finansije i finansijsko pravo - pomoćni materijal za pripremu ispita ii

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO SKRIPTA

WWW.BH-PRAVNICI.COM

[email protected]

WWW.BH-PRAVNICI.COM

2 WWW.BH-PRAVNICI.COM

ISTORIJSKI RAZVOJ FINANSIJA

Danas ne postoje čvrsti dokazi o prvim pojavama finansija, ali kroz literaturu se moţe zaključiti da svi istraţivači ovog pojma, vrijeme pojave vezuju za razvoj novca, tj.robno-novčane privrede.Tada dolazi do prvih duţničko-povjerilačkih odnosa, pojave kredita,

kamata, pojave drţave i prava kao posebnog fenomena.

Grčki filozofi Ksenofon i Aristotel su u svojim radovima koristili izraz »finansijski poslovi«.Ksenofon je proučavao drţavne prihode i rashode, dok je Aristotel više proučavao stvaranje robova po principu ne plaćanja obaveza.U to doba prema pisanju Aristotela kamata

je bila nedoličan i nečastan prihod, a poreska obaveza se rasporeĎivala prema ekonomskoj moći poreskog obveznika.

Rimski pisci Tacit i Ciceron, su koristili finansijske izraze u proučavanju drţavnog sistema prihoda zasnovanog na porezima, kao i sistemu rashoda kao načinu očuvanja drţave.

Za Ibn Halduna se veţe poznata misao drţava počiva na dva stuba-dobroj vojsci i dobrim finansijama

U Evropi,tog doba, finansije se kao pojam susreću kod poznatog vjerskog filozofa Tome Akvinskog.

VRSTE FINANSIJA

Dva su osnovna oblika finansija:

MONETARNE

JAVNE FINANSIJE

Poslovni svijet finansija, koje se bave praćenjem procesa poslovanja ( prihoda,

rashoda,troškova,kapitala,obaveza i sredstava) sve se više naziva POSLOVNE FINANSIJE.

MONETARNE FINANSIJE se javljaju kad se govori o pitanjima finansija pojedinca, fizičkih lica, privatno-pravnih ili javno pravnih lica.

Monetarne finansije se bave i pitanjima novca,kredita banaka i berzi sa drţavnog interesa.Znaci,pitanja novcai institucija novca,raznih oblika duţničko povjerilačkih odnosa,

prihoda i rashoda pomenutih lica su pitanja monetarnih finansija.

Pod pojmom JAVNIH FINASIJA podrazumjevamo finansijske aktivnosti, pojave, odnose,institucije vezane za pribavljanje i trošenje finansijskih i nefinansijskih sredstava koje

obavlja drţava ili drţavni organi za svoje potrebe. Metod obavljanja javnih finansija zavisi od društveno političkog ureĎenja. Javne finansije imaju dvije osnovne oblasti:

Oblast javnih prihoda

Oblast javnih rashoda

Javne finansije moraju zadovoljiti 3 osnovna aspekta:

Ekonomski Socijalni i Politički

WWW.BH-PRAVNICI.COM


POJAM FINANSIJA

Jedna od značajnih naučnih disciplina su finansije koje se u suštini bave izučavanjem:

pojmova, kriterija i institucija vezanim za novac, kredite, banke, berze i druge finansijske institucije.

Finansije se bave proučavanjem kategorija:

Prihoda i rashoda drţavnih organa

Prihoda i rashoda pravnih lica

Prihoda i rashoda fizičkih lica

Finansije - riječ staroslavenskog porjekla finis - kraj nekog posla. Razvojem društva ova

riječ finis dobiva formu finire ili finare kao zvaničan prestanak obaveze na osnovu sudskih ili pravosnaţnih presuda- rješenja. Pojavom robnonovčane razmjene riječ finare

prelazi u riječ finatio suma za plaćenje. Finansija nema bez novca.Iako se poslovi mogu obavljati i sistemom kompenzacije, razmjene

i sl., ipak sve transakcije na kraju imaju za rezultat novac. Kao obračunsku vrijednost i kao efektivu.

FINANSIJSKA POLITIKA

Finansijsku politiku treba shvatiti kao jednu od politika koju je moguće voditi u sistemu ekonomske politike.

Finansijska politika bi u suštini predstavljala,moguće optimalno rješenje u voĎenju strategije u upravljanju elementima i institucijama koje čine finansije.Za finansijsku politiku se moţe

reći da je izraz primjenjene nauke o finansijama u svakom konkretnom slučaju u praksi. VoĎenjem finansijske politike, pravna i fizička lica, drţavni organi i druge organizacije,

pokušavaju ostvariti svoj ekonomski cilj.

Svoju finansijsku politiku drţava vodi i usmjerava mogućim zakonskim rješenjima ve zanim za prikupljanje prihoda, ali i za raspored prihoda, što se u praksi tretira kao pokriće rashoda.

Pravna lica svoju finansijsku politiku vodi tako da u okviru zakonskih mogućnosti rješenja obezbjede moguće novčane tokove koji ce biti u dozvoljenom prostoru MeĎunarodnih

računovodstvenih standarda, podpomognuti odlukama i pravilnicima ka jedinstvenom cilju pozitivnog ili pozitivnijeg rezultata.

Danas se najviše koristi pojam monetarne i fiskalne politike kao oblika finansijske politike sa makro aspekta, dok se finansijska politika kod pravnih lica koristi kao sastavni dio poslovne

politike pravnog lica.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Društvo u cjelini bi trebalo da projektuje svoj cilj, a potom da kreira politiku kojom taj cilj

zeli da ostvari.Uspješna finansijska politika treba da da i svoj rezultat koji se priznaje kao pozitivan finansijski rezultat ili pozitivniji.

Finansijska politika bi trebala da se zasniva na ekonomskoj logici.U budućnosti se moze očekivati da će sa sve više u praksi primjenjivati u mogućim rješenjima koje je rjesenje

logično.Tako ce se i u sudskoj praksi cjeniti ono sto je logicno a ne sto je po zakonu.Tako npr. mi mozemo imati pravo na potrazivanje od 100.000 – ali nema ekonomske logike da to i

naplatimo jer toliko imovine duţnik nema pa je logično da kaznu i potrazivanje uskladimo sa mogućom manjom naplativosti. Nije logicno da sutra cijenimo u praksi, finansijsko pravo na zateznu kamatu, ako znamo da ni

glavnicu nemamo od koga naplatiti.

Kada govorimo o finansijskoj politici tada prije svega mislimo na monetarnu i fiskalnu politiku.

MONETARNU POLITIKU mozemo definisati kao kreaciju kojom se usmjerava regulisanje

novčane mase u pravcu postizanja zacrtanih ekonomskih ciljeva .Od ciljeva ekonomske politike zavisit ce i ciljevi monetarne politike .

Monetarne politike razlicitih drzava se razlikuju shodno svom drzavnom uredjenju.Centralna banka u svakoj drzavi je ta koja vodi i kreira monetarnu politiku.

Monetarna politika ima svoje instrumente koji regulišu kvalitet i kvantitet mjera koje poduzima centralna banka.

U kvantitativne mjere spadaju:

1. ekonomska – diskontna politika 2. politika otvorenog trzista 3. politika obaveznih rezervi

U kvalitativne mjere spadaju:

1. regulisanje vlastitog ucesca potrosaca 2. primjenu razlicite kamatne stope za pojedine vrste

kredita i utvrĎivanje različitih rokova povrata kredita

ili dr. oblika obaveza

Kvantitativne mjere se u literaturi nazivaju jos i selektivne mjere jer se primjenjuju selektivno od vremena do vremena ili od slucaja do slucaja.

FISKALNA POLITIKA treba da ponudi odgovore na pitanja vezana za aktivnosti koristenja fiskalnih instrumenata kao sto su: porezi i drugi javni prihodi, javni rashodi i drugi oblici javnog duga koji uticu na zaposljavanje , socijalno bezbjedonosno i politicko stanje, kao i

privredni rast u cjelini.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Drzava fiskalnim opterecenjima ili fiskalnim rasterecenjima usmjerava razvoj ili prelijevanje

ekonomske koristi iz jedne grane djelatnosti u drugu prema zacrtanim makro vizijama razvoja drustva u cjelini.

NOVAC I NOVČANI SISTEM – POJAM, RAZVOJ I VRSTE

Novac je opste sredstvo razmjene dobara u postupku ponude i traznje.Pored te, funkcija novca se razvila i u funkciji regulisanja duznicko povjerilackih odnosa,tj. stvaranja prihoda i rashoda.

Razvojem funkcije ponude i traznje , danas se govori o aktivnom i pasivnom trzistu.

AKTIVNO TRZISTE podrazumjeva ucesce 3 ili vise ucesnika na razlicitim stranama ponude i traznje. Taj princip podrazumjeva uslov konkurencije na trzistu.

PASIVNO TRZISTE je kupoprodajni odnos izmedju 2 lica ( kupca i prodavca ) bez konkurencije.

I u jednom i u drugom slucaju su ispunjeni uslovi za razmjenu i funkciju novca, pod uslovom da cijena bude postignuta.

Kad je sam proces trampe ( proizvod za proizvod ) postao preuzak da primi sav visak proizvoda te zadovolji i one koji nisu proizvoĎaci nego samo potrosaci, tada je bilo

neminovno da dolazi vrijeme opšteg ekvivalenta razmjene tj. novac. Za novac se moze reci da je specifican oblik robe ( sui generis ), da ima svoju vrijednost i upotrebnu vrijednost.

K.MARKS: Sada kada je,s drustvenog gledista , oblik opšteg ekvivalenta, srastao s prirodnim oblikom te specificne robe postaje ova novcanom robom. Ona dobiva specificnu drustvenu

funkciju, a stoga i drustveni monopol, da u okviru robnog svijeta igra ulogu opsteg ekvivalenta.

Istorijski posmatrano, funkciju novca brzo preuzimaju plemeniti metali, zlato i srebro.Razvojem trzista nije zlato i srebro moglo zadovoljit potrebe razmjene, pa brzo njih

mjenjaju drugi metali, papirni novac, čekovi, mjenice i dr. surogati novca. K.MARKS: Papirni novac je znak zlata ili novcani znak. Njegov se odnos prema robnim

vrijednostima sastojao samo u tome sto on simbolicki konkretno predstavlja one iste kolicine zlata u kojima su robne vrijednosti idejno izrazene.Papirni novac je znak vrijednosti samo

ukoliko predstavlja kolicine zlata koji su,kao i kolicine svih ostalih roba,kolicine vrijednosti. Danas se moze govoriti o papirnom novcu kao najmasovnijem obliku u cijelom svijetu, a svi

ostali oblici su surogati bez obzira da li bili predstavljeni u formi plemenitih metala ili hartija od vrijednosti.

*VALUTA je efektivni novac odreĎene drzave.Valute su gotov novac u obiku papirnih

novcanica ili kovanog novca u zemlji koja nije zemlja porjekla novca. S njima se u pravilu trguje po posebnoj proceduri uz uporedivost kurseva ( meĎusobnog odnosa ).

WWW.BH-PRAVNICI.COM


* DEVIZA su se najprije javile u obliku mjenica, kasnije i čekova i drugih potrazivanja koja su se imala naplatiti u stranoj valuti.Razlicite drzave za sebe utvrĎuju razlicite oblike i vrste

vazecih novcanih jedinica.Novac koji vazi u drugoj drzavi poprimio je naziv deviznog novca izrazen u valuti date zemlje.

ŢIRALNI NOVAC je vrijednost koja se posebnim nalogom za prenos prenosi sa računa na

račun.U tom slučaju se na vidi efektivni novac niti se fizički prenosi sa ţiro računa na ţiro racun. To za nase potrebe uradi banka prenosom sa jednog ţiro računa na drugi. Otuda i naziv ţiralni novac.Ţiralni novac se naziva i gotovinom. Tako se pod pojmom gotovine danas

pojavljuju izmeĎu ostalog i akreditivi, plemeniti metali, devizni računi i sl. Jer MeĎunarodni računovodstveni standardi svaki oblik novca, bez obzira na mjesto štednje ili deponovanja

nazivaju gotovinom. Za mjenice, čekove, garancije i sl. koristimo izraz ekvivalenti gotovine – novca.

FUNKCIJE NOVCA

Funkcija koju novac treaba da obavi ili je za to namjenjen kroz vrijeme se mjenja, ali funkcija koja se ne mjenja je da ostaje ekvivalent vrijednosti pretpostavljenog utrošenog rada u

vrijednosti novca koji treba razmjeniti za istu količinu rada predpostavljenog u drugoj robi.

1. NOVAC KAO MJERILO VRIJEDNOSTI

Obzirom da je nemoguce vrijednost robe pretvarati u ekvivalente vremena, kilograma, litara i sl. u razmjeni roba meĎusobno, nuţno je koristiti se opštim ekvivalentom kao mjerilom vrijednosti prometa.Tu ulogu obavlja novac u svojim različitim pojavnim oblicima.

Da bismo danas govorili o novcu kao mjeri vrijednosti, moramo shvatiti , da je trţište, mjesto gdje se to mjerilo potvrĎuje.

Trţište moţe biti AKTIVNO I PASIVNO. I na jednom i na drugom se na osnovu ponude i traţnje utvrĎuje cijena koju u ekonomiji nazivamo trţišna vrijednost . Dakle novac kao mjerilo vrijednosti se danas pretvara u formu trţišne cijene.

TRŢIŠNA CIJENA zavisi od intenziteta ponude i intenziteta traţnje. Novac pomaţe da se promet obavi ali koliko će novca trebati zavisi od početne cijene ponude. To znači da početnu cijenu na trţištu roba uvijek odreĎuje ponuĎać a ne traţilac.

Ima slučajeva kad traţilac pokušava da odreĎuje početnu cijenu odreĎenoj robi ali to ne znaci da ce je i po toj vrijednosti i nabaviti. To su slucajevi kad odreĎene robe na trţistu nema ili je

nema dovoljno. Takve cijene su obično veće nego do sad ili su uobicajeno vece od realnih cijena gdje ponuda i traznja nisu zasicene. Takve slucajeve u praksi nazivamo MONOPOLSKIM PROIZVODIMA.

Pocetna cijena kod ponude se formira na bazi troskova sticanja odredjene robe uvecane za pretpostavljenu zaradu i drzavne obaveze koje opterecuju promet. Da li cemo sve to naplatiti i

od trzista tj. kupca zavisice od interesa kupca za odredjenom robom od interesa za kolicinom i od mogucnosti da ponuĎenoj robi naĎe zamjenu koja je jeftinija ili mozda i skuplja a boljeg kvaliteta.

Cijena koju u takvoj razmjeni ostvarimo nazivamo mjerilom vrijednosti robe, a novac je samo sredstvo realizacije takve razmjene.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Ukoliko ponuĎac ne moze da ostvari ponuĎenu prodajnu cijenu na trţištu jer je kupac nece da plati i nudi mu manje novca tj. nizu cijenu tada se korekcija cijene najprije vrši na teret razlike

u cijeni a ne na teret poreza sve dok prodajna cijena ne padne ispod troška sticanja robe. Kada postignuta cijena razmjene padne na visinu troskova sticanja robe, tada je razlika u

cjelini nula ali se koriguje i vrijednost poreza jer se osnovica mijenja.

2. NOVAC KAO SREDSTVO PROMETA

Novac je ekvivalent koji posreduje izmeĎu različitih roba u prometu. Novac kao sredstvo prometa moţe da obezbjedi više ili manje robe a istom vrijednošću novca.

Novac vremenom treba da minimizira svoju ulogu u prometu. U budućnosti vrijednost prometa će se izraţavati i evidentirati u novcu ali ce se obracuni zavrsavati meĎusobnim ţiralnim kompenzacijama dok ce se konacna salda obaveza krajem obracunskog perioda

placati u novcu. To ne znaci da ce novac prestati biti sredstvo prometa ali znaci da ce vrijednost prometa biti evidentirana a da ce novac koristiti samo kao kvantifikacija vrijednosti

prometa. Novac se u svojoj obracunskoj vrijednosti pojavljuje kao sredstvo uspostavljanja odnosa

izmedju duznika i povjerioca i bez robe. Roba je pretpostavka da do takvog odnosa uopce i doĎe. Takav primjer je kod avansnih placanja, kapara, kaucija, garancija , zaloga i sl. da nije

sigurno da ce do robe u prometu doci jer ukoliko se roba ne pojavi u takvom odnosu duznicko povjerilacki odnos se zavrsava sa povratom avansno uzetog novca, naravno uz obracunatu cijenu zbog konacno ne objavljenog duznicko povjerilackog odnosa.

3. NOVAC U ŠTEDNOJ I KREDITNOJ FUNKCIJI

* STEDNJA je pojam koji je u direktnoj vezi sa viškom novca kod pojedinca ili kod pravnih lica. Za štednju treba da budu stvoreni i drugi uslovi pored uslova viska

novca, kao sto su sigurnost stednje u smislu povrata kada novac bude potreban štediši. Visina kamate na štednju je takoĎer faktor koji nas opredjeljuje na stednju, tajnost informacije o stednji i jos niz drugih faktora koji uticu na stednju.Novac se ponovo

pojavljuje kao univerzalno sredstvo za stednju.

Postoje slučajevi kad novac u funkciji stednje gubi svoj smisao a to su slucajevi galopirajuce inflacije, gdje je kamata na stednju uvijek mana od inflacije. Tu takoĎer ima granicna vrijednost potrosnje novca jer se sav novac predviĎen za stednju nece

potrositi u roba jer i njima isticu rokovi trajanja.

Zdravi krediti odnose se razvijanju na stednji. Odnos stednje i kredita je uspostavljanje ravnoteze, podsredstvom banaka, kao institucija zaduzenih za mobilizaciju i plasman novca izmeĎu lica koja imaju visak novca i lica kojima taj novac nedostaje. Tu relaciju

uspostavlja banka. Regulisanje funkcionisanja bankarskog sistema je pod kontrolom drţave.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Kreditni sistem moţe da funkcionise i bez stednje ali je ta pojava veoma opasna i brzo

proizvodi inflaciju koju je tesko zaustaviti jer je potpomognuta emisijom novca bez robne podloge.

Kredit kao pojam moze biti vezan za robu i novac. Kada ga vezujemo za robu kao izvor kredita tada govorimo o komercijalnim

kreditima. Kada je izvor kredita novac tada je rijec o finansijskom kreditu.

I za jedan i drugi kredit je zajednicko da se vracaju u novcu uz cijenu nadoknade cekanja povrata novca koju nazivamo kamata.

KREDITNI ODNOS je plasman sredstava ( robe i novca ) na odgoĎeni povrat ( za

odreĎeno vrijeme ) uz cijenu povrata kamata. Ako imamo plasman robe ili novca na odreĎeno vrijeme ali bez kamate, to nece biti kredit.

Ukoliko je odgoĎeno placanje definisano uz fiksni iznos cijene kapitala bz obzira na vrijeme povrata tada se ponovo ne radi o kreditu vec pozajmici na koju se placa

provizija a ne kamata. Drzava svojim zakonima ureĎuje koje sredstvo placanja ce vaziti na podrucju jedne drzave. To sredstvo ( novac ) nazivamo zakonsko sredstvo placanja. Naravno to vaţi

za unutarnji platni sistem. Vanjski platni sistem ureĎuje svaka drţava za sebe i duţnici ga moraju poštovat.

Kreditni odnos ne nastaje samo izmeĎu pravnih lica i banke, vec moţe nastati i izmeĎu

pravnih lica kao davaoca kredita s jedne strane i pravnog lica kao primaoca sa druge strane.. To su prema vaţecim zakonima moguci kreditni odnosi samo u formi

komercijalnih kredita a ne finansijskih. U pitanju je duţnicko povjerilacki odnos izrazen u novcanoj vrijednosti i time se funkcija novca kao mjere vrijednosti uspostavlja kao kreditna funkcija novca.

Kreditna funkcija novca, zasnovana na stednji ima razvojni karakter, ukoliko kod

primaoca kredita ( duznika ) obezbjedi pozitivnu finansijsku polugu a banci pozitinu razliku izmeĎu aktivne i pasivne kamate.

Novac kao kreditno sredstvo danas MeĎunarodni računovodstveni standardi daju

iskljucivo bankama a ne preduzecima. Preduzecima je ostavljeno da mogu davati finansijske kredite samo kod sebe uposlenim radnicima. U tom slučaju imaju garanciju naplate direktno od plate, a i

znaju koliko radnik moţe zaraditi i procjeniti duţinu budućeg angaţmana.

4. NOVAC U FUNKCIJI: DEPOZITA, KAUCIJA , ZALOGA , AVANSA I

AKREDITIVA

* DEPOZITI su deponovana ( uloţena ) novčana sredstva kod banke ili drugog lica za obezbjeĎenje ili učvršćenje odreĎenih poslovnih aktivnosti.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Depoziti mogu biti:

Po viĎenju – vlastita sredstva na računu drugog lica ( banke ) kod kojeg pravno lice ima otvoren ţiro račun. Na sredstva depozita po viĎenju ( avista

depoziti ) vlasnik sredstava moţe da ugovori odreĎenu kamatu koja mu je banka duţna plaćati, dok su danas depoziti po viĎenju uglavnom bez kamata.

Oročeni – ovdje moraju biti poznati :

1. razlozi oročenja

2. rokovi oročenja

3. kamata za vijeme oročenja

Oročen depozit se ne moţe razročiti osim ako se s tim ne slaţu obje strane ( depozitar

i deponent ) . u tom slučaju se dogovaraju o uslovima razročenja ili su ti uslovi već definisani na ugovoru o oročenju.

Depozit moţe biti oročen:

─ kratkoročno – rok oročenja do 12 mjeseci ( 1 god. ) ─ dugoročno – rok oročenja preko 12 mjeseci

Depozit koji je uslovljen nekom drugom poslovnom koristi je npr. depozit koji je poloţen kao uslov da bi se razmatralo da li se odreĎenom licu moţe dati kredit.

Tako npr. potrebno je uloţiti 100.000 – novčanih jedinica da bismo dobili 30.000 – novcanih jedinica kredita. Takvu funkciju novca kod depozita danas imamo kod

kreditnih poslova. Takav depozit je oročen od povrata kredita u cjelosti ( glavnica plus kamata ). Depoziti koji su dati kao uslov za obavljanje nekog drugog posla ili dobijanje neke

koristi mogu posluţiti kao osnova za placanje gubitka u takvoj transakciji.

* KAUCIJA se izvršava novcem. To ne znaci da i druga sredstva ne mogu posluţiti kao kaucija i kapara.

Kaucija ( lat. cautio, oprez ) je :

1. svaka vrsta ličnog ili realnog jemstva za izvršenje neke obaveze 2. jemstvo koje treća lica daju banci prilikom dodjeljivanja bankarskog kredita (

zajmova ) nekom od klijenata banke 3. kada duţnik daje povjeriocu izvjesnu sumu novca ( ili drugih zamjenjivih

stvari ) kao garanciju da će izvršiti svoju ugovornu obavezu.

Raspolaganje kaucijom u slučaju ne izvršenja obaveza zbog koje je kaucija poloţena zavisi od

ugovora izmeĎu stranaka no povjerilac ne smije raspolagati kaucijom ako prethodno ne obavjesti duţnika i bez intervencije suda. Ako se kaucija daje u novcu, povjerilac se s njome ne smije sluţiti i ona se obično polaţe u

banku na štednu knjiţicu kojom povjerilac moţe raspolagati samo prema ugovorenim uslovima.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Kaucija se razlikuje od jemstva i zaloga.

*JEMSTVO je tuĎa lična obaveza,a zalog se daje za pojačanje sigurnosti novčanog duga. *KAPARA ( ital. Caparira ) način osiguranja izvršenog ugovora.

To je novčani iznos ( dio kupovne cijene ) koju jedna stranka daje drugoj u znak da je ugovor sklopljen.

Ako davalac kapare ne ispuni ugovorenu obavezu pr imalac kapare ima pravo da je zadrţi. Ako primalac kapare ne ispuni ugovorenu obavezu tada davalac kapare ima pravo da traţi povrat u dvostrukom iznosu ako se ugovor ne ispuni krivicom primaoca.

Neduţna stranka ne mora da se zadovolji vraćanjem dvostruke kapare , vec moţe insistiratida

se ugovor izvrši i zahtjevati naknadu štete. Kad je jedna stranka odgovorna zato sto ugovor nije ispunila , druga stranka ne moţe kumulativno zahtjevati vrijednost kapare i ispunjenje ugovora ili naknadu štete .Zahtjev moţe

biti samo alternativan. Ako se odluči za kaparu, smatra se da je odustala od ugovora.

Stranka se ne moţe osloboditi od odgovornosti za ne ispunjenje ugovora time što ostavlja kaparu odnosno time što vrati dvostruku kaparu. Zato ne moţe ni odustati od ugo vora . Druga stranka moţe traţiti ispunjenje ugovora i naknadu štete zbog neispunjenja ugovora ako

ne ţeli koristiti pravo na kaparu. MeĎutim moţe i svaka stranka da odustane od ugovora uz puštanje kapare, odnosno uz vraćanje dvostruke kapare. U tom sluča ju kapara se smatra

odustanicom. Inače kad se ugovor normalno ispuni, tada se kapara obračunava ili vraća jer tada prestaje svrha za koju je dana .Kapara se osim u novcu moţe dati i u drugoj vrijednosti.

*AVANS

Novac u funkciji avansa je apsolutno različit od novca u funkciji kaucije kapare ili zaloga. Da bi novac bio u funkciji avansa mora prethodno postojati pretpostavljeni duţničko

povjerilački odnos - tj. kupoprodajni odnos. Avans se daje kao garancija ţelje da kupoprodajni odnos bude uspješno završen. Avans treba shvatiti kao unaprijed izmirenje obaveze ( djelimično ili u cjelosti ).To unaprijed

treba shvatiti kao plaćanje potencijalne obaveze. Avans kao novac nije predmet obračunavanja kamate sve dok je taj novac u funkciji

avansa.Kada i ako izgubi funkciju avansa dati novac postaje osnovica na koju se treba platiti kamata. Ovakva posljedica treba da bude blagovremeno predviĎena i uključena u kupoprodajni ugovor.

Ako kupoprodajni ugovor ne bude ispostovan ili ne bude ispostovan u cjelosti avans postaje

predmet obracuna zatezne kamate. Dok je avans u svojoj redovnoj funkciji novca, ne podlijeţe obračunu kamate. Pored kategorije kamate koja se moţe pojaviti uz avans, moţemo imati i kategoriju kursnih

razlika ukoliko su avansi vezani za drugu valutu.

KURSNU RAZLIKU treba shvatiti kao razliku kurseva dvaju valuta u različitom vremenu .To znaci da ne moze biti kursne razlike priznate u istom danu.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


* AKREDITIV

Akreditiv je otvoreno pismo kojim se primalac pisma umoljava da predavacu ( akreditovanom licu ) do izvjesne visine stavi na raspolaganje novac na racun izdavaca tog pisma. Prihvatanjem zahtjeva nalogodavca za otvaranje akreditiva, akreditivna banka se obavezuje da

ce korisniku isplatiti odreĎenu novčanu svotu ako do odreĎenog vremena budu ispunjeni uslovi navedeni u nalogu za otvaranje akreditiva.

Mora biti sacinjen u pismenoj formi. Mogu bibi uslovljeni i neuslovljeni. Akreditovanje - za razliku od naloga za isplatu ( virmana ) koji banka izvršava čim ga dobije,

stavljanje na raspolaganje odreĎenog iznosa kod nekog drugog bankarskog sjedišta odreĎenom korisniku, koji onda podiţe novac bilo prema vlastitoj potrebi ( NEUSLOVLJEN

AKREDITIV ) bilo uz ispunjenje odreĎenih činjenja ( USLOVLJENI AKREDITIV ). U uslovljene akreditive u prvom redu spada DOKUMENTARNI AKREDITIV.

Dokumentarni akreditiv postoji kada je banka obavezna da isplati korisniku akreditiva odreĎenu novčanu svotu pod uslovom da joj budu podnjeti dokumenti prema uslovima

utvrĎenim u akreditivu.Dokumentarni akreditiv predstavlja najsigurniji instrument placanja koji maksimalno stiti obje ugovorne strane ( kupca i prodavca ).

U neulovljene akreditive spadaju:

1. KREDITNO PISMO – je dokument o akreditovanju koji korisnik nosi sa sobom.Ako je adresiran na jedno isplatno mjesto, onda je to posebno, a ako je adresirano na više isplatnih mjesta onda je to cirkulirano kreditno pismo. Korisnik moţe da akreditivnu

sumu naplacuje postepeno u djelimicnim iznosima. Primjenjuje se naročito u putnickom prometu.

2. PUTNIČKI ČEK – je cirkularno kreditno pismo rastavljeno u više djelova koji glase na manje okrugle sume a imaju oblik čeka.

3. LIČNI AKREDITIV – je otvaranje akreditiva na odreĎeno vrijeme u korist

odreĎenog lica kod nekog drugog bankarskog sjedišta. Korisnik ne dobija u ruke nikakav dokument vec eventualno samo izvjestaj da mu je akreditiv otvoren. I ovaj

akreditiv se moţe naplaćivati postepeno u više mahova. Akreditiv je moguće naplatiti tek nakon izvrsenja pravnog posla. Akreditiv je nezavisan od

ugovora o prodaji ili drugog pravnog posla povodom kojeg je otvoren.

NOVČANA MASA I LIKVIDNOST

Ekonomski eksperti nisu usaglasili jedinstven pojam novcane mase.Ono sto jeste utvrĎeno to je da se novcana masa moţe sagledavati sa mikro i makro aspekta.

*MAKRO aspekt novčane mase podrazumjeva kategorije koje predstavljaju različite oblike novčanih sredstava i ekvivalenata novca u robno – novcanom prometu u zemlji i

inostranstvu, kao i novac i ekvivalenti novca koji se nalaze van prometa kao depoziti ili novcana masa kod razlicitih finansijskih institucija.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


*MIKRO aspekt novčane mase je novcani izraz vrijednosti odreĎenog lica koji je u

njegovom vlasnistvu bez obzira na mjesto gdje se novac u momentu posmatranja likvidnosti nalazi.

Prema MeĎunarodnim racunovodstvenim standardima , novcana masa predstavlja novac rasporeĎen u obliku novca i ekvivalenta novca u ili na:

1. ţiro i tekucim racunima kao i deviznom racunu

2. otvorenom akreditivu u domacoj ili stranoj valuti 3. blagajni domace valute i deviznoj blagajni 4. plemenitim metalima

5. ekvivalenti gotovine ( mjenice ,cekovi, bonovi )

LIKVIDNOST je sposobnost dato lica da raspoloţivom novcanom masom podmiri svoje kratkoročne ( dospjele ) obaveze.

Likvidnost se moze mjeriti za svaki dan pojedinacno, za svaku sedmicu, mjesec i sl.Računa se samo za kratkoročne dospjele obaveze.

Prava likvidnost se kao pojam moze posmatrati samo sa mikro aspekta / tj. za svaki subjekt pojedinacno ).

OPTIMALNA NOVČANA MASA je novcana sposobnost koja ne prekida dnevnu likvidnost. Dakle, to je situacija u kojoj dospjele obaveze izmirujemo bez kasnjenja i bez

zateznih kamata. Za cilj ima odrzavanje kontinuiteta likvidnosti. Optimalna novcana masa ne znaci istovremeno i visak novca vec se smatra dovoljnom kolicinom koja nece dozvoliti stvaranje zakasnjelih obaveza u placanju.

ODNOS LIKVIDNOSTI I SOLVENTNOSTI

LIKVIDNOST je sposobnost subjekata da novcanim sredstvima ili ekvivalentima novca

izmiri svoje dospjele obaveze. SOLVENTNOST bi se najlakse mogla okarakterisatikao dugorocna likvidnost.

O solventnosti se moze govoriti kao:mjesecnoj,polugodisnjoj,godisnjoj ili visegodisnjoj.

Likvidnost je parametar koji se moze izracunatina osnovu tvarnih elemenata, dok je solventnost koeficijent koji se izracunava na bazi djelimicno poznatih kategorija i procjenjenih navedenih kategorija u periodu za koji se izracunava solventnost.

Solventnost je kosficijent dugorocne likvidnosti koji je sve neprecizniji sto se kao vrijeme uzima duzi period.

U savremenom svijetu privrede, izmirenje obaveza je dozvoljeno bilo kojim oblikom sredstava ukoliko razmjenu prihvate obje strane. Takav ce odnos prema mogucnosti izmirenja obaveza dovesti u pitanje pojam likvidnosti i

solventnosti. Likvidnost se danas sve vise treba shvatiti kao izmirenje dospjelih obaveza blagovremeno (

na dan dospjeca ) bilo kojim ili kakvim sredstvima koje suprotna strana pr ihvata u fer- vrijednosti ako se radi o nenovcanim sredstvima kojja ne predstavljaju ekvivalente novca. Solventnost ima tacno odreĎeno vrijeme ali je ono znatno duţe od vremena likvidnosti.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


VALUTE I DEVIZE

Valuta kao pojam ima korijen u lat. rijeci ˝ Valuta ˝ sto zadovoljava kriterije u odreĎenim slučajevima da to bude:

1. rok do koga treba izmiriti odreĎenu obavezu tj. što danas susrecemo na fakturama ili

ugovorima ( rok upisan na fakturi se označava npr. valuta za placanje 30.6 tekuce god) 2. strani novac ( papirni ili kovani ) 3. valutni sistem zemlje

U meĎunarodnoj naučnoj terminologiji valuta se koristi kao izraz za inokosni gotov novac

koji se koristi kao zakonsko sredstvo placanja. Najviši nivo koji moţe doţivjeti odreĎena valuta je da preuzme ulogu svjetskog novca koju i do danas ima jedino zlato. To liderstvo valute dovodi do toga da se konvertibilnost drugih

valuta mjeri u odnosu na ˝ valutu lidera ˝.

Danas valute djelimo na:

1. konveribilne

2. nekonvertibilne 3. transferabilne

4. klirinške 5. crnoberzanske

Konvertibilne valute treba shvatiti kao valute koje su u potpunosti zamjenjive za zlato i zlatne devize. Danas u svijetu ne postoji apsolutna konvertibilnost jedne valute vec vise njih

koje se na svijetskom trzistu novca meĎusobno razmjenjuju i tako garantuju jedna drugoj konvertibilnost bez obzira na zlatnu podrsku. Danas uglavnom imamo vise konvertibilnih valuta sto zavisi od ponude i traznje u robno – novcanom prometu i na berzi.

Nekonveribilna valuta je valuta koja se ne moze mjenjati za zlato niti je kao takvu zele imati

druge zemlje. Uglavnom njena uloga se zadrzava u granicama domicilne zemlje ( zemlje izdavaoca te valute ) . Svoju misiju zavrsava uglavnom kao interna valuta .

Transferabilna valuta je valuta koja se moze koristiti za placanje u vise zemalja.

Klirinške valute se vezuju za klirinski sporazum pojedinih zemalja. Klirinskom valutom se uspostavljaju odnosi izmedju duznicko povjerilackih odnosa tj sluze za medjusobni obracun obaveza i potrazivanja. Najpoznatija klirinska valuta u svijetu je klirinski dolar koji se i do

danas zadrzavao kao takav.

Crnoberzanska valuta ja valutna vrijednost koja se uspostavlja na legalnom berzanskom trzistu niti se uspostavlja na legalnim propisima zemlje iz koje je porijeklo valute.U ulozi

crnoberzanske valute najcesce se nalaze konvertibilne valute koje raznim nelegalnim kanalima kupuju zemlje u rzvoju ili nerazvijene.

Pojam i vrste deviza

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Devizu treba shvatiti kao potraţivanje u stranoj valuti bez obzir na ročnost i bez obzira u

kojem obliku to potraţivanje bilo izrazeno. I njih danas mozemo sresti kao: konvertibilne i nekonvertibilne.

Visina deviznog kursa zavisi od vrijednosti domaceg novca, vrijednosti inozemnog novca i od njihovih meĎusobnih odnosa na deviznom trţištu tako da se devizni kursevi i ne moraju

poklapati sa njihovim zvanicnim paritetima. Pri tome treba razlikovati formiranje deviznog kursa u doba zlatnog standarda i njihovo formiranje nakon ukidanja zlatnog standarda.

Danas kad se vrši obračun jedne valute u drugu mogu da se pojave kursne razlike. Ovaj se odnos uglavnom uspostavlja izmeĎu domace valute i stranih konvertibilnih valuta jer se odnos

domace nekonvertibilne valute u odnosu prema stranoj nekonvertibilnoj valuti uspostavlja kliringom.

Definicije vezane za kursne razlike:

1) INOSTRANA DJELATNOST je produţnica, pridruţena kompanija zajednički

poduhvat ili filijala izvjestajnog pravnog lica čije su aktivnosti osnovane ili se njima upravlja u drugoj zemlji a ne u zemlji izvještajnog pravnog lica.

2) INOSTRANI SUBJEKAT je inostrana djelatnost čije aktivnosti nisu sastavni dio

aktivnosti izvjestajnog pravnog lica. 3) IZVJEŠTAJNA VALUTA je valuta korištena u prezentiranju finansijskih izvjestaja

izvještajnog pravnog lica

4) STRANA VALUTA je valuta koja nije izvjestajna valuta pravnog lica. 5) VALUTNI KURS je odnos razmjene dviju valuta.

6) KURSNA RAZLIKA je razlika koja proizilazi iz izvjestavanja istog broja jedinica strane valute u izvjestajnoj valuti po različitim valutnim kursevima

7) ZAKLJUČNI KURS je spot kurs na datum bilansa stanja. 8) NETO ULAGANJE u inostrani subjekt je udio izvjestajnog pravnog lica u neto

imovini tog subjekta

9) MONETARNE STAVKE jesu novac koji se posjeduje i sredstva i obaveze koje ce se primiti ili platiti u fiksnom ili odredivom iznosu novca

10) FER VRIJEDNOST je iznos za koji bi se neko sredstvo moglo razmjeniti ili obaveza podmiriti izmeĎu obavještajnih i zainteresovanih strana u transakciji u kojoj se cijena odreĎuje pogodbom

11) SPOT KURS je kurs razmjene za trenutnu isporuku razmjenjenih valuta

12) BUDUĆI KURS je specificirani kurs razmjene po ugovoru o razmjeni valuta na

odreĎeni budući datum.

Da bi došlo do priznavanja kursnih razlika, moramo znati kada se moţe priznati priticanje u

stranoj valuti.

Početno priznavanje prema navedenom standardu obuhvata transakcije u stranoj valuti koje su izraţene ili zahtjevaju podmirenje obaveze ili troška u stranoj valuti uključujuci transakcije koje nastaju kada pravno lice:

a) Kada strano lice prodaje robu, proizvode sluge ili stalna sredstva cija vrijednost je

iskazana u stranoj valuti

WWW.BH-PRAVNICI.COM


b) PosuĎuje od nekog ili nekom posuĎuje finansijska sredstva pri čemu su dugovanja ili

potraţivanja iskazana u stranoj valuti c) Postane strana duţnik, tj. strana ne izvršenja odreĎene obaveze iz ugovora, a koju

treba realizovati u stranoj valuti d) Kada na neki drugi način stiče ili otuĎuje sredstva ili podmiruje obaveze iskazane u

stranoj valuti.

Dva su uslova za ostvarenje kursne razlike:

1. distanca vremena od nastanka do izvršenja transakije

2. razlika meĎu kursevima u različitom vremenu

Kod priznavanja efekata stranih valuta moţemo govoriti o:

1. monetarnim

2. nemonetarnim stavkama

Efekti promjena kurseva stranih valuta izraţavaju monetarne i nemonetarne stavke na sljedeći način:

monetarne stavke u stranoj valuti treba da se iskaţu primjenom ili

zaključenog kursa kad su početno evidentirane primjenom spot kursa ili budućeg kursa kad su početno evidentirane primjenom budućeg kursa

nemonetarne stavke knjiţene po trošku nabavke, izraţene u stranoj valuti treba da se iskaţu primjenom valutnog kursa na dan transakcije

nemonetarne stavke koje su knjiţene po fer vrijednosti izraţene u stranoj valuti treba da se iskaţu primjenom valutnog kursa koji je postojao kad su se odredile vrijednosti

Kursna razlika nastaje kad postoji promjena valutnog kursa izmeĎu datuma transakcije i

datuma podmirenja bilo koje monetarne stavke proizašle iz transakcije u stranoj valuti. Kada je transakcija sreĎena u okviru istog obračunskog perioda u kojem je i nastala sve kursne razlike su priznate u tom periodu.MeĎutim kada je transakcija podmirena u sljedećem

obračunskom periodu kursna razlika je priznata kao prihod ili rashod u bilansu uspjeha za svako proteklo razdoplje do perioda podmirivanja i odreĎena je primjenom valutnih kurseva

tokom tog razdoblja.

Kursne razlike proistekle iz monetarne stavke koje u biti sačinjavaju dio neto ulaganja

pravnog lica u inostrani subjekt treba da se klasificiraju kao vlasnicki kapital u finansijskim izvještajima pravnog lica sve do otuĎenja neto ulaganja kada treba da se priznaju kao prihod ili rashod u bilansu uspjeha.

Kursne razlike proistekle iz obaveza u stranoj valuti obracunate kao zaštita neto ulaganja

pravnog lica u strani subjekt treba da se klasifikuju kao dodatna ili odbitna stavka vlasnickog kapitala u finansijskim izvjestajima pravnog lica do otuĎenja neto ulaganja kada kumulativne razlike treba da budu priznate kao prihod ili rashod u bilansu uspjeha.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


POZITIVNA KURSNA RAZLIKA je pozitivan odnos domace valute prema stranoj valuti tj.

kada se sa manjom vrijednoscu domace valute izmiruje obaveza ranije priznata u stranoj valuti.

To je jedan slucaj kada se pojavljuje pozitivna razlika .Postoji i drugi slucaj a to je kada se odreĎeno potraţivanje naplacuje u stranoj valuti. Naplacena potrazivanja u stranoj valuti se radi zakonskih propisa i knjigovodstvene evidencije

odmah pretvaraju u domacu evidencionu valutu.

NEGATIVNA KURSNA RAZLIKA pojavit ce se kada duznik u nedostatku sredstava svoju evidentiranu obavezu placa u nekom budućem periodu u kome za isti iznos strane valute mora

da da vecu vrijednost domace valute. To znaci da je u meĎuvremenu doslo do porasta kursa strane valute u odnosu na kurs domace valute.

Negativna kursna razlika se pojavljuje i kada se naplacuju potrazivanja u stranoj valuti pod uslovom da na dan naplate vrijednost iznoi manje nego sto je to bilo na dan evidencije potrazivanja.

Negativno dejstvo na sredstva znaci da ce nas nabavke iz inostranstva kostativise nego sto je

to bilo na dan evidencije takture ili cemo zbog negativnog dejstva dobiti ma nje prihoda od prodaje nego sto je prihod bio evidentiran na sam dan prodaje. Svako smanjenje prihoda usljed negativne kursne razlike priznaje se kao rashod po osnovu finansiranja tekuceg

perioda.

* pozitivna razlika kod: potrazivanja: vise naplaceno u domacoj valuti nego sto je fakturisano u odnosu

prema stranoj valuti po spot kursu i kursu na dan naplate obaveze: mane naplaceno u domacoj valuti nego sto je bilo evidentirano obaveze po

spot kursu *negativna razlika kod:

potrazivanja:manje naplaceno u domacoj valuti nego sto je to bilo evidentirano po

spot kursu obaveza:vise naplaceno u domacoj valuti nego sto su bile priznate po spot kursu na

dan evidencije i nastanka obaveze

Ove kategorije potraţivanja u konacnom obracunu daju rezultat prihod dok se obaveze po

ovom osnovu mogu izraziti na različite nacine kao:

a. povecanje troska sticanja stalnih i tekucih sredstava

b. povecanje troskova proizvodnje i troskova usluga c. povecanje rashoda poslovanja u tekucem izvjestajnom periodu.

FINANSIJSKI IZVJEŠTAJ

* FINANSIJSKI IZVJEŠTAJ predstavlja pregled finansijskih informacija koje su rasporeĎene u više formalizovanih tabela o rezultatima poslovanja izraţene kroz pokazatelje

o sredstvima,obavezama, kapitalu, rezervama, prihodima, rashodima i novčanim toko vima.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Korisnici informacija finansijskog izvještaja su prije svega: ulagači, zaposleni, zajmodavci,

dobavljači i ostali povjerioci, kupci, vlade i njihove agencije, javnost društveno – političke zajednice.

Menadzment pravnog lica ima primarnu odgovornost za pripremu i prezentaciju finansijskih izvještaja pravnog lica dioničarima, a potom kad to dioničari usvoje i javnu prezentaciju

izvještaja svim prethodno navedenim stranama.

Kod finansijskih izvještaja javnog sektora odgovornost izvještavanja i odgovornost za izvještaje pripada nadleţnim ministrima, nadleţnih vlada a nakon usvajanja na parlamentima i upoznavanje šire javnosti.

Ciljevi finan. izvještaja:

da obezbjedi informacije o finansijskom poloţaju , preformansi i promjenama u

finansijskom poloţaju pravnog lica koje su korisne širokom krugu korisnika u

donošenju ekonomskih odluka finan. izvještaji pripremljeni za tu svrhu udovoljavaju uobičajenim potrebama većine

korisnika. MeĎutim, ne pruţaju sve informacije koje bi korisnici mogli zatrebati pri donošenju ekonomskih odluka

finan. izvještaji takoĎer pokazuju rezultate vodstva menadzmenta ili odgovornost za

povjerene im resurse. Oni korisnici koji ţele ocjeniti rad menadzmenta ili njegovu odgovornost čine to kako bi sebi omogućili donošenje ekonomskih odluka. Ove

odluke mogu uključiti pitanja npr. da li zadrţati ili prodati svoje ulaganje u pravno lice ili treba li ponovo izabrati isti ili zamjeniti menadzment

ekonomske odluke koje donose korisnici finan. izvjestaja zahtjevaju procjenu

sposobnosti pravnog lica da stvara gotovinu i ekvivalente gotovine te pravovremenost i sigurnost njihovog stvaranja.Ova sposobnost u krajnjem slučaju odreĎuje npr.

mogućnost pravnog lica da plati svoje zaposlene i dobavljace da plati kamate vrati zajmove i isplati dividendu vlasnicima.

Godišnji finansijski izvještaj karakteriše to da mora da sadrţi pregled razvoja poslovanja

pravnog lica i uz to njegovog poslovanja ukljućujući objašnjenje o:

1) bilo kojem vaţnom dogaĎaju koji je nastao do kraja finan. godine

2) predviĎenom budućem razvoju pravnog lica 3) aktivnosti na polju istraţivanja i razvoja

4) u slučaju kada pravno lice ili osoba koja djeluje u ime pravnog lica nabavi dionice u subjektu:

─ razlozima za nabavku dionica

─ broju i nominalnoj vrijednosti takvih dionica koje su pribavljene ili otuĎene u finan. godini i porciju izdatih dionica koje one predstavljaju

─ plaćeni iznos za pribavljanje takvih dionica i primljeni iznos od bilo kojeg otuĎenja dionica ─ broju i nominalnoj vrijednosti svih dionica u subjektu koje su nabavljenje

i koje se čuvaju kao i porciju izdatih dionica koje one predstavljaju

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Prema vaţećim propisima finan. izvještaj treba nezavisni revizor i da svoje pismeno

mišljenje.Revizorsko mišljenje je javni dokument i obavezno je za objavljivanje u jednom od dnevnih listova u BiH.

Karakteristike finansijskog izvještaja:

1. razumljivost ( osnovni kvalitet informacija u finan. izvještaju jeste da su odmah razumljive korisnicima

2. relavantnost ( da bi bila relevantna informacija mora sa sobom nositi dozu korisnosti za donošenje odluka)

3. značajnost ( beznačajne stavke mogu biti opisane u zabilješkama izvještja ali ne

unesene u tabele izvještavanja) 4. pouzdanost ( da bi informacija bila korisna ona mora biti pouzdana sto se mjeri

stepenom greske i nivoom znacajnosti greske) 5. vjerodostojnost prezentacije (finan. izvještaji moraju biti sacinjeni na vjerodostojnim

informacijama na stvarnim dokumentima i knjigama evidencije o poslovanju)

6. kompletnost ( infor. moraju biti kompletne) 7. uporedivost ( finan. izvjestaj – tj. njegove šeme da bi bile uporedive moraju biti

sačinjene u skladu sa računovodstvenim standardima koji vaţe za sva pravna lica bez obzira na djelatnost )

Osnovna podjela finan. izvještaja je na:

* OBAVEZNE – su propisani obavezni za sva pravna lica.To su izvještaji koji sačinjavaju sva pravna lica kao polugodišnji i godišnji šo je u skladu sa zahtjevima Zakona o

računovodstvu. Obavezni finan. izvještaji su javni dokumenti i rezultati iz izvještaja nisu niti smiju biti poslovna tajna.

* NEOBAVEZNE – se propisuju od korisnika informacija i nisu bavezni za sva lica

Pored ovih izvještaja postoje i druge forme računovodstvenih informacija kao što su :

1. segmentarni finan. izvještaji se karakterišu time da potvrĎuju informacije o

odreĎenim djelovima pravnog lica tj. o odreĎenom segmentukako sa organizacijskog

tako i sa aspekta dijela sredstava , obaveza kapitala, prihoda ili rashoda. Mogu da budu poslovna tajna i predsatvljaju izvjestaj koji uglavnom sluzi vlasniku kapitala i

menadzmentu. 2. intervalni – su finan. izvjestaji koji se sacinjava u odreĎenom vremenu i predstavljaju

pregled stanja u odreĎenom vremenskom periodu ili izvjestaj za odreĎen dan .Intervalni izvjestaji mogu biti dnevni, sedmični, mjesecni, godisnji isl.

3. konsolidovani finan. izvjestaj – predstavlja izvještaj vise djelova pravnog lica ili vise

pravnih lica u sloţenom privrednom sistemu U konsolidovani finan. izvjestaj ne unosimo interne odnose povezanih lica u izvještaju kao sto su:

prihodi i rashodi povezanih lica u sistemu koji meĎusobno ostvare

WWW.BH-PRAVNICI.COM


potraţivanja i obaveze izmeĎu povezanih lica u konsolidacijskom sistemu

Zbirni finan. izvještaj je zbir vise pojedinacnih izvjestaja datog sloţenog sistema bez iskljucivanja internih odnosa .

Da bismo ispunili cilj finansijskog izvjestaja moraju se obezbjediti intormacije koje se odnose na:

a) sredstva b) obaveze c) vlasnički kapital i njegovu kvalitativnu strukturu

d) prihodi i rashodi, zajedno sa dobicima i gubicima e) gotovinski tokovi pravnog lica

Da bi se priznala sredstva u finan. izvjestaju moraju zadovoljiti osnovno pravilo, da se od njih

ocekuje buduca ekonomska korist. To znaci da imovina od koje se ocekuje buduca ekonomska korist predstavlja vrijednost sredstava koja se smije priznati u finansijskom

izvjestaju. Sva sredstva u pravnom licu mogu se podjeliti u 2 osnovne grupe:

1. stalna i

2. tekuća STALNA SREDSTVA su imovina od koje se očekuje buduća ekonomska korist koja treba

da traje duţe od 12 mjeseci i čija pojedinacna vrijednost u pribavljanju košta vise od 250, - KM po jedinici nabavke.

Sa stanovišta funkcije u kojoj se nalaze sva sredstva se djele na sredstva:

a) u pripremi b) u funkciji ( upotrebi )

c) van funkcije ( van upotrebe ) Stalna sredstva se djele jos na :

a) trajna – sredstva kojima se ne moze odrediti – ograničiti vrijeme korištenja, kao sto

su zemljista , sume,mostovi, tuneli i sl. b) sredstva ograničenog vijeka koristenja - imaju svoju amortizaciju u vremenu ili po

kapacitetu ( vremensku ili funkcionalnu ) jer u tom periodu bi svoju vrijednost trebalo

da prenesu na učinak. Sredstva sa ogr. vijekom su: zgrade, oprema i sl.

Stalna sredstva prema strukturi se grupisu u 3 osnovne grupe:

1. materijalna sredstva (zemljiste, sume i sl.)

2. nematerijalna sredstva ( patenti, licence i sl. ) 3. finansijska dugoročna sredstva ( ulaganja , depoziti, kaucije i sl. )

WWW.BH-PRAVNICI.COM


TEKUĆA SREDSTVA su imovina čiji je rok korištenja kraći od 12 mjeseci i čija

pojedinačna vrijednost je manja od 250,- KM.

Tekuća sredstva su grupisana u sljedece grupe:

a. zalihe ( materijala, rezervnih djelova, gotovih proizvoda, i sl )

b. gotovina, ekvivalenti gotovine i potraţivanja ( ţiro – račun, blagajna, devizni račun, čekovi i sl)

c. ulaganja u druga pravna lica, u vrijednosne papire kratkoročne dionice i sl. sa rokom trajanja od 12 mjeseci

d. tekuća potraţivanja i kratkoročni krediti.

Obavezan finansijski izvještaj se sastoji od:

1) bilansa stanja 2) bilansa uspjeha izvjestaja gotovinskih tokova

3) izvjestaja o promjenama vlasnickog kapitala 4) računovodstvene politike i zabilješke

Bilans stanja predstavlja sumaran pregled sredstava, obaveza i kapitala na odreĎeni dan iskazan po vrsti i vrijednosti.

Bilans uspjeha predstavlja zbir prihoda i rashoda na odreĎen dan prikazan kroz vec ranije definisanu strukturu kojom se utvrĎuje finansijski rezultat.

Finansijski izvještaj sačinjava se za period poslovne godine ( za stanje od 1.1. do 31.12. )i predaje se nadleţnom organu na obradu i kontrolu najkasnije do februara tekuće god. za

prethodnu god.

Gotovinski tokovi predstavljaju priliv i odliv gotovine i ekvivalenata gotovine u pravnom licu i iz pravnog lica u utvrĎenom vremenu, priznate kroz 3 razlicite aktivnosti:

1. poslovne aktivnosti 2. ulagačke aktivnosti

3. finansijske aktivnosti Pod pojmom ekvivalenta gotovine podrazumjevamo ulaganje hartije od vrijednosti i sl. koje

su kratkog roka ( do 3 mjeseca )i koje se daju bruto unovčiti na dan dospjeća ili odmah po potrebi.

Bilans stanja predstavlja sumaran pregled: sredstava, obavezai kapitala, iskazan na odreĎeni dan po vrsti i vrijednosti.

Bilans stanja se sačinjava sa dvije osnovne strane i zovemo ih:

a) AKTIVA

b) PASIVA

Aktiva odraţava sredstvo preduzeca ili drugih lica sa kojima preduzece posluje a koja moraju imati sadašnju vrijednost koja se mjeri nivoom očekivane ekonomske koristi.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Da bi se sastavio bilans stanja posebno njegova aktiva ( sredstva stalna i tekuca ) potrebnoje

da se izvrsi prije toga popis imovine ( provede inventura )kako bismo saznali sta je stvarno stanje sredstava i uporediti ga sa knjigovodstvenim stanjem i ustanovili eventualne razlike.

U bilans stanja se ne mogu unositi:

1. korekcioni racuni ( odstupanja od cijena i ispravke vrijednosti) 2. rashodovana sredstva

3. računi nivelacije cijena

U pasivi bilansa stanja nalaze se izvori koji nam govore odakle su nam sredstva finansirana ili čija su sredstva ili koliko su vlasnistvo nas osnivaca preduzeca a koliko su tuĎa.

U pasivi se nalaze 2 osnovna izvora:

1. kapitali rezerve 2. obaveze

Kapital i rezerve su u skladu sa standardima i kontnim planom rasporeĎene u vise grupa kao sto su:

1) upisani vlasnicki kapital 2) dionicka premija

3) revalorizovane rezerve 4) rezerve ( obavezne i neobavezne )

5) akumulirana dobit 6) dobit tekućeg perioda 7) vlastite dionice koje drzi pravno lice

Obaveze su uglavnom podjeljene po ročnosti na dugoročne i kratkoročne a po svojoj strukturi

u kojoj nastaju djeli se na:

1. obaveze prema dobavljacima zbog neplaćenih racuna za nabavku stalnih ili tekucih

sredstava 2. obaveze prema bankama ( zbog neplacenih kredita i kamata)

3. obaveze prema radnicima ( zbog neplacenih plata i naknada plata ) 4. obaveze prema drzavi ( zbog neplacenih poreza, doprinosa ili drugih obaveza ) 5. ostale obaveze fizičkim i pravnim licima

Kada ţelimo da saznamo koliki je kapital odreĎenog lica tada od vrijednosti aktive (sredstava)

oduzimamo obaveze ( dio pasive )i takva razlika je kapital rasporeĎen u grupe. Aktiva uvijek mora biti jednaka pasivi i to nazivamo bilansna ravnoteža.

Bilans uspjeha predstavlja sumaran pregled prihoda i rashoda na odreĎeni dan iskazan po vrsti i vrijednosti.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Bilans uspjeha ima 2 strane:

1) strana prihoda 2) strana rashoda

Ove dvije strane moraju biti i statistički uvijek u ravnoteţi jer im se ravnoteţa postiţe izračunavanjem finansijskog rezultata koji se priznaje kao dobit ili gubitak.

Prihodi i rashodi se u skladu sa računovodstvenim standardima djele na 2 osnovne grupe:

operativni (osnovni ili oni koji proizilaze iz osnovne registrovane djelatnosti) neoperativni ( svi ostali koje pravno lice ostvari a ne pripadaju pojmu operativne –

osnovne djelatnosti ) Ko rashoda od operativne djelatnosti imamo rashode prodatih proizvoda usluga i robe

troškove distribucije i administracije i sl.

U strukturi neoperativnih prihoda nalaze se :

1. prihodi od ulaganja i ulagačkih aktivnosti

2. prihodi od finansiranja 3. ostali prihodi

4. vandredni prihodi

U stukturu neoperativnih rashoda ubrajamo:

1. rashode po osnovu ulaganja 2. rashode od finansiranja 3. ostale rashode

4. vandredni rashodi

Bilans promjena kapitala nam pokazuje da li je doslo do promjene vrijednosti kapitala te da li je doslo do promjene strukture vlasnika. Ako je doslo do promjene vlasnika promjena se mora ovjeriti kod suda Komisije ze vrijednosne papire i registra vrijednosnih papira.

Računovodstvene politike su peti dio polugodisnjeg ili godisnjeg izvjestaja koji treba da

prikaze racunovodstvenu politiku koja se vodila u preduzecu prezentirajuci utjecaj svih odluka pravilnika i drugih mjera koje su uticale na finansijski rezultat.

Racunovodstvena politika je opis dogaĎanja sa prijedlogom mjera za poboljsanje poslovanja.

U četvrtom dijelu finan. izvjestaja iznosimo informaciju da li je doslo do promjene vrijednosti kapitala i da li je doslo do promjene vlsanika. Tako dobijemo informaciju da li se kapital uvecao ili smanjio i koliko.

Druga informacija koja nam dolazi sa berze i na osnovu kupoprodaje dionica nam govori da li je doslo do promjene vlasnika. To znaci da je prateca evidencija ovom bilansu knjiga

dionicara.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Kapitalu je jasno propisano kako se moze povecati ali i smanjit

Povecane vrijednosti grupe kapitala i rezerva moze biti na sljedece nacine:

dodatnim ulaganjem vlasnika kapitala

iz dobiti nakon oporezivanja

iz osnova revalorizacije stalnih sredstava

smanjenjem obaveza otpisom od strane povjerilaca

Kapital se moze smanjiti: pokrićem gubitka i jednostranim povlacenjem kapitala od strane vlasnika ili oprostom potrazivanja.

Svaka promjena vrijednosti kapitala prijavljuje se Registru vrijednosnih papira i Komisiji za

vrijednosne papire radi odnosa sa berzom, dok svaka promjena vlasnika se prijavljuje sudu kod koga je lice registrovano kako bi se znalo ko su i koliko novi vlasnici pravnog lica.

INFLACIJA I NJEN UTICAJ NA REVALORIZACIJU

SREDSTAVA

Izraz inflacija vodi porjeklo od lat. izraza inflatio sto znaci nadimanje i zapaljenje pluca. Danas odnos prema inflaciji razne privredne djelatnosti regulisu odreĎenim zastitinim

mjerama. Tako cemo kod bankarskog poslovanja zastitu vrijednosti od dejstva inflacije imati kroz kamatu koja pored cijena kapitala u sebi sadrzi i dio kamate kao zastitnu mjeru od inflatornog dejstva.

MeĎunarodni racunovodstveni standardi koji regulisu pitanje priznavanja inflacije kroz

porast sredstava zahtjevaju obracun inflatornog dejstva samo kod stalnih sredstava dok je dejstvo inflacije na tekuca sredstva u potpunosti iskljucena jer se smatra da bi to bio generator inflacije.

Revalorizaciju stalnih sredstava obavezno trebamo vrsiti pod uslovom da je inflacija 10 % i

vise godisnje priznata od nadleznog drzavnog organa ili 10 % i vise kumulativno u vise godina uzastopno od zadnje promjene vrijednosti stalnih sredstava uslovljene inflacijom.

Kod promjene vrijednosti sredstava i kapitala u plusu sud ne smije priznati za sredstva u funkciji osim ako to nije zasnovano na inflacije.To znaci da se stalnim sredstvima smije

povecati vrijednost samo kada to zahtjeva inflacija. Takvu pojavu nazivamo revalorizacijom uslovljenom inflatornim dejstvom.

Samo sredstvima koje se prvi put evidentiraju u pravnom licu u funkciji dozvoljena je procjena vrijednosti očekivane koristi pod uslovom da za utvrĎivanje njihove vrijednosti ne

postoji faktura ili ugovor o kupoprodaji. Sredstva koja su evidentirana jedan dan ranije u preduzecu nije dozvoljeno procjenjivati

sredstvima vrijednost nakon evidencije u plusu i na taj nacin bez trzista vrsiti promjenu vrijednosti kapitala tj. dionice.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Revalorizaciju stalnih sredstava se vrsi tako da se za koeficijent inflacije povecaju stalna

sredstva u funkciji i povecava se ispravka za isti procenat a razlika takvog povecanja i korekcije naziva se efekat revalorizacije.

Inflacija kao faktor rasta cijena stalnih sredstava se primjenjuje samo kod stalnih sredstava u funkciji tj. upotrebi. To znaci da se revalorizacije stalnih sredstava nece moci primjeniti na

stalna sredstva u pripremi i stalna sredstva van upotrebe.

Dobiveni efekat revalorizacije se smatra prirastom kapitala pod dejstvom inflacije. Racun revalorizovane rezerve smijemo koristiti samo do salda nula, ne moze nikad biti negativan tj. u minusu.

Revalorizovanu rezervu cemo koristiti u slucaju gubitka u poslovanju da se iz te vrijednosti

nadoknadi vrijednost gubitka kao se ne bi mjenjala vrijednost dionice zbog gubitka u poslovanju.

DEFLACIJE I NJENE POSLJEDICE

Deflacija predstavlja povecanje vrijednosti novcane jedinice. To znaci da se sa manjom kolicinom novca moze kupiti ista ili veca kolicina robe.

Deflacija slicno kao i inflacija moze biti izazvana raznim faktorima bilo monetarnog, opceg ekonomskog ili politickog karaktera.

Ona najcesce dolazi kao posljedica kombinovane primjene raznih uzroka: monetarno kreditne politike , neracionalne raspodjele dohotka, opadanja proizvodnje usljed raznih vanjskih

faktora i dr. Korist od deflacije imaju samo povjerioci jer njihova potrazivanja od ranije naplacuju danas

kada je vrijednost novca porasla. U slucaju deflacije pravno lice moze pristupiti smanjenju vrijednosti sredstava.

Gubitak ocekivane vrijednosti dobiven slobodnom procjenom nadoknaĎuje se na teret racuna revalorizovana rezerva dok rezerve ima a nakon toga smanjenje vrijednosti se knjizi na teret

rashoda.

Kod smanjena vrijednosti sredstava moţe doci do smanjenja vrijednoti kapitala ili na teret rashoda tekuceg perioda .

BANKE I BANKARSKI SISTEM

Zakonom o bankama utvrĎena su pravila: osnivanja, organizacije, poslovanja, prestanka pravnih lica koja se bave prijemom novcanih sredstava u formi razicitih sredstava i

plasmanom tih sredstava u formi razlicitih kreditaili drugih poslova iz nadleznosti bankarsko g zakonodavstva.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Banka se osniva i posluje kao dioničko društvo. Da bi se registrovano drustvo moglo baviti

bankarskim poslovima mora dobiti dozvolu Agencije za bankarsvo.Tako da dijec banka u svom nazivu ne moze koristiti niko ko nije dobio dozvolu od nadlezne Agencije.

Ako naka banka iz inostransva zeli da otvori predstavnistvo u Federaciji BiH za to je potrebno takoĎer dobiti dozvolu od Federalne Agencije za bankarsvo. Na zahtjev banke iz inostranstva

za otvaranje banke ili produţnice, Agencija je duzna odgovoriti u roku od 60 dana.

Predstavnistvo u skladu sa zakonom o bankama je organizacioni dio banke u kome se ne obavljaju bankarske aktivnosti nego se vrsi prezentiranje, prikupljanje ili davanje informacija od interesa za banku osnivaca.

Banka iz inostrsnstva moze osnovati filijalu ali uz takav zahtje je duzna priloţiti ovjerenu izjavu da svom svojom imovinom odgovara za obaveze koje ce nastati u poslovanju filijale.

Filijalu banke treba prihvatiti kao poslovni dio banke sa ovlastenjim u prometu koja su predviĎena statutom banke. Zahtjev za bankarsku dozvolu osnivac podnosi Agenciji za

bankarstvo.

Uz zahtjev se moraju priloziti sljedeci dokumenti:

1. ugovor o osnivanju propisom od osnivaca, nacrt statuta i drugih osnivackih akata

prema uputstvu Agencije 2. podatke o kvalifikacijama i iskustvu predviĎenog viseg rukovodstva banke

3. iznos dionickog i drugih oblika kapitala banke 4. plan i projekcija poslovanja kao i oranizacionu strukturu banke 5. knjigu dionicara banke

Agencija je duţna podnosiocu zahtjeva u roku od 60 dana dati odgovor na koji ako stranka

nije zadovoljna ima pravo ţalbe u roku od 8 dana od dana prijema rijesenja o osnivanju ili odbijenici. Prigovor se dostavlja direktoru Agencije za bankartvo. Da bi se banka mogla upisati u sudski registar mora prethodno obezbjediti dozvolu za rad Agencije za bankarstvo.

Dozvola za bavljenje bankarskih poslova nije prenosiva i nije ogranicena rokom tj. tajna je.

Domaca banka moţe imati svoje filijale i produţnice ali one nemaju svojstvo pravnog lica dok filijala strane banke ima svojstvo pravnog lica.

Zakonom je predviĎeno kada Agencija moţe oduzeti dozvolu za rad banci a to je:

1) u slucjo da to zatrazi sama banka (dozvola se podnosi u roku od 60 dana od

podnosenja zahtjeva u 8 dana roka na prigovor na rijesenje o oduzimanju dozvole za

rad) 2) u slucaju da je banka kaznjena zbog prekrsaja

3) da Agencija utvrdi da je banka nesolventna prema jedinstvenoj metodologiji Agencije 4) da se utvrdi da je Agencija izdala dozvolu na nezakonitim dokumentima 5) ako banka n pocne sa radom u roku od 3 mjeseca od upisa u sudski registar ili ako za

6 mjeseci ne prima depozite niti daje kredite 6) u slucaju spajanja, pripajanja ili podjele banke

7) ako kapital i rezerve padnu ispod minimuma utvrĎenog za osnivanje banke

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Uroku od 3 mjeseca od oduzimanja dozvole banka je duzna isplatiti sve obaveze i likvidirati

svoju aktivu po principu poslovanja kao da radi pod dozvolom. O statusnim promjenama banke,Agencija daje saglasnost.

Banka ima svoja rukovodna i kontrolna tijela koja su definisana zakonom u formi: skupstine dioničara, ndzornog odbora i direktora banke.

Agencija moţe imenovati prinudnog upravitelja u uslovima kojim agencija procjeni da su alarmantni te da su time ugroţena prava ili interesi deponenata te ako je kapital banke manji

od 50 % visine kapitala predviĎenog za osnivanje banke. Prinudni upravitelj se odreĎuje i u uslovima kad Agencija oduzme dozvolu za rad banci. Banka svoje poslove mora podvrgnut eksternoj reviziji od strane revizora ciju sa glasnost daje

Agencija kojok je obavezno dostaviti izvjestaj o reviziji banke. Danom imenovanja privremenog upravnika prestaju sa radom svi do tad legalni organi banke.

Ukoliko Agencija na osnovu izvjestaja privremenog upravitelja ili na drugi nacin doĎe do saznanja da treba pokrenuti likvidaciju tada odreĎuje likvidacionog upravitelja a prestaje rad

prinudnog upravitelja.

Likvidnost ukazuje na raspolozivost dovoljnim iznosima finansijskih sredstava za pokrice povlacenja depozita i drugih finansijskih obaveza u vremenu dospjeca.

Solventnost ukazuje na visak sredstava nad obavezama i na adekvatnost kapitala banke.

Sve bankarske poslove moţemo podjeliti u 4 osnovne grupe:

1. aktivni bankarski poslovi 3. neutralni bankarski poslovi

2. pasivni bankarski poslovi 4. vlastiti bankarski poslovi

Pojam aktivnog aktivnog bankarskog posla pripada onoj vrsti poslova u kojima banka

ostvaruje prihod ili porast sredstava kroz razne oblike plasmana. Aktivni bankarski poslovi se evidentiraju u aktivi bilansa stanja.

Pasivni bankarski poslovi su poslovi u kojima banka stvara obaveze koje bi trebali platiti ili sredstava vratiti. Time se osvtvaruje rashod ili smanjenje sredstava . Ovakvi poslovi se

evidentiraju u pasivni bilans stanja.

Neutralni bankarski poslovi su takvi poslovi u kojima se banka ne pojavljuje niti kao duţnik niti kao povjerilac. Po tom osnovu se ne ostvaruje kamata vec provizija kao sto su poslovi platnog prometa i druge bankarske usluge koje banka vrsi za svoje klijente.

U grupu neutralnih poslova ubrajamo:

a. izdavanje kreditnih pisama b. izdavanje akreditiva

c. depo-poslovi d. inkase poslovi

e. bankarske garancije

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Vlastiti bankarski poslovi za razliku od prethodno navedenih imaju svoju specifičnost jer

imaju karakter kupovine dionica druge banke ili drugog preduzeca te po tom osnovu ţele ostveriti dobit. To nisu kreditni poslovi i ne doprinose kamatu vec dobit.

Aktivne bankarske poslove uglavnom posmatramo kroz kreditnu aktivnost. Banke su razvile različite bankarske poslove koji imaju karakter aktivnih bankarskih poslova kao sto su:

1. potrosacki kredit

2. investicijski kredit 3. eskontni kredit 4. lombardni kredit

5. akceptni bankarski kredit 6. rambursni kredit

Pasivni bankarski poslovi su poslovi stvaranja obaveza, povrata sredstava ili garancija , a

samim tim priznaje i odreĎene vrijednosti za vrijeme cekanja naplate obaveze, naplate garancije ili tuĎih kreditnih sredstava.

U ovu vrstu poslova ubrajamo:

a. emisione poslove b. izdavanje obaveznica i zaloţnica

c. izdavanje dionica d. depozitni poslovi e. kreditna zaduţenja kod banaka ili dr. finansijskih institucija i sl.

POREZ NA PROMET PROIZVODA I USLUGA

Jedan od osnovnih izvora budţetskih prihoda je porez na promet proizvoda i usluga. Da bi odreĎena društveno politička zajednica dozvolila legalan promet proizvoda robe ili usluga na svom području propisuje odreĎene cijene – tarife takvih prava.

Takvo pravo trgovine – prometa reguliše se naknadom koju nazivamo POREZ.

Porez na promet je prihod Federacije, kantona i opština.To znaci da prihode koje obveznici placaju, društveno politička zajednica svojim posebnim propisom rasporeĎuje na Federaciju, kantone ili opštine.

Da bi se u potpunosti mogao primjenjivat sistem obracuna i naplate poreza na promet drustveno politička zajednica Zakonom o porezu na promet proizvoda i usluga odreĎuje:

1. institucije koje ce to naplacivati 2. predmet oporezivanja

3. osnovice na koje ce se porez obracunavati i poreske obveznike 4. rokove u kojima se ima pravo naplatiti porez

5. tarifa po kojima se porez obracunava 6. lica koja ne naplacuju porez – poreska oslobaĎanja 7. povrat poreza

8. kaznene mjere

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Institucije koje je politicka zajednica ovlastila da su nadleţne za naplatu poreza su prije svega:

a. Poreska uprava

b. Finansijska policija

Predmet oporezivanja

Proizvodi i roba su oporezivi kad se obavlja posljednja faza prometa za potrošnju a ne posljednja faza prometa za proizvodnju. Potrošnja se smatra fazom u kojoj proizvod prestaje da postoji u svom fizičkom i hemijskom

smislu i ne moţe se ponovo pojaviti u istom obliku u prometu. Kod proizvodnje proitvod se troši ali njegov trošak i supstanca se ne uništava već se prenosi

na neki drugi proizvod ili uslugu kao budućeg poreskog nosioca. Baš u toj razlici potrošnje nalazimo razloge da se u prvom slucaju ne obracunava.

Kod proivoda je bitno da nastane promet, hoce li kada i kako biti placen to ne stvara osnovu za oslobaĎanje dok kod usluga to je iskljucivo faktor vremena plaćanja tj. da li je usluga za

naknadu ili bez naknade.Ako je usluga bez naknade nije predmet oporezivanja tj. poreska osnovica je nula.

Promet proizvoda i usluga koji sluţe u krajnjoj potrošnji prema Zakonu o porezu na promet proizvoda i usluga smatra se:

1) Promet proizvoda koji je placen gotovinom, čekom s tekućeg računa i kreditnom karticom graĎana

2) uvoz, ukljućujući i privremeni uvoz 3) uzimanje vlastitih proizvoda, koje je proizvelo ili nabavilo pravno lice za vlastitu

krajnju potrišnju

4) davanje proizvoda bez naknade koje izvrši pravno lice 5) manjak proizvoda kod pravnog lica, osim manjka proizvoda koji je nastao

djelovanjem više sile ili je posljedica kaţnjivog djela 6) rashod koji je veci od rashoda dozvoljenog općim aktom pravnog lica , odnosno

ovlaštenog strukovnog udruţenja u Federaciji

7) korištenje proizvoda koji graĎanin ili pravno lice izradi za vlastitu upotrebu a koji podlijeţu obavezi godišnje registracije

8) davanje bez naknade motornog vozila ili plovnog objekta koje obavi graĎanin ako se na to davanje ne placa druga vrsta poreza. Prometom proizvoda iz ove tacke ne smatraju se pokloni iz prvog nasljednog reda

Dok se po istom Zakonu reguliše promet koji se ne smatra krajnjom potrošnjom tj. na koji se ne placa porez:

1) prodaja proizvoda pravnom licu koje se bavi trgovinom a koje je te proizvode nabavilo radi daljnje prodaje

WWW.BH-PRAVNICI.COM


2) prodaja proizvoda pravnom licu koje se bavi ugostiteljskom djelatnošću , drugom

pravnom licu koje je registrirano za obavljanje ugostiteljske djelatnosti a koje te proizvode nabavlja radi prerade odnosno daljnje prodaje

3) prodaja upotrebljavanih stvari neposredno izmeĎu graĎana i putem komisione prodaje osim prodaje ili davanje bez naknade upotrebljavanih putničkih automobila ostalih motornih vozila i plovnih objekata kao i prodaja poljoprivrednih proizvoda koja se

obavlja meĎu graĎanima na pijacma i sajmovima 4) uvoz proizvoda radi daljne prodaje

5) prodaja proizvoda pravnom licu koje se bavi remontom , popravkom i servisiranjem proizvoda radi ugradnje u proizvode koji se popravljaju i servisiraju.

Tako ćemo imati usluge na koje nećemo platiti porez:

1) kreditne usluge, usluge deponirane štednje, usluge osiguranja ţivota, osiguranja za

ozljede na radu i oboljenja od profesionalne bolesti u smislu posebnog zakona

2) zdravstvene i veterinarske usluge te usluge socijalne zaštite 3) usluge sto ih obavljaju humanitarne organizacije u okviru registrirane djelatnosti

4) usluge vjerskih institucija 5) usluge koje obavljaju organi uprave u okviru utvrĎenih nadleţnosti i Agencije

Federacije od kojih Vlada zatraţi da pruţaju usluge Vladi, graĎanima , pravnim i

fizičkim licima 6) obrazovne i kulturne usluge, usluge muzeja, galerija i biblioteka , pozorišne i kino

predstave, koncertne priredbe klasične muzike, sportske i koncertne priredbe kod kojih se ukupno ostvareni prihod daje u humanitarne svrhe

7) izvozne usluge kojim se smatraju usluge koje obave domaća pravna i fizička lica sa

sjedistem u Federaciji stranim pravnim i fizičkim licima sa sjedistem u inozemstvu a naplacene su u skladu sa propisima kojim je utvrĎeno vanjskotrgovinsko i devizno

poslovanje na usluge oplemenjivanja i usluge sto ih obave suorganizatori neovisno od nacina naplate usluge

8) usluge prijevoza u meĎunarodnom saobracaju

9) usluge sto ih pravna i fizicka lica obavljaju diplomatskim i konzularnim predstavnistvima, stranom diplomatskom i konzularnom osoblju pod uvjetom

reciprociteta 10) usluge ekshumacije koje se vrše na zahtjev nadleţnih organa 11) usluge meljave psenice za potrebe robnih rezervi.

Pravna lica iz oblasti zdravstva koja obavljaju liječenje i njegu bolesnika mogu nabavljati

proizvode i potrošni materijal bez poreza pod uslovom da ih troše u obavljanju registrovane djelatnosti. Institucije tipa muzeja , biblioteka, arhiva, zarada za zastitu spomenika kulture, arheološke i

restauratorske institucije, mogu za svoju osnovnu djelatnost vrsiti nabavku ili prijem iz drugih izvora reprodukcijski materijal bez placanja poreza na promet.

Postoje slucajevi kad su automobili osloboĎeni poreza na promet. Ako fizičko ili pravno lice obavlja taxi poslove, dozvoljena je nabavka novog automobila u te svrhe bez poreza ali

jedanput u periodu od 3 godine. Ako bi fiz.ili prav. lice prestalo da se bavi taxi poslom, nabavljeni automobil bez poreza u

periodu od 3 god. od nabavke bi bio oporeziv u osnovici vrijednosti kada je nabavljen .

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Ovdje nema zatezne kamate jer se ona regulise rjesenjem o placanju porezaza period kada je

porez utvrĎen pa do perioda kada je porez placen.

Pod pojmom reprodukcijskog materijala ne smatra se kancelarijski materijal i pribor, tekuca goriva i maziva, osim ako se goriva i maziva ne nabavljaju za da ljnju preradu.

Poreski obveznik

Porez je uracunat u krajnju cijenu koju na trţistu prepoznajemo pod nazivom maloprodajna cijena tj. porez placa krajnji potrošacplacajući krajnju cijenu potrošnje, prema zakonu poreski obveznikje pravno ili graĎansko lice koje je obavilo posljednji promet.

Poreski obveznik je lice koje daje proizvode bez naknade, kao i lice kod koga je utvrĎen

manjak proizvoda ili robe iznad dozvoljenog kalo, rastura, kvara i loma. U koliko prozivode koje smo nabavili bez poreza , koristimo nenamjenski tj. u svrhu koja nije

osloboĎena poreza, automatski postajemo poreski obveznik.

Kada pravno lice nabavlja proizvode ili prima uslugu od graĎanina tada je pravno lice poreski obveznik obveznik i o tome treba posebno voditi racuna kod obracuna poreza kako ne bi doslo do zaborava u placanju sto moze prouzrokovati kaznu i kamatu.

Kod prometa sredstava koji podlijeţu registraciji mozemo imati 3 različita slucaja:

1) ako pravno lice prodaje pravnom licu ili graĎaninu sredstvo tada je poresk i obveznik

kupac

2) ako graĎanin prodaje graĎaninu pomenuto sredstvo poreski obveznik je prodavac 3) ako se kupoprodaja obavi uz posredsvo sgencije poreski obveznik je kupac

Poreski obveznik je domace pravno lice ako uslugu za koje je propisano placanje izvrsi strano pravno ili fizičko lice.

Poreska osnovica

Poreska osnovica podrazumjeva definisanje prometne vrijednosti u koju nije uracunat porez a koja je predmet placanja.

Fakturna vrijednost je vrijednost duga za kupljene proizvode koji dobavljac upisuje na

fakturi ili racunu. Kada fakturnoj vrijednosti korigovanoj za rabat dodamo troškove nabavke dobijemo vrijednost koju nazivamo nabavna vrijednost ili vrijednost sticanja zalihe.

Kada poresku osnovicu i porez saberemo dobijemo maloprodajnu vrijednost- tj. vrijednost

koju cemo ostvariti na trţistu. Kad se usluga placa u robi tada je fer vrijednost robe vrijednost kojom se razmjenom placa

usluga sa porezom .

Poreska osnovica poreza na promet usluga su različite a zavise od vrste usluge ili vrsta lica koja ih pruzaju kao npr.:

WWW.BH-PRAVNICI.COM


kod obavljanja spoljnotrgovinskih usluga primljena provizija ili druga naknada ostvarena u vidu redovnog ili vanrednog prihoda

kod usluga zastupanja pravnih ili fizičkih lica provizija i druga naknada ostvarena u vidu redovnih ili vanrednih prihoda

kod obavljanja agencijskih, posrednickih ili komisionih poslova ostvarena provizija i druga naknada u vidu redovnih i vanrednih prihoda

kod obavljanja bankarskih i berzanskih usluga ostvareni prihod po osnovu provizije i druge naknade za obvaljene poslove

kod usluga osiguranja, odnosno reosiguranja, ostvarena premija osiguranja

kod igara na srecu vrijednost primljenih uplata za sudjelovanje u igrama na srecu za igre

za koje se utvrĎuje fond dobitaka a za ostale igre na srecu vrijednost primljenih uplata za ucesce u igrama na srecu po dobitku igracima

kod usluga obavljanja platnog prometa, provizija koju ostvari pravno ili fizičko lice obavljanjem platnog prometa

kod graĎevinskih usluga vrijednost usluge koja u sebi ne sadrţi vrijednost ugraĎenog

graĎevinskog materijala i porez na promet proizvoda koji je placen na taj graĎevinski materijal.

Prilikom popravke proizvoda porezna osnovica poreza na promet usluga moţe se umanjiti na

vrijednost rezervnih djelova na koje je po nabavci placen porezna promet proizvoda sto ih je izvrsitelj usluge ugradio prilikom popravke proizvoda a koji su u fakturi za obavljene usluge posebno iskazani i za koje je prilozena odgovarajuca dokumentacija.

Poreska stopa

Poresaka stopa poreza na promet proizvoda i usluga su proporcionalne i jedinstvene za sve

proizvode i usluge u Federaciji BiH . Stopa poreza na promet proizvoda je 20% a usluga 10%.

Poreska oslobaĎanja

Pod pojmom poreskog oslobaĎanja podrazumjevamo promet u kome ni sa jedne strane ( kupca niti prodavca ) ne postoji poreska obaveza. Takvi slucajevi su u praksi poznati kao

promet pod tarifom nula ( poreska stopa nula ).Tu spadaju sljedeci proizvodi :

1) prehrambeni proizvodi( sve vrste hljeba, mlijeka koje se stavlja u promet, maslaca i

ostalih mlijecnih proizvoda, mlijeka za bebe, mlijeko u prahu, sve vrste jestivog ulja, jestive masti itd.)

2) proizvodi koji se izvoze 3) lijekovi i pomoćnaljekovita sredstva 4) stocna hrana bez koncentrata

5) proizvodi koji se uvoze a za koje je propisano oslobaĎanje od carine 6) proizvodi koji pod uslovima reciprociteta nabavljaju strana diplomatska i konzularna

predstavnistva i strano diplomatsko i konzularno osoblje na osnovu potvrde Ministarsva vanjskih poslova

7) prozvode sto ih humanitarne organizacije dobiju bez naknade ili ih nabavljaju pod

uvjetima iz clana 8 ovog zakona a upotrebljavaju ih za namjene koje su osnovane 8) sredstva naoruţanja za armijske snage Federacije, polisiju i sluţbu bezbjednosti

WWW.BH-PRAVNICI.COM


9) vode ( H2O)

10) knjiga , brosura, casopisai publikacija strucnog, naucnog, umjetnickog, kulturnog i obrazovnog karaktera itd.

11) bebi oprema osim igracaka 12) ortopedske isprave i pomagala te aparati za poboljsanje sluha i vida 13) osobni automobil za invalide osobe koji se jednom u razmaku od 5 god. uvoze

14) proizvoda sto ih kao spomenicke, muzejske i arhivske vrijednosti otkupljuju muzeji i arhivi

15) opreme za poljoprivrednu proizvodnju 16) pcelarski proizvodi opreme za pcelarstvo i sredstva za zastitu zdravlja pcela

Pored toga poreza ce biti osloboĎenji proizvodi ili djelovi koji daju ili zamjenjuju kupnju u garantnom roku.

Ako cijena odstupa u plusu osnovica oporezivanja bice samo razlika vrijednosti zamjenjenih djelova i proizvoda.. Kod prometa upotrebljavanih automobila ili plovnih objekata ( koji morajuu biti stariji od 2

god.) poreska osnovica je vrijednost koja se uspostavlja kao razlika izmeĎe prodajne i nabavne cijene .Ovo vazi kad je kupac pravno lice.

Obaveza obracunavanja poreza na promet proizvoda i poreza na promet sluga nastaje u casu kada je obavljen promet proizvoda.

Smatra se da je promet proizvoda obavljen odnosno da je usluga izvrsena:

1) u casu izdavanja racuna o prodaji proizvoda odnosno obavljene usluge 2) u casu isporuke proizvoda ako je isoruka obavljena prije izdavanja racuna odnosno u

casu obavljanja usluge ako je usluga obavljena bez izdavanja racuna 3) u casu uzimanja vlastitih proizvoda za vlastitu krajnju potrosnju ili upotrebu

4) u casu nastanka obaveze placanja carine i uvoznih davanja 5) u casu prelaska preko carinske crte ako se radi o privremenom uvozu motornih vozila 6) u casu isporuke proizvoda koji su dati bez naknade

7) u casu tuvrĎivanja manjka i rashoda proizvoda koji premasuje manjak i rashod dozvoljen opcim aktom poreznog obveznika ili aktom strukovnog udruţenja

Federacije

Rokovi placanja poreza

Porez na promet proizvoda i usluga obveznik placa:

a) u roku od 5 dana po isteku sedmice u kojoj je promet nastao, ako se radi o pravnom

licu b) u roku od 15 dana po isteku sedmice u kojoj je promet nastao ako se radi o fizickom

licu Ako je isporuka robe i izdavanje racuna u razlicitom vremenu rok tolerancije je 30 dana( pod

uslovom da je roba prije otpremljena ).

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Kod prodaje automobila iz uvoza ili su lica samo napravila rok placanja poreza je 15 dana od

prodaje uz napomenu da se registracija ne moze obaviti bez placenog poreza na prome t.Kod izvoza imamo specifičnu situaciju:

pravno i fizicko lice koje je izvezlo proizvode koji nisu placeni u roku od 120 dna od

dana izvoza ili u tom vremenu nisu osigurani dokazi o izvozu duzni su platiti porez kao da je promet obavljen na domacem trzistu i to prvog dana po isteku 120 dana od dana izvoza.

Kao poresku osnovicu kod javnih preduzeca smatrat cemo realizaciju koja je starija od 90

dana od isporuke proizvoda ili izvrsene usluge. Poreski izvjestaj pravno lice sastavlja 15 dana po isteku mjeseca obracuna poreza a fizicko

lice 30 dana po isteku mjeseca obracuna. Konacan obracun poreza za proteklu godinu sastavlja se i predaje nadleznom organu tj.

poreznoj upravi najkanije 28. februara tekuce godine za prethodnu godinu dok je taj rok fizickom licu do kraja januara tekuce godine za prethodnu godinu.

Zastara poreskih obaveza

Pravo na zastaru, poreski obveznik koristi u periodu od 5 god. od nastanka poreske obaveze . U tom slucaju zastarjeva pravo na : porez, kamatu, kaznu i troskove prisilne naplate.

Ako se dogodi da je poreski obveznik preplatio poresku obavezu ili vise naplatio kamate,

kazne i drugih troskova pravo na povrat istice 5 god. od uplate. Rok zastare prekida poreski organ ili organ finansijske policije i od tada tece novi rok zas tare . To znaci da apsolutni rok zastare iznosi 10 god. od prvog roka i bez obzira na prekid zastare.

Nadzor nad obracunom obaveza poreza na promet i placanja istih ima Porezna uprava i

Finansijska policija.

Ţalba na rijesenje Porezne uprave podnosi se poreznoj upravi u roku od 15 dana a potom ministarstvu finansija Federacije BiH.

Ţalba na rijesenje Finansijske policije podnosi se Finansijskoj policiji. Ţalba na carinske obaveze podnosi se u prvom stepenu carinskoj sluţbi a u rugom stepenu Ministarstvu finansija Federacije BiH.

Novcanom kaznom od 5.000 KM do 150.000 KM kaznit ce se za prekrsaj porezni obveznik –

pravno lice i novcanom kaznom od 1.000 KM do 100.000 KM. Odgovorno lice, u slucaju nepostivanja zakonske obaveze vezano za porez na promet datog pravnog lica placa novcanu kaznu od 1.500 KM.

Potom kaznjava se i novcanom kaznomod 100 KM do 1000 KM i moze se kazniti novcanom kaznom od 100 KM.

D O P R I N O S I

Doprinosi su kategorije prihoda nosilaca osiguranja. Iz doprinose se direktno finansiraju institucije koje drzava formira a koje treba da se brinu o odreĎenim nivoima osiguranja opšteg

WWW.BH-PRAVNICI.COM


standarda stanovnistva, u odreĎenim slucajevima u uslovima zaposlenosti a u drugim u

uslovima nezaploslenosti. Doprinosi kao kategorija obaveznog izdvajanja poslodavca po osnovu isplacenih plata i

drugih primanja koja poslodavac isplacuje a ulaze u domen naknada za rad mogu biti obavezni.

Zakon o doprinosima reguliše pitanja obaveznih doprinosa kao sto su doprinosi za:

a. penziono i invalidsko osiguranje b. zdravstveno osiguranje c. za osiguranje od nezaposlenosti

Na osnovu vrste doprinosa u sistemu su formirane sluzbe koje se brinu o prikupljanju ali i

trošenju odreĎenih doprinosa, smatramo ih direk tnim korisnicima doprinosa a to su:

1) Fond penziono invalidskog osiguranja

2) Fond zdravstvenog osiguranja 3) Agencija za zaposljavanje

Kad se govori o vrstama doprinosa onda ih moţemo posmatrati u skladu sa osnovicom na koju se obracunavaju kao:

a) Doprinose IZ licnih primanja i drugih prihoda osiguranika

b) Doprinosi NA isplacena lična primanja na teret poslodavca c) Doprinosi koji se placaju na druge izvore koje obezbjeĎuju obveznici

Obveznik doprinosa iz ličnih primanja i drugih prihoda osiguranika po zakonu je fizičko lice

rezident Federacije:

1) Koje je na teritoriji Federacije u radnom odnosu kod pravnog ili fizičkog lica _

rezidenta Feder. 2) Koje je izabrano ili imenovano na javnu ili drugu duţnost za obavljanje te duţnosti

ostvaruje placu ili drugu naknadu koja se tretira kao plata 3) Koje je na teritoriji Federacije zaposleno kod pravnog ili fizickog lica_ nerezidenta

Federacije, meĎunarodne organizacije i ustanove ili stranog diplomatskog i

konzularnog predstavnistva ako meĎunarodnim ugovorom nije drugacije odreĎeno 4) Koje je od strane pravnog ili fizičkog lica rezidenta federacije kod kojeg je u radnom

odnosu upuceno na rad ili stručno usavrsavanje u inostranstvo ako nije obavezno osigurano po propisima drţave u koju je upuceno ili ako meĎunarodnim ugovorom nije drugacije odreĎeno

5) Koje je zaposleno u inostranstvu kod inostranog poslodavca ako nije obavezno osigurano kod inostranog nosioca socijalnog osiguranja

6) Koje samostalno obavlja privrednu, profesionalnu ili drugu djelatnost kao osnovno zanimanje

7) Koje ostvaruje prihod od autorskih prava a koje nije obavezno osigurano po drugom

osnovu 8) Koje se bavi zemljoradnjom kao glavnim zanimanjem, vrhunski sportisti ako nisu

obavezno osigurani po drugom osnovu

WWW.BH-PRAVNICI.COM


9) Druga fizička lica _ rezidenti Federacije u skladu sa propisima iz iblasti penzijskog i

invalidskog osiguranja, zdravstvenog i osiguranja od nezaposlenosti

Obveznik doprinosa iz ličnih primanja i drugih primanja osiguranika kao nerezident Federacije je fizičko lice koje je na teritoriji Federacije:

U radnom odnosu kod pravnog ili fizičkog lica _ rezidenta Federacije

Zaposleno kod pravnog ili fizičkog lica - nerezidenta Federacije ako meĎunarodnim

ugovorom nije drugacije odreĎeno

Zaposleno kod meĎunarodne organizacije i ustanove ili stranog diplomatskog i

konzularnog predstavnistva ako meĎunarodnim ugovorom nije drugacije odreĎeno

Za razliku od prethodnih obveznika Zakon je utvrdio da su obveznici doprinosa na isplacena lična primanja na teret poslodavca:

Pravna i fizčka lica – rezidenti Federacije koje zaposljava radnike za radnike u radnom odnosu i s njima izjednacene osiguranike

Fizičko lice – rezident Federacije koje samostalno obavlja privrednu djelatnost kao svoje osnovno zanimanje

Prema Zakonu o doprinosima osnovicom za obracun doprinosa se smatra:

1) Bruto plata zaposlenog radnika, rukovodnog radnika i pripravnika

2) Bruto plata ili druga naknada funkcionera koja zamjenjuje platu 3) Naknada plate za prekid rada koji nije uzrokovao radnik

4) Naknada plate za vrijeme praznika za koji se po zakonu ne radi 5) Naknada plate za vrijeme odsustva s posla radnika u vrijeme korištenja godišnjeg

odmora

6) Naknada plate za vrijeme odsustva s posla u skladu sa zakonom , kolektivnim ugovorom i sl.

7) Naknade plate za vrijeme odsustva radnika s posla radi obrazovanja i stručnog usavršavanja i prekvalifikacije radnika

8) Naknada plate u slucajevima privremene sprijecenosti za rad usljed bolesti do 42 dana

9) Naknada plate zbog povrede na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti koja se isplacuje iz sredstava pravnog odnosno fizičkog lica kod kojeg je osiguranik zaposlen

10) Bruto plata odnosno naknada plate radnika koji samostalno obavlja privrednu, profesionalnu ili drugu djelatnost kao osnovno zanimanje

11) Prosjecna mjesecna bruto plata zaposlenih u privredi na teritoriji Federacije prema

posljednjem objavljenom podatku za lice koje se bavi zemljoradnjom kao jedinim ili glavnim zanimanjem

12) Primanja od autorskih prava i primanja vrhunskih sportista s tim da ta osnovica ne moze biti niza od od prosjecne mjesecne bruto plate zaposlenih na teritoriji Federacije po posljednjem objavljenom podatku

13) Ostala primanja i naknade fizičkih lica koja nisu obveznici doprinosa po drugom osnovu u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju , zdravstvenom

osiguranju i osiguranju od nezaposlenosti

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Vrsta doprinosa % doprinosa iz plate % doprinosa na plate

1) Za penz. invalid. osiguranje 17 7

2) Za zdravstv. osiguranje 13 4 3) Za osiguranje od nezaposlenosti 2 0,5

Kod penziono invalidskog osiguranja postoje korekcije koje su vezane za takozvani beneficirani staţ ( priznato uvecano trajanje staza ) Tako cemo :

1) Za period od 12 mjeseci efektivnog rada racunati 14 mjeseci osiguranja, poslodavac

placa dodatnih 2% doprinosa na placu 2) Za period od 12 mjeseci efektivnog rada treba racunati 15 mjeseci osiguranja zasto

poslodavac placa dodatnih 3 % doprinosa na placu

3) Za period od 12 mjeseci efektivnog radnog staza ako se racuna vise od 15 mjeseci staza osiguranja placa se 6% vise doprinosa na placu na teret poslodavca

Svaki poslodavac radi kompletiranja troskova poslovanja obavezan je obracunavati svaki mjesec neto i bruto platu a time i sve obaveze koje iz plate i naknade plate proizilaze ali ih

nije na dan obracuna obavezan i platiti ako za to nema likvidnih sredstava . Ne mogu se isplatiti neto plate a da se po tom ne plate porezi i doprinosi po osnovu plate .

Kaznene odredbe za ne placanje doprinosa:

1) Za kasnjenje duze od 30 dana platiti 2 puta veci iznos doprinosa 2) Za kasnjenje duze od 60 dana platiti 3 puta veci iznos doprinosa 3) Za kasnjenje duţe od 90 dana platiti 5 puta veci iznos doprinosa

U navedenim slucajevima kaznjava se i odgovorno fizičko lice u pravnom licu novcanom kaznom od 2.000 KM.

ADMINISTRATIVNE TAKSE

Administrativne takse kao dio budţetskog prihoda predstavljaju naknadu fizičkih i pravnih lica za usluge koje pruţaju drţavni organi za jasnu utvrĎene usluge i jasno definisane iznose. Administrativne takse su vrijednosti usluga utvrĎene tarifom o taksama koje placaju fizička i

pravna lica u postupcima pred institucijama BiH a sa druge strane institucije BiH ovlastene za pruzanje usluga i ovlastene da naplate taksu za takve usluge .

Ukoliko po jednom zahtjevu postoji vise obveznika njihova obaveza je solidarna tj. snosit ce je svi obveznici kao korisnici usluge koju daje drţava po tom zahtjevu.

Taksa kao trošak podnosiocu zahtjeva i prihod budţeta nastaje po 3 osnova:

WWW.BH-PRAVNICI.COM


1) Za podneske

2) Za rjesenje i druge isprave 3) Za pravne radnje

Ima slucajeva kad se podnesak mora uraditi postom ili jednostavno drţavni organ dobije

podnesak postom bez odgovarajuce takse.Primalac podneska je duţan u tom slucaju napraviti opomenu. U roku od 8 dana od dana prijema opomene podnosilac zahtjeva je duzan uplatiti

redovnu taksu i troskove opomene. Ako se radi o podnesku iz inostranstva koji je postom stigao kod nadleznog drţavnog organa

necemo pisati opomenu vec cemo podnesak rijesiti ali taksu cemo naplatiti kad uručujemo rjesenje ili drugu ispravu.

Takse ne placaju :

1) Institucije BiH

2) Humanitarne i dobrotvorne organizacije registrovane u BiH 3) Strana diplomatska i konzularna predstavnistva u diplomatskim i konzularnim

poslovima pod uslovom da pripadaju listi reciprociteta

4) GraĎani za akte o zasnivanju radnog odnosa u institucijama BiH 5) Spisi i radnje cije je oslobaĎanje od taksi predviĎeno meĎunarodnim ugovorom

6) Izbjeglice u inostranstvu, drţavljani BiH za podneske u diplomatskim i konzularnim predstavnistvima u inostranstvu , placaju 50 % od vrijednosti propisanih konzularnih taksi

7) Zahtjev za povrat nepravilno naplacenih taksi 8) Zahtjevi u postupku za ispravku greski u rjesenjima ili drugim ispravama ili sluţbenim

propisima Placanje taksi kod institucija BiH i na teritoriji BiH takse se placaju iskljucivo u gotovu.

I kod takse postoje rokovi zastare ali su oni znatno kraci od rokova zastare poreza.Pravo za

naplatu taksi zastarjeva u roku od 2 god.od dana kada je taksa trebala biti placena . Za slucaj vise placene takse povrat se moze uciniti u roku najduţem 2 god. od kada je taksa placena .Zakon u ovim slucajevima nije predvidio mogućnost prekida zastare.

Kontrolnu funkciju u primjeni Zakona o taksama vrsi Ministarstvo civilnih poslova i

komunikacija BiH dok internu kontrolu o primjeni zakona o taksama treba da provodi svaka institucija u vrsenju svoje djelatnosti.

Ako se graĎani BiH obracaju konzularnim predstavnistvima u BiH u inostranstvu tada placaju taksu u KM-ovima ali na uplatni racun za konzuilarne takse

Ako lice iz inostranstva podnosi zahtjev organima BiH iz BiH tada vrsi uplatu na racun u BiH ali po vazecem kursu iz zemlje i u valuti u kojoj taksu placa. Takse koje se placaju u inostranstvu organima BiH sa sjedistem u inostranstvu nazivamo

konzularnom taksom. Nadzor nad prihodima od taksi i njihovu kontrolu vrsi Ministarstvo civilnih poslova i

komunikacija u saradnji sa ministarstvom vanjskih poslova za slucajeve konzularnih taksi. Konzularne takse u inostranstvu uplacuju se na konzularni racun u eurima.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Tarifom za takse u BiH ( koja obuhvata 28 tarifa )obuhvaceo je 8 različitih grupa tarifa:

1) Tarifa za podneske

2) Tarifa za rjesenja 3) Tarifa za uvjerenja 4) Za ovjere prepisa i izvode

5) Tarifa za misljenja 6) Za oblast meĎunarodnog cestovnog i vanjskog prometa

7) Putne isprave i drţavljanstva 8) Vanjska trgovina

Konzularna taksa je rasporeĎena u 13 tarifa ali u jednoj grupi.

BUDŢET KAO JAVNI SISTEMSKI DOKUMENT PRIHODA I

RASHODA

Budţet počiva na sljedecim ekonomskim principima:

1) Šta će se proizvoditi? 2) Kako ce se proizvoditi?

3) Ko će sta proizvoditi? 4) Kako ce se donijeti odluka – provesti kolektivni izbor?

Riječ budţet ima korijen u francuskoj rijeci bougette i engleske rijeci budget a oznacavaju

vrecicu ili torbu u kojoj su informacije o prihodima i rashodima. Budţet kao pregled prihoda i rashoda odreĎenog organa mora biti hijerarhijski usklaĎen sa

vasim instancama. Ono sto posebno obiljeţava budţet je determinanta vremena. To znac i da treba biti odreĎeno vrijeme za koje se budţet donosi.

Budţet sa sobom nosi odreĎene aktivnosti od pripreme do nadzora kao sto su:

1) Pripremne radnje za izradu budţeta 2) Izrada budţeta

3) Usaglasavanje budţeta( usvajanje budţeta ) 4) Izvršenje budţeta ( prikupljanje prihoda i pokriće rashoda )

5) Rebalans budţeta 6) Nadzor i revizija budţeta

Prema Zakonu o budţetu FBiH: Budţet je procjena godišnjih prihoda i primitaka te utvrĎen iznos izdataka i drugih placanja Federacije, odnosno kantona ţupanija, gradova i opcina koje

odobrava Parlament Federacije BiH odnosno zakonodavna tijela kantona – ţupanija, gradska vijecai opcinska vijeca.

Svaki budţet sa sobom nosi karakteristiku: privrednog, socijalnog i plitičkog dokumenta.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Budţet sa sobom nosi karakteristiku analitičnosti, tj. da se jasno vidi iz kojih izvora Vlada

planira obezbjediti i koliko prihoda kao i to da se iz budţeta jasno vidi koje potrebe i koliko ce finansirati drţava iz budţeta.

Vanbudţetski fond je pravna osoba utvrĎena na osnovu zakona sa posebnim zadatkom koja se finansira iz namjenskog poreza i neporeznih prihoda meĎu koje prije svega ubrajamo

doprinose ( penziono invalidki fond, zdravstveni fond, fond za zaposljavanje itd.)

Budţetski korisnici jesu ministarstva i druga tijela uprave kao i ostali korisnici za koje Parlament prihvati da se finansiraju djelimično ili u cjelosti iz budţeta.

U okviru Federalnog ministarstva finansija uspostavlja se trezor ( riznica ) koja ima svrhu da planira izvršenje budţeta , njegov nadzor upravljanje novcanim tokovima kao i voĎenje

jedinstvenog racuna trezora u okviru jedinstvenog racunovodtva trezora a sve sa ciljem jedinstvene kontrole izvrsenja budţeta. U skladu sa uspostavom federalnog trezora uspostavljaju se Kantonalni trezori. Niti jedna

promjena prihoda i rashoda ne smije biti propustena u evidenciji trezora.

S obzirom da budţet predstavlja svojevrstan bilans prihoda i rashoda mora da zadovolji prinip ravnoteţe tj. da se rashodi rasporeĎuju na nivou predviĎenih prihoda.

Ako bi bilo koja mjera ( odluka ) kojom se donosi u toku godine poremetila ravnoteţu budţeta moraju se predvidjeti prihodi za ravnoteţu.

Svako uspostavljanje budţetske ravnoteţe zahtjeva istu zakonsku proceduru kao sto se provodi za donosenje budţeta.

Budţetski prihodi

Budţet na svim nivoima od Opstine do Federacije predviĎa istu strukturu grupa prihoda a to su :

1) Porezni prihodi utvrĎeni zakonom

2) Neporezni prihodi 3) Prihodi ostvareni od obavljanja osnovne djelatnosti budţetskih korisnika 4) Domace i inostrane donacije

Porezni prihodi

Prihodi od poreza obuhvataju:

1) Porez na dobit od pojedinca i preduzeca

2) Doprinos za socijalnu zaštitu 3) Porez na plate i naknade plata 4) Porez na imovinu

5) PDV i porez na promet proizvoda i usluga 6) Prihod od akciza

7) Porez na meĎunarodnu trgovinu i transakcije 8) Ostale vrste poreza

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Neporezni prihodi

U ovu kategoriju prihoda ubrajamo:

1) Prihode od poduzetnickih aktivnosti imovine, kao i prihode pozitivnih kursnih razlika 2) Naknade, takse i prihodi od pruzanja javnih usluga

3) Novcane kazne koje budţet naplati

U kategorije kapitalnih primitaka ubrajamo:

1) Prihode od prodaje stalnih sredstava

2) Prihode od prodaje robnih rezervi 3) Kapitalni grantovi od nevladinih organizacija

4) Kapitalni primici iz inostranstva 5) Kapitalni grantovi od ostalih nivoa vlasti 6) Naplaceni anuiteti datih kredita i povrat kapitala

Svi ovi prethodni prihodi sa aspekta rocnosti mogu se posmatrati kao: tekuci i kapitalni.

Tekuci prihodi se obracunavaju na bazi tekuce imovine i tekucih novcanih tokova, a kapitalni prihodi svoj izvor zasnivaju na stalnoj imovini ili dugorocnoj osnovi obracuna gdje se samo jedan dio prihvata kao tekuci prihod.

Budţetski rashodi

Budţetski rashodi na svim nivoima imaju sljedecu stukturu:

1) Takući izdaci – rashodi ( plate, naknade plate, troskovi materijala i usluge, tekući transferi i rashodi kamata )

2) Kapitalni izdaci ( nabavka stalne imovine, kapitalni transferi ) 3) Rashodi datih zajmova i udjeli u osnivackom kapitalu umanjenih za otplate zajmova )

U kategoriju tekućih rashoda budţetske jedinice ubrajamo:

1) Bruto plate i naknade plata zaposlenih radnika i skupsinskih zastupnika 2) Doprinosi koje placa poslodavac kao budţetski korisnik 3) Rashodi za materijal i placanje usluga

4) Rashodi tekucih grantova i subvencije u zemlji i inostranstvu 5) Kapitalni grantovi u zemlji i inostranstvu koji dospjevaju kao tekuci rashod

6) Rashodi za kamate na pozajmice u zemlji i iz inostranstva 7) Rashode kao doznake niţim nivoima budţeta

Suficit i deficit budţeta

Kada se pojavi pozitivna razlika prihoda nad rashod ima kod budţetskog korisnika tada kazemo da smo ostvarili suficit budţeta,taj korisnik podmiruje obaveze blagovremeno, nema

dospjelih a neplacenih obaveza. U suprotnom slučaju kada imamo visak rashoda nad prihodima tada kazemo da smo ostvarili

deficit.Deficit moţe nastati i kad se javi vise rashoda nego prihoda, ujedno znaci nelikvidnost u tekućoj budţetskoj godini sto je preduslov za pocetak krize.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Rokovi i procedure donosenja budţeta

Ministarstvo finansija je obavezno u saradnji sa tijelima federalne uprave nadleznim za

privredni razvoj napraviti preliminarni izvjestaj i primarnoj i fiskalnoj politici do 30.06 tekuce godine za sljedecu fiskalnu godinu. Rok od 6 mjeseci tekuce godine se smatra dovoljnim za realnu procjenu stanja u narednoj

godini. Dobiveni prijedlog Vlada Federacije BiH je duţna u roku od 15 dana razmotri preliminarni

prijedlog i zauzeti svoj stav. Na osnovu stavova vlade, Ministar finansija FBiH obavezan je budţetskim korisnicima uputiti akt o nacinu i elementima izrade godisnjeg budţeta najkasnije do 22.7. tekuce god. za narednu

god.

Prijedlog zahtjeva budţetskih korisnika moraju sadrzavati :

1) Prihodi rashodi predviĎeni za budţetsku godinu

2) Saţeti prikaz i struktura zaposlenih 3) Obrazloţenje predviĎenih potreba

4) Prijedlog zahtjeva koji se odnose na buduće obaveze ili višegodišnje izdatke ukljucujuci investicione projekte

5) Kapitalni projekti

Pojedinacni budţetski korisnici potom izraĎuju prijedloge zahtjeva. Ministarstvo finansija pregleda sve prijedloge zahtjeva i izraĎuje konacan prijedlog budţeta za narednu godinu( nacrt budţeta ). On se vladi Federacuje mora prezentovati najkasnije do 15.10. tekuće godine.

Kad Vlada usvoji budţet on se podnosi Parlamentu FBiH najkasnije do 15.11.

Prihodi budţeta nisu ograniceni u svom ostvarenju samim budţetom to znaci da nemaju limit zbog same procjene. To znaci da ih moţemo ostvariti i znatno vise od predviĎenih u budţetu ako se za to stvore povoljni uslovi.

Sa rashodima je sasvim drugacija situacija . Ne mogu se ciniti u vecem iznosu nego sto su predviĎeni budţetom jer u suprotnom to bi znacilo budţetsku neravnoteţu.

Jos vaznije od ove napomene jeste ogranicenje u budţetu da se ne moze napraviti budţetski rashod ako nije predviĎen budţetom kao kategorija , podkategorija ili pozicija. Zakonom je dotvoljen izuzetak u budţetu: da se moze odstupiti u rashodima ili odlivu budţeta

samo kada se radi o placanju kamata i glavnice po dugovima. Budţet nakon usvajanja na parlamentu ja javni dokument obavezujuci za izvrsenje i

objavljivanje u sluzbenim novinama 15 dana po usvajanju. Ako parlament ne usvoji budţet do kraja godine bez obzira na razloge tada se finansiranje

budţetskih korisnika vrsi privredno- zato se donosi posebna odluka na parlamentu ali najduze za period od 3 mjeseca tj. do 31.3 i za nivo najvise jedne cetvrtine budţeta iz prethodne

fiskalne godine. Sredstva rezervi budţeta rasporeĎuje Premijer i Ministar finansija o cemu moraju dobiti saglasnost vlade.

Obaveza Ministra finansija je da svaki mjesec podnese izvjestaj o koriostenju sredstava rezervi vladi dok je obaveza vlade Federacije da izvjesti Parlament o koristenju sredstava

rezervi svakih 3 mjeseca.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


U osnovi iznos pozajmljenih sredstava za potrebe budţeta ne smije prelaziti 20% prihodovne

strane budţeta. Ako bi se ipak dogodilo da kantoni, gradovi ili opstine pozajme sredstva od Federacije moraju

ih vratiti najkasnije do 31.12. tekuce godine. Ukoliko Federacija treba da zaduzi u zemlji ili inostranstvu takvu odluku donosi Parlament Federacije BiH na prijedlog Vlade Federacije ali najvise do 20 % od vrijednosti predviĎenog

budţeta koji se kreditira . Budţetski korisnici su duzni do kraja februara tekuce godine izraditi izvjestaj o izvrsenju

budţeta za prethodnu godinu i dostaviti ga nadleznom ministarstvu.To vazi i za vanbudţetske fondove . Resorni ministri su duţni Ministru finansija Federacije BiH dostaviti goisnje izvjestaje

izvsenja budţeta do 31.3 tekuce godine za prethodnu godinu a federalni ministar do 15.4. izraditi godisnji obracun budţeta Federacije za prethodnu god.

Sva sredstva koja 31.12. tekuce godine ostanu na bankovnom raunu nakog ministarstva moraju se vratiti na racun budţeta Federacije. Ministar finansija ima obavezu da do 30.4. tekuce god. sacini izvjestaj o izvsenju budţeta

Federacije BiH i dostavi ga vladi Federacije dok je obaveza vlade da sacini izvjestaj i provede proceduru usvajanja i dostavi svoj izvjestaj parlamentu do kraja maja tekuce god. za

prethodnu god.

AUTORSKO PRAVO

Autorko pravo proizilazi iz autorskog djela i spada u finansijska prava fizickih lica. Zakon o autorskom pravu podrazumjeva pod autorskim djelima, djela drţavljana BiH ili lica

koja nisu drţavljani BiH a imaju prebivaliste u BiH, ako su objavljena u BiH ili u inostranstvu kao i autorska djela koja nisu objavljena a uzivaju zastitu u skladu sa ovim zakonom.

Pod kategorijom autorskog djela iz koga proizilazi autorsko pravo smatra se individualna duhovna tvorevina iz oblasti knjizevnosti, nauke, umjetnosti i drugih oblika stvaralastva bez

obzira na vrstu , nacin i oblik izrazavanja kao sto su:

1) Pisana djela

2) Govorna djela 3) Dramska i dramsko- muzička djela

4) Koreografska i pantomimska djela 5) Muzička djela 6) Filmska djela

7) Djela iz oblasti likovnih umjetnosti 8) Djela svih grana primjenjenih umjetnosti i industrijskog oblikovanja

9) Fotografska djela 10) Kartografska djela 11) Planovi, skice i plastična djela

Ako postoji slucaj da odreĎeno autorsko djelo je rezultat rada vise lica i ako je djelo nedjeljivo tada im pripada nedjeljivo autorsko pravo ( koautorsko pravo ). Koautorsko se ureĎuje ugovorom koautora gdje koautori sami regulisu svoja prava i

eventualne obaveze u skladu sa zakonom.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Ako lice stvara autorsko djelo za poslodavca to se pravo prenosi na rok od 5 god. ako

ugovorom nisu drugacije rijesili a nakon 5 god. autorsko djelo pripada iskljucivo autoru.

Ako se odreĎeno autorsko pravo stice po osnovu ugovora o djelu tada pripada iskljucivo autoru. Autorsko pravo sadrzi:

a) Imovinsko pravo ovlastenja b) Licno- pravna ovlastenja

Svoja prava koristenja djela autor prenosi na drugo lice autorskim ugovorom koji u osnovi ima svoje bitne elemente.Autorski ugovori se uvijek zakljucuju u pismenoj formi.

Autorski ugovor moze obuhvatiti djela koja ce biti stvorena . Od autorskog ugovora treba razlikovati izdavacki ugovor kao ugovor kojim autor prenosi izdavacka prava objavljivanja

autorskog djela na drugo lice. Na tako objavljenim djelima mora biti ime autora. Izavacki ugovor prestaje:

1) Smrcu autora prije zavrsetka autorskog djela

2) Iskoristenjem tiraza svih ugovorenih djela 3) Istekom vazenja ugovora

Ako bismo imali slucaj nasljedstva autorskog prava tada ce se to uciniti u skladu sa Zakonom o nasljeĎu to znaci da u slucaju smrti nasljednici nasljedjuju autorsko pravo osim ako to nije drugacije ranije ugovoreno.

Autorsko pravo traje za ţivota autora i 70 god.nakon smr ti ako se radi o koautorstvu onda 70 god od smrti posljednjeg koautora.Autorsko pravo se moţe ostvariti i preko zastupnika ako je

to ţelja autora.

CARINA KAO PRIHOD BUDŢETA

Carina je osnovna uvozna obaveza koja se placa prilikom uvoza ili u vezi sa uvozom robe

nadleznom drzavnom organu na carinsku vrijednost robe u skladu sa zakonom o carinskoj tarifi BiH.

Carina se moze okarakterisati kao zastitna mjera privrede BiH. Zakon o carinskoj politici je jedinstven na podrucju BiH a provode ga Uprave carina entiteta.

U skladu sa zakonom lica koja mogu biti obveznici tj. predmetom obuhvatanja carinom su:

1) Fizicka lica 2) Pravno lice

Carinarnica predstavlja svaki organizacioni dio carinske uprave u kome se mogu obaviti sve ili neke od radnji i postupak predviĎenih carinskim pravilima i postupcima.

Pored carine kao obaveze uvoznik placa i carinsko evidentiranje u procentu od 1 %. Carinske stope su jedinstvene na cijeloj teritoriji BiH i bez obzira sto su prihod entiteta ne mogu se pojedinacno mijenjati.

U carinskom postupku pored uvoza i izvoza postoje procedure privremenog uvoza i privremenog izvoza.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Privremeni uvoz podrazumjeva ponovni izvoz robe u istom obliku ili sa veoma malim

izmjenama. Osnovicu za obracun uvozne carine cini vrijednost feo.granica ( franco granica uvoznika )tj.

vrijednost iz fakture dobavljaca iz inostranstva uvecana za zavisne troskove nabavke do granice uvoznika.

Lice moze biti osloboĎeno placanja poreza zbog unistenja ili otuĎenja iz opavdanih razloga ali

carine ne moze biti osloboĎeno lice bez obzira na razlog otuĎenja. Carine moze biti osloboĎena oprema rpba ili druga imovina u sljed. slucajevima :

1) Oprema stavljena u slobodan promet ( a koja je zasnovana na inostranom ulaganju )

2) Oprema vojnih i politickih snaga BiH i entiteta 3) Oprema za projekte obnove i rekonstrukcije BiH 4) Licna imovina

5) Roba koja je uvezena radi reklamiranja 6) Roba dobrotvornih i humanitarnih organizacija

7) Druga roba predviĎena Zakonom o carinskoj politici

KONCESIJA KAO OSNOV FINANSIJSKOG PRAVA

To je pravo obavljanja privrednih djelatnosti koristenjen prirodnog bogatstva – dobra u opstoj

upotrebi i obavljanje djelatnosti od opsteg interesa odreĎenih Zakonom o koncesijama.

Koncesor je nadlezno ministarstvo ili organ vlasti u drţavi kojeg odredi Vlada kao nadleznog za dodjelu koncesije.

Koncesionar je pravno lice osnovano u skladu sa vazecim zakonskim propisima u vlasnistvu domaceg ili stranog lica kome se dodjeljuje koncesija i koje izvrasva ugovor o koncesiji u

skladu sa zakonom. Koncesionaru finansijsko pravo moţe biti odreĎeno kroz sljedece elemente:

a) Vremenom koristenja koncesije b) Eksploatacije povrsine prirodnog blaga

c) Kolicinom iskoristenosti koncesionog prava Prirodno bogatsvo se smatra neponovljivim resursom i na koristenje se daje pod posebnim

propisanim uslovima koje nazivamo koncesija. Zbog toga svaka drzava za sebe donosi Zakon o koncesijama.

Posto odreĎena prirodna bogatstva mogu biti na lokalitetu jednog ili vise kantona tada je nadlezna Federalna komisija za koncesije.

Komisija za koncesije

Komisiju za koncesiju Federacije BiH usvaja Parlament Federacije BiH sa mandatom od 5 god. i mogucnoscu da se mandat ponovi jos jednom. Komisija ima 7 clanova od kojih je jedan predsjednik jedan zamjenik i 5 clanova komisije.

Komisija ima svog sekretara koji nije clan komisije.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


S obzirom da Parlament odreĎuje clanove komisije , Vlada Federacije BiH im utvrĎuje budţet

a time i platu clanovima komisije i druga primanja. Koncesor izraĎuje studiju o koncesiji koju podnosi komisija za usvajanje.

Komisija je duţna prijedlog za koncesiju razmatrati i u roku od 30 dana projekt prosljediti Vladi usvojen prijedlog ili koncesoru vratiti na doradu. Koncesor raspisuje javni poziv koncesionarima za usvojen projekat koncesije.

Komisija prikuplja prijave za koncesiju i razmatra ih. Prilikom razmatranja prijava na tender Komisija uporeĎuje prijave sa svojim uslovima koje je

propisala kao sto su:

1) Cijena

2) Rokovi koncesije i uslovi placanja 3) Propisuje druge uslove vezane za koncesiju

Komisija je nadlezna za eventualne zalbe i revizije po odreĎenim zahtjevima iz koncesionog postupka.

Komisija svoj izvjestaj podnosi Vladi Federacije BiH najkasnije do 31.5. tekuce god.za prethodnu god.

Vlada izvjestaj komisije razmatra i prosljeĎuje ga parlamentu u roku do 30. dana tj. do 30.6. tekuce god. Za sve sporove iz nadleznosti komisije nadlezan je Vrhovni sud Federacije BiH.

CENTRALNA BANKA BIH

To je centralna finansijska institucija sa sjedistem u Sarajevu koja usvaja i kontrolise monetranu politiku BiH. Centralnom bankom rukovodi Upravno vijece i Guverner Centralne banke.

Ciljevi centralne banke :

Da postigne i odrzi stabilnost domace valute (KM ) putem currensy boarda

Zadaci centralne banke :

Usvajanje i kontrola monetarne politike po kursu 1 KM = 1 DM

Drzanje i upravljanje sluzbenim deviznim rezervama

Pomaganje i odrzavajne platnih i obracunskih sistema

Koordinacija djelatnosti agencija za bankarstvo u entitetima

ProvoĎenje monetarne politike itd.

Upravno vijece centralne banke cine Guverner i 3 viceguvernera.

Upravno vijece je nadlezno za vrhovnu upravu i kontrolu sprovoĎenja politike za administraciju kao i poslovanje centralne banke BiH.

Upravno vijece u prvih 6 god. poslovanja ima guvernera koga imenuje MeĎunarodni monetarni fond i 3 clana koga imenuje Predsjednistvo BiH .

Guverner nije drţavljanin BiH niti neke od susjednih drţava.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Nakon 6 god. centralno bankom rukovodit ce Upravno vijece.

Guverner je glavni izvrsni funkcioner CB. Moze sklapati ugovore u ime CB, potom imenuje

sluzbenike, posrednike i korespodente CB,zastupa CB u pravnim postupcima. Zadatak CB je da osigura da ukupan iznos njene novcane pasive nikad ne preĎe ekvivalentan

iznos njenih deviznih rezervi.

Postoje aktivnosti koje su zabrnjene centralnoj banci:

1) Davanje kredita

2) Drzanje depozita izrazenog ili plativog u valuti BiH ili od rezidenata BiH 3) Davanje novcanih ili finansijskih poklona

4) Bavljenje trgovinom , kupovinom dionicabilo koje korporacije ili kompanije 5) Sticanje prava na nepokretnu imovinu ( osim za vlatitu administraciju )

POREZ NA PLATE

Porez na platu podrazumjeva porez na zaradu fizickih lica koju oni ostvare po osnovu: radnog odnosa, izvan radnog odnosa i od samostalnog obavljanja djelatnosti.

Porez na plate je opsti prihod kantona i opstina a rasporeĎuje se po posebnom kantonalnom zakonu. Pod platom u smislu Zakona o platama podrazumjevaju se:

Licna i dodatna primanja koja fizika osoba ostvari na osnovu redovnog rada

Dodatna primanja koja fizicka osoba ostvari izvan redovnog rada

Primanja koja fizicka osoba ostvari od samostalnog obavljanja djelatnosti

To znaci da je fizicka osoba obveznik poreza na platu koju ostvari u Federaciji ili van

Federacije i osoba koja djelatnost obavlja samostalno kao osnovno zanimanje. Svi ti obveznici su rezidenti Federacije.

Obveznik poreza je fizicka osoba – nerezident Federacije koja placu ostvari na teritoriji Federacije.

Osnovica za obracun poreza na platu

Za osnovicu poreza na platu uzima se plata ostvarena za rad u Federaciji i van Federacije. Za osnovicu van Federacije uzima se plata koja bi se zaradila radom u Federaciji osnovica

obracuna poreza na platu za nerezidente Federacije je plata ostvarena za rad obavljen u Federaciji.

Osnovica obracuna je bruto plata umanjena za propisane doprinose za socijalno osiguranje na teret osiguranika. Porez se obracunava i naplacuje pri naplati svakog individualnog dodatnog primanja.

Lična primanja po osnovu redovnog rada obuhvataju:

1) Platu zaposlenog djelatnika 2) Platu rukovodnog radnika

WWW.BH-PRAVNICI.COM


3) Platu duznosnika

4) Platu pripravnika 5) Primanja za prekid rada koji nije prouzrokovao djelatnik

6) Primanja za vrijeme praznika u kome se po zakonu ne radi 7) Primanja za vrijeme odsustva sa posla djelatnika u vrijeme koristenja god. odmora 8) Primanja za vrijeme odsutnosti sa posla u skladu sa zakonom , kolektivnim ugovorom

itd. 9) Naknadu za vrijeme odsutnosti sa posla radi obrazovanja i strucnog usavrsavanja

10) Naknada za vrijeme cekanja na posao djelatnika 11) Naknadu u slucajevima privremene sprijecenosti za rad uslijed bolesti do 42 dana 12) Primanja studenata i ucenika za rad u studentskim i Ďackim zadrugama i servisima

13) Prekovremeni rad , rad nocu i rad subotom i nedjeljom

Pojam dodatnog primanaj koja fizicka osoba ostvari po osnovu redovnog rada i to :

1) Naknada za odvojen zivot

2) Naknada za rad na terenu 3) Regres za godisnji odmor

4) Dnevnica za sluzbena putovanja u zemlji i inostranstvu 5) Naknada za prevoz na posao ili s posla 6) Naknada za ishranu u toku rada

7) Pomoci u slucaju smrti radnika ili clanova uze obitelji, teske invalidnosti ili dugotrajne bolesti

8) Otpremnine prilikom odlaska u penziju, kod prestanka radnog odnosa zbog tehnoloskog ili ekonomskog viska

9) Jubilarne nagrade

Dodatna primanja koje fizicka osoba ostvari izvan redovnog rada obuhvataju:

1) Naknade za obavljane povremene i privremene poslove 2) Naknadu clanovima upravnog odbora i nadzornog odbora

3) Naknadu za rad sudijama porotnicima i sudijama izabranih sudova i arbitrima koji nemaju svojstva zaposlenih u tim sudovima i arbitrazama

4) Naknadu u vezi sa izvrsavanjem poslova odbrane, civilne zastite i zastite od elementarnih nepogoda

5) Primanje profesionalnih sportista

6) Naknadu po osnovu bavljenja sportom 7) Naknadu poslanicima

Osnovica poreza kod plate lica koja obavljaju djelatnost samostalno ne moze biti manja od minimalne plate po kolektivnom ugovoru. Jedino kod samostalnih ugostitelja osnovica poreza

na platu ne moze biti manja od prosjecne plate u Federaciji.

Imamo primanja na koja se ne placa porez na platu:

1) Posebni propisi o pravima ratnih invalida i civilnih zrtava rata

2) Plate invalidnih osoba koje su zaposlene u preduzecu , ustanovi i radionici za radno i profesionalno osposobljavanje i rehabilitaciju invalida

3) Dodaci na djecu 4) Naknade za vrijeme nezaposlenosti

WWW.BH-PRAVNICI.COM


5) Socijalna pomoc

6) Naknade iz zdravstvenog osiguranja 7) Isplata osiguranih suma licnog osiguranja i osiguranja imovine

8) Naknade koje upucene odnosno osuĎene osobe primaju za rad u vaspitno – popravnim ustanovama

9) Kamata po javnim zajmovima

10) Stipendije i krediti ucenika i studenata 11) Naknade po osnovu tjelesnog ostecenja umanjene radne sposobnosti i naknade za

pretrpljenu neimovinsku stetu 12) Otpremnine prilikom odlaska u penziju, kod prestanka radnog odnosa zbog

tehnoloskog ili ekonomskog viska

13) Naknade clanovima Akademije nauka i umjetnosti 14) Naknade za tehnicko tehnoloske inovacije

15) Neisplacene plate vojnika tokom rata Poreska stopa za licna primanja po osnovu redovnog rada je 5%.

Porez na platu placa isplatilac plate prilikom svake isplate. Lica koja obavljaju samostalno djelatnost porez na platu trebaju platiti 7 dana po isteku mjeseca za obracun plate.

Ako lice ostvari platu kod nerezidenta Federacije na teritoriji Federacije takoĎe treba da plati porez 7 dana po isteku mjeseca obracuna plate ako to vec nije za njega uradio nerezident. Obveznik poreza je duzan posebnim obrascem obavjestiti poreznu upravu narednog dana po

isplati plate i poreza Za dane kasnjenja uplate poreza na plate placa se zatezna kamata u skladu sa Zakonom o

zateznim kamatama ( 0,06 % dnevno ). Za naplatu poreza na plate nadlezne su Poreska uprava i Finansijska policija.

Karakteristika kod kaznenih odredbi za porez na plate je to sto pravno lice placa zateznu

kamatu po danim kasnjenja a samostalni privrednik kasnjenje duze od 30 dana placa dvostruki iznos neplacenog poreza. Za kasnjenje preko 60 dana platiti ce se kazna 3 puta veca od neplacenog poreza, a za

kasnjenje preko 90 dana kazna je 5 puta veca.

Naknade studentima i Ďacima u studentskim i Ďackim zadrugama se obracunava na isplate po stopi od 5 % . Najniza plata iznosi 55% prosjecne plate u Federaciji.

Primanja od samostalnog obavljanja djelatnosti su 5 % oporeziva porezom na plate.

POREZ NA DOBIT PRIVREDNIH DRUSTAVA

Privredna drustva svoj rezultat poslovanja iskazuju kao dobit ili gubitak. Cilj njihovog

poslovanja jeste ostvarenje dobiti. Ta dobit podlijeze obavezi placanja poreza na dobit. Prihode i rashode privredna drustva iskazuju u obrascu koji nazivamo bilans uspjeha.

Prihod se priznaje istovremeno sa priznavanjem povecanja sredstava ili smanjivanjem obaveza.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Rashod se priznaje istovremeno sa priznavanjem povecanja obaveza ili smanjenja sredstava.

Poreski obveznici ovog poreza su:

1) Privredna drustva 2) Banke i druge finansijske organizacije

3) Drustva za osiguranje i reosiguranje imovine i lica 4) Zadruge i zadruzne organizacije

5) Ustanove koje prodajom proizvoda i usluga na trzistu ostvaruju dobit

Poreska osnovica

Je oporeziva dobit koja je utvrĎena poreskim bilansom usklaĎivanjem sa bilansom uspjeha. Troskovi materijala se smiju priznati samo po prosjecnim cijenama za izdatu količinu sa zaliha u proizvodnju ili nastanak drugog troska ili rashoda materijala. To znaci da se materijal

u nabavci moze pojaviti vise puta i svaki put da bude razlicita cijena nabavke. Prilikom trosenja utvrdit cemo prosjecnu cijenu na dan troska. Zakon insistira na prosjeku

cijene kako bi se izbjegla negativna ili pozitivna dejstva oscilacije nabavnih cijena na troskove.

Zakon o racunovodstvu i MeĎunarodni racunovodstveni standardi dozvoljavaju obracun

troskova materijala po sljedecim metodama:

1) FIFO – prva ulazna cijena je prva i izlazna

2) LIFO – posljednja ulazna cijena je prva izlazna 3) Prosjecne cijene troskova materijala

4) Metoda stalnih cijena

I donacija i troskovi reprezentacije se ne oporezuju ako njihov iznos ne prelazi 0,5 % od vrijednosti ukupnog prihoda u toku finansijske godine. Ukoliko preĎu taj procenat onda se

ove stavke unose u poreski bilans i uvecavaju oporezivu osnovicu poreza na dobit. Ako bismo zeljeli platiti odreĎen iznos za humanitarne, kulturne ob razovne i naucne i sportske ciljeve tada moramo znati da postoji ogranicenje za nastanak takvog takvog

neoporezivog rashoda do 0,5%.

Razne clanarine priznaju se samo do nivoa 0,1% ukupnog prihoda. Preko tog iznosa razlika placenih clanarina se prenosi u poreski bilans i povecava oporezivu dobit.

U slucaju likvidacije obveznika, ukoliko se u likvidacionom postupku ostvari dobit bice oporeziva jer je ostvarena iznad nivoa obaveza u likvidacijskom postupku.

Likvidacioni postupak ne moze trajati duţe od 2 god. Poreska stopa na dobit je jedinstvena za rezidente i iznosi 30%ali isplate koje se isplacuju nerezidentu po odbitku dividende, kamate i autorskih honorara oporezuju se sa 15% poreza na

dobit. Poreske olaksice poreza na dobit

U slucaju novoformiranih privrenih drustava ili zadruga:

WWW.BH-PRAVNICI.COM


100% je olaksica obaveze poreza na dobit za prvu god. poslovanja 70% za drugu god. poslovanja

30% za trecu god. poslovanja Za slobodne zone i korisnike zona – 100% u trajanju od 5 god. Obvezniku koji izvrsi ulaganje oporezive dobiti u investicije za vlastitu proizvodnu

djelatnost umanjuje se poreka obaveza za iznos cjelokupnog ulaganja Obvezniku kod koga stranolice ulaze kapital ciji je udio u ukupnom trajnom kapitalu

preduzeca najmanje 20% umanjuje se porez na dobit preduzeca u trajanju od 5 god od dana takvog ulaganja srazmjerno ucesću stranog kapitala u ukupnom trajnom kapitalu obveznika

Ako privresno drustvo zaposljava vise od 50% invalida u radnom odnosu tada je osloboĎeno 100% poreza

Ukoliko obveznik nije zadovoljan dobivenim rjesenjem poreske uprave ima pravo zalbe u roku od 15 dana od dana dostavljanja rijesenja ali zalbu ne odlaze rijesenje prvostepenog

organa.

Zastava u obracunu i naplati poreza kamata i kazni je rok od 5 god od vremena u kome su obaveze trebale biti utvrĎene. Kada se gubitak iz prethodnih god. pokriva na teret dobiti tekuceg perioda prednost ima stariji

gubitak ali ne stariji od 5 god.

FINANSIJSKA INSTITUCIJA

Mikrokreditna organizacija je nedepozitna i neprofitna organizacija cija je osnovna djelatnost davanje mikrokredita socijalno ugrozenim licima s ciljem razvoja mikropoduzetnistva.

Dakle, rijec je o kreditnim organizacijama koje nemaju karakter banaka niti se osnivaju po proceduri banaka. Nisu u nadleznosti Agencije za bankarstvo.

Karakteristike nedepozitne mikrokreditne organizacije:

Zabranjeno im je voditi depozitne poslove tj. poslove platnog prometa kao sto je taj posao ostavljen bankama.

Na mogu primati i cuvati depozite kao orocene ili neorocene stednje Na smiju primati kamate jer su im zabranjeni depozitni poslovi

Neprofitne mikrokreditne organizacije su one organizacije koje ne ostvaruju dobit kao privredna drustva . Samim tim ne placaju ni porez na dobit vec eventualni visak prihoda nad

rashodima prenose u fond za kreditiranje za naredni period. Cilj osnivanja mikrokreditne organizacije je davanje mikrokredita socijalno ugrozanim licima

s ciljem razvoja mikrokreditnog poduzetnistva.

Osnivacki akt mikrokreditne organizacije mogu biti :

a. Ugovor o osnivanju

b. Odluka o osnivanju

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Mikrokreditnu organizaciju mogu osnovati domaca i strana fizicka i pravna lica. Najmanje 2

fizicka ili 1 pravno lice se moraju pojaviti u ulozi osnivaca mikrokreditne organizacije . Zavisno od toga osnivacki akt je ili ugovor ili odluka o osnivanju. Svoje poslovanje ureĎuje

statutom koji donose osnivaci organizacije. Da bi otpocelo sa radom mora dobiti rjesenje Ministarstva socijalne politike, raseljenih lica i izbjeglica FBIH.

Ministarstvo je duzno dati odgovor u roku od 30 dana od podnosenja zahtjeva ne rezidenta

Federacije BIH. Statut mikrokreditne organizacije treba da uredi sljedeca pitanja:

1) Naziv i sjediste – svrhu osnivanja i djelatnost

2) Strukturu upravljanja i rukovoĎenje 3) Uvjeti za sticanje i prekid clanstva 4) Prava i obaveze clanova

5) Nacin delegiranja prava skupstine organima upravljanja 6) Nacin sticanja, koristenja i raspolaganja sredstvima

7) Nacin donosenja i izmjene i dopune statuta 8) Pecat 9) I dr. pitanja znacajna za rad mikrokreditne organizacije

Izvori sredstava za rad mikrokreditne organizacije :

a. Osnivacki kapital ili dodatno uplaceni kapital osnivaca b. Visak prihoda nad rashodima po obracunu krajem god.

c. Prikupljena finansijska i dr. sredstva iz bilo kojih izvora koji imaju legalan i zakonit izvor

d. Clanarina clanova kluba mikrokreditne organizacije e. Pokloni i donacije u fond mikrokreditne organizacije

AGENCIJA ZA BANKARSTVO

Agencija za bankarstvo je samostalna finansijska institucija koja na identican nacin postoji u

oba entiteta. Naglasena je njena kontrolna funkcija nad bankama. Ima sjediste u Sarajevu. Cilj osnivanja Agencije za bankarstvo je da:

1) Unaprijedi sigurnost 2) Kvalitet i zakonito poslovanje trzisno orjentisanog stanilnog bankarskog sistema u

BiH. Osnovni zadaci Agencije za bankarstvo:

a. Izdavanje dozvole za osnivanje i rad banaka

b. Nadziranje poslovanja banke c. Ukidanje dozvole za rad bankama d. Upravlja ili nadzire postupak sanacije i likvidacije banaka te pokrece postupak stecaja

nad bankama e. Donosenje podzakonskih akata kojima se regulise rad banaka

WWW.BH-PRAVNICI.COM


f. Vrsi ocjenu ispunjavanja uslova

Agencijom upravlja Upravni odbor agencije koji broji 5 clanova koje imenuje parlament Federacije BiH na prijedlog Vlade BiH na rok od 5 god.

Posebni zadaci Upravnog odbora Agencije su utvrĎeni zakonom a to su prije svega:

1) Donosi Statut Agencije 2) Donosi druge opce akte u skladu sa Statutom Agencije

3) Usvaja finansijski plan i finansijski izvjestaj Agencije 4) Usvaja izvjestaj koji agencija pravi o svom radu

Agencija u svojoj rukovodnoj strukturi ima direktora i zamjenika direktora Agencije koja bira

Parlament Federacije BiH na prijedlog Vlade Federacije s mandatom od 5 god. Poslovi koje obavlja direktor Agencije su:

1) Izdaje i oduzima dozvole za obavljanje bankarskih polova

2) Poduzima propisane mjere prema bankama 3) Sklapa obaveze u vezi sa ugovorima i interesu Agencije 4) Imenuje osoblje i zastupnike Agencije

5) Zastupa Agenciju kod sudbenih postupaka 6) Obavlja i dr. poslove propisane ovim zakonom i statutom

Agencija za bankarstvo svoje finansiranje obezbjeĎuje uglavnom iz sljedecih izvora :

1) Od naknade za izdavanje dozvola za rad banaka

2) Naknada za nadzor rada banaka 3) Ostali prihodi koji se obezbjeĎuju iz poslova Agencije 4) Prihoi iz budţeta FBIH

Banke su duzne Centralnoj banci i Agenciji za bankarstvo dostavljati izvjestaje o poslovanju i

druge informacije o poslovanju. Banka nakon sto provede reviziju poslovanja od strane nezavisnog revizora revizorski izvjestaj je duzna dostaviti Centralnoj banci i Agenciji za bankarstvo najdalje do 30. juna

tekuce godine za prethodnu godinu. Agncija je duzna napraviti revizju svog poslovanja i revizorsko misljene dostaviti Parlamentu

Federacije BIH u roku najduze do 3 mjeseca po zavrsetku poslovne godine. S obzirom da se kod budţetskih organizac ija finansijski rezultat ne izrazava kao dobit ili

gubitak vec kao suficit ili deficit to ce se i kod Agencije za bankarstvo visak prihoda nad rashodima prenjeti u narednu god.

OSIGURANJE IMOVINE LICA

Drustva za osiguranje imovine i lica su institucije su institucije koje se bave osiguranjem imovine i lica. Postoje i drustva zreosiguranje imovine i lica.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Poslovi kojima se bave drustva za osiguranje imovine i lica grupisu se u sljedece grupe :

a. Zakljucivanje i izvrsavanje ugovora o osiguranju imovine i lica b. Zakljucivanje i izvrsavanje ugovora o osiguranju i reosiguranju c. Mjere za sprjecavanje i smanjenje rizika koji ugrozavaju osiguranu imovinu i

lica d. Mjere za sprecavanje i smanjenje stete

e. Drugi poslovi koji ne izlaze iz okvira djelatnosti osiguranja Drustva za osiguranje duzna su poslovati pod sljedecim principima :

1) Da postuju ekonomska nacela i pravila struke osiguranja i aktuarske struke

2) U skladu sa zakonom, nacelima lojalne trzisne utakmice 3) Dobrim poslovnim obicajima i poslovnim moralom

Drustvo za osiguranje moze obavljati i poslove zivotnog osiguranja lica kao i poslove reosiguranja.

Poslovi zivotnog osiguranja djele se na:

a. Osiguranje zivota b. Rento osiguranje

Da bi se drustvo za oiguranje registrovalo potrebno je da dobije saglasnost tj. dozvolu Uredba za nadzor osiguravajucih drustava.

Pored toga postoji jos jedna sluzba pod nazivom Biro osiguranja. Biro osiguranja je nadlezan da regulise obavljanje poslova utvrĎenih meĎunarodnim

sporazumom o osiguranju vlasnika i korisnika motornih vozila u promezu van granica BiH.

Osnivanje drustva za osiguranje

Mogu ga osnovati domaca pravna ili fizicka lica a mogu i strana lica ali zajedno sa domacim pravnim ili fizickim licima. Zakonom su propisani uslovi osnivanja a izmeĎu ostalih i visina kapitala.

Tako cemo imati razlicite nivoe nadleznosti osiguranja od cega ce zavisiti i visina kapitala:

1) Osnovni kapital pri osnivanju drustva za osiguranje za bavljenje poslovima

zivotnog osiguranja je najmanje 1.000.000. – KM 2) Osnovni kapital osiguranja za poslove ostalih osiguranja ( bez zivotnog ) je

najmanje 2.000.000 – KM 3) Osnovni kapital drustva za reosiguranje je najmanje 2.000.000 – KM

Ured za nadzor je duzan na zahtjev lica koja podnese zahtjev za formiranje drustva za oiguranje u roku od 60 dana:

Dati rjesenje ili

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Obavjestiti lice o nedostacima uslova ili dokumentacije.

Drustva za uzajamno osiguranje

To su osiguravajuca drustva u kojima clanovi drustva svojim uplatama meĎusobno garantuju da ce se na principima uzajamne solidarne odgovornosti pokriti stete koje nastaju kao rizik u poslovanju drustva.

Pri sklapanju ugovora ovakvog drustva mora da ucestvuje najmanje 250 lica.

Drustvo za uzajamno osiguranje moze biti osnovano kao drustvo:

Neogranicenom ulogom ili

S ogranicenom ulogom

Sredstva s kojima drustva za osiguranje posluju imaju sljedecu strukturu:

1) Sredstva osnovnog kapitala 2) Premija osiguranja 3) Sredstva tehnicke rezerve sredstva preventive

4) Rezerve sigurnosti 5) Sredstva poslovnog fonda

6) Ostala sredstva drustva

Premija za osiguranje sastoji se od funkcionalne premije i dijela premije za

obavljanje djelatnosti osiguranja

Funkcionalna premija sadrzi i tehnicku premiju a moze sadrzavati dio za

preventivu ako je taj dio uracunat u premiju

Tehnicka premija je dio premije namjenjen ispunjavanju obaveza iz

osiguranja

Sredstva tehnicke rezerve drustva za osiguranje cine: prenose premije i

rezervirane stete , matematicka rezerva osiguranja zivota, rezerviranje za povrate premija ovisne i neovisne o rezultatu, propisano rezerviranje za

kolebanje steta itd.

Sredstva osiguranja zivota drustvo za osiguranje duzno je voditi na

posebnom racunu i ona se ne mogu koristiti niti se nad njima moze provoditi prisilno izvrsenje za pokrivanje obaveze drustva osiguranja zivota imaju karakter stednje

Matematicka rezerva osiguranja zivota je razlika izmeĎu sadasnje vrijednosti svih buducih obaveza osiguratelja po ugovorima iz osiguranja

zivota i sadasnje vrijednosti svih buducih obaveza ugovaratelja osiguranja po tim ugovorima

Pod osiguranjem zivota smatraju se sve vrste ugovora o osiguranju osoba kod kojih se kumuliraju sredstva stednje ili sredstva za pokrice povecanih rizika u kasnijim god. osiguranja

Osiguravajuca drustva svoje prihode ostvaruju po sljedecim osnovama:

1) Prihodi od premije osiguranja

WWW.BH-PRAVNICI.COM


2) Prihodiod korekcije prenosnih premija i premija predatih u reosiguranje

3) Premija aktivnih poslova u suosiguranju i reosiguranju 4) Ostali prihodi poslova osiguranja

5) Prihodi od ulaganja i djela 6) Ostali prihodi i vanredni prihodi

Ukoliko drustvo ostvari dobit zakonom je propisana njena moguca raspodjela na sljedece

kategorije:

1) Pokrice gubitka iz prethodne god.

2) Izdvajanje u rezerve sigurnosti 3) Isplata djela dobiti dionicarima

4) Izdvajanje u druge rezerve drustva 5) Izdvajanje za udio i dobiti ugovorenih svota osiguranja zivota 6) Zadrzana dobit

Drustvo za osiguranje obavezno je rezerve sigurnosti izdvojiti u visini najmanje 1/3 od

ostvarene dobiti po dobitku poreza. Gubitak u poslovanju se pokriva iz sljedecih izvora:

1) Zadrzane dobiti 2) Dodatnog uloga

3) Rezerve sigurnosti 4) Poslovnog fonda u djelu koji se odnosi na novcana sredstva i sredstva u

plasmanima ciji rok vracanja istice do dana podnosenja godisnjeg obracuna

5) Fonda preventive ako nadlezni organ drustva donese takvu odluku 6) Ostale rezerve

Drustvo za osiguranje mora u toku svog poslovanja stalno garantovati ispunjenje ugovorenih

obaveza osiguranja sredstvima garancijskog fonda o cemu vrsi nadzor Ured za osiguranje. Kapital garancijskog fonda cine:

1) Osnovni kapital 2) Rezerve sigurnosti

3) Ostale rezerve drustva 4) Zdravstvena dobit

5) Dio tekuce dobiti koji se predviĎa rasporediti u osnovni kapital 6) Rezerve i nerasporeĎena dobit

Ured za nadzor

Osnovna funkcija Ureda za nadzor je da daje odobrenja za rad osiguravajucim drustvima i vrsi nadzor njihovog rada. U svom poslu odgovoran je Vladi Federacije BiH.

Finansiranje Ureda za nadzor obezbjeĎuje se iz različitih izvora u skladu sa zakonom i to:

a) 10% iz budţeta FBIH

WWW.BH-PRAVNICI.COM


b) 90% iz fondova drustava za osiguranjem ( dotacijom )

Obavezno osiguranje

Osiguranje je obavezno za:

1) Putnike u javnom prometu od posljedica nesretnog slucaja 2) Vlasnike/korisnike odnosno korisnike motornih vozila od odgovornosti za

stetu pricinjenu 3. licima 3) Vlasnike / korisnike zrakoplova od odgovornosti za stetu pricinjenu 3. licima 4) Vlasnike / korisnike brodica na motorni pogon od odgovornosti za stetu

pricinjenu 3. licima

Obavezno osiguranje pripada:

licima koja su kupila kartu i nalaze s u prevoznom sredstvu ili u blizini

njegovog ukrcavanja odnosno ulaska ili izlaska.

Lica koja nisu kupila kartu ali se nalaze u prevoznom sredstvu sa namjerom da

cekaju kupovinu karte su takoĎer osigurana

Putnici koji koriste besplatan prevoz

Pravo na obavezno osiguranje po ovom osnovu nemaju zaposlenici radnici firme koja se bavi

prevozom.

DRUSTVO ZA UPRAVLJANJE FONDOVIMA

Drustvo je preduzece cija je iskljuciva djelatnost upravljanje fondovima. Drustva i fondovi se osnivaju radi prikupljanja finansijskih sredstava, zajednickog

visepartnerskog investiranja na principima minimiziranja i disperzije rizika i profesionalnog upravljanja Fondom i ne mogu obavljati drugu djelatnost.

Prema nasem zakonodavstvu u sistemu egzistiraju sljeeca drustva i fondovi:

1) Drustvo za upravljanje fondovima 2) Drustvo za upravljanje privatizacijskim investicionim fondovima 3) Fondovi posrednici u realizaciji potraszivanja graĎana u postupku privatizacije

4) Investicijski fondovi

Dozvolu za osnivanje drustva daje Komisija na osnovu podnesenog zahtjeva koji sadrzi:

a. Ugovor o osnivanju sa dokazom o osnivacima b. Dokaz o uplati osnovnog kapitala

c. Dokaz o ispunjenju kadrovskuh uslova propisanih od Komisije

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Osnivacki kapital drustva s mora uplatiti u novcu i to u visini od 1.000.000 milion KM ako

upravlja samo jednim fondom. Svako povecanje broja fonda u drustvu podrazumjeva obavezu uplate od 250.000 KM po

jednom fondu na ime osnovnog kapitala.

Drustvo je obavezno obezbjediti dozvolu za upravljanje savkim fondom od Komisije za vrijednosne papire. Drustvo mora imati banku depozitara cije ime prijavljuje KZVP.

Komisija daje sozvolu ali je i oduzima drustvu koje ne postuje zakonske propise i procedure komisije. Kad se oduzima dozvola drustvu to ne znaci da Fondovi kojima je drustvo upravljalo prestaju

sa radom nego komisija odreĎuje privremenog upravitelja za svaki fond kojim je drustvo upravljalo.

Drustvo moze podnjeti zalbu na ovakav postupak u roku od 15 dana komisiji. Osam dana od dana donosenja odluke o zabrani rada drustva Komisija je duzna dostaviti

odluku na sljedece adrese:

1) Drustvo za upravljanje fondovima 2) Banci depozitaru 3) Registru vrijednosnih papira

4) Privremenom administratoru 5) Nadzornom odboru fonda

6) Jednom domacem dnevnom listu radi objavljivanja

Depozitar drustva

Uslove i obaveze postojanja banke u ovakvim poslovima propisuje Komisija za vrijednosne papire i on se smatra obaveznim. Kod depozitara se drzi imovina fonda , vrsi platni promet i drugi poslovi iz domena

bankarskih nadleznosti.

Investicioni fond

Je dionicko drustvo cija je iskljuciva djelatnost prikupljanje finansijskih sredstava i

finaniranje u prenosive hartije od vrijednosti kao i drugih investiranja sa ciljem sticanja dobiti. Dozvolu za osnivanje fonda drustvu daje komisija u roku od 90 dana od podnosenja zahtjeva.

Osnovni kapital investicionog fonda je 4.000.000 – KM. Osnovni kapital se povecava emisijom fonda po odobrenju Komisije.

PIF

Privatizacijsko drustvo je osnovano da bi upravljalo privtizacijskim investicionim fondovima. Prilikom osnivanja ovog drustva mora biti uplaceno 50% osnovnog kapitala a ostatak od

500.000 – KM treba uplatiti za period od 2 god. od dana upisa privatizacijskog drustva. Vlasnici dionica Privatizacijskog drustva ne mogu biti drustveno politicke zajednice niti

pravna lica koja u svom kapitalu imaju vise od 50% vrijednosti drzavnog kapitala.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Privatizacijsko investicioni fond – PIF

Pif – ovi su zatvoreni investicijski fondovi. Oni su osnovani radi prikupljanja certifikata u postupku privatizacije preduzeca. Osnovni kapital PIF – a je iznosio 200.000 – KM na dan osnivanja. Ova vrijednost kapitala

moza biti veca ako saglasnost da Komisija.

Privatizacijsko drustvo ima pravo na troskove osnivanja PIF- a najvise 1,5 % ali naplatu vrsi u dionicama od osnovnog kapitala PIF –a dok je godisnja provizija 1% od vrijednosti imovine PIF –a sto se moze placati u prvih 5 god. do 20% u dionicama.

PIF moze raspolagati najvise 30 % dionica jednog pravnog lica sto se moralo uskladiti u roku od 2 god. od registracije.

PIF je duzan izvrsiti transformciju u investicioni fond u rokuod 5 god od registracije PIF – a, ako se to ne dogodi Komisija ima pravo pokrenuti postupak likvidacije Pif –a u roku od naredna 2 mjeseca.

REGISTAR VRIJEDNOSNIH PAPIRA

Je osnovan sa ciljem obavljanja poslova registracije , cuvanja i odrzavanja podataka o

vrijednosnim papirima i poslove prenosa u skladu sa zakonom kojim se ureĎuje emisija i promet vrijednosnih papira.

Registar se osniva kao dionicko drustvo koje je osnovala Federacija BiH sa svojim osnivackim kapitalom od 100.000 – KM rasporeĎenih u 1000 dionica po 100 KM.

Ove dionice su namjenjene da se prodaju privatnim licima o cemu brigu vodi Komisija za vrijednosne papire. Organi koji rukovode registrom su Skupstina i Nadzorni odbor.

Predsjednik i clanovi Nadzornog odbora ne mogu biti:

1) MeĎusobno u braku ili srodstvu u uspravnoj ili pobocnoj liniji il i po tazbini zakljucno sa 3 stepenom

2) Biti krivicno kaznjavani

3) Biti clanovi organa zakonodavne izvrsne ili sudske vlasti 4) Posjedovati direktno ili indirektno vise od 5 % vrijenosnih papira pravnog lica

5) Obavljati duţnosti u politickoj stranci 6) Ucestvovati u politickim aktivnostima 7) Obavljati aktivnosti koje nisu u skladu sa principima zastite investitora i

neovisnosti registra

Registar nije budţetska institucija . Komisija za vrijednosne papire

Je samostalna specijalizirana institucija ima svojstvo pravnog lica sa sjedistem u Sarajevu.

Ima 5 clanova koje imenuje predsjednik Federacije uz saglasnost potpredsjednika i potvrdu Parlamenta Federacije. Mandat komisije je 5 god.

Komisija osigurava primjenu i nadzore provoĎenja zakona i drugih propisa koji se odnose na emisiju i promet vrijednosnih papira a ovlastena je i odgovorna narocito za :

WWW.BH-PRAVNICI.COM


1) Regulisanje uvjeta i nacina izdavanja i prometa vrijednosnih papira

2) Odobravanje izdavanja dionica i dr. vrijednosnih papira preduzeca i banaka 3) Odobravanje izdavanja vrijednosnih papira drustava za upravljanje

fondovima 4) Regulisanje uvjeta i nacina izdavanja obveznica kantona i opcina 5) Propisivanje pravila i nadzor prometa vrijednosnim papirima

6) Zastitu interesa investitora 7) Propisivanje i nadzor primjene standarda izvjestavanja investitora i javnosti

o poslovanju ucesnika u prometu vrijednosnih papira 8) Propisivanje i nadzor primjene standarda upravljanja dionickim drustvima 9) Propisivanje uvjeta

Akti koje donosi komisija su konacni i protiv njih se moze pokrenuti samo upravni spor kod suda. Komisija je duzna svoje akte objaviti u Sluţbenim novinama Federacije BiH.

Komisija nije budţetska institucija i finansira se iz prihoda od naknada i taksi ostvarenih iz

djelatnosti komisije u skladu s finansijskim planom Komisije. Ukoliko se ostvari visak prihoda nad rashodima iz djelatnosti komisije taj se visak ne izrazava kao dobit vec se prenosi u budţet Federacije.

OSNOVICA POREZA NA DOBIT FIZIČKIH LICA

Porez na dobit fizickih lica placa se u skladu sa ostvarenom dobiti u pausalnom iznosu i u procentu od svakog pojedniacno ostvarenog prihoda fizickog lica.

Obveznik poreza na dobit F.L su smostalni privrednici a to su lica koja na osnovu rjesenja nadleznog organa ličnim radom u vidu osnovnog i dopunskog zanimanja obavljaju

samostalnu djelatnost privrednu ili profesionalnu u zemlji i inostranstvu sa ciljem sticanja dobiti.

Pored samostalnog privrednika obveznik ovog poreza su:

1) Fizicka lica kao profesionalni sporisti i sportski radnici koji ostvare prihod po osnovu transfera ili nagrade na domacim ili stranim takmicenjima

2) Fizicko lice koje obavlja sporedne djelatnosti u privredi kao sto je odgajanje

zivine , zeceva , pcela itd. preko vlastitih potreba 3) Fizcko lice strani drţavljanin koji ostvari dobit od obavljanja djelatnosti na

teritoriji kantona

U principu dobit predstavlja razliku izmeĎu ostvarenog prihoda i nastalih rashoda u periodu

za koji se obracunava dobit uz uslov da su prihodi veci od rashoda. Kada se utvrĎuju osnovice u pausalnom iznosu bitno je naglasiti da takvu odluku donosi vlada

kantona sto predstavlja i poseban propis Kantona.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Pausalnu osnovicu ne mogu imati:

a. Vlasnici ugostitaljskih i trgovinskih djelatnosti

b. Porezni obveznici koji svoj prihod obavljaju preko ziro – racuna Fizicko lice obveznik ovog poreza duzno je otvoriti ziro racun i prijaviti njegov broj Poreznoj

upravi.

Kda je rijec o rashodima samostalne djelatnosti tu prie svaga ubrajamo:

1) Bruto plata poreskog obveznika

2) Bruto plata ostalih zaposlenih lica kod obveznika 3) Iznosi placenog poreza na promet

4) Ostali troskovi poslovanja samostalnog privrednika u koje ubrajamo sledece troskove prema vazecem Zakonu o porezu na dobit fizickih lica:

Placani troskovi energije, rezervnih djelova i sitnog inventara

Otpis sitnog inventara Otpis autoguma Troskovi reklame i propagande

Nuzni troskovi izlaganja na sajmovima, izlozbama i revijama itd

Kao i kod drugih poreskih obveznika i kod ovog poreza postoje odreĎene povlastice koje je zakon regulirao na sljedeci nacin:

1) Obvezniku poreza na dobit umanji ce se osnovica poreza za prve 3 god. od pocetka obavljanja djelatnosti i to:

- za prvu godinu rada 100% -za drugu god. rada 70% -za trecu god, rada 30%

Pod pocetkom obavljanja djelatnosti ne smatra se:

*promjena djelatnosti *promjena mjesta obavljanja djelatnosti, *prelazak iz pravne u fizicku osobu,

*nastavljanje djelatnosti u roku od 5 god * kao i podjela radnje ili spajanje dvije ili vise radnji u jednu

2) Obvezniku poreza na dobit umanjit ce se osnovica porza na dobit za izvrsena

ulaganja u nabavku osnovnih sredstava i ulaganja u izgradnju i adaptaciju

poslovnog prostora u vlasnistvu u iznosu izvrsenih ulaganja u toj godini a najvise do visine iznosa osnovice poreza na dobit utvrĎene za tu god. Ako se

osnovno sredstvo za ciju je nabavku umanjena osnovica poreza na dobit otuĎi u roku od 3 god. obveznik poreza zaduzice se porezom za koji je bio osloboĎen.

3) Obvezniku poreza na dobit umanjit ce se za 10% osnovica poreza na dobit za svako novootvoreno radno mjesto na kome se uposli novi radnik u godini u

kojoj je radnik zaposlen i to tako da ukupno umanjenje osnovice moze iznositi najvise do 50%. Obvezniku poreza na dobit koji zaposljava invalidna lica sa

WWW.BH-PRAVNICI.COM


preko 50% invaliditeta i clanove sehidskih porodica imenuje se osnovica za

razrez poreza na dobit u iznosu od 15% za svakog novouposlenog radnika a najvise u iznosu od 75%.

Porez na imovinu

Placaju pravna i fizicka lica pod uslovom da su vlasnici sljedece imovine:

1) Zgrade ili stana za odmor ili rekreaciju 2) Poslovne prostorije , stambene zgrade ili stana koji se izdaje pod zakup

3) Garaze koja se izdaje pod zakup 4) Putnickog motornog vozila

5) Motocikla do 7 god. starosti 6) Polovnog objekta preko 5 m duzine

Obveznik poreza na imovinu je pravno i fizicko lice koje je vlasnik ili korisnik sljedece imovine:

a. Stola u kazinu b. Automata za igru na srecu c. Automata za zabavne igre

Porez na imovinu prema zakonu ne placa:

1) BIH, FBIH,Kantoni i opstine

2) Strene drzave pod uslovom reciprociteta 3) Ratni vojni invalidi, ratni invalidi civilne zastite i civilne zrtve rata sa

pomagalima za putnicke automobile i fizika lica koja obavljaju usluge prevoza putnika taksi automobilima

4) Vjerske institucije za imovinu koja se koristi za vjerske namjere

Porez na prihod od imovine i imovinskih prava

Za razliku od poreza na imovinu postoji porez na prihod koji lica ostvare od imovine i

imovinskih prava. Obavezu poreza na prihod od imovine i imovinskih prava imaju fizicka lica koja u toku god. ostvare prihod od kirije nepokretne imovine ili prihod od rentiranja pokretne

imovine. Kod prodaje pokretnih stvari poresku osnovicu odreĎuje nadlezna poreska uprava, procjenom na priblizno trzisnu vrijednost.

Stope ovog poreza utvrĎuju opstine svojim propisom ali ne mogu b iti manje od 20% od osnovice.

Prihodi na koje lica ne placaju porez smatra se prihodom kojim se nadoknaĎuje izgubljena imovina ili pretrpjela steta po zdravlje i fizicku sposobnost i druge prihode kao sto su:

1) Naplate zivotnog osiguranja i posljedica nesretnog slucaja 2) Prihoda ostvarenih od kamate na stednju i po zajmovima datih drzavi BiH,

kantonima i opstinama.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Porez na prihod od autorskih prava, patenata i tehnickih unapreĎenja

Ovu vrstu poreza placaju fizicka lica koja ostvare prihod od autorskog prava, patenata i tehnickih unapreĎenja iz oblasti knjizevnosti, nauke, umjetnosti u sto spadaju:

1) Pisana djela 2) Govorna djela

3) Dramska i dramsko – muzicka djela 4) Koreografska i pantomimska djela 5) Folklorna djela

6) Kinematografska djela 7) Djela iz oblasti likovne umjetnosti

8) Kartografska djela 9) Zbirke autorskih djela ( samostalne tvorevine ) 10) Nagrade na takmicenjima( pod uslovom da je natjecaj objavljen u javnim

glasilima ili je napravljen konkurs) 11) Muzicka djela sa rijecima ili bez rijeci

12) Prihodi ostvareni izvoĎenjem programa narodne, zabavne muzike i dr. estradnih programa

13) Prihodi ostvareni od patenata i tehnickih unapreĎenja

Obveznik poreza na prihod od autorskog prava je i strani drzavljanin koji ostvari prihod na podrucju Kantona a koji nema prebivaliste u BiH i drzavljanin BiH koji ima prebivaliste u inostranstvu.

Ako autorsko pravo koriste nasljednici imaju pravo na naknadu troskova koje placaju posredniku za ostvarivanje tog prava.

Ako se prihod od autorskih prava ostvari preko pravnih lica tada se porez placa svaki put kad se naplati prihod. Poreska stopa na prihode od autorskih djela je 15% osim na prihode ostvarene od patenata i

tehnickih unapreĎenja gdje je stopa poreza 10% . Za slucaj muzickih djela porez je 20% osim prihoda od ozbiljne muzike za koju je procenat 5%.

Porez na nasljeĎe i poklone

I pravna lica mogu dobiti poklon tj. donaciju i to je regulisano MeĎunarodnim standardom br. 20 – Donacije i pomoci gdje se u osreĎenim slucajevima prihod priznaje u tekucem periodu na dan sticanja a u drugim slucajevima se taj prihod odlaze u vremenu amortizacije.

Obveznik ovog poreza je fizicko lice a ne pravno lice moje primi sredstva bez placanja iz

izvora nasljedstva ili poklona. Uvjet za ovaj porez ne mora biti osnovica primljena imovina to moze biti i pr imljeno pravo uzivanja ili koristenja nekretnina.

Porezom na naljeĎe i poklone obuhvacena su i sljedeca prava:

1. zemljiste

WWW.BH-PRAVNICI.COM


2. zgrade i ostala nepokretna imovina

3. pravo uzivanja i koristenja nepokretne imovine

Vrijeme nastanka poreza na nasljeĎe i poklone:

1) u trenutku pravosnaznosti rjesenja o nasljeĎu

2) u trenutku prijema poklona

Poreskom osnovicom na naljeĎe i poklone smatra se nasljeĎena ili primljena vrijednost poklona procjenjena na vise od 2.000 KM.

Zakonom su predviĎene različite stope poreza na nasljeĎe i poklone i to:

a. na nepokretnu imovinu po stopi od 6% b. na pokretnu imovinu po stopi od 10%

Porez na nasljeĎe i poklone nece se placati kada je:

a) nasljednik prvog nasljednog reda, bracni drug ako je u drugom nasljednom redu, roditelji, maloljetna djeca bez oba roditelja

b) nasljednik drugog nasljednig reda koji nasljeĎuje jedan stan

c) nasljednici braca i sestre pod uslovom da se ta imovina ne moze otuĎiti u roku od 3 god.

d) nasljednik koji nasljeĎuje poljoprivredno zemljiste a kome je poljoprivreda osnovno zanimanje

Predneti na koje se ne placa porez:

a) predmeti domacinstva b) imovina na koju polonoprimac odnosno nasljednik ne moze steci pravo vlasnistva,

pravo uzivanja odnosno koristenja

c) poklon ili nasljedstvo koje poreski obveznik ustupi bez naknade drzavi BiH, Federaciji, Kantonu, opcini i vjerskim institucijama

Procjenu poreske obaveze vrsi Poreska uprava na cijoj teritoriji se nalazi imovina kao predmet

poklona ili nasljedstva. Ako se imovina nalazi na teritoriji vise opstina tada porez pripada opstini na cijoj teritoriji je imovina a procjenu vrsi nadlezna poreska uprava pojedinacno

opstine na kojoj se imovnina nalazi. Rjesenje o nasljeĎu ili poklonu izdaje nadlezni sud. Porez na prihod od poljoprivredne djelatnosti

Prihod od poljoprivredne djelatnosti je prihod koji se dobije procjenom ocekivane korisnosti

od koristenja poljoprivrednog zemljista ili samim tim sto se postaje vlasnikom zemljista. Obveznik poreza od polj.djelatnosti je lice vlasnik ili korisnik zemljista koje po tom osnovu ostvaruje prihod i koje se na dan 31.12 tekuce god.vodi u evidenciji katastra zemljista u

pomenutom svojstvu. Ako se poljoprivredno zemljiste vodi kao vlasnistvo vise lica istog domacinstva obveznik

poreza je samo jedno lice koje za poresku upravu predstavlja nosioca obaveze tj. nosilac domacinstva.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Obveznik ove vrste domacinstva moze biti i strani drzavljanin ukoliko je vlasnik ili korisnik

poljoprivrednog zemljista na podrucju BiH. Porez na prihod od poljoprivredne djelatnosti nece se placati ako katastarski prihod iznosi

manje od 10% od vrijednosti prosjecne plate zaposlenih u poljoprivredi.

Porez na prihod od poljop. djelatnosti se nece placati ni u sljedecim slucajevima:

a) za zemljista cije je iskoristavanje za poljoprivrednu proizvodnju zabranjeno od strane nadleznog organa

b) zemljista stranih drzava uz zgrade diplomatskih i konzularnih predstavnistva pod

uslovom reciprociteta kao i za zemljista meĎunarodnih organizacija c) zemljiste pod zgradama kao i za dvorista do 1000m. kvadratnih ako se izdaje pod

zakup ili ne uziva odvojeno od zgrade d) dvorista vjerskih objekata, groblja i mezarja e) zemljista na kojima su podignuti nasipi, kanali i njihove ustave i sl.

Porez na prihod od poljoprivrednog zemljista ne placaju domacinstva koja nemaju muskih clanova domacinstva ispod 6 god. odnosno zenskih clanova domacinstva mlaĎih od 55 god. Ovdje se ne uzimaju u obzir maloljetna djeca.

Porez na dobitke od igara na srecu

Korist koja se po tom osnovu moze ostvariti ima svoj minimum koji se ne oporezuje a to je iznos od 100 KM po pojedinacnom dobitku. To znaci da ovdje ne vazi pravilo kumulativne

poreske osnovice. Ako bismo u igrama na srecu ostvarili dobitak koji je u obliku stvari ili prava osnovica poreza

u tom slucaju je procjenjena trzisna vrijednost ili vrijednost za koju postoji dokument o njenom trosku priznata u vremenu nastanka ili priznavanja dobitka. Priznavanje vrijenosti stvari ili prava ili njihovu procjenu vrsi Porezna uprava.

Poreska osnovica se utvrĎuje 20% od osnovice koju prizna poreska uprava i u roku koji na rijesenje odredi nadlezna uprava.

Ova vrsta poreza je iskljucivo opstinski prihod.

SISTEM INDIREKTNOG OPOREZIVANJA U BiH

Na sjednicama oba doma Parlamenta BiH 29. decembra 2003.god. je usvojen Zakon o

sistemu indirektnog oporezivanja. Indirekni porez podrazumjeva sve uvozne i izvozne dadţbine , akcize porez na dodatnu

vrijednost kao i sve druge poreze zaracunate na robu i usluge ukljucujuci i poreze na promet i cestarine.

Odredbama Zakona o indirektnom oporezivanju konstituise se Uprava za indirektno oporezivanje kao samostalna upravna organizacija.

Upravom rukovodi direktor koji ujedno i predstavlja Upravu za indirektno oprezivanje.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Obaveze i odgovornosti direktora Uprave za indirektno oporezivanje:

a) osiguranje jedinstvene provedbe indireknih poreza na cijelom teritoriju BiH

b) uspostavljanje i odrzavanje knjigovodstvenog sistema i sistema izvjestavanja kojim se Odboru dostavljaju izvjestaji o naplati i raspodjeli indirektnih poreza

c) odgovara vijecu ministara

d) informise Odbor za aktivnost Uprave o svim problemima u provedbi Zakona e) izraĎuje prijedlog godisnjeg budţeta i dugorocnog godisnjeg plana

f) izvrsenje godisnjeg budţeta g) izrada godisnjeg izvjestaja o finansijskom stanju i aktivnostima Uprave h) izrada godisnjeg plana rada Uprave

i) izrada pravilnika o unutrasnjoj organizaciji j) postavlja i razrjesava operativne rukovodioce Uprave

k) pruza statisticke podatke mjerodavnim tijelima l) uspostavlja interne revizije Uprave

Uprava za indirektno oporezivanje ima vlastiti budţet koji se usvaja u skladu sa odredbama

Zakona o trezoru institucija BiH i Zakona o izvrsenju budţeta institucija BiH meĎunarodnih obaveza BiH. U budţetu Uprave za indirekno oporezivanje posebno se predviĎaju troskovi Upravnog

odbora. Upravni odbor ima sljedece odgovornosti:

1) utvrĎivanje prijedloga politike o indirektnom oporezivanju za provedbu u cijeloj BiH 2) informisanje Vijeca ministara i vlada FBiH,RS,DB

3) definisanje strateskih ciljeva Uprave i ocjena uspjesnosti Uprave u postizanju istih 4) odobravanje prijedloga budţeta Uprave

5) odobravanje godisnjeg plana rada i pravilnika o unutrasnjem ustrojstvu uprave 6) donosenjem odluke o spornim slucajevima u vezi raspodjele prihoda 7) pokretanje aktivnosti na pripremi zakonskih propisa u vezi sa indirektnim

oporezivanjem i njihovih izmjena 8) usvajanje instrukcija

Odbor ima svojstvo pravne osobe i za svoj rad odgovara Vijecu ministara BiH. Odbor donosi odluke konsenzusom a u slucaju nedostatka konsenzusa odluke odbora se

usvajaju na sljedeci nacin:

1) u slucaju donosenja odluka o uspostavi uvoznih i izvoznih dadţbina te o bilo kakvim promjenama takvih dadţbina potrebna je prosta vecina glasova clanova Odbora ukljucujuci i glas Ministra finansija i trezora BiH

2) u slucaju donosenja odluka o ostalim indireknim porezima ukljucujuci step i strukture takvih poreza potrebna je prosta vecina glasova clanova odbora ukljucujuci i glasove

ministara finansija RS i FBIH 3) u slucaju donosenja odluke o raspodjeli prihoda o inirektnim porezima potrebna je

prosta vecina glasova Odbora ukljucujuci i glasove svih c lanova odbora

Raspodjela prihoda od indireknih poreza vrsi se u skladu sa sljedecim kriterijima:

WWW.BH-PRAVNICI.COM


1) da se iznosi koji se prenose drzavnom budţetu temelje na iznosu u drzavnom budţetu

za tekucu god. 2) da se dio preostalog iznosa koji se prenosi FBIH,RS I DB utvrĎuje na temelju njihovih

udjela u krajnjoj potrosnji prikazanog prijavama PDV-a 3) da se iznosi koji je potreban za finansiranje obaveza vanjskog duga oduzme od udjela

FBIH,RS I DB te da se direktno uplacuje u drzavni budţet

U roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu Zakona o Upravi za indirektno oporezivanje odbor je duzan zavrsiti sljedece zakone i druge propise:

1) o pravima i duznostima uposlenika 2) o doznacavanju i raspodjeli prihoda na osnovu indirektnih poreza

3) o metodama uplacivanja na jedinstven nacin 4) o carinskoj politici

Stupanjem na snagu Zakona o porezu na dodatnu vrijednost sljedeci porezi se ukidaju:

1) porez na promet roba i usluga u FBIH 2) porez na promet roba i usluga i naknada za zeljeznice u RS

3) porez na promet roba i usluga u D

Odbor donosi odluke konsenzusom a predsjedavajuci proglasava da li je konsenzus postignut. U slucaju nedostatka konsenzusa odluke Odbora se usvajaju na sljedeci nacin :

1) u slucaju odluka o ostalim indireknim porezima ukljucujuci stope i strukturu takvih

poreza potrebna je prosta vecina glasova clanova odbora ukljucujuci i glasove ministara finansija FBIH i RS.

2) U slucaju donosenja odluka o raspodjeli prihoda od indireknih poreza potrebna je

prosta vecina glasova clanova Odbora ukljucujuci glasove eksperata.

Direktor je obavezan da pripremi i Odboru podnese plan organizacijskog rekonstruiranja a

isti treba da sadrzi mjere potrebne za zadovoljavanje odredaba Zakona o sistemu indireknog oporezivanja a posebno u pogledu:

1) Organizacijske strukture 2) Racionalizacije osoblja u sredisnjem uredu, ispostavama i produznicama

3) I standardima pruzanja usluga poreznim obveznicima

Zakljucno sa 31.12.2003 god. F,RS,DB izmiruju sve operativne troskove za carinske aktivnosti kao i potrebne troskove za odrzavanje i zamjenu opreme ranijih carinskih uprava na njihovom podrucju te troskove placa i naknada za zaposlene u tim upravama.

Budţet Uprave ukljucit ce se u potpuni godisnji proracun institucija BiH za 2004. god. koji je

tek nedavno usvojen te ce transferi Uprave iz F,RS i DB postati d io transfera za finansiranje

WWW.BH-PRAVNICI.COM


institucija BiH kada je jedinstveni racun postane operativan Uprava ce se finansirati u okviru

drzavnog proracuna.

SVJETSKA BANKA

Svjetska banka je osnovana 27.decembra 1945 .god sa zadatkom da pomaze obnovu i razvoj

drzava clanica , davanjem zajma ( kredita) za proizvodnju prije svega za izgradnju infrastrukturnih objekata koji su veoma skupi i cija izgradnja u principu dugo traje a preduslov su za bitnije unapreĎenje ukupne ekonomije.

Osnovana je radi obnove zemalja koje su devastirane i opustosene u toku Drugog svjetskog rata .

Svjetsak banka se bavi aranziranjem kredita i zajmova ili garantiranjem za pribavljanje zajmova na meĎunarodnom trzistu novca i kapitala i kroz druge kanale tako da se urgentniji projekti a i veoma skupi mogu efikasno izgraditi i eksploatirati .

Uslovi zajma ( kredita ) svjetske banke nisu jedinstveni i fiksni i oni zavise od vrste projekta

( investicije ) kao i visine kamatnih stopa te ponude i traznje kapitala na meĎunarodnom i finansijskom trzistu. Rokovi za otplatu zajmova koje daje Svj. Banka znatno su duzi u odnosu na druge

nerezidentne finansijske izvore. Pored toga racunanje kraceg perioda odnosno perioda tzv. mirovanja racuna se od datuma

odobravanja kredita a ne od perioda kada je zavrsen projekat i on se krece od 3 do 5 god. Kamatna stopa utvrĎuje se kao varijabilna, njeno usklaĎivanje se vrsi tromjesecno i njena visina je uslovljena visinom pasivne kamatne stope koju svj.banka placa ne vlastite izvore

sredstava.

Kod kreditnih linija Svajetske banke znacajno i karakteristicno je to da utvrĎuje minimalnu kamatnu stopu za krajnje korisnike i ona je za 2-4 % veca od one po kojoj banka odobrava kredite.

Provizija za neiskoristena sredstva iznosi 0,75% na godisnjem nivou i obracunava se dva mjeseca nakon potpisivanja ugovora o kreditu.

Povlacenje sredstava iz odobrenog kredita Svjetske banke vrsi se u fazama koje su u direktnoj vezi sa stepenom realizacije projekta i planom njihove finansijske podrske. Sredstva kredita se povlace samo za okoncane radove.

Vrsi se u 4 koraka:

1) Prvi korak: njim se vrsi rambusiranje placanja koja su izvrsena od strane investitora. Povlacenje sredstava se vrsi na osnovu fakture ili drugih dokumenata iz cijih sadrzaja se moze jasno vidjete da su ispunjeni svi uslovi za placanje ili je samo placanje od

strane investitora izvrseno. 2) Drugi korak: podrazumjeva direkno placanje izvoĎacima radova odnosno

dobavljacima opreme i usluga za investitora i koristi se uglavnom za isplatu avansa odnosno placanje manjih iznosa kod uvoza opreme i usluga:

3) Treci korak:koristi se u slucajevima kada se uvoz opreme placa putem

dokumentiranog akreditiva i podrazumjeva da komercijalna banka kod otvaranja podnosi zahtjev Svjetskoj banci da da saglasnost korespodentnoj banci da ce izvrsiti

uplatu po akreditivu ukoliko su svi ugovoreni uslovi u cjelosti ispunjeni

WWW.BH-PRAVNICI.COM


4) Cetvrti korak: slican trecem koraku s tim sto Svjetska banka rambus uslovljava da u

periodu od otvaranja do likvidacije akreditiva nije doslo do raskida ugovora o kreditu. Ovaj korak se u praksi naziva i uslovljeni rambus.

Struktura rukovoĎenja svjetskom bankom:

1) Odbor guvernera

2) Odbor izvrsnih direktora 3) Savjetodavno vijece 4) Odbor za kredite odnosno zajmove

MeĎunarodna finansijska korporacija ( IFC) je povezana jedinica Svjetske banke. Osnovana je s ciljem osnivaca da se prosiri djelatnost banke ciji je IFC jedna od investitora osnivaju, unapreĎuju i prosiruju prostor djelovanja privatnih preduzeca u proizvodnim

djelatnostima u svim zemljama u svijetu a narocito zemljama u razvoju.

Stoga su osnovna opredjeljenja IFC:

1) Da disponiraju finansijska sredstva privatnim preduzecima onda kada je taj

privatni kapitalnedostajuci na trzistu kapitala i to bez obaveze investitora da obezbjede garancije od strane odgovarajuce zemlje clanice

2) Da stvara mogucnosti za investiranje privatnog kapitala i to preko povezivanja stranih i domacih pravnih investitora i ustupunjem neophodnog strucnog osoblja radi finaliziranja odnosa takve saradnje a posebno obezbjeĎenjem

savremeno obrazovnog menadţmenta 3) Da doprinese i pomogne stvaranju uslova za veci priliv privatnog kapitala

stranog i domaceg u proizvodne investicije zemalja clanica Osnivacima ujedno i clanovima IFC smatraju se one zemlje koje su od 30.oktobra 1955.god

potpisale pristupanje davanjem saglasnosti na statut meĎu kojima je bila i bivsa Jugoslavija. Članstvo u IFC je otvoreno svim onim clanovima Banke u svako vrijeme i u skladu sa

uslovima koje propise IFC. Sva vlast Svjetske banke je sadrzana u Odboru guvernera koji se sastoji od po jednog

guvernera i od po jednog zamjenika svake zemlje clanice. Guverneri i njihovi zamjenici imaju mandat u trajanju od 5 god., osim ako zemlja clanica ne

odluci drugacije. Predsjednika banke biraju izvrsni direktori. Predsjednik banke ne bira se iz reda niti guvernera

niti izvrsnih direktora. Predsjednik:

Predsjedava sjednicama izvrsnih direktora bez prava glasa osim kada je njegov glas

potreban radi postizanja vecine za donosenje odluke.

Duzan je da prisustvuje sjednicama odbora Guvernera takoĎer bez prava glasa. Mandat traje onoliko dugo koliko to odluce izvrsni direktori

Glavni je administrator i rukovodilac svim zaposlenim u banci i vrsi sve redovne poslove banke

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Imenuje i otpusta namjestenike i drugo osoblje

FINANSIJSKA POLICIJA

Finansijska policija FBIH je visokocentralizovano tijelo drzavne uprave u sastavu Federalnog ministarstva finansija.

Finansijsku policiju FBIH cine organizacione jedinice:

1) Sredisnji ured

2) Ured za sprecavanje pranja novca 3) Osam organizacionih jedinica van sjedista koji su organizovane po teritorijalno

politickom principu

Glavni inspektor upravlja Finansijskom policijom. Njega postavlja i razrjesava Vlada Federacije BIH na prijedlog premijera i 2 zamjenika premijera. Inicijativu za postavljanje

glavnog inspektora daje Federalni ministar finansija. Odgovornosti Finansijske policije FBIH je kontrola kod pravnih i fizickih lica:

1) Obracunavanje i placanje javnih prihoda FBIH i njenih federalnih jedinica 2) Nabavke i placanje roba i usluga

3) Provodbe mjera prinude naplate javnih prihoda 4) Stanja i usmjeravanja sredstava javnih prihoda

5) Poreski bilansi 6) Prijavljivanje imovine koja podlijeze oporezivanju 7) Rada radnika Poreske i Carinske uprave koji utvrĎuju i kontrolisu obracunavanje i

placanje javnih prihoda 8) Uvoza i izvoza roba i usluga odnosno obracunavanja i placanja carine, posebnog

poreza i drugih uvozno izvoznih dadţbina koje su prihod budţeta 9) Deviznog i vanjskotrgovinskog poslovanja i kreditnih poslova sa inostranstvom 10) I dr.poslove u skladu sa zakonom i nalogom Vlade FBIH i Federalnog ministra

finansija

Za inspektora Finansijske policije Federacije BIH ne mogu biti postavljene osobe koje su:

1) Strani drzavljani

2) Pravovaljano osuĎivane za krivicna djela izvrsena iz koristoljublja ili kr.djelo iz niskih pobuda ili protiv sluzbene duznosti ili protiv drustvenog ureĎenja FBIH

3) Ne ispunjavaju moralne kriterije za obavljanje poslova kontrole te osobe koje nemaju fizicke i psihofizicke pretpostavke za obavljanje poslova nadzora utvrĎenog zakonom

MEĐUNARODNI MONETARNI FOND I SVJETSKA BANKA

BIH je postala clanica MMF – a 20. decembra 1995.god naslijeĎujući to clanstvo u odgovarajucem ucescu u osnivackom kapitalu MMF od strane bivse Jugoslavije.

Od vremena osnivanja do danas u preko 50 god. svoje izuzetno znacajne aktivnosti IMF je prosao kroz niz promjena u pogledu reforme MM sistema. Najvece znacenje za te promjene

WWW.BH-PRAVNICI.COM


vezuju se za projekat poznat pod imenom TRIFFIN PLAN. Ovaj plan koincidira sa

Keynsovim planom kojim je bila predviĎena transformacija IMF u MeĎunarodnu centralnu banku ali to je ostala jos uvijek samo namjera.

Osnovna odreĎenja MMF su to sto:

1) Vrsi usmjeravanje meĎunarodnog monetarnog sistema 2) Pruza pomoc svim svojim clanicama – razvijenim i zemljama u razvoju

3) Podstice stvaranje novcanih rezervi svojih clanica putem alokacije specijalnih prava vucenja a prema proporciji vucenja a u proporciji kvota svake od svojih clanica

4) Vuce finansijska sredstva primarno iz upisanih kvota svojih clanica

5) Ima svoj kapital iz uplacenih kvota Specijalnih prava vucenja u ukupnom iznosu od 145 milijardi Specijalnih prava vucenja

Postoje 2 cilja koja su od presudne vaznosti za uspjesnu aktivnost IMF a to su:

1) Promocija meĎunarodne monetarne kooperacije

2) Povecanje i ekspanzija meĎunarodne trgovine

IMF je prilikom prijema u clanstvo BiH utvrdio prvo da je njeno ucesce u GDP( ĐI DI PI= dohodak po glavi stanovnika) eks jugoslavije iznosilo 13,4% sto je bila osnovica na kojoj se

odredila kvota za BiH i njeno punopravno članstvo pored drugih uslova kao sto je potpisivanje Sporazuma i u njemu utvrĎenih prava i obaveza.

U okviru mehanizma IMF, daju se identificirati sljedeci aranţmani odnosno olaksice:

Vise kreditne tranše IMF

Članica IMF je obavezna da sac ini konzistentan program kojim se osigurava prevazilazenje finansijskih teskoca, sredstva se dobivaju u formi stand –by aranzmana u koje je ukljucena i kupovina strane valute u ratama.

Produzena olaksica IMF

Za koristenje ove olaksice mogu se kandidirati samo zemlje koje imaju odobren srednjorocni program koji daje realnu mogucnost prevazilazenja strukturnih platno – bilansnih diskrepansi.

Program obuhvata trogodisnji period a moguc je i produzetak do 4 god.

Mogucnost povecanog pristupa Ovaj se aranzman koristi u slucaju potrebe povecanja sredstava kao i prosirenih aranzmana a odnose se na programe koji podrazumjevaju vece finansijsko angaziranje

IMF.Otkupi valuta vrse se na period od 3 do 7 god.

Kompenzatorna i finansijska olakšica u slucaju nepredviĎenih okolnosti Ovaj se model koristi kada se zemlja clanica suocava sa opadanjem njenog izvoza, povecanim troskovima za uvoz hrane, posebno ţitarica na koje zemlja clanica ne moze

da utice. Otkupi valute vrse se na perid od 3 do 5 god.

Finansiranje zaliha

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Ova olaksica se koristi u slucaju potrebe zemalja clanica da se za slucaj agresije, rata

ili napada na zemlju obezbjede odgovarajuce robne zalihe. Vrijeme otkupa se krece izmeĎu 3 do 5 god.

Strukturno prilagoĎavanje

Sredstva za ove namjere se pribavljaju po koncesionim uslovima zemalja clanica koje

imaju pristup MeĎunarodnom udruţenju za razvoj IDA sto znaci dobivanje istih po veoma povoljnim uslovima na dugi rok sa malim troskovima kapitala.

Pojacano strukturno prilagoĎavanje

Razlika u odnosu na druge olaksice je u rasponu ocjene pristupa, nadzora nad

korisenjem te prikupljanje sredstava za tu namjenu.

Upravljanje i rukovoĎenje IMF

MMF upravlja Odbor guvernera na sljedeci nacin:

Rukovodi aktivnostima IMF

Moze sazvati sjednicu na zahtjev najmanje 15 guvernera i na zahtjev Izvrsnog

odbora ili Savjeta

Odobrava godisnji izvjestaj i obracun koji prethodno odobrava revizor

U nedleznosti Odbora guvernera su i izbori predsjednika koji se biraju na 2 god.

Odbor guvernera osniva Savjet vecinom od 85% ukupnih glasova sa stalnim djelovanjem i ovlastenjem da donosi odluke.

U okviru ovlastenja koja mu je ustupio Odbor guvernera Izvrsni odbor je ovlasten da upravlja poslovima IMF.

Izvrsni odbor imenuje ali ne iz reda svojih clanova niti iz reda Odbora guvernera generalnog direktora koji je odgovoran za svakodnevne aktivnosti IMF. Generalni direktor je predsjednik Izvrsnog odbora ali nije ovlasten da glasa osim u slucaju

jednakog broja glasova za ili protiv.

Poslije 1952. god. novi metod vučenja sredstava iz IMF a iznad tada koristene zlatne transe manifestirao se kroz stand – by aranzman. Da bi se stand –by aranţman zakljucio potrebno je povesti sa Fondom pregovore s tim da

zemlja clanica iznese u posebnom memorandumu ciljeve i namjere koje ima da realizira u svojoj politici i predvidi rezultate koje ocekuje da ce postici aranţmanom razraĎivanim kroz

stalnu praksu. Uzimanje stand –by aranţmana je preporucljivo kada se radi o preduzimanju odreĎenih mjera prestruktuiranja svoje ekonomije odnosno prevazilazenja odreĎenih problema u placanju

prema inostranstvu. Prva zemlja koja je u julu 1952. god zakljucila stand- by aranţman je bila Belgija.

BIH je u toku mjeseca juna 1988.god. primila stabilizacioni kredit IMF po modelu stand –by aranţmanu. Ovaj stand – by kredit je odobren iskljucivo pod uslovima da se BIH obaveze na provoĎenje ekonomske politike koju je nakon dugih konsultacija odobrio IMF.

Rijec je o uvoĎenju i koristenju zajednicke valute, jedinstvene carinske i vanjskotrgovinske politike i tarifa uspostavi efikasnog i ujednacenog poreskog sistema , objedinjavanju sada

rascjepkanog platnog sistema i prometa.

WWW.BH-PRAVNICI.COM


UvoĎenje SDR u monetarni sistem oznacava pozitivan pokusaj da se na organiziran nacin

pristupi kreiranju likvidnosti u meĎunarodnim finasijskim transakcijama nezavisno od monetarne politike bilo koje zemlje clanice.

Postizanje cilja da SDR postanu glavna rezervna aktiva u meĎunarodnom monetarnom sistemu zavisi od 2 osnovna elementa i to:

1) Od privlačnosti SDR u odnosu na druge oblike rezervne valute

2) Od raspolozivosti tih sredstava

PDV

Porez na dodatnu vrijednost ( PDV ) je porez koji se primjenjuje na teritoriji cijele BIH a

placa se na promet dobara i usluga koje poreski obveznik u okviru obavljanja svojih djelatnosti izvrši na teritoriji BIH uz naknadu kao i uvoz dobara na teritoriji BIH.

Pod pojmom prometa dobara treba da se podrazumjeva prijenos prava raspolaganja na stvarima kao da je njihov vlasnik. Zakonom o PDV-u prosiren je pojam dobara i na :vodu, električnu energiju, gas, toplotnu

energiju ili slično.

Poreski obveznik je svako lice koje samostalno obavlja privrednu djelatnost. Pod pojmom privredne djelatnosti podrazumjeva se djelatnost prizvoĎaca trgovaca i pruzaoca usluga koja se vrsi u cilju ostvarivanja prihoda uključujući i djelatnosti eksploatacije

prirodnih bogatstava, poljoprivrede sumarstva i profesionalnih djelatnosti. Pod privrednom djelatnoscu podrazumjeva se iskoristavanje imovine ili imovinskih prava u

svrhu ostvarivanja prihoda. Lica koja podlijezu placanju PDV- a su:

1) Obveznici koji vrse promet dobrima ili uslugama na koje se obracunava PDV

2) Poreski zastupnik koga odredi obveznik koji u BIH nema sjediste ni stalnu poslovnu jedinicu a koji obavlja promet dobara i usluga u BIH

3) Primalac dobara i usluga

4) Svako lice koje u fakturi ili drugom dokumentu koji sluzi kao faktura iskaze PDV a koje nije duzno da obracuna i uplati PDV

5) U slucaju uvoza : primalac dobara odnosno carinski duznik utvrĎen u skladu s carinskim propisima

6) Primalac dobara i usluga povezanih sa izgradnjom nepokretne imovine prema zakonu

o PDV – u

Kada se govori o mjestu prometa dobara kao mjestu obracuna placanja ili naplate PDV – a tada je teritorija BIH. Kada je rijec o uslugama takoĎer se vezuju za teritoiju BIH pod uslovom da obveznik

PDV- a:

a. Ima stalno sjediste u BIH iz kojeg se povezuje usluga ili b. U nedostetku takvog mjesta ima stalnu adresu ili uobicajeno mjesto stanovanja u BIH

WWW.BH-PRAVNICI.COM


Pod pojmom poreske osnovice PDV –a u skladu sa zakonom o PDV- u kod prometa dobara i

usluga smatra se oporezivi iznos naknade koju poreski obveznik primi za isporucena dobra ili usluge uracunavajuci i odobrene subvencije koje imaju direktori vezu sa cijenom dobara i

usluga u prometu a u koje nije ukljucen PDV osim izuzetak koji su navedeni zakonom . U pomenutu osnovicu PDV – a uracunat ce se :

1) Akciza , carina i druge uvozne dadţbine kao i ostali javni prihodi osim PDV-a

2) Svi sporedni troskovi i vanredni 3) Bilo koji iznosi koji se obracunavaju na povratnu ambalazu 4) Bilo koji troskovi prikljucivanja , naknade za ugradnju i dr. iznosi koje se

obracunavaju kupcu od strane isporucioca dobara

Zakon definise stopu od 20% kao osnovnu poresku stopu za PDV u BIH.

Vremenski period za koji se obracunava PDV je zaokruzena vremenska cjelina od jednog kalendarskog mjeseca.

Poreski obveznik je duzan da sacinjava mjesecnu prijavu PDV –a i da svoju obavezu unese u mjesecnu prijavu.

Ukoliko je ulazni porez veci od izlaznog poreza istog obracunskog perioda poreski obveznik ima pravo na povrat poreza za ostvarenu razliku.

Povrat poreza moze ostvariti i fizicko lice koje nema stalno mjesto boravka u BIH na robu koju kupi u BIH a potom je iznesen izvan granica BIH osim ako se radi o mineralnom ulju , alkoholu i alkoholnim picima i preraĎevinama od duhana.

finansije i finansijsko pravo - pomoćni materijal za pripremu ispita ii

Documents