P A T R I C I A J U R A KA N A M A R I J A H U Č I Ć

FISKALNA POLITIKA I JAVNI DUG RH

SADRŽAJ

• Uvod• Fiskalna politika RH• Dosadašnja kretanja fiskalne politike u RH (2007-2010.)• Državni proračun (prihodi, rashodi)• Definicija javnog duga• Vrste javnog duga• Veličina i struktura javnog duga• Kretanja javnog duga RH• Javni dug prema udjelu BDP-a• Valutna, kamatna, ročna struktura RH• Saldo proračuna• Dug opće države• Zaduženje zemalja EU i zemalja bivše SFRJ• Ključni problemi • Zaključak

UVOD

• Fiskalna se politika može definirati kao svjesna promjena državnih prihoda i rashoda kojima je svrha ostvarivati makroekonomske ciljeve ekonomske politike, poput pune zaposlenosti, stabilnih cijena, zadovoljavajuće stope rasta gospodarstva i ostvarivati eksternu ravnotežu (Babić 1998.).

UVOD:

Zadaće fiskalne politike:• rast domaćeg proizvoda• stabilnost cijena i domaćeg proizvoda • pravedna raspodjela dohotkaFunkcije fiskalne politike:• promicanje javnih dobara• osiguranje pravedne raspodjele ostvarenog dohotka u

gospodarstvu• osiguranje makroekonomskog rasta i stabilnostiVrste fiskalne politike:• ekspanzivna fiskalna politika • restriktivna fiskalna politika

FISKALNA POLITIKA RH

tri razine proračuna:• državni proračun• proračuni izvanproračunskih fondova • proračuni jedinica lokalne samouprave i uprave• proračun opće države - ukupan pokazatelj o tome

koliko je država prikupila prihoda i na koji ih je način potrošila

DOSADAŠNJA KRETANJAFISKALNE POLITIKE U RH:

• 1994. - reforma porezog sustava • Zakon o porezu na dohodak i Zakon o porezu na

dobit• 1998. - PDV - završena reforma• 1999. - pogoršana likvidnost hrvatskoga

gospodarstva • 2000. - smanjuje se porezno opterećenje • smanjenje udjela proračunskih prihoda u BDP • 2004. - u proračun su uvršteni svi rashodi

Hrvatskih autocesta i Hrvatskih željeznica

FISKALNA POLITIKA U 2007. GODINI

• Nastavak procesa fiskalne konsolidacije• Smanjen ukupni manjak proračuna• Smanjen ukupni javni dug• Unutarnji dug opće države - povećan• Inozemni dug opće države – smanjen• Porez na dobit je u cijelosti postao prihod

državnog proračuna• Prihod od poreza na dohodak ustupljen

jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave

FISKALNA POLITIKA U 2008. I 2009. GODINI

• Smanjenje gospodarske aktivnosti – slabije ostvarenje prihoda• Smanjen manjak proračuna• 2008. - novi Zakon o proračunu koji je stupio na

snagu 1. siječnja 2009. godine• niz mjera s ciljem suzbijanja učinaka krize i

osiguranja stabilnosti i likvidnosti javnih financija• paket deset antirecesijskih mjera• 3 rebalansa proračuna u 2009. godini• Povećanje PDV-a• poseban porez na plaće, mirovine i druge primitke

FISKALNA POLITIKA 2010.

• “...prijedlog proračuna nije donio ništa nova u odnosu na treći rebalans 2009. što znači da se u posljednjih godinu i više dana nije stekla kritična masa potrebna za toliko očekivani zaokret u fiskalnoj politici.” (PBZ-ova analitičarka Ivana Jović)• Na vlasti je i dalje HDZ, koji provodi minimalnu

fisklanu prilagodbu iako su donijeli 2009. Zakon o fiskalnoj odgovornosti • HDZ je bio na vlasti od 2004 do 2011• U razdoblju od 2010 do 2011 HDZ smanjuje javne

rashode u BDP-u

FISKALNA POLITIKA 2012

• Na vlast dolazi nova stranka SDP koja se suočava sa velikim javnim dugom i pogoršanjem kreditnog rejtinga• SDP pokreće jaku fiskalnu politiku kako bi smanjili

rashod• SDP nastoji provesti fiskalne rezove koji bi trebali

stabilizirati troškove financiranja i spriječiti pogoršanje kreditnog rejtinga

FISKALNA POLITIKA 2013-2015

• Vladina strategija za razdoblje od 2013-2015 nudi istu viziju,strateški cilj i 12 općih ciljeva koje i HDZ-ova vlada nudila za razdoblje od 2010-2012

• sada su na ljestvici više rangirani zdravlje, okoliš i regionalni razvoj, a niže jačanje pravne države i vladavine prava te poticanje znanja, izvrsnosti i kulture

• Vlada predviđa ekonomski rast od 0% 2012, 1,8% 2013, 3% 2014. i 3,5% 2015

• Vlada najavljuje „odlučnost u provedbi fiskalne konsolidacije i poštivanju Zakona o fiskalnoj odgovornosti, pri čemu će nastaviti s prelaskom s direktnih na indirektne poreze i dalje rasterećivati porezni trošak rada

DRŽAVNI PRORAČUN:

• Državni proračun je temeljni financijski dokument RH kojim se procjenjuju prihodi te utvrđuju rashodi države za jednu kalendarsku godinu. Donosi ga Hrvatski sabor, na prijedlog vlade RH.• Izrada, postupak donošenja i izvršavanje

proračuna uređeni su Zakonom o proračunu.• Njime je regulirano i upravljanje imovinom i

dugovima, upravljanje javnim dugom, zaduživanje i jamstva države i lokalnih jedinica te dr. pitanja

PRIHODI I RAHODI PRORAČUNA RH:

• Prihodi: porezi, doprinosi za obvezna osiguranja, pomoći iz inozemstva, prihodi od imovine, pristojbi i naknada, od prodaje nefinancijske imovine i ostali.• Rashodi: za zaposlene, materijalni i financijski

rashodi, subvencije, socijalne pomoći, naknade građanima, rashodi za nabavu nefinancijske imovine i ostali.

PRIHODI DRŽAVNOG PRORAČUNA

Najveći dio prihoda država ubire od poreza i socijalnih doprinosa.

Najveći dio poreza država ubire od PDV-a, zatim od trošarina, poreza na dobit, poreza na dohodak, poreza na međunarodnu trgovinu i na ostala dobra i usluge.

RASHODI DRŽAVNOG PRORAČUNA

DEFINICIJA JAVNOG DUGA

• kumulativ prošlih proračunskih deficita• financijski instrument koji u sebi uključuje

elemente i javnih prihoda i javnih rashoda• javni zajam predstavlja prihod države a javni dug

predstavlja javni rashod• kada su državni rashodi veći od državnih prihoda,

proračun iskazuje deficit koji se mora financirati pozajmljivanjem• Deficit može smanjiti samo suficit

VRSTE JAVNOG DUGA

• Javni dug države koji posjeduju domaći vjerovnici jest unutarnji javni dug • Kada se država zadužuje u inozemstvu, govorimo

o vanjskom javnom dugu

VELIČINA I STRUKTURA JAVNOG DUGA

• Veličina javnog duga iskazuje se udjelom javnog duga i kamata u društvenom proizvodu• Struktura javnog duga može se podijeliti na

vrijednosne papire kojima se trguje i na one kojima se ne trguje jer su u vlasništvu samo prvoga kupca• većina javnog duga je u državnim obveznicama• opća razina kamatnih stopa ovisi o ponudi i

potražnji kapitala

JAVNI DUG PREMA UDJELU BDP-A

KRETANJE JAVNOG DUGA RH:

• Hrvatska je već nakon osamostaljenja morala preuzeti dio financijskih obveza bivše Jugoslavije prema inozemnim vjerovnicima. (Pariški i Londonski klub) • Do 2008. godine Hrvatsku karakterizira smanjenje

udjela javnog duga u BDP-u te orijentacija strategije zaduživanja uglavnom na domaćem tržištu• Od 2009. na hrvatsko gospodarstvo utječe

gospodarska i financijska kriza

KRETANJE JAVNOG DUGA RH:

• Krajem 2009. javni dug u Hrvatskoj, prema podacima Ministarstva financija (2009), iznosio je 118 milijardi kuna(35%)• U 2010. godini jamstva su iznosila 44.8 mlrd.

kuna.Kada se tome još pridoda i dug HBOR-a, ukupni javni i potencijalni dug u 2010. godini iznosio je 197,3 mlrd.kuna što iznosi 59% BDP-a.

KRETANJE JAVNOG DUGA RH:

• Javni dug RH krajem 2012. je povećan u odnosu na kraj 2011. godine za 21,5 milijardi kuna. • Bez obzira na granice u kojima se javni dug danas

nalazi, ekonomska i financijska kriza znatno je utjecala na njegov rast. Slična se situacija dogodila u EU, gdje su neke zemlje zapale u ozbiljnu dužničku krizu.

KRETANJE JAVNOG DUGA:

JAVNI DUG OPĆE DRŽAVE:

DUG OPĆE DRŽAVE:

• U razdoblju 2009.-2011. primjetan je rast manjka opće države s 5,3% BDP-a na 7,8% BDP-a.U 2012. dug opće države raste sporije odnosno doseže razinu od 55,5% BDP-a, uz porast od 13 milijardi kuna.

SALDO PRORAČUNA:

• Proračunski saldo ili saldo proračuna opće države je u Hrvatskoj uglavnom negativan. /rashodi>prihoda• Deficit proračuna opće države prikazuje iznos

neto zaduživanja središnje države, izvanproračunskih korisnika i lokalne države u jednoj kalendarskoj godini.

VALUTNA, KAMATNA, ROČNA STRUKTURA RH:

• U Hrvatskoj dominira valutna struktura eura, zaduživanje putem izdavanja obveznica utjecalo je na dominantno financiranje duga uz fiksne kamatne stope (81,4%) čime je znatno reduciran rizik promjene kamatne stope.

• Što se tiče ročne strukture duga tu je situacija također relativno povoljna. U strukturi dominira srednjoročni i dugoročni dug, dok se kratkoročni dug odnosi uglavnom na trezorske zapise.

VALUTNA STRUKTURA RH:

JAVNI DUG U % BDP-A ZA EU:

ZADUŽENOST ZEMALJA EU:

85,3

99,6

18,5

45,8 45,8

81,9

10,1

117,6

156,9

84,290,2

127,0

85,8

40,7 40,7

20,8

79,272,1 71,2 73,4

55,6

123,6

37,8

54,1 52,1 53,0

38,2

90,0

55,5

0,0

20,0

40,0

60,0

80,0

100,0

120,0

140,0

160,0

180,0

% B

DP-

a

Dug opće države u zemljama EU 2012.

ZADUŽENOST ZEMALJA BIVŠE SFRJ:

• Uvjerljivo najzaduženija zemlja bivše Jugoslavije je Hrvatska, čiji je dug dostigao preko 54 mlrd EUR, zatim slijede Slovenija sa 42 mlrd EUR, Srbija sa 26 mlrd EUR, Makedonija sa 5,5 mlrd EUR, a na začelju liste su Bosna i Hercegovina sa 3,9 mlrd EUR i Crna Gora sa 1,6 mlrd EUR.

KLJUČNI PROBLEMI ZADUŽENOSTI:

• ZAOKUPLJENOST PUNJENJEM PRORAČUNA, A MANJE STABILIZACIJSKIM CILJEVIMA• NESTABILNA POREZNA POLITIKA• NEKONTROLIRANA EKSPANZIJA JAVNE POTROŠNJE• RAST BDP ZASNOVAN JE NA RASTU UVOZNE

PROIZVODNJE, A MANJE NA RASTU DOMAĆE PROIZVODNJE I ZAPOSLENOSTI• BROJ UMIROVLJENIKA > BROJA ZAPOSLENIH• NEKONKURENTNOST, BIROKRACIJA, ODRZIVOST

JAVNOG DUGA

SMANJENJE ZADUŽENOSTI?

ZAKLJUČAK:

• Pri provođenju fiskalne politike pozornost bi trebalo usmjeriti na štedljivost u potrošnji novca poreznih obveznika, država bi se trebala čim manje uplitati u djelovanje tržišnog mehanizma, definirati gospodarsku ulogu države, smanjiti relativni dio izdataka konsolidirane opće države u BDP-u, relativno povećati izdatke za obrazovanje i znanost, stvoriti učinkovitiji sustav socijalne zaštite i skrbi, dovršiti reforme mirovinskog i zdrastvenog osiguranja,ostati na razini održivog fiskalnog deficita, provesti poreznu reformu koja će za cilj imati: povećanje zaposlenosti, proizvodnje i izvoza.

LITERATURA

• Benazić Manuel: FISKALNA POLITIKA I GOSPODARSKA AKTIVNOST U REPUBLICI HRVATSKOJ: MODEL KOINTEGRACIJE,  http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=12981

•  http://www.mfin.hr/hr/godisnjaci-ministarstva Godišnjak 2007.• http://www.mfin.hr/hr/javni-dug-1 Godišnje izvješće i strategija

upravljanja javnim dugom• www.mfin.hr• Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2009 –

2011• Smjernice ekonomske i fiskalne politike 2010.-2012• http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=91225• http://www.nacional.hr/clanak/72534/analiza-pbz-a-ni-u-2010-

nema-zaokreta-u-fiskalnoj-politici

1987. The New Palgrave: A Dictionary of Economic, vol. 1. London: The MacMillan Press.Eisner, R., 1986. How Real is the Federal Deficit? New York: The Free Press.Hyman, D., 1990. Public Finance. Chicago: The Dryden Press.Musgrave, R. and Musgrave, P., 1993. Javne financije u teoriji i praksi. Zagreb: Institut za javne financije.Samuelson, P. A., 1992. Ekonomija. Zagreb: Mate.Dragica Smilaj: Javni dug i gospodarski razvojEKONOMIJA / ECONOMICS, 11 (2) str. 333-348 (2004) www.rifin.com Dr. sc. Anto Bajo, Ivana Pezer UDK 336.2 Strategije i ciljevi upravljanja javnim dugom Dr. sc. Anto Bajo, Ivana Pezer UDK 336.2 Strategije i ciljevi upravljanja javnim dugomhttp://www.mfin.hr/adminmax/docs/108-1.1[1].pdf http://www.poslovni.hr/hrvatska/rohatinski-dio-javnog-duga-reprogramirati-operacijama-na-otvorenom-trzistu-270011Javne financije u Hrvatskoj, Ekonomski fakultet sveučilišta u Zagrebu, 2012.Petar Sopek- Proračunski deficit i javni dugSmjernice ekonomske politike- Ministarstvo financijaMinistarstvo financija RH- godišnje izvješće 2013. u veljači 2015.g (statistički podaci prema ovom izvoru)Javne financije u Hrvatskoj-Ekonomski fakultet u Zagrebu, 2012. GodineMinistarstvo financija: Godišnje izvješće vanjskog i unutarnjeg duga i javnog duga i zaduživanja općenito u 2013 Ministarstvo financija-izvješće o prekomjernom deficitu