FINANSIJSKO RAČUNOVODSTVO

SADRŽAJ PREDMETAdio I

ISTORIJSKI RAZVOJ POJAM, CILJEVI I ZADACI NAČELA OBUHVATANJE POSLOVNIH DOGAĐAJA

SADRŽAJdio II

RAŠČLANJIVANJE BILANSA GLOBALNA PROCEDURA PRINCIPI GREŠKE U KNJIGOVODSTVU KONTNI OKVIR I KONTNI PLAN

SADRŽAJdio III

KNJIGOVODSTVO I POSLOVNI CIKLUS PRIBAVLJANJE SREDSTAVA OBRAČUN TROŠKOVA I RASHODA PRIHODI PREDZAKLJUČNA KNJIŽENJA ZAKLJUČNA KNJIŽENJA

SADRŽAJdio IV

RAČUNOVODSTVENO PLANIRANJE

RAČUNOVODSTVENI NADZOR

RAČUNOVODSTVENA ANALIZA

ANALIZA BILANSA

ISTORIJSKI RAZVOJ

SA RAZVOJEM PRIVREDE I NOVCA Vavilon: Zakon kralj Hamurabija – XIII v. P. H. U Grčkoj – VII v. P. H. – banke, U Egiptu, Rimu, (rokovnik, adversaria...) U XIX vijeku postaje sredstvo upravljanja Razvoj: od prostog ka jednoobraznom “O trgovini i savršenom trgovcu” 1458. god Kasnije sa razvojem privrede

STRUKTURA RAČUNOVODSTVAKNJIGOVODSTVO PROCES BILJEŽENJA FINANSIJSKIH TRANSAKCIJA I VOĐENJE FINANSIJSKE EVIDENCIJERAČUNOVODSTVENO PLANIRANJE

RAČUNOVODSTVENI NADZOR

RAČUNOVODSTVENA ANALIZA

RAČUNOVODSTVO JE:

- TEMELJ POSLOVNOG ODLUČIVANJA

- JEZIK POSLOVANJA

- UMJETNOST INTERPRETACIJE, MJERENJA I POVEZIVANJA REZULTATA EKONOMSKIH AKTIVNOSTI

- INFORMACIONI SISTEM ZA VREDNOVANJE, OBRADU I PRENOS PODATAKA I INFORMACIJA KOJE SE KORISTE PRI DONOŠENJU POSLOVNIH ODLUKA

- Automatizovan PROCES

TERMINI

Termini KMRS-a Alternative ZnačenjeFinancial Statements Accounts (britanski) Finansijski izvještajIncome Statement Profit and Loss account (britanski) Bilans uspjehaBalance Sheet Statement of financial position (sj. američki)Bilans stanjaRevenue Turnover (britanski) PrihodiNet profit Net income (sj. američki) Neto dobitLong – term assets Fixed assets (britanski) Dugotrajna materijalna imovina, osnovna sredstvaLand and buildings Real estate (sj. američki) Zemljište i zgrade, nekretnine, stvarna imovinaInvestitories Stocks (britanski) ZaliheReceivables Debtors (britanski) PotraživanjaPayables Creditors (britanski) Obaveze / DugovanjaLoans Debt (britanski) ZajmoviShareholders Stockholders (sj. američki) AkcionariShares Stock 8sj.američki) AkcijeShare capital Common stock (sj.američki) Akcijski kapitalShareholder’s equity Stockholder’s equity (sj.američki) Vlasitit kapital društva

Termini KMRS-a Alternative ZnačenjeFinancial Statements Accounts (britanski) Finansijski izvještajIncome Statement Profit and Loss account (britanski) Bilans uspjehaBalance Sheet Statement of financial position (sj. američki)Bilans stanjaRevenue Turnover (britanski) PrihodiNet profit Net income (sj. američki) Neto dobitLong – term assets Fixed assets (britanski) Dugotrajna materijalna imovina, osnovna sredstvaLand and buildings Real estate (sj. američki) Zemljište i zgrade, nekretnine, stvarna imovinaInvestitories Stocks (britanski) ZaliheReceivables Debtors (britanski) PotraživanjaPayables Creditors (britanski) Obaveze / DugovanjaLoans Debt (britanski) ZajmoviShareholders Stockholders (sj. američki) AkcionariShares Stock 8sj.američki) AkcijeShare capital Common stock (sj.američki) Akcijski kapitalShareholder’s equity Stockholder’s equity (sj.američki) Vlasitit kapital društva

INFORMACIONI SISTEMINFORMACIONI SISTEM

Obrada postignuta čuvanjem i pripremom podataka

Vrednovanje postignuto evidentiranje podataka

Prenos Objavljivanje postignut izvještavanjem

Donosioci aktivnosti

Poslovne aktivnosti

RAČUNOVODSTVO

Podaci Informacije

Obrada postignuta čuvanjem i pripremom podataka

Vrednovanje postignuto evidentiranje podataka

Prenos Objavljivanje postignut izvještavanjem

Donosioci aktivnosti

Poslovne aktivnosti

RAČUNOVODSTVO

Podaci Informacije

Računska osnova računovodstva- Ciljevi: utvrđivanje rezultata utvrđivanje stanja podaci za nadzor i kontrolu - Zadaci: prikupljanje, provjera, klasifikacija, evidentiranje, čuvanje, izvještavanje

Poslovni događaj - PROMJENA KOJA PRATI POSLOVNU AKTIVNOST koja utiče na finansijski položaj preduzeća

Promjene na imovini Imovina: oblik i izvor Vrste imovine Aktiva i pasiva

Računovodstveni ciklusRačunovodstveni ciklus

4. Korigovanje računa i izrada korigovanog probnog bilansa

3. Prenošenje knjiženja i priprema probnog bilansa

2. Evidentiranje / unos podataka

Vrednovanje 1.Analiziranje poslovnih transakcija

5. Zaključivanje računa

Komunikacija 6. Izrada finansijskih izvještaja

Donosioci aktivnosti

Poslovne aktivnosti

Obrada

RAČUNOVODSTVENI CIKLUS

BILANS STANJASTALNA IMOVINA SOPSTVENI

FUNKCIJA IMOVINEFUNKCIJA IMOVINE

POSLOVNA IMOVINA

IMOVINA

NEPOSLOVNA IMOVINA

A/PA/P

STALNA OBRTNA

SOPSTVENI POZAJMLJENI

OBRTNA IMOVINA POZAJMLJENI

JEDNAČINA AKTIVA = PASIVA

Ekonomski resursi = KAPITAL (vlastiti + tuđi) Sredstva = obaveze + kapital

Moraju da budu u ravnoteži (jednake) vlastiti kapital = sredstva - obaveze Sredstva = obaveze + akcionarski kapit. Vlastiti kap. = osnovni kapital + zadrž. zar. STAN I KREDIT

20/06/2009 26

KORISNICIKORISNICI

PREDUZEĆE

Rukovodstvo

Investitori

Zaposleni

Kreditori

Javnost

Državni organi i

agencije

Kupci

Dobavljači i drugi

RAČUNOVODSTVENA NAČELA

Dvostranog obuhvatanja poslovne promjene Poslovne jedinice - mjesto troška, profit cent. Kontinuiteta poslovanja – vrijeme, rentabilnost Novčanog mjerila -jedinica, kupovna moć Istorijskog troška – u visini sticanja Uzročnost - tok rentabiliteta i tok novca Opreznosti – precjenjivanje, potcjenjivanje

Sistem dvojnog knjiženja Osnovni računovodstveni metod Kičma računovodstva Gete: “jedno od najljepših otkrića ljudskog uma” Verner Sombart: dvojno knjigovodstvo je stvorilo isti duh kao i Galilejev i Njutnov sistem Princip dvojnosti: napor i nagrada, žrtva i korist Svaka transakcija se evidentira najmanje jednim dugovanjem i jednim potraživanjem

Sistem je u ravnoteži

UTICAJ PROMJENA NA IMOVINU PREDUZEĆA POJAM EKONOMSKE PROMJENE VRSTE – OSNOVNE GRUPE UTICAJ PROMJENA NA CJELINU I NA ORGANIZACIONE DIJELOVE

Ekonomska (bilansna) promjena Poslovni događaj koji utiče na imovinu (cjelinu ili dijelove) preduzeća sa posledicama: - na visinu imovine- sastav imovine- sastavi i visinu imovine

Djelovanje na cjelinu 4 osnovne grupe promjena:- povećavaju A i P za isti iznos- smanjuju A i P za isti iznos- mijenjaju samo A- mijenjaju samo P

RASČLANJIVANJE BILANSA NA RAČUNE RAČUN je dvostrani pregled u kome se obuhvataju sve ekonomske promjene koje

se odnose na jednu bilansnu poziciju, odvojeno za povećanje i za smanjenje Jednostrani i dvostrani račun

Jednostrani računRed.broj

Datum Opis Duguje Potražuje Saldo

T račun Podesan za početnike, Jednostavan Tri dijela: naziv, dugovnu i potražnu stranu Koristi se samo u računovodstvu Aktivni i pasivni Računi stanja Računi uspjeha

Oblik T konta

Naziv Konta

Dugovna strana Potražna strana

Karakter knjiženja unos na lijevu stranu – dugovanje ili dugovno knjiženje unos na desnu stranu potraživanje ili potražno knjiženje debit – debere – dugovanje kredit – credit – potraživanje razlika – saldo: dugovni ili potražni

Primjer T konta

Šema knjiženja na računima stanja - A

Primjer T kontaPrimjer T konta

AKTIVNI RAČUNI

- početno stanje- povećanja

- smanjenja

Šema knjiženja na računima stanja - P

PASIVNI RAČUNI

- smanjenja - početno stanje- povećanja

Šema knjiženja na računima RASHODARAČUNI RASHODA

- povećanje - smanjenje

Šema knjiženja na računima PRIHODARAČUNI PRIHODA

- smanjenje - povećanje

KARAKTER STANJA NA RAČUNIMA

SALDO – razlika između lijeve i desne strane na računima Računi rashoda imaju dugovni, a računi prihoda potražni saldo PROMET:- strane D kod aktivnih računa je jednak ili veći od prometa strane P- strane P kod pasivnih računa je jednak ili veći od prometa strane D

Zaključivanje računa Vrši se po potrebi Izravnavanjem prometa lijeve i desne strane unošenjem salda Prvo se zaključuju računi uspjeha, a potom računi stanja Primjer u knjizi – na vježbama

GLOBALNA PROCEDURA u knjigovodstvu Knjigovodstveni instrumenti:- Inventura imovine- Knjigovodstvena dokumenta - Bilans stanja- Dnevnik - Glavna knjiga- Pomoćne knjige- Zaključni list- Godišnji obračun

INVENTURA- JE DETALJAN POPIS IMOVINE NA ODREĐEN DAN- DVA ZADATKA: UTVRĐIVANJE NEDOKUMENTOVANIH PROMJENA I KONTROLA

ODGOVORNIH LICA- DJELIMIČAN I POTPUN POPIS- VRŠI SE PO POTREBI, A NAJMANJE JEDNOM GODIŠNJE - USKLAĐIVANJE STVARNOG I KNJIGOVODSTVENOG STANJA

Knjigovodstveni dokument Pisani dokaz o nastaloj poslovnoj promjeni Podloga za unošenje podataka u poslovne knjige Osnova za nadziranje ispravnosti poslovnog događaja Osnova za reviziju finansijskih izvještaja Sastavlja se u mjestu i u vrijeme poslovnog događaja Uredno ispostavljen, potpisan, kontrolisan

BILANS STANJA daje sliku sredstava i izvora sredstava prikazuje: sredstva, obaveze i kapital

SVE JE TO VLASNIŠTVO PREDUZEĆA, A NE AKCIONARA ILI NEKOG DRUGOG

Osnovna računovodstvena jednačina na kojoj počiva bilans stanja

prikazuje finansijski položaj preduzeća na određen dan

Ukupna sredstva = Ukupne obaveze + kapital

Ukupna sredstva – AKTIVA

1. tekuća aktiva

gotov novac i kratkoročni depoziti,

nenaplaćena potraživanja,

zalihe,

potraživanja po osnovu dividendi,

unaprijed plaćeni troškovi

2. fiksna aktiva- osnovna sredstva

Zemljište

zgrade i oprema

STRUKTURA BILANSA STANJA PASIVA Ukupne obaveze – PASIVA 1. Tekuće obaveze - kratkoročne

Obaveze prema dobavljačima Uzeti avansi Obaveze po osnovu dividendi

2. Dugoročne obaveze Dugoročni krediti Obaveze po osnovu dugoročnih obveznica

Sopstvena imovina (akcionarski KAPITAL) Preferencijalne akcije Obične akcije – emisiona vrijednost Emisiona premija Zadržane zarade

BILANS USPJEHA ZBIRNI PRIKAZ PRIHODA I RASHODA IZ POSLOVANJA PREDUZEĆA U

ODREĐENOM PERIODU

USMJEREN NA PROVJERU REZULTATA - PROFITABILNOSTI

IZVJEŠTAJ KOJI POKAZUJE POSLOVNI USPJEH PREDUZEĆA

Struktura bilansa uspjehaOsnovna forma:

Prihodi od proizvoda i usluga Minus cijena koštanja Dobija se bruto profit Umanjeno za operativne troškove Dobija se operativni profit Umanjeno za kamate Dobija se neto profit prije oporezivanja

Umanjeno za poreze Ostaje neto profit nakon oporezivanjaа

Izvještaj o toku gotovine Pokazuje kretanje gotovinskih novčanih tokova u preduzeću u određenom periodu Provjera ostvarivanja cilja likvidnosti preduzeća Prikazuje gotovinu ostvarenu iz poslovanja preduzeća Vezan je za ostale izvještaje

primjerprimjer

Dnevnik

Knjiga početnih knjiženja (knjiga izvorne evidencije) Hronološka evidencija poslovnih transakcija Datum Naziv računa i iznos za dugovnu stranu Naziv računa i iznos za potražnu stranu Objašnjenje transakcije Identifikacioni broj računa

Dnevnik omogućava Sve informacije o transakciji na jednom mjestu

Hronološka evidencija svih događaja

Sužava ili sprečava pojavu grešaka

Glavna knjiga Unose se isti podaci kao u dnevniku samo razvrstane po pozicijama Posebna evidencija za svaku stavku u bilansu Knjiga povezanih računa

primjerprimjer

Registrator – elektronski oblik

POMOĆNE KNJIGE

NISU OBAVEZNE ZAVISNO OD POTREBE UOBIČAJENO ZA: kupce, dobavljače, materijal, robu, osnovna sredstva, got. proiz SINTETIČKI I ANALITIČKI RAČUNI

PREDZAKLJUČNA KNJIŽENJA

RAZLOZI ZA NEPODUDARNOSTI MANJKOVI I VIŠKOVI SASTAVLJANJE PROBNOG LISTA SMISAO: USAGLAŠAVANJE STVARNOG I KNJIGOVODSTVENOG STANJA SASTAVLJA SE MJESEČNO, TROMJESEČNO

PrimjerPrimjer

ZAKLJUČNI LIST CILJ: PRIPREMA ZA IZRADU BS, BU I ZAKLJUČIVANJE KNJIGA SASTAVLJA SE PRED IZRADU BILANSA TO JE SPISAK SVIH RAČUNA GLAVNE KNJIGE (PROMET I SALDO) PROBNI LIST PLUS BS I BU

PROVJERA TAČNOSTI

ZBIR PROMETA STRANE D SVIH RAČUNA GLAVNE KNJIGE MORA DA BUDE JEDNAK ZBIRU PROMETA P STRANE I JEDNAK PROMETU DNEVNIKA

KOLONE SALDO BILANSA SADRŽE NA STRANI D SALDA AKTIVNIH RAČUNA I RAČUNA RASHODA ČIJI ZBIR MORA BITI JEDNAK ZBIRU STRANE P SALDA RAČUNA PASIVE I RAČUNA PRIHODA

Zaključni listBrrač

Nazrač

Bruto bilans Saldo bilans Bilans stanja

BilansUspjeha

D P D P A P Ras Prih

FORMALNO ZAKLJUČIVANJE KNJIGA VRŠI SE NA KRAJU GODINE CILJ: RAZDVAJANJE DVIJE POSLOVNE GODINE ILI DVA PERIODA, OSLOBODI

RAČUNE PROMETA I DA SE PRUŽE PODACI ZA ANALIZU ZNAČI: UNOŠENJE SALDA ZA IZRAVNANJE NA MANJU STRANU

ODIŠNJI OBRAČUN SADRŽI:

- BILANS STANJA - BILANS USPJEHA - IZVJEŠTAJ O NOVČANIM TOKOVIMA - IZVJEŠTAJ O PROMJENAMA NA KAPITALU - NAPOMENE – BILJEŠKE UZ FINANSIJSKE IZVJEŠTAJE

PRINCIPI UREDNOG KNJIGOVODSTVA PRINCIP POTPUNOSTI PRINCIP AŽURNOSTI PRINCIP HRONOLOŠKOG REDA PRINCIP MOGUĆNOSTI PROVJERE PRINCIP JASNOSTI PRINCIP MATERIJALNE ISPRAVNOSTI PRINCIP EKONOMIČNOSTI

GREŠKE U KNJIGOVODSTVU INFORMACIJE TREBA DA BUDU: potpune, blagovremene, tačne i pouzdane Ipak se javljaju GREŠKE:

- nepodudarnosti prometa strane D i strane P- nesaglasnosti knjiga- nesaglasnosti stvarnog i knjigovodstvenog stanja

Ispravljanje grešaka Precravanje Storniranje (crno i crveno) Doknjižavanje propuštenih knjiženja

Kontni okvir (plan) Ogroman broj transakcija Sistematizovanje i oblikovanje radi upotrebljivosti Sistem evidentiranja se sprovodi preko računa Svaki račun je odvojena stranica knjige (kartica) Sve one čine jednu knjigu – glavnu knjigu (registrator ili u ELEKTONSKOM obliku)

Radi lakoće računima se daju brojčane oznake Spisak računa sa odgovarajućim brojevima i nazivima – kontni plan Svako mjesto cifre ima svoje značenje Naziv računa treba da uputi na ono šta se na njemu evidentira

Praksa U Francuskoj - obaveznost korištenja jednoobraznog kontnog plana

U SAD i V. Britaniji svako preduzeće je samostalno u izboru vlastitog sistema računovodstvene evidencije

Računovodstvo u RS Zakon o računovodstvu i reviziji RS Sl. Gl. ( 67/05) Računovodstveni standardi RS, MRS MSFI Kodeks etike za profesionalne računovođe Pravilnici, uputstva...

Klase Razvrstano u 9 klasa koje čine glavnu knjigu i pomoćne knjige Glavna knjiga – dnevnik evidencije na bazi knjigovodstvenih isprava: prihodi i rashodi,

sredstva, izvori sredstava, i obaveze U pomoćne knjige spada KUF i KIF, blagajnički dnevnici, knjiga osnovnih sredstava i

knjiga inventara, i to se čuva 5 godina

Glavna knjiga se trajno čuva, kao i obračun plata (platne liste) i naknade (topli obroci, regres, prevoz), završni računi i zapisnici inspekcije.

Početno stanje aktivnih konta (0,1,2) obavezno je na dugovnoj strani Kod klase 3 i 4, prvi unos je na potražnoj strani. Klase 5 i 6 ne prenose se iz godine u godinu kao prve 4 klase. One se otvaraju po potrebi Klasa 0 – evidentiranje prirodnih i osnovnih sredstava i dugoročni plasmani, neuplaćeni

upisani kapital

Osnovna sredstva - prirodna bogatstva (zemljište i šume), oprema, namještaj, zgrade. Klasa 1 – zalihe, materijal, roba, sitan inventar, rezervni dijelovi (ono što se drži u

skladištu) Klasa 2 – novčana sredstva, (blagajna, izvodi, kupci, devizna potraživanja) Klasa 3 – kapital, rezultati poslovanja Klasa 4 – sve što plaćamo (obaveze, dobavljači, doprinosi, plate, porezi, tj. sve što smo

mi nekome dužni) Klasa 5 – klasa rashoda/troška (struja, voda, zakup...) Klasa 6 – prihodi: prodaja robe, od zakupnina, usluga, članarina, kamata... sve što

zarađujemo je na klasi 6 Klasa 7 – po potrebi. Služi za zatvaranje klase 5 i 6. Klasa 8 – vanbilansna klasa. Na njoj se evidentiraju tuđa sredstva koja smo mi pozajmili Klasa 9 – pogonsko knjigovodstvo; izdvojeno; knjiži se samo za sebe; njime se služe

firme koje imaju proizvodnju

Priroda klasa aktiva – dugovno pasiva – potražno klase 5 i 6 čine Bilans uspjeha klase 0,1,2,3,4 čine Bilans stanja

А P

0125789

346789

Prilagođavanje sistema dvojnog KNJIGOVODSTVA

KNJIGOVODSTVO ODREĐUJE:- Djelatnost preduzeća- struktura sredstava i poslov. operacije unutrašnja organizacija preduzeća tehnička opremljenost pravni status poslovna politika

Obuhvatanje poslovnog ciklusaKružni tok kretanja novčanih sredstava N – R – P – R1 –N1Sve faze su povezaneSvaku fazu prati knjigovodstvo

Principi vrednovanja sredstava Promjene se izražavaju u novcu Mogu da budu nerealne (precjenjene ili potcjenjene) Nabavna vrijednost = fakturna vrijednost + zavisni troškovi Planska vrijednost i planska cijena

PRIMJER

NABAVLJENO 100.000 PAKOVANJA ROBE PO FAKTURNOJ VRIJEDNOSTI OD 10

KM

TROŠKOVI PREVOZA 1.000 KM

TROŠKOVI OSIGURANJA 0,5% NA FAKTURNU VRIJEDNOS

Fa vrij. 100.000 X 10 = 1.000.000

- Prevoz 1.000

- Osiguranje 5.000

- Nabavna vrijednost 1.006.000

Pribavljanje sredstava preduzeća

Društva lica i društva kapitala Osnivanje - obezbjeđenje sredstava Formiranje sopstvenog kapitala Povećanje i smanjenje kapitala Emisija i prodaja akcija

Izvori

Sopstveni i pozajmljeni Pozajmljeni: tekuće obaveze, dugoročni i kratkoročni krediti Obveznica (plašt i talon) Akcije (dionice) - vrste

Primjer Vlasnik preduzeća je uplatio osnivački ulog od 10.000 KM na račun preduzeća

Inokosni kapital

  10.000 (1)

   

Tekući račun

(1) 10.000  

 

PrimjerAD “Sunce “ emitovalo i prodalo emisiju 100 redovnih akcija nominalne vrijednosti od 1000 KM

Tekući račun

(1)100.000  

 

Inokosni kapital

100.000 (1)

   

ULAGANJE NOVČANIH SREDSTAVA1. U finansijske oblike:

- Učešća u drugim preduzećima- U hartije od vrijednosti- Dugoročni plasmani

2. U osnovna sredstva3. U zalihe

Osnovna sredstva Su ona koja u proces proizvodnje ulaze cjelokupnom vrijednošću ali se u jednom

proizvodnom ciklusu ne potroše, već im se vrijednost smanjuje postepeno zadržavajući prvobitni oblik

Knjigovodstvo razlikuje O S od sredstava za rad i sitnog inventara

Podjela OS

Stvari i prava OS u pripremi OS u funkciji OS van funkcije

OS u funkciji1. Šume2. Zemljište koje služi u privredne svrhe3. Građevinski objekti4. Oprema5. Dugogodišnji zasadi6. Osnovno stado7. Materijalna prava8. Ostala OS

Evidencija OS

Obavezna evidencija (nabavna, otpisana i sadašnja vrijednost) Stanje i kretanje se vodi kroz: glavnu knjigu, knjigu inventara i analitičke kartice Svako OS ima inventurni broj Pomoćne knjige – reversna knjiga

Ulaganja u OS1. Pribavljanje:- Kupovinom- Izgradnjom- Na druge načine2. Isplata: sa tekućeg računa, iz kredita ili kombinovano

Kupovina OSPrema fa 3/07 kupljena mašina za 120.000 KM i plaćena iz odobrenog kredita.

Osnovna sredstva

(1)120.000  

Dobavljači

(2) 120.000 120.000 (1)

Dugoročni krediti

  120.000 (2)

Izgradnja OS Građevinski objekti Povjerava se izvođaču Avansiranje radova Obračun izvršenih radova Knjiženje obračunske situacije Aktiviranje OS Isplata obaveza prema dobavljaču

Drugi vidovi nabavke OS Izgradnja u sopstvenoj režiji Izgradnja zajedničkih OS Prijem OS bez naknade Svaki od ovih vidova ima svoj način knjiženja

Pribavljanje materijala i robe

Materijal: stvari koje se u procesu proizvodnje troše kao predmeti rada (sirovine, osnovni, pomoćni, gorivo, mazivo, ambalaža, auto gume...)

Evidencija se vodi u: finansijskom, materijalnom i magacinskom knjigovodstvu

Evidencija materijala, sitnog inventara, ambalaže i auto guma Može da se vrši:- po stvarnim nabavnim vrijednostima (stvarni troškovi nabavke)- po kombinovanim nabavnim vrijednostima (fa cijena + planski zavisni troškovi)- po planskim- obračunskim nabav. vrijed. (planska fa vr. i planski zavisni troš.)

Ostali slučajevi Nefakturisani materijal Materijal na putu Materijal na obradi i doradi

Nabavka robe

Zalihe robe se vode kao i zalihe materijala Sintetička i analitička evidencija Po nabavnoj, kombinovanoj i prodajnoj Zadužuje se Rn. Roba na zalihi, a odobrava Rn. Dobavljači, Blagajna ili Tekući račun

Evidencija po prodajnim cijenama

Fakturna cijena 1.000+ zavisni troškovi nabavke 100 Nabavna cijena 1.100 + Razlika u cijeni (marža) 11 PRODAJNA CIJENA 1.111

Izmirenje obaveza prema dobavljačima

Obaveze se knjiže na računu – Dobavljači Utvrđuje se na osnovu faktura Popusti od strane dobavljača – rabat, bonifikacija, Popusti se knjiže na P stranu rč. Troškovi materijala uz istovremeno zaduženje rč.

Dobavljači

Obezbjeđenje plaćanja Mjenica, nalog o zaduženju... Mjenica je instrument obezbjeđenja plaćanja strogo definisanog oblika i procedure Knjiženje: D - Dobavljači

P - Mjenične obaveze

TROŠKOVI

Troškovi predstavljaju u novcu izraženu vrijednost utrošenog rada, sredstava i dobara koja su potrošena za jedan proizvod – uslugu Podjela prema: prirodi (porijeklu), funkcionalnim područjima, načinu ukalkulisavanja u CK, načinu reagovanja na promjene

Troškovi prema porijeklu Prirodne vrste troškova:- Materijala- Otpisa OS- Proizvodnih usluga- Plata- Neproizvodnih usluga

Troškovi prema funkciji Nabavke Proizvodnje Prodaje Upravljanja Finansiranja

Ostale podjele

Direktni i indirektni Fiksni, varijabilni i poluvarijabilni

Redovni i vanredni

KNJIGOVODSTVENO OBUHVATANJE TROŠKOVA I RASHODA Troškovi otpisa OS (amortizacija) Troškovi materijala Troškovi proizvodnih usluga Troškovi zarada (plate) Troškovi neproizvodnih usluga Nabavna vrijednost prodate robe Finansijski rashodi Ostali rashodi Vanredni rashodi

OTPIS O S

OSNOVNI ZADATAK - ispravan obračun rezultata UZROCI SMANJENJA VRIJEDNOSTI OS OSNOVICA – nabavna vrijednost O S METODI OTPISA: vremenski i funkcionalni, linearno i degresivno KNJIŽENJE: D – Troškovi otpisa OS, a

P – Ispravka vrijednosti OS

TROŠKOVI MATERIJALA

TO SU U NOVCU IZRAŽENI UTROŠCI... VISINA TROŠKOVA = KOLIČINA x CIJENA PO STVARNIM I PLANSKIM CIJENAMA PO PARTIJAMA I VRSTAMA MATERIJALA KNJIŽENJE: D - Troškovi materijala

P - Materijal

TROŠKOVI SITNOG INVENTARA I AMBALAŽE

RAZLIKE od materijala OTPIS: u potpunosti i kalkulativno KNJIŽENJE: D – Troškovi materijala

P – Sitni inventar i ambalaža na zalihiU SLUČAJU KALK. OTP.: Sitan inventar iambalaža u upotrebi i Ispravka vrijednostiSI i A u upotrebi

TROŠKOVI PROIZVODNIH USLUGA

RAZNE USLUGE: transporta PTT, zanatske, komunalne, reklame, održavanja... KNJIŽENJE: D Troškovi proizv. usluga

P – Blagajna, ŽR, Dobavljač

TROŠKOVI NEPROIZVODNIH USLUGA

NE ZAVISE OD PROIZVODNJE

Spadaju: dnevnice, honorari, zakupnine, advokatske, bankarske usluge, premije siguranja...KNJIŽENJE: D – Troškovi neproizvodnih usluga P - Blagajna, ŽR, Dobavljač UKALKULISAVANJE I ISPLATA

TROŠKOVI ZARADA

BRUTO = NETO + POREZI + DOPRINOSI NAKNADE KNJIŽENJE: D – Troškovi zarada

P – Obaveze po osnovu zarade Za isplatu: D – Obaveze po osnovu zarada

P - ŽR

NABAVNA VRIJEDNOST PRODATE ROBE

ZAVISI od načina vođenja zaliha: po nabavnoj ili prodajnoj cijeni KNJIŽENJE: D - Nabavna vrijednost

prodate robe P – Roba na zalihi

FINANSIJSKI RASHODI

RASHODI vezani za poslovanje sa finansijskim sredstvima (kamate, kursne razlike...) KNJIŽENJE: D – Finansijski rashodi

P – Obaveze po osnovu troškova finansiranja (npr. kamata)

OSTALI RASHODI TO SU: RASHODI povezani sa poslovanjem preduzeća, ali ne i sa učinkom (proizvodom,

uslugom); To su: gubici koji nastaju prodajom imovine, hartija od vrijednosti, materijala, OS,

odnosno smanjenjem njihove vrijednosti

VANREDNI RASHODI

To su ona smanjenja sredstava ili povećanja obaveza po čijem osnovu nije, niti se očekuje da će biti primljena bilo kakva protuvrijednost

Oni su izazvani propustima, javljaju se sporadično (štete na sredstvima.. )

PRIHODI - POJAM, VREDNOVANJE, KLASIFIKACIJA I EVIDENTIRANJE

PRIHODI su povećanje sredstava proistekli iz realizovanih učinaka, finansijskih plasmana i slučajnih okolnosti za koje ne postoji obaveza vraćanja

Prihodi i rashodi nisu prilivi i odlivi Za obračun rezultata: BITNO – da je prihod NASTAO u datom obračunskom

periodu, a ne da li je u tom periodu NAPLAĆEN

KLASIFIKACIJA PRIHODA

REDOVNI I VANREDNI POSLOVNI FINANSIJSKI (dividende, kamate, pozitivne kursne razlike) OSTALI (nevezani za poslovanje)

VREDNOVANJE PRIHODA

2 PITANJA: kada je prihod ostvaren i kako se utvrđuje visina prihoda Kada: tek onda kada je tržišno verifikovan Isporuka i fakturisanje Naplata Proizvodnja učinaka

EVIDENTIRANJE PRIHODA

KNJIŽENJE: D – Kupci, ŽR ili Blagajna P – Prihodi od prodaje ili Finansijski prihodi, Ostali prihodi

PREDZAKLJUČNA KNJIŽENJA

- Predstavljaju postupke konvertovanja knjigovodstvenog na stvarno stanje u cilju dobijanja kvalitetnijih podataka za potrebe sastavljanja osnovnih finansijskih izveštaja i završnog računa u cjelini

- evidentiraju se samo one poslovne promjene koje su dokumentovane,

- ta okolnost može da dovede do situacije da knjigovodstveni podaci budu nepotpuni jer ne sadrže poslovne promene koje su se dogodile, ali nisu dokumentovane, pa ni knjigovodstveno obuhvaćene (evidentirane)

Identifikovanje stanjaNepotpunost knjigovodstvenih podataka se otklanja predzaključnim knjiženjima na taj način što se knjigovodstveno stanje, tj. knjigovodstveni podaci (koji baziraju na knjigovodstvenim dokumentima) koriguju i svode na stvarno stanje (koje je utvrđeno inventarom ili popisom)Prema tome, osnovna pretpostavka za sprovođenje predzaključnih knjiženja je identifikovanje knjigovodstvenog i stvarnog stanja imovine preduzeća

Osnovni razlozi koji dovode do neslaganja

između knjigovodstvenog i stvarnog (inventarnog) stanja su sledeći: pogrešna knjiženja u knjigovodstvu preduzeća, neproknjižene promjene na sredstvima, izvorima sredstava, rashodima i prihodima zbog

nedostataka odgovarajućih dokumenata, nerealne vrijednosti na pojedinim računima i nedozvoljeno kompenziranje salda na sintetičkim aktivno - pasivnim računima.

Postupci za svođenje knjigovodstvenog na stvarno stanje1. korekcija salda računa stanja,2. dekomponovanje salda aktivno-pasivnih računa,3. vremensko razgraničenje rashoda i prihoda i4. rashodovanje osnovnih sredstava.Korekcija salda računa stanja

To su predzaključna knjiženja u vezi usklađivanja knjigovodstvenog i stvarnog stanja:- gotovine (novca u blagajni),- zaliha (nedovršene proizvodnje, gotovih proizvoda, materijala, robe, sitnog inventara i sl.)

i- potraživanja

Knjiženje - grafički

Značenje promjena

1  višak na zalihama koji se ne prihoduje, 2  višak na zalihama koji se odmah prihoduje (izuzetno),

Knjiženje - grafičkiKnjiženje - grafički

3  višak na zalihama koji se naknadno prihoduje, 4  stavka pogrešnog knjiženja ili neproknjižen 5  zaduženje računopolagača za utvrđeni manjak 6  manjak na zalihama koji se odmah rashoduje 7   manjak na zalihama koji se naknadno rashoduje i 8   naplata utvrđenog manjka na zalihama od računopolagača odnosno ispravka

pogrešnog knjiženja ili knjiženje neproknjižene poslovne promjene što je uslovilo pojavu manjka na zalihama

Dekomponovanje salda aktivno-pasivnih računa

Jedan od osnovnih razloga neslaganja knjigovodstvenog i stvarnog stanja je nedozvoljeno kompenziranje salda na sintetičkim aktivno-pasivnim računima Dekomponovanje: (razvijanju, podvajanju) kompenziranih salda na sintetičkim aktivno pasivnim računima na aktivnu i pasivnu komponentu, tj. D i P saldo

Susreće se kod sintetičkih računa koji dražavaju imovinsko-pravne odnose konkretnog preduzeća sa njegovim okruženjem - to su računi Kupci i Dobavljači

POSTUPAK KNJIŽENJA IDENTIFIKOVANIH KUPACA-POVERILACA I DOBAVLJAČA-DUŽNIKA NA DAN 31.1.2.

Vremensko razgraničenje rashoda i prihoda

Periodiziranje - vremensko razgraničenje rashoda i prihoda na obračunske periode kojima ekonomski pripadaju se postiže odgovarajućim računima vremenskih razgraničenja

Na kraju obračunskog perioda se provjerava da li su računi prihoda i rashoda potpuni i homogeni

Potpunost računa prihoda i rashoda pretpostavlja da su na njima proknjiženi svi prihodi i rashodi koji su nastali u datom obračunskom periodu

neki nastali prihodi i rashodi nisu knjigovodstveno evidentirani jer ne postoji odgovarajući knjigovodstveni dokument.

Vremensko razgraničenje Nepostojanje knjigovodstvenog dokumenta ne može biti razlog da se ovi prihodi i rashodi

ne uključe u obračun rezultata poslovne godine u kojoj su nastali Visina ovih prihoda i rashoda se utvrđuje na osnovu ugovora, (zakupnine, kamate) Obračunati rashodi se doknjižavaju na odgovarajuće račune prihoda i rashoda preko

računa vremenskih razgraničenja

Knjiženje

Za nastale, a neproknjižene prihode odobrava se odgovarajući račun prihoda, a zadužuje račun Ostala AVR,

za nastale, a neplaćene i neproknjižene rashode zadužuje odgovarajući račun rashoda, a odobrava račun Ostala PVR

Gašenje Na računu Ostala AVR iskazano je u suštini potraživanje za prihode koji su ostvareni ali

ne i naplaćeni Ovaj račun će u narednoj godini biti ugašen kada dođe do naplate prihoda Račun Ostala PVR svojim pokazuje obaveze za plaćanje nastalih rashoda U narednoj godini kada ovi prihodi budu plaćeni ili kada bude primljena faktura od

dobavljača ovaj račun će dugovati i time se ugasiti, a potraživaće Tekući račun ili račun Dobavljači.

Rashodovanje osnovnih sredstava

Rashodovanje ili likvidacija osnovnih sredstava predstavlja postupke eliminisanja (izbacivanja) iz upotrebe konkretnih osnovnih sredstava

kada su osnovna sredstva u takvom stanju da se više ne mogu koristiti niti prodati na tržištu, organ upravljanja preduzeća formira komisiju za rashodovanje osnovnih sredstava na čiji predlog donosi odluku o rashodovanju konkretnih sredstava

Rashodovanje OS

U zavisnosti od stepena otpisanosti (amortizovanosti) razlikujemo dva slučaja: (1) rashodovanje osnovnih sredstava koja su potpuno otpisana i

(2) rashodovanje osnovnih sredstava koja su djelimično otpisana Rashodovana ili likvidirana osnovna sredstva se eliminišu i iz knjigovodstvene evidencije

(tzv. isknjižavanje osnovnih sredstava)

Rashodovanje OS koja su potpuno otpisana

sadašnja (neotpisana) vrijednost jednaka nuli, za iznos nabavne vrijednosti rashodovanog OS smanjujemo stanje na računu Osnovna

sredstva (koji potražuje), za iznos otpisane vrijednosti (koja je u ovoj situaciji jednaka

nabavnoj vrijednosti) rashodovanog OS sravnjavamo stanje na računu Ispravka vrijednosti osnovnih sredstava (koji duguje)

Rashodovanje OS koja su djelimično otpisana

čija je sadašnja (neotpisana) vrijednost veća od nule, nastaje u slučajevimaispoljene nepodobnosti, neracionalnosti, neispravnosti ili zastarelosti osnovnihsredstava u upotrebi prije isteka procjenjenog vijeka trajanja ili upotrebe

U zavisnosti od odnosa vrijednosti likvidacionog ostatka prema sadašnjoj vrijednosti OS različito se knjigovodstveno evidentira rashodovanje OS koja su djelimično otpisana

Knjiženje Ako je vrijednost likvidacionog ostatka veća od sadašnje vrijednosti rashodovanog OS:

za iznos nabavne vrijednosti smanjujemo stanje na računu OS (potražuje), a za iznos otpisane vrijednosti smanjujemo stanje na računu Ispravka vrednosti OS -

(duguje), za vrijednost likvidacionog ostatka povećavamo stanje na računu Ostatci OS (duguje) i

za razliku između vrednosti likvidacionog ostatka i sadašnje vrijednosti rashodovanog osnovnog sredstva povećavamo stanje na računu Vanredni prihodi (potražuje).

Ako je vrijednost likvidacionog ostatka jednaka sadašnjoj vrijednosti rashodovanog OS: za iznos nabavne vrijednosti smanjujemo stanje na računu OS - potražuje

za iznos otpisane vrijednosti smanjujemo stanje na računu Ispravka vrijednosti OS – duguje

za vrijednost likvidacionog ostatka povećavamo stanje na računu Otpaci OS - duguje

- ako je vrijednost likvidacionog ostatka manja od sadašnje vrijednosti: - za iznos nabavne vrijednosti smanjujemo stanje na računu OS - (potražuje),- za iznos otpisane vrijednosti smanjujemo stanje na računu Ispravka vrijednosti osnovnih

sredstava (duguje),

- za vrijednost likvidacionog ostatka povećavamo stanje na računu Otpaci OS - duguje i za razliku između sadašnje vrijednosti i likvidacionog ostatka povećavamo stanje na računu Vanredni rashodi - duguje