasesluiprimjeromLacanakadagovorioenskomuitku. Isti,naime,prolazikroz rijeiispajasesKozmosom.Horvatseslaesautoricom,zakljuujuidajeenskijouissan-ce onkrajsimbolikog.

Sljedeatemakojujevoditeljotvoriotiesestupnjaukojemjesv.Terezijauspjelasinte


Filozofskiivot677

tiziratium,tijeloiduh,temoliautoricudautomsmjerukrenedaljeuizlaganje.KristevagovoridasmominasljedniciGrka,idovsketradicije i kranske tradicije, ali isto takonaglaava i da smo nasljednici sekularizmakoji je u izvjesnom smislu ukinuo prethodne tradicije. Mi smo sad u situaciji, kaeKristeva, u kojoj moemo i morali bismoprevrednovati nae nasljee.U tom smislutrebamosevratitinaodreenepovijesnemomente re-interpretirajui ih. Recimo, trebase vratiti na tumaenje djela svete Terezije.(SvetaTerezijaroenaje1515.godinei2015.se obiljeava pet stotina godina od njezinaroenja, a UNESCO povodom te obljetniceprireujeslavlje.)Kristevanastavljagovoreio tomeda jeTerezijabilaopijenavokabularom svog vremena. Ona opisuje visokeduhovne doivljaje jezikom tjelesnosti, gotovo fizioloki. Uvodi metaforu vode kojuKristeva tumai kao osjeaj gubitka cjelinetijela.Takoerautoricavidiumetaforivodefuzijuizmeutjelesnosti(vagine)iboanskemoi koja oplouje. Treba itati Terezijukao nastavakPjesme nad pjesmama, reklajeKristeva,vraajui senametaforuvode iizvodiztekstovasameTerezije:Tojevodakojameiniaktivnom.(SvetaTerezijajeudesetgodinaotvoriladesetsamostana.)KakobiseuvelosvetuTerezijuukontekstreligije,te razjasnilo njenomjesto u tom kontekstu,Kristeva publici objanjava tko su mistici.Koncentrira se na ene: Veinamistika suenekojenijeusebe;dodue,Terezijanalazisnaguuerotikomizegaizlaziinjezinstil. Ona je svjesna da nije filozof, tovie,vieputatoponavlja.PisanjejeTerezijinainrazumijevanja.IskustvosveteTerezijetakoerje,nastavljaKristeva,poetakbaroka.Akosmouzautoricu,tadmoemouvidjetidabeztogiskustvanebibiloMozarta,Diderota,libertinage, Casanove, Voltairea, Rousseaua(iakotozvuipretjeranoipomaloneozbiljno,autoricavjerojatnoovdjekarikiradabiosvijestilavanostsvakogpovijesnog dogaaja).Autorica nagovara na vraanje povijesti iuenjuizpovijesti:Midanasneznamotonam nae nasljee donosi, zakljuuje ona,uznapomenuda je, iakomistik,sv.Terezija1970.godineproglaenaprvomnauiteljicomCrkve.

Sreko Horvat ovdje primjeuje paradoks:Nije liudnoda imamosvetuTerezijukaoprvunauiteljicuCrkve,asdrugestranetakonepoten i neravnopravan odnos prema enamauiizvanCrkve?Kristevautomenijevidjelaparadoks.Morasenapravitifinadistinkcijaizmeumistikai,recimo,asnihsestarakojeobavljajusvojudunost.Mistikaje unutarnje iskljuenjekatolianstva, kaeKristeva.Tosurijetkiljudi,udniljudi.Tere

zijajemistik,stogajeodCrkvetolerirana(toidaljenepokazujezatojeproglaenanauiteljicom,atonijesamovanjskiveiunutarnji paradoks sameCrkve Horvat je dobroprimijetio,nonatemusenisuvraali).Misticizamjesamosrcekranstva,kojekanonizrazliitih razloganemoeprihvatiti.MisticidovodeupitanjeisamopostojanjeBoga,recimo,sv.Terezijapie:BogjeSveiNita.Oniotvarajuputfilozofiji,iakonisufilozofijasama.Terezija izlazi enstveno i predana jetemi,alinijefilozof,njezinjepoglednareligijufikcija.No,kakokaeHusserl:fikcijajevitalnidiosvihznanostiduha.Nemoemosebavitiznanouduhasamouzpomohladnihkoncepata.Kristevazakljuujedaestanje u Crkvi ostati nepromijenjeno, imemisli na odnos premamisticima.Crkva elizadrati svoje temeljne tradicionalne vrijednostiipostavke.Crkvineodgovaraateistikaistina, koja nije apsolut, ve svakodnevnaborba,kakojerekaoBenediktXVI.jednomprilikomnaskupukoji jesluala iKristeva.Nama je, dodue, cilj doi do antropolokeistinekojaseodraavakaopotrebazavjerovanjem.Toje,smatraKristeva,dobarpoetakizakritikusamogvjerovanja.

HorvatiKristevadaljesurazgovaralioodnosu francuskog i bugarskog, koji je autoriinmaterinji jezik.Kroz aluautoricazakljuujedajoj jematerinji jeziksadfrancuski,toseuvrstilonakontojenafrancuskombilamajka.Nafrancuskomtakoerizraavasvojuerotinost.Kristevajeobjasniladajenafrancuskomistotakodoivjelasvojintelektualniiakademskiradtenebinasvommaterinjemjezikumoglaizrazitionotomoeizrazitinafrancuskomjeziku.Uzbroju,zakljuakjedasenastranomjezikuKristevaosjeaslobodnije (iako Ciorana naziva jadnikom kadase boji zarobljenosti u materinjem rumunjskom). Horvat je potom naveo diskutabilantekstJulijeKristevepodnazivomBugarska, tugo moja.UnjemupiekakoBugaripateodkorupcije, nasilja, netrpeljivosti u drutvu islino.MoemolireidaEuropskaunijapatiod slinihproblema?Zatobi tobioendemBalkana?Kristevaodgovara:Napisala samtajtekstizvierazloga.Jedanjerazlogaktualnasituacija.UovomsedijeluEuropeborimosasiromatvomteseneininitadasepribliimoEuropi.Naimladiiveupatnji, kaeKristeva.Mladi se osjeaju ponienima,punojenjihnezaposleno,traeizlazu emigraciji. Jedno je obrazloenje situacijetodaseEuropaprebrzoplaniralakonstituiratikaocjelina,neprepoznajuispecifinostisvakepojedinedrave.Utekstusampromatralamaneinedostatkekakokatolianstva,takoipravoslavlja to se nije dopalomojimbugarskimkolegama,reklajeKristeva.Mogu


Filozofskiivot678

ejedajetorazlogantagonizmaprematomtekstu.Pravoslavljenemaelementslobodnogsubjektakojiimakatolianstvo.Pravoslavnasecrkvapodvrgavapoliticinepropitujuiju.Katoliki subjekt otvoren je za djelovanje,traipolitike razlogesvojepobune.Kadsepravoslavac buni, rui cijeli sistem. S timzakljukom, u sred govora autorice JulijeKristeve,voditeljSrekoHorvatprekidaizlaganje iprelazinapitanja i odgovore,nakonkojihsezahvaljujepublici teustajesfoteljeuznakpotovanjagledateljimakojiKristevuispraajudugakimpljeskom.

Na kraju, sa eljama da Filozofski teatarnapreduje ikaoprojekt raste,valjazahvalitiglavnom organizatoru Horvatu za energijuuloenuukonstituiranjejednogovakvogprojektakoji semoe tumaiti i kao svojevrsnipokret, pogotovo uzimajui u obzir stanjeduhaudananjem(hrvatskom)drutvu.FilozofskiteatarsJulijomKristevomnijebiojedini takavdogaaj.naime,veje14.prosincaorganiziransusretstalijanskimpiscemNiccolmAmmanitijem,kojije,dodue,vienaginjaotradicionalnijemintervjuuokovezeelemenata njegovih romana s faktografijomAmmanitijeva ivota, za razliku od filozofskipotkovanogsusretasKristevom,noveuprvomkvartalu2015.godineuHrvatskonarodnokazalitestiie imenapoputSlavojaiekaiThomasaPikettyja.

Roni Rengel Luka Perui

Simpozij Filozofija i tjelesnost

GodinjisimpozijHrvatskogfilozofskogdru-tvaodranjeod27.do29.studenog2014.godineuztradicionalnogostoprimstvokolskeknjigekojajeosiguraladvoranezaodravanjesimpozija.SkuppodnaslovomFilozofija i tjelesnost okupio je 65 izlagaa razliitihstrunihopredjeljenjaizetiridrave(Bosnai Hercegovina, Hrvatska, Slovenija, Srbija)u nastojanju da se artikulira tjelesnost kaoosnovnifenomenljudskeegzistencije.Buduidatrendrehabilitiranjatjelesnostinijesvojstvensamofilozofiji,negoidrugimsferamaljudskogmiljenja,djelovanja i stvaralatva,ukljuujuikakoholistikiusmjereneprirodneznanosti, tako i socijalno-ekonomsko-politikuteorijuteumjetnosti,organizacijskijeodborotvoriosimpozijzazainteresiraneistraivaesvihstruka.Ovogodinjaposebnosttakoerjedavanjeprostoramlaimistraivai

ma,ukljuujuionenaakademskojrazinibakalaureata,kojiseuistinunisupokazalinitamanjekompetentnimaodsvojihuitelja.

Uvodne rijei predsjednika Hrvatskog filozofskogdrutvaVladimiraJelkiaidomainaAnte uula postavile su tematske temeljetrodnevnog skupa, a izlagai su istraivaliiznimnoirokspektarproblemaiznajrazliitijihperspektiva,omoguujuinatajnaindrugim sudionicima aktivno uenje i razvijanjevlastitihistraivanjakojasenunopovezujusistraivanjimakolega.Prvidansimpozijabiojepodijeljenu estmanjih tematskihblokova,premaujuidesetaktivnihsati izlaganjairasprava.Drugi jedandoniopet tematskihblokova,azavriojespopratnomgodinjomskuptinom Hrvatskog filozofskog drutva,dokjetreidandoniotritematskabloka,zavravajui u neto kvantitativno blaem, alinemanjekvalitativnorelevantnomintenzitetumisli.

PrvoizlaganjenasimpozijuodraojeZdravkoRadmansInstitutazafilozofijuuZagrebu.RadmanovoizlaganjeAheadness:kadtijeloznaunaprijedsastojaloseoddefinicijeianalizeovognovoskovanogizrazakojiautoropisuje kao anticipatorni kapacitet tjelesnogbivanja u svijetu, tj. anticipatornu sposobnostumadauodmakuodaktualnogstvoridojamkakosmoveoduvijeknazoniusvijetu(being always already in the world).SvojajeteorijskauporitaRadmanformuliraounutarfenomenologijeikognitivnihznanosti.

Goran Sunajko iz Leksikografskog zavodaMiroslavKrleausvomjeizlaganjuKadtijelo progovara istinom: filozofski diskurstjelesnosti DenisaDiderota predstaviometafiziku relaciju tijeloum (dua) u okvirufilozofije prosvjetiteljstva. Um (duh, dua)je,tvrdiojeSunajko,joodantikihvremenaimao primaran i nadreen poloaj u odreivanjuistineuodnosunatijelo.Tekodpojaveempirizmaisenzualizmatijelopoinjedobivati jednakovrijednuspoznajnuulogu,to jeSunajko ipokazaonaprimjeruanalize radikalnog senzualizma uDiderotovom romanuIndiskretni dragulji.

Osnovno polazite izlaganja Emergencijamentalnog/racionalnog i potiskivanje/marginaliziranje tjelesnogVanje Bora s Filozofskog fakulteta u Zagrebu bilo je dekonstruiranje odnosa umtijelo te posljedinipokuaj osvjeivanja temeljnosti tjelesnog.Emergencija mentalnog/racionalnog miljenja,kakojunazivaBor,ufilogenetskomsekontekstuoitujepotiskivanjem imarginaliziranjemtjelesnog,tojeukonaniciobiljeilo znatandio povijestiZapada.S obziromnauvodnudekonstrukciju, pojam tjelesnostivalja,smatraautor,zdravotranscendiratiiin


Filozofskiivot679

tegrirati, to je karakteristino za integralnomiljenje.

SandroSkansiizZagrebaseusvomizlaganjuP=?NP,kompleksnostizraunaikompatibilizam:postanakslobodnogumaudeterminiranom tijelubavio tradicionalnim filozofijskimpitanjemoodnosuumai tijela.Nastojalosekontekstualiziratiproblemslobodnoguma kojeg posreduje determinirani mozaki prezentirati valjano kompatibilistiko stajalite na tragu funkcionalistike teorije. ZarazlikuodPutnamovogizvornogargumenta,SkansijevsepristuptemeljionapretpostavcinedeterministikihTuringovih strojeva, aneuobiajenihprobabilistikih.

MarkoKossFilozofskogfakultetuuZagrebuizlagaojenatemuTijelokaostrojproblemtehnoloke orijentacije drutva. Poevi skraimpregledomhistorijepojmatehne,Kosje centralnopitanje svog izlaganja, na traguJacquesaEllula,formuliraonasljedeinain:ukolikoprepoznajemosuvremenutendencijupercepcijeljudskogtijelakaostroja(prirodneznanostiitehnologija,npr.)kaodominantnu,predstavlja li takva tehnoloka orijentacijadrutvasvojevrsnuopasnostzakulturuimeuljudskeodnose?Autorjenastojaopokazatidasemoguismjerpromiljanjaovogproble-makrijeuanaliziosnovnihpretpostavkidiskursa, tj. u elementarnijim pitanjima poputtojesuvremenodrutvo?ikakavjeodnostehnologijeidrutva?.

LukaPeruisFilozofskogfakultetauZagrebunastupiojeuspekulativnomtonustemomShemastazijabudunosti:btkaoagon.Perui jeproblematiziraoodnosagonlogos sishoditemuHeraklitovunaukuosabiruem jednosvega isobom samim usuprotteeem.Suvremenotehnoznanstvenodrutvopromatraojeukontekstuopehistorijskenapetostirealistikogiutopistikogdjelovanjaipritomuveonovipojam,shemastaziju(:oblik;:zastoj),tendencijuproizvoenjamodelaponaanjakojiteenihilizacijifenomenalogosa.Agonjeostaosvojevrsniehoprvogdanasimpozija.

Marija Selak s Filozofskog fakulteta u Zagrebu u svom je izlaganju Metahumanizam i metatijelo predstavila filozofijski iumjetnikiprojektJaimeadelValaiStefanaLorenzaSorgnerainjihovukoncepcijumetatijela.Zamiljenkaosusretosnovnihpretpostavki posthumanizma i transhumanizma,metahumanizamkoncepcijom relacijskog ti-jelanastojiiionkrajtranshumanistiketezeo odtjelovljenju. U izlaganju se posebnoosvrnula namogue destruktivne posljediceovjekovakonanogodtjelovljenjaodsvijetaiprirode.

U kontekstu sociologije i filozofije starenja, Zdenko Zeman iMarijaGeiger Zeman

s Institutadrutvenih znanosti IvoPilaruZagrebu izloili sunekezakljukezajednikogistraivanjapodnaslovomImamsijedukosu, imam bore na licu: o tijelu i starenjuiz perspektive starih osoba. Prezentirali suanalizu svakodnevnih iskustava, tjelesnihpredodbi (body images) i strategija upravljanjatijelomkoristeiseiskazimakorisnikaetiriju domova za stare i nemoneosobeuZagrebu.

IvanMarkei,takoersInstitutadrutvenihznanostiIvoPilar,svojujeanalizumodernog vrednovanja ljudskog tijela izloio podnaslovomIzraunljivevrijednostiljudskogatijelausuvremenomdrutvu.PozivajuisenauvidHansa Jonasao ljudskom tijelukaopolazitunaenajobuhvatnijeekstrapolacijeucjelinuzbiljnosti,autorsepitaoimpliciralitakvaevaluacijatijelainjegovumonetarnuvrijednosticijenu.Autorjeponajprijegovorio o izraunljivim vrijednostima ljudskogtijelakaocjelineteopovijesnimisocio-kulturnim imbenicima koji determiniraju vrijednost(cijenu)tijelainjegovihpojedinanihdijelova.

Izlaganje Invalidnost: legitimitet objanjenjaJosipairiasOdjelaza informacijskeznanostiSveuilitauZadruotvorilo jediskusijuoetikimipravnimproblemimainvalidnosti. Krenuvi od analize metodolokihproblemasvojstvenihpsihologiji(kvalitativnii kvantitativni istraivaki nacrt, psihoterapijskeparadigme)natemeljukojejekonteks-tualiziraovlastito iskustvo,autor je istaknuopotrebu i pokuao formulirati integrativnipristupproblemuinvalidnostiuprizmifilozofijskogsavjetovanja.

Vesna Ivezi iz Zagreba svoje je izlaganjeSmrtonosnosttijelaodbestjelesnostipre-ma cjelovitosti posvetila problematizacijikoncepcije suvremenog tijela i tjelesnosti.Kao ishodite je odabrala klasinu filozofijskudihotomijutijeloduhikranskimoralnihabituskojitijelosmjetaudomenupropadljivog i podlonog grijehu. Bestjelesnost uvidu posvemanje suvremene liberalizacijei komercijalizacije tijela figurira u mnogimdrutvenimmodusima(moda,prehrana,novicelibat) i za autoricu predstavlja jedan odizrazaovjekovakontinuiranogodvajanjaodprirode.

Damir ubi s Veterinarskog fakulteta uZagrebu u svom je izlaganju Lijeiti tijeloili brinuti se za cjelinu holistiki poglednaivotponudiokritikiosvrtnamodernumedicinu i veterinarsku praksu iz holistikeperspektive. Oslanjajui se na raznorodneperspektive i tradicije,ubi je tematiziraoholistikipojamosobnogzdravljasobziromnaPlatonoveopaskeolijeenjutijelaineizostavnostibrigeodui.


Filozofskiivot680

TamaraSertiizCentrazaintegrativnirazvojuZagrebuizlagala jena temuInteligencijatijela osobni razvoj i integrativna tjelesnoorijentirana psihoterapija. Integrativna tjelesno orijentirana psihoterapija objedinjujevanost povezanosti uma, srca i tijela.Autorica je kritizirala zapadnjake psihoterapijske metode zbog pretjeranog fokusa naemocije i ukazala na nekoliko istonjakihprimjeraintegracijepoimanjazdravljatijelaiuma,apotom iduha.Serti jezakljuiladaje neophodnost iskustvenog, dakle tjelesnogdoivljavanjamisliiosjeajatemeljnapretpo-stavka integrativne tjelesno orijentirane psihoterapije.

Venoonli,BoranBeri, Sanja Smojver-Ai iVladimirTaki s Filozofskog fakulteta u Rijeci odrali su timsko izlaganje natemu Multidsciplinarno poimanje tjelesnogvjebanja.Analiziralisuimbenikepogrenihpercepcijaomanjku tjelesnogvjebanjaikretanjaustanovnitvutespekuliraliomoguim uzrocima marginalizacije tjelesnogobrazovanja u kolstvu i tjelesne rekreacijeopenito.Nunostreevaluacijevrijednostitje-lesnihaktivnosti, tvrdeautori, jasnajeizrecentnihmedicinskih saznanja o povezanostitjelesnog zdravlja, emocionalne stabilnosti ikognitivnihsposobnosti.

EnisZebi izZagreba svojim je izlaganjemnatemuYippieshodajuereklameiliaktivistioslobaanja?potaknuoburnuraspravuokontrakulturi,tijekomkojesusediskutantidotaknuliraznihfenomena,odsimbolikedugemukekosedointepretacijestihovapjesamaLanogFranza.UsamomjeizlaganjuZebipokuaopolitikiiumjetnikikontekstualiziratijipije (YIP,Youth InternationalParty)sobziromna suvremenepercepcije ikritikekontrakulturnih pokreta ezdesetih, koje suveinompodijeljeneusvojimocjenama.

JosipirisOdjelazainformacijskeznanostiuZadruiRuaKovaeviBiliizZadrazajednikosuizlaganjenasloviliKlasificiranjeuitkanekiepistemolokiproblemiuseksologijiipsihopatologiji.AutorisuukazalinanekeproblemeuklasifikacijipsihopatologijeanalizompovijesnihiparadigmatskihpomakausistematizacijiljudskeseksualnostikroztrivelikerevizijeDSM-a(Dijagnostikogistatistikogprirunika).SvojasupolazitairiiBili identificiraliupsiholokojpotrebi zamoralnimprosuivanjem,moralizacijiseksualnosti u psiholokoj praksi te klasificiranjuseksualnosti.

Suzana Krmarek s Filozofskog fakulteta uZagrebuiIvanBauernfreundsVisokekolezameunarodneodnose idiplomacijuDagHammarskjldusvomsuzajednikomizlaganjuSeksnasvagdanjianaliziraliglaz

benuindustrijuipercepcijeseksualnostiitjelesnostiumasovnimmedijima.Uformulacijiproblemadotaklisusetendencijemoralizacijeseksualnostiujavnomgovorutezakljuilisispitivanjemgranicamogunostiregulacijeeksploatiranja tijela i tjelesnosti umasovnojkulturi.

U izlaganju Telo, egoizam, narcisoidnostSlobodanSadakovsUniverzitetauNovomSadu formulirao je kritiku egoizma i narcisoidnostikaostrukturnihfenomenamoderneindividualnosti. Sadakov je govorio o demobilizacijijavnogprostoraikonzekventnojravnodunostiumodernojmeuljudskojinterakciji,posebnouoblikudiskursabezosjeajnosti.NatraguTaylora,zakljuiojedabijegu privatno zadovoljstvo (opsesije izgledom,zdravljem,seksomitd.)moevoditiobjektivnomgubitkupolitikemoiinovomovjekovuotuenjuodjavnesfere.

JosipBerdica sPravnog fakultetauOsijekusvoje je izlaganjeTijelo-narcizammodernogdrutvautemeljiona teziotijelo-narcizmu, suvremenoj narcistikoj paradigmitjelesnosti.Tijelo-narcizamjeidealkultureoboavanjatijelaukojojoblikovanjevlastiteslike(tijela),kakotvrdiautor,postajeglavnimedijkomunikacije.Berdicajeukazaonausponsocijalnihmrea(posebiceFacebooka)ukoristsvojihteza,unatopriznanjudajespletomivotnihokolnostiisamkorisniktakvihusluga.

Posljednje izlaganje prvog dana simpozija,znakovitonaslovljenoTorbarenjezaborava,pripalojeSeaduAliusaSveuilitaSjeveruKoprivnici.Sredinjepitanjeizlaganjabilojeono o zaboravu emancipacije ovjeka i njegoveosjetilnostikojemsvjedoimouvremenimamasovnihmedija.Alievikomentarinateroristike napade jedanaestog rujna 2001.izazvali sumijeane reakcije u sluateljstvuiznatanjedioraspravebioposveenpitanjuprimjerenostiautorovapristupaiteme.

DrugijedansimpozijazapoeosizlaganjemVladimira Jelkia s Filozofskog fakulteta uOsijeku na temu Tijelo kao veliki um, ukojemseodredilaNietzscheovakritikatradicionalnogpojamsubjektautritoke:subjektje nepoistovjetiv sa supstancijom, subjektnije svjesno ja nego je to njegovo tijeloi,nakraju, subjektneposjedujeistium.Intencija autora bila je pokazati zbog egaNietzsche daje prednost tijelu pred umom iobjasnitikakojetoutjecalonakasnijeredefiniranjesubjekta.

HrvojeJurisFilozofskogfakultetauZagrebuizloiojereferatTjelesnostkaoudoredniproblem:Kantiposljedice,priemujenastojaopokazatidakritikaKantakaoprimjerabestjelesnogfilozofiranjanijeupotpunosti


Filozofskiivot681

opravdana.JurijeizluiorelevantneKantovetezeotjelesnosti,prvenstvenonatemeljuMetafizike udorea,teihkritikirazmotriounjihovojvaljanostiilizabludjelostisobziromnaetikepostulateizKritike praktikog uma,pozivajui pritom na razmatranje problemadosljednostiuraznihistraivaailisljedbenikaodreenihfilozofijskihsistema.

Tomislav Krznar s Uiteljskog fakulteta uZagrebudaojepregledtemeRazumijevanjeivotaudjeluOrtegeyGasseta.Upregleduje posebno naglasio konceptualne napetostiovjektijelo, ivottijelo i ivotsentiment,priemuseoslonionaOrteginukritikuracio-nalizma.Sredinjemjestouraspravizauzelojedjelotema naeg vremena,ukojemOrteganastojirazloitikljuniproblemodnosauma(racionalnosti) i ivota (vitalnosti), a itavaproblematika tjelesnosti dodatno je produb-ljenaanalizomrazmatranjaizdjelaStudije o ljubavi.

LidijaBernardiizZagrebaizloilajeosnovne postavke Uexkllove teorije u izlaganjunaslovljenom Animalno tijelo i ontologijaivotinje:Uexkll i biofilozofija.Raspravajezaetausvjetlutjelesneinferiornostiovjekabolesne ivotinjeukojegkulturnanadogradnjakompenzirapomaknutostizcentra prirode. Namjesto toga, ivotinja ivi usvomtijelu,kaodasamotojest,aUexklljerazmatraopotencijalnesubjektivnestvarnostiivotinja,odnosnostvaranjasubjektivnihrealnosti (Umwelten) koje specifino obuhvaajujedinkuinjenokoli,razmatranjakojasuiz perspektive povijesti filozofije relevantnazbogutjecajanavelike istraivaeudvadesetomstoljeu.

AndreaRatkovisFilozofskogfakultetaUniverziteta u Novom Sadu u temi Medijskeeksploatacijetelesnostiusvrhupromovisanjairealnih telesnih ideala istraila je pojavnostina temeljukojihmedijski sustavinoseodgovornost za industrijalizaciju tjelesnosti.Nametanjem kriterija tjelesne ljepote ciljajuna eksploataciju prirodne nesvrenosti i pritom stvaraju probleme tjeranjem na lov zaidealimakojinisumogui.Utomjekontekstuizrazitovanoistraitisveizraenijemedijskemanipulacije koje pogaaju ovjekovosnovnimoduspostojanja.

Biljana Kai s Odjela za sociologiju Sve-uilita u Zadru izloila je temu Rodna tijela,hegemonijskeprakseimodusirazvlaivanja,kaosvjedokinjaradikalnepotencijalnosti tijela idiskursa tjelesnostizauzimajuikritikupozicijuspramhegemonijskihpraksimnogostrukih podinjavanja i zlorabe rodnih tijela. Nastojala je artikulirati nekolikosituacija rodnih tijela (maskulino-ratnikatijela,prekarnatijela,spolna/rodnatijelakao

predmettrgovine,itd.)kojaupregnutaubiopolitike reimemilitaristike ineoliberalnekapitalistikeekonomijeuprizorujusuvremenemoduserazvlaivanja,depolitizacijeiago-nistiketjelesnosti.

Lilijana Burcar s Filozofskog fakulteta uLjubljani izloila je temuPatrijarhalna tjelesnaupisivanjainjihovaulogauodravanjuzapadnjakog neokolonijalnog diskursa omodernosti usmjerenoj protiv tradicije. Natemelju komparatistike studije klasinogromanaThe House on Mango Street(S.Cisneros)istrunogdjelaRegulating Aversion (W.Brown), objanjava oblik ideologije zapadnjakogliberalnogfeminizmakojibrieproblem patrijarhalnih tjelesnih upisivanja kojaleeupodloziivota tzv.zapadnjakihenaiprojiciraga jedinouzajednicekojeZapadnastavljakonstruiratiiobiljeavatikaosvojerasiziranedruge.

Ivaokii izZagrebapredstavila je referatTijelokaoiskonskiinstrumentpromiljanjai djelovanja gdje je istraila razumijevanjetjelesnostikrozsvjetovnuimitoloko-religijskutradicijukodBataillea.Potomseposebnonaglasilo erotizirano tijelo i seksualnost natemeljuFoucaulta,izegasepovuklapovez-nica i poredba s teorijom JudithButler kojarekonstruirashvaanjetjelesnostiiidentiteta,ponajvieuobratuupoimanjuroda,tvrdeidatijelokaomedijsluiusvrhesvihdrutvenihodnosa,aponajviekaomanifestiranjemoi.

AnitaLuniizSplitapredstavilajetemuOdMarxadoFoucaulta:laovjekaitijelokaomanifestacijadrutvenihodnosa,pokazujuida Foucault, kao i Marx, individuu promatra prije kao rezultat drutvenih odnosa kaoodnosa moi negoli kao potencijalno slobodno stvaralako bie. Luni se usmjerilana pitanja odnosaMarxova stava o ovjekukaorezultatudrutvenihodnosaiFoucaltovastavaoovjekukaonunomrezultatuodnosadiskursaizperspektiveantihumanizma,sposebnimnaglaskomnaulozitijelakaomjestaispoljavanjadrutvenihsukoba.

ZdravkoPerisFilozofskogfakultetauOsi-jekuizloiojetemuDeleuzeovainterpretacijaBaconovogpitoresknogslikarstvakojesezasnivanaveziDeleuzeovemisliodiferencijalnostiiBaconoveidejeintenzitetarazlike.UDeleuzeovojLogici senzualizmatematizirase niz filozofskih pojmova kao to su tijelo bez organa i dijagram, panju plijenimetafizikasnage,araspravomoBaconovuslikarstvu takoerdominirakonceptmesaitijela.Perijenastojaoproiritiraspravudvajuvelikanaipomaknutistandardninainvienjatjelesnosti.

Josipa Buba iz Zagreba izloila je temuTijelo kaomogunost, razmatrajui to na


Filozofskiivot682

temelju niza teorija izvedbene umjetnosti ukojimarazliitesomatskepraksepostajusvevanije jerpostaje jasnoda sekultivacijom,anekontrolom,otvaramogunostperceptual-nihpromjena.Ovdjejeodznaajadadogmatizam racionalnosti rue nova istraivanjakognitivnihznanostikojapokazujudaidrugiobliciprocesualnostiuvjetujuvaljanopostojanje u svijetu. U tom smislu, delezijanskotijelobezorganas ravanjima i intenzitetimatonijijeopismogunostitijelakojasemoeostvariti razliitim iskustvenimoblicimatjelesnihimeditativnihpraksi.

Blaenka Perica s Umjetnike akademije uSplitu izloila je temuPaulThek: sadisti-kageometrija ili tjelesnost izmeusenzacijeipercepcijeuumjetnostima1960-ihukojojjeukazalanarazliitekoncepcijetjelesnostiitijelauumjetnosti1960-ih,osobitoThekoveodljeve ekstremiteta u seriji Technological Reliquaries i Meat Pieces, koji ukazuju nairi kontekst i konfliktnu situaciju u umjetnosti tog doba, izraslu na temeljimamodernistikognasljeaiitavanoguopozicijamageometrijskeobjektivacijeisubjektivneeks-presije.Zapitala se dolazi li ovdje do ispreplitanja Merleau-Pontyjeve fenomenologijepercepcijeineo-nadrealizmapost-freudovskeprovinijencije.

Marko Kardum iz Gimnazije Titua BrezovakoguZagrebu izloio je referatReprezentacija tjelesnosti u vizualnimumjetnostima,imejenastojaopokazatisljedee:iakosekompleksnostinjeniceovjekovetjelesneegzistencijenemoenadiikulturnimtvorbama i djelatnostima,ukoliko je rijeo reprezentacijamatjelesnosti,usloenompodrujuprirodnosti i zadanosti nalazimo se unutarviestruke naturalizacije tjelesnost postajenaturalizirano posredovanje, okrueno kulturnimtvorbamapoputproblemapercepcije,jezika,kulture,identiteta,itd.

U temiTjelesnauvjetovanost filma IvanaKeser Battista sAkademije likovnih umjetnostiuZagrebubavilaseslojevitimodnosomizmeufilmairazliitihmodusareprezentacije tjelesnosti, te njegovimkrajnostima: odalegorijske reprezentacije do naglaene odsutnosti aspekata tjelesnosti, naime u duhuposljednjih trideset godina u kojima filmsvojeuporitenalaziuspecifinimkulturnimkontekstima,u(bio)politikom,tehnolokomtijelu, zazornosti, marginalnosti, drugostii identitetima. Znaajno je to to film vodiizravniilineizravnidijalogsasuvremenicimakoji tematiziraju tijelo: Kristeva, Foucault,Agamben,Cixous,Nancy,RancireiBadiou,daklesdominantnomfilozofijomfrancuskogdvadesetogstoljea.

KrunoslavLuisFilozofskogfakultetauZagrebuizloiojetemuArtikulacijatijelaitje

lesnostiufilmupolazeiodmogunostidasefiguratijelaikoncepttjelesnostiumedijupokretnihslikamoeshvatitidvojako:ilikaotjelesnostfilmailikaotjelesnostufilmu.Problematizirao se odnos dvaju koncepata,fokusirajui se na divergentne naine prikaza tijela te konstrukcije, uporabe i funkcijetjelesnosti u istaknutim ostvarenjima hrvatskih isvjetskihfilmskihautora,poputulogemehaniketijelauamerikojnijemojfilmskojkomediji, naturalizma igrano-filmskog modernizmainjegovedokumentarno-esejistikevarijante teosobitofiguracijekakoenskog,takoimukogtijela.

RastislavDinisFilozofskogfakultetauNiuizloiojetemuSveodeaku:mukost,skepticizam i fantazije nune neekspresivnostiparalelizirajui isjeke iz filmaAbout a boy (2002) s teorijom amerikog filozofa Stanleyja Cavella, oslanjajui se na tezu da jeskepticizammuki problem, naroito po pitanju tuih umova, a da je sposobnost kojaomoguavaenida izbjegneskeptikusumnjuzapravosposobnostzatjelesnuekspresijumentalnih,najprijenesvjesnihsadraja.Strahododavanjasebeukazujesekaoeljazaskrivanjemoddrugih,usebe,usvojetijelo,ijaseekspresivnostmoraporeidabitijelosluilokaosklonite.

Zavrni dan simpozija otvorilo je izlaganjeSvetlane Slapak sa Zavoda za balkanske imediteranske studije i kulturu iz Ljubljane.PodnaslovomCvrci, pele, zolje i obadi:antikepredstaveodnosaglasa i telaotvorenajeraspravaorevolucijikojasedogodilaizmeumisli,glasa i tijela, ikoja je izmijenila antropoloki i filozofski status ovjeka,naime, pojava molitve. Slapak je nastojalaprikazati odnos izmeu antikog politikogglasainjegovevizualnepredstave(kolektiviinsekata),antikefilozofskekritikepolitikogglasa,itokovetransfera/prijevodatihpredstavaumodernimkulturamanovih,odsustvomglasapromijenjenihtijela.

eljkoKaluerovisFilozofskogfakultetauNovomSaduukratkojeizloioPresokratskorazumevanjeivota,ponajvieseusmjerivinaTalesa.Pritomjeodznaajabilapotrebaza naputanjem dualistikih shvaanja koja,naroito na kartezijanskom tragu, apostrofiraju distinkciju izmeu materije i duha, uperioduukojemzapravonijebiloniozbiljnedistinkcijeizmeuorganskogineorganskog,ivogineivog.Osobitozaranefiziarenijepostojalanikakva inertna tvarkojabi logikom nunou zahtijevala razdiobu prvognaela na tvarni i tvorni element. Radije jefiguriralavrstapomijeanostiduevnogitjelesnogelementa.

PodnaslovomMiljenje i tjelesnost uParmenidovu spjevu, Ozren unec s Filozof


Filozofskiivot683

skog fakulteta u Zagrebu u ponajboljem jeizlaganju itavog simpozija razloio odnosonogatosetradicionalnosmatradvamadi-jelovima Parmenidova spjeva, prvog kojigovoriomiljenjuistineidrugogkojigovoriosvijetukakavjepremamnijenju,priemusenastojipokazatinjihovojedinstvo.Prvisedioispostavljakaoutemeljenjelogikekojomsespoznajeimislibitakkaocjelinasvegatojest u njegovoj bitnoj povezanosti, a drugikaoiskustvorazdvojaicijepanjacjelinekaouvjetatjelesnosti,seksualnostiismrtnostiovjeka.

Uzbiografskedetaljevelikih imalih imena,akreuiseizmeumemoaraistihovainspiriranih filozofijskim uvidima, Nikola Tadiiz Siska toplo je predstavio filozofiju kaoumijee ivljenja, to ukljuuje i afirmacijutjelesnosti, nasuprot novovjekovnim, prematjelesnostisumnjiavimdiskursimakaotosuDescartesoviBaconov.Usmjeriosenadjeloivoti i miljenja istaknutih filozofaDiogenaLaertijaipredgovorkojijezahrvatskoizdanje teknjigenapisaoBrankoBonjakdonoseisvojevrsnukomparacijuoblikaivljenjaonihkojisukrozsebesamefilozofijuna svi-jetidonijeli.

Emil i iz Hrvatske akademije znanosti iumjetnosti u dijaspori (Basel) izloio je referat Tjelesnost i duhovnost u filozofijipovijesti Oswalda Spenglera, obnavljajuiSpengleroverezultate.Usvojimponovljenimosvrtimanapojamtijela iduhaureligijsko-filozofskim shvaanjima, Spengler je odnosprema duhovnoj dui i razlikovanja prematijelu naglasio kao jedno od obiljeja Zapada,tj.zapadnogmentalitetaimiljenja.Ovajodnosdubokojeukorijenjenukranstvu,akritikipregledpropadanjaveezaotklonodkranstva. Izlaganje je,najavio jeautor,dioradanaknjiziizfilozofijepovijesti.

MirkoVidMlakar iz Zagreba predstavio jetezukontroverznogsrpskogteologaNikolajaVelimiroviakoji,iakoznaajan,napodrujuHrvatske uope nije raspravljan. Njegov jenajznaajniji uvid u kratkom spisu Rehabi-litacija tela iz1910.godine,ukojem iznosipoprilino provokativnu tvrdnju o itavomsmislutjelesnostiUskrs,primjerice,upravojest glorifikacija tijela. Kranstvo rehabilitacijomonog to je ljudimanajblie, to jestnajsimpatinije prema rijeima Velimiroviapotienapodvigesvojstvenemladimisnanimnarodima.MlakarjenastojaotezuprikazatiukontekstuostatkaVelimirovievakorpusa,kojijenamnogonainadiraoudog-mu.

MatijaKovaevisAdventistikogteolokogvisokog uilita izMaruevca predstavio jetemuTjelesnaontologijadueizdravstvena

reforma: adventistiki zaokret u kranskojantropologiji, naelno izlaui stav i praksu adventista. Adventistiki se pokret raau kondicionalizmu kakvog je iznio Hobbesu Levijatanu (XLIV), naime da ovjek jestivaduatijelooivljenonepersonalnimdahomivota.Ovomeadventistipridruujuifilozofijuzdravstvene reformeukojojnjegatijela imakljunuulogu, a o emuovisi intelektualniiduhovninapredakovjeka,tenatomtemeljugradeobilnuzdravstvenuiobrazovnupraksu.

Orhan Jai i Samir Beglerovi s FakultetaislamskihnaukauSarajevuukratkosupredstaviliPoimanjepobaajaumuslimanskomreligiozno-pravnom diskursu. U prvom dijeluizlaganjaJaijeopisaoizvoritamusli-manskemoralneteologije,priemusenaglasiopojamkonstitutivne i interpretativne tradicije,tenastaviorazlagatiproblemusklopukonstitutivne tradicije, odnosno artikuliratiodnostijela iduepremaizvoritimavjere ispram ontoteolokog ina Bojeg stvaranjadue u azalu, a nadalje o udahnuu due utijelo stotinu i dvadesetog dana od zaea.U kontekstu toga, predstavljeni su stavovimuslimanskih pravnika, uglavnom izBosneiHercegovine.

IvanMolekizZagrebaizloiojeradpodnaslovomineeimativietorei:kratkabasnakaostranotijeloTeodiceje,gdjejerazmatrao, naprimjeruLeibnizova izlaenjaizdiskursakratkombasnom,potrebuzatjeles-nomsvezom,kaotosuegipatskojarhitekturiPalae sudbina bila potrebna tijela na ijimelima(kaoulegendioGolemu)stojeupisanivlastitibrojevipotrebnesuobustavediskursa,graniceitijela,ispisivepovrine.Izlaganjejeusporedilodijalokuipropovjednuformu,ispitaloterminologijuirazmotriloidejuupisivanjatekstasudbine-zakonapopovrinitijela,komparirajuitosKafkinombasnomU kanjenikoj koloniji.

Gordana kori s Filozofskog fakulteta uZagrebuuizlaganjuFichtekaoutemeljiteljteorije tjelesnosti razmatrala je implikacijekasno-otkrivenog Fichteovog tekstaWissen-schaftslehre nova methodo u kojem Fichte vie ne razlikuje filozofiju kao teoriju ipraksu,negojeshvaakaofilozofijuuope.UspisuFichtesmatratijeloznaajnimpredmetom na bazi transcendentalnog idealizmautemeljenognateorijidjelovanjaivolje.RaspravijeprirodalaestetikemomenteizanalizaMenkeovadjelaKraft. Ein Grundbegriff sthetischer Antropologie, koje se bavi spomenutimFichteovimspisom.

Prijezakljuneraspraveizavrnihrijei,simpozijjeuizlagakomsmisluzakljuilaDragicaVranji-GolubizLeksikografskogzavodaMiroslavKrleauZagrebustemomPoezi-


Filozofskiivot684

ja kao refleks ivota. Slijedei Nancyjevuhipotezuo tijelukaoispisanombitku,ustvrdila je da je ontoloki manjak svijeta ispunjenprotezomtijela,kojapostajegolaalatka,zaboravljajui na sam ispis. Tako ugroenovjek, otuujui se od svakodnevnice, iviu imaginarnom svijetu amputirajui sebe izsri osobe. Prema Celanovoj tezi o poezijikojasenenameeveseizlae,pokazujesedatojestuspostavapovijesnogsvijetananainizlaganjasebeizrefleksaivota.Ovajjeokvir Vranji-Golubi naknadno usporedilasHeideggerovimdoprinosomrazumijevanjupjesnitva, afirmirajui poredbu ovjekoveegzistencijekaobitnopjesnike.

Marko Kuan Luka Perui

Okrugli stol Ideoloke tendencije u suvremenom drutvu

U organizaciji zagrebakog ogrankaMaticehrvatskeiSvjetskogsavezamladihHrvatskeodran jeuVelikojdvoraniMaticehrvatske11.prosinca2014.godineokruglistolIdeo-loke tendencije u suvremenom drutvu.PodmoderaturomHrvojaVargia sFilozofskogfakultetaDrubeIsusove,okruglisestolsastojaoodpetizlaganjaspopratnomraspravom.IzlaganjasuodraliJureVuji,proelnik Odjela za politologiju Matice hrvatske,na temuOdprosvjetiteljstvadosuvremeneideologijetrita,StipeKutleasInstitutazafilozofiju na temu Scijentizam, TomislavKova s Katolikog bogoslovnog fakultetauZagrebu,natemuReligijskifundamentalizam,Nevenimac, lan komisije Iustitia et pax Hrvatske biskupske konferencije, natemu Neoliberalizam i Marina Katini,doktorandicasFilozofskogfakultetauZagrebu,natemuFeminizam.

Nastojei pribliiti tematiku okruglog stola,uvodno izlaganje odrao je Hrvoje Vargi.Naznaiojetriusmjerenjashvaanjaideologije,najprijedeskriptivnipristupsociolokogpojma ideologije kao svakog sustava ideja,znanja i vrijednosti koji potie na specifinodrutvenodjelovanje.Drugadvapristupaideologijinazvao jekritiko-filozofijskima ipostavioihnasuprotnepolove.Sjednestrane,radiseomarksistikompoimanju,naimepoimanjuideologijekaolanihstrukturasvijesti,asdrugesestraneradiotradicionalnompoimanjukojeseanticipiraiureligijskimsu

stavima,akojeseoslanjanastvaranjelanihstruktura.Poentirajuejemjestodaideologijanastojizahvatitiibititotalitetizkojegseikojimsesveobjanjavaiupravlja,toVargismatra nemoguim te odatle nevaljanim. UnavoenjuMannheima,dodue,nijebiospomenutkljuantrenutakukojemseideolokireimzbiljskipoinjeostvarivatikadavoe,svjesni ideoloke strukture, daljenastavljajusprjeavati razvoj drutvapod svaku cijenu,a s ciljem ouvanja lane episteme, ali jebio spomenut fenomen zabranjivanja, kaosuvremeni fenomen etiketiranja kojim seprotivnikadiskreditira iprekidase rasprava,toukonanici,kaozajednikiprodukt,dajeotuenjeovjekaodsmislaisvrhezbogdiskordijesazbiljskomistinombitka,tozauzvratomoguujenjegovueksploataciju.MeuprimjerimakojejeVargiodabraokaoideolokenalaseMarxovafilozofija,suvremenafilozofijauma,npr.DennettaiRortyja,teliberalizam i instrumentalni um znanosti,dokjeprimjericepreutioreligijskuideologiju.Ipak,naglasiojedaseideoloketendencijemoguotklonitikritikimmiljenjem.

JureVujizapoeojeizlaganjenaglaavanjemdezideologizacijeuvrijemeglobalnogtrita,emusesuprotstavioiustvrdiodajeideologijafaktikiprisutnanaglobalnojraziniprekolegitimacijetogistogtrita.Vujismatradajesuvremenostanjerezultatperpetuiranjaidejaputempraksiodprosvjetiteljstvanaovamo,odnosnodajeupravouprosvjetiteljstvuzaeta aktualna ideologija, u dva momentaracionalizmaprosvjetiteljstvazbogkojihjeonpoprimioekonomistiko-instrumentalisti-ku dimenziju. Jedan je moment Occamovnominalizam,adrugijemomentDescartesovracionalizam.Podmitomneprestanograzvoja,takvimihjeprepoznaoideTracy,tvoriteljpojma ideologija. Suvremena ideologija jeideologijatritateiderukupodrukusneo-liberalizmom,aponaasesoterioloki,tojestiskupljenje se odvija kroz trite, ono jeeksplikativni model svih problematika uope,zasnovannautilitarizmu,funkcionalizmu,pragmatizmu i relativizmu.Vuji tvrdida jeideologija, to jest barem suvremena ideologija,nastalasprosvjetiteljstvom,adasunjufaktiki osnaile klasine ekonomske kole;dakako,misli se naAdama Smitha i druge,kao i na britanski empirizam i liberale, ali,navodiVuji,josekodVoltaireamoeitatio, primjerice, kultu robe. Cijeli ordo oveideologijezasnivasenaukidanjubilokakvihoblika intervencionizma s ciljemustolienjatritakaosredinjegordinatoraivota.

StipeKutleaodredio jeetirikarakteristikescijentizma, kao ideologije znanosti racionalizam,empirizam,pozitivizamiutilit

filozofski zivot

Documents