fiskalni federalizam-novo

5/17/2018 Fiskalni federalizam-NOVO - slidepdf.com

http://slidepdf.com/reader/full/fiskalni-federalizam-novo 1/31

Fiskalni federalizam

Dr. sc. Nika Sokol



Pojmovno razgraničenje

Fiskalni federalizam – odnosi se na vertikalnu strukturu javnog sektora i istražuje fiskalne odnose na između višerazina vlasti bez obzira na političko uređenje (federalno ili

unitarno) Oates (1972) “kad se s ekonomskog stajališta govori o

donošenju fiskalnih odluka pri različitim razinama vlasti, svaki javni sektor je u biti federalnog karaktera”

Pojmovi koji se još koriste: Lokalne (javne) financije Javne financije u sustavu više razina vlasti Ekonomika lokalnog javnog sektora Fiskalni odnosi u sustavu više razina vlasti

Fiskalna decentralizacija



Pozadina problema

U sustavima s više razina vlasti, pojavljuju se sljedećiproblemi: kako različite funkcije trebaju biti dodijeljene različitim

razinama vlasti?

je li poželjno decentralizirano donošenje odluka? je li prikupljanje poreza na razini lokalnih jedinica dobar

način plaćanja usluga lokalnih jedinica, ili novac trebaosigurati središnja država?

Jedan sustav je centraliziraniji od drugoga ako je višeovlasti za donošenje odluka u djelokrugu višeg tijelaupravne vlasti

Stupanj centralizacije – udio rashoda središnje države

u ukupnim izravnim rashodima države



Optimalna veličina zajednice(1)

Fiskalna uloga lokalnih jedinica može se objasniti pomoću teorijeklubova, koja objašnjava veličinu zajednice i način donošenjaodluka o opskrbi javnim dobrima

Klub –dobrovoljno udruženje građana koji se okupljaju kako bi

dijelili neku vrstu koristi Teorija klubova pokazuje da zajednica treba povećavati broj članova

sve dok granično smanjenje naknada za članstvo (troškovi financiranjazajednice) zajednice ne bude jednako povećanim graničnimtroškovima napučenosti po stanovniku

Također, teorija klubova pokazuje da količinu javnog dobra (npr. parkakojim se služe članovi zajednice) treba povećavati do točke u kojoj sugranične koristi svakog člana jednake graničnim troškovima po članu

Optimalna zajednica – u kojoj broj članova i razina usluga/dobaraistodobno zadovoljavaju uvjete u kojima su granični troškovi

jednaki odgovarajućim graničnim koristima



Optimalna veličina zajednice(2)

Model kluba objašnjava: kako veličina zajednice ovisi o vrsti javnih dobara kojima se stanovnici

žele koristiti, u kojoj se mjeri ta dobra mogu preopteretiti, troškove nabavljanja dobara i dr.

Vezano uz pitanje lokalnih javnih dobara i lokalnih poreza,pojavljuje se Tiebout-ov model (1956) o tome da to pitanjepojedinci rješavaju “glasovanjem nogama” Tiebout smatra da pojedinci mogu napustiti određenu zajednicu i

nastaniti se u zajednici koja im pruža količinu javnih usluga i visinu

poreza koja odgovara njihovim željama. Mogućnost seljenja pruža mogućnost da se problem javnih dobara

riješi gotovo tržišnim putem.

Iako Tieboutov model nije savršen u opisu stvarnog svijeta (ljudinisu savršeno mobilni, nije moguće pronaći idealnu zajednicu za

svaku obitelj i sl.), ne treba ga sasvim odbaciti.



Optimalna veličina zajednice (3)

Pretpostavke Tiebout-ovog modela: Država svojim djelovanjem ne proizvodi eksternalije Postoji puna pokretljivost pojedinaca

Stanovnici su savršeno informirani o javnim uslugama i porezimakoji postoje u svakoj zajednici Postoji dovoljan broj različitih zajednica tako da svaki pojedinac

može pronaći zajednicu koja zadovoljava njegove potrebe za javnim uslugama.

Troškovi po jedinici javnih usluga su stalni tako da se priudvostručenju količine javnih usluga udvostručuju i ukupni troškovi. Javne usluge se financiraju proporcionalnim porezom na imovinu. Zajednice mogu usvojiti zakone o isključujućim zonama –

zakonske odredbe kojima se zabranjuje određeni način korištenja

zemljišta



Optimalna razina odlučivanja

Kriterij ekonomske učinkovitosti – optimalna raspodjela funkcijai financijskih sredstava za izvršenje tih funkcija

Načelo supsidijarnosti - Odgovornost za određenu javnu uslugutreba dodijeliti onoj razini vlasti koja je kompatibilna s “područjemkorisnosti”

Fiskalne funkcije Alokacijska Redistribucijska

Stabilizacijska

središnja država treba donositi odluke o potrošnji i porezima kojimogu utjecati na nezaposlenost i inflaciju, jer lokalne jedinicenisu dovoljno velike da bi mogle utjecati na ukupnu razinuekonomske aktivnosti –da bi stabilizacijska politika bila ostvariva i

poželjna, ona mora biti utvrđena na razini središnje države.



Nedostaci fiskalnedecentralizacije

Pitanje učinkovitosti u decentraliziranom sustavu – ako se zanemaruju eksternalije, odnosno ako svaka

zajednica brine samo o sebi ako se ne koriste ekonomije razmjera u pribavljanju javnih

dobara (tada se povećavaju troškovi javnih dobara i uslugapo korisniku)

ako dovodi do neučinkovitosti poreznog sustava (npr.snižavanjem poreznih stopa na mobilne osnovice, uvođenjeporeza s mogućnošću prevaljivanja na druge zajednice)

ako se ne koriste ekonomije razmjera u prikupljanju poreza

Pitanje jednakosti pokazuje se da decentralizirana upravna zajednica ne može

ostvariti znatniju preraspodjelu dohotka.



Prednosti fiskalnedecentralizacije

prilagođavanje lokalnim ukusima – što su lokalnezajednice bliže stanovnicima, one mogu bolje odgovoritinjihovim željama, odnosno bolje nego središnja vlast(npr. Gdje će biti lokalno groblje – neposredan utjecajgrađana)

poticanje konkurencije između vlasti –mogućnost seljenjamože potaknuti predstavnike vlasti da postanu učinkovitijii odgovorniji prema svojim građanima

inovacije u lokalno pribavljenim dobrima i uslugama–sustav više razina vlasti povećava mogućnost da sepronađe nov način rješavanja problema

Optimalna decentralizacija = ekonomski rast i razvoj



Fiskalno izravnanje (1)

Fiskalno izravnanje - Financijski mehanizam kojimsredišnja država ublažava nejednakosti što nastajuzbog nejednakog rasporeda prihoda na nižimrazinama vlasti. Može biti:

Okomito FI Mehanizam raspodjele ovlasti i prihoda između središnje i

lokalne države (npr. dijeljenje poreznih prihoda –zajednički porezi; dijeljene neporeznih prihoda)

Vodoravno FI Država nastoji smanjiti jaz između financijskih obveze za

pružanje javnih usluga te raspoloživih izvora sredstava Mehanizam dotacija

Tekuće – za financijski slabije lokalne jedinice s ispodprosječnimfiskalnim kapacitetom

Kapitalne – preko Ministarstva i Fonda za regionalni razvoj



Fiskalno izravnanje (2)

Kriteriji za dodjelu Mjerenje potreba – lokalne zajednice se

razlikuju po veličini (broju stanovnika i površini) te dohotku i bogatstvu Fiskalni kapacitet – pokazatelj sposobnosti

lokalnih zajednica u prikupljanju prihoda i

financiranju rashoda Porezni napor



Vodoravno fiskalno izravnanje

Država nastoji smanjiti jaz izmeđufinancijskih obveze za pružanje javnihusluga te raspoloživih izvora sredstava -Mehanizam dotacija

Dotacije se mogu podijeliti na: uvjetovane (namjenske) dotacije, koje mogu

biti: dotacije s vlastitim udjelom, dotacije s vlastitim udjelom uz ograničenje i dotacije bez vlastitog udjela, te

Neuvjetovane dotacije –radi se o diobi prihoda



Uvjetovane dotacije - s vlastitimudjelom

za svaki $ što dobiva dotaciju, primatelj mora također dati određeni iznos (npr. za $ što ga zajednica trošiza obrazovanje, središnja vlast mora $ doznačiti,

dotacija 1:1)

To je tzv. ad valorem dotacija



Uvjetovane dotacije - s vlastitimudjelom

G1

c1E1

Jedinice javnog dobra(G) u godini

P

o t r o š n j a

( c )

u

g o d i n i

A

B RG2

c2E2

Proračunsko ograničenjenakon dotacije s vlastitimudjelom



Uvjetovane dotacije – s vlastitimudjelom uz ograničenje

Da bi ograničio troškove, davatelj subvencije možeodrediti maksimalni iznos koji će doznačiti

nova ravnoteža u E3 omogućuje veću potrošnju nego bez

dotacija, ali manju nego uz dotaciju s vlastitim udjelom

Ograničenje sputava sposobnost subvencije da potičepotrošnju javnih dobara, ali to je nevažno ako je poželjnapotrošnja javnih dobara ispod razine ograničenja



Uvjetovane dotacije – s vlastitimudjelom uz ograničenje

G1

c1E1

Jedinice javnog dobra (G) u godini

p

o t r o š n j a ( c )

u

g o d i n i

A

B RG3

c3

E3D

Proračunsko ograničenjenakon dotacije s vlastitim

udjelom uz ograničenja



Uvjetovane dotacije – bez vlastitogudjela

Davatelj takve dotacije daje fiksni iznos novca uz uvjet daće biti potrošen na javno dobro ( AH ) – na svakoj razinidohotka primatelj dotacije može kupovati više jedinica

javnog dobra nego prije

porast potrošnje javnih dobara obično je manji od iznosadotacije, jer se zajednice često koriste dijelom novca oddotacije bez vlastitog udjela za smanjenje vlastitihprihoda



Uvjetovane dotacije – bez vlastitogudjela

G1

c1E1


P

o t r o š n j a

( c )

u

g o d i n i

A

B RG2

c4

E4

H

J Proračunsko ograničenjenakon dotacije bez vlastitogudjela



Neuvjetovane dotacije

G1

c1E1


P

o t r o š n j a

( c )

u

g o d i n i

A

B RG2

c4

E4

J Proračunsko ograničenjenakon neuvjetovane dotacije



Neuvjetovane dotacije

Neuvjetovane dotacije –ponekad se nazivaju i diobom prihodadovode do proračunske krivulje JM (na Slici 3 – dotacije vezvlastitog udjela)

Ako zajednica želi trošiti manje javnih dobara od AH, uvjetovanapriroda dotacija će utjecati na ponašanje zajednice

Ako želi trošiti više javnih dobara od AH, za zajednicu je nebitnošto je dotacija uvjetovana.

U velikom broju istraživanja pokazalo se da novčana jedinica kojuzajednica primi u obliku dotacije rezultira većom javnompotrošnjom nego obično povećanje dohotka zajednice za istunovčanu jedinicu. Ta se pojava naziva “efektom ljepljive trake(muholovke)” (eng . flypaper effect). Ovaj efekti govori o tome dase novac “drži” onog sektora u kojem se prvobitno našao.



Financiranje JLP(R)S uHrvatskoj



Fiskalni sustav RHSUSTAV JAVNOGFINANCIRANJA(FISKALNI SUSTAV)

PRORAČUN SREDIŠNJEDRŽAVE

IZVANPRORAČUNSKIFONDOVI

PRORAČUN JEDINICA LOK. IPODRUČNE (REG.)

SAMOUPRAVE

KONSOLIDIRANA BILANCASREDIŠNJE DRŽAVE

KONSOLIDIRANA BILANCAOPĆE DRŽAVE



Lokalne jedinice u RH

Lokalna država - jedinice lokalne i

regionalne (područne) samouprave: 20 županija kao jedinice regionalne

(područne) samouprave 123 grada i 426 općina kao jedinice

lokalne samouprave Grad Zagreb (koji ima status grada i

županije)



Izvori financiranja lokalnih jedinicau RH Zajednički porezi

Porez na dohodak Porez na promet nekretnina Porez na dobit (do 2006)

Lokalni porezi Županijski porezi

Općinski ili gradski porezi

Neporezni prihodi Dotacije (pomoći) Zaduživanje

http://www.ijf.hr/HPS/4-izd/zajednicki.pdf

http://www.ijf.hr/HPS/4-izd/zajednicki.pdf



Lokalni porezi u RH

Županijski porezi porez na nasljedstva i

darove porez na cestovna

motorna vozila porez na plovila porez na automate za

zabavne igre

Gradski ili općinski porezi prirez porezu na dohodak porez na potrošnju porez na kuće za odmor porez na tvrtku ili naziv porez na korištenje javnih

Zakonu o financiranju JLP(R)S (NN 117/93,33/00, 73/00, 59/01,

107/01, 117/01-ispravak, 150/02,

147/03, 132/06)



Zajednički porezi (od 1.7.2008)

Podjela po proračunima u %

Središnjadržava Županija Općine igradovi Fond zaizravnanje Decentraliziranefunkcije

Porez na dohodak - 15,5 55 17,5 12

Porez na prometnekretnina

40.0 - 60.0 - -



Reforma 2001

Za lokalne jedinice koje preuzimaju financiranjedecentraliziranih funkcija, središnja državaosigurava veći udio u porezu na dohodak(decentralizirane funkcije)

Ako ne mogu od prihoda dobivenih od poreza nadohodak financirati te funkcije, dobivaju i dodatnasredstva iz fonda za izravnanje (to je zapravo dioporeza na dohodak što ga država ustupa lokalnim

jedinicama za financiranje decentraliziranihfunkcija; puni ga samo 300 lokalnih jedinica, ostalisu PPDS, BPP i otoci)



ecen ra z rane un c e(12%)

FUNKCIJE Dodatni udjeli

ŠKOLSTVO

Osnovno 3,1 %

Srednje 2,2 %

SOCIJALNA SKRB

Centri za socijalnu skrb 0,5 %

Domovi za starije i nemoćne osobe 1,7 %

ZDRAVSTVO

Zdravstvene ustanove 3,2 %

VATROGASTVO

Javne vatrogasne postrojbe 1,3 %



Struktura prihoda 32 grada, županija iGrada Zagreba u 2006. godini



Struktura poreznih prihoda 32 grada,županija i Grada Zagreba u 2006. godini



Fiskalno izravnanje u RH

Okomito Mehanizam raspodjele ovlasti i prihoda između središnje i

lokalne države (dijeljenje poreznih prihoda – zajedničkiporezi)

Vodoravno Država nastoji smanjiti jaz između financijskih obveze za

pružanje javnih usluga te raspoloživih izvora sredstava Mehanizam dotacija

Tekuće – za financijski slabije lokalne jedinice s ispodprosječnimfiskalnim kapacitetom Kapitalne – preko Ministarstva i Fonda za regionalni razvoj

fiskalni federalizam-novo

Documents