FINANCIJSKE INSTITUCIJE I TRITA

FINANCIJSKE INSTITUCIJE I TRITA

1.Financijski sustav- pojam i karakteristikeFinancijski sustav je jedna od temeljnih sastavnica ekonomskog sustava zemlje. Financijski sustav zemlje je determiniran stupnjem razvijenosti ekonomskog i politickog sustava,kao i karakterom vlasnistva i drugim faktorima. Takoer postoji uska povezanost i determiniranost financijskog i realnog sektora. Svaki od njih reagira na promjene i poremecaje nastale u drugom sektoru. Tako , na primjer, politicke krize,ratovi,poslovni skandali i drugi faktori koji se vezu uz realni sektor imaju trenutne refleksije na financijski sektor i obrnuto,a promjene i poremecaji u financijskom sektoru se odraavaju na realni sektor.Financijski sustav moemo definirati kao ukupnost nositelja ponude i potraznje financijskih instrumenata, sto zajedno s pravnim normama i regulacijom stvara pretpostavke za trgovanjem novcem i financijskim instrumentima. Financijski sustav, kao podsustav ekonomskog sustava, treba omoguiti rast i razvoj ekonomije, a funkcije financijskog sustava se ostvaruju preko financijskih trita.Suvremeni financijski sustavi se pojavljuju u dva oblika, i to: bankocentrini financijski sustavi kojima dominiraju banke, i trino orijentirani sustavi s vrlo razvijenim tritem kapitala. Bankocentricni financijski sustavi se oznacavaju kao srednje-europski ili germanski model ,a trzisno orijentirani sustavi kao anglosaksonsko-skandinavski model.2. Elementi financijskog sustavaElementi financijskog sustava su: financijska trita, financijske institucije, financijski instrumenti, regulacija financijskih trita3. Pojam i uloga fincijskih tritaFinancijska trita predstavljaju prostor na kojem se nude i trae financijska sredstva, te na kojemu se, ovisno o ponudi i potranji za tim sredstvima, formira njihova cijena. Uloga im je dakle alokacija financijskih sredstava. U irem smislu obuhvaaju javni sektor, privatni sektor, stanovnitvo i inozemstvo. Financijska trita su mehanizam putem kojeg se obavlja prijenos financijskih sredstava od financijski suficitarnih jedinica, ka financijski deficitarnim jedinicama.4. Pojam i uloga financijskih institucijaFinancijske institucije su posrednici na financijskim trzistima koji povezuju subjekte koji raspolazu s vikom financijskih sredstava , sa subjektima koji iskazuju potranju za njima. Obuhvaaju : banke, osiguravajue kompanije, tedno-kreditne organizacije, druge financijske institucije, mirovinske i investicijske fondove i financijske kompanije.

5. Pojam i uloga financijskih instrumenataFinancijski instrumenti su trini materijal kojim se trguje na financijskih tritima, a kao sinonim pojmu financijskih instrumenata rabi se pojam financijska aktiva. Financijska aktiva podrazumijeva neopipljivu imovinu koja u sutini predstavlja pravo na neki budui prihod. S druge strane, pojam financijske pasive implicira postojanje odreene obveze u budunosti; relevantan za emitente (kod obveznica). Financijski instrumenti u uem smislu su:-vrijednosni papiri s fiksnim dohotkom(obveznice)-vrijednosni papiri s varijabilnim dohotkom(dionice)-izvedenice6. Regulacija financijskih tritaKako financijska trita imaju vrlo vanu ulogu u suvremenim ekonomijama, to se uloga drave iskazuje u potrebi reguliranja odreenih aspekata funkcioniranja ovih trita. U okviru svoje funkcije reguliranja, drava potie razvoj financijskih trita i institucija. U potrazi za veom sigurnosti poslovanja na financijskim tritima, razvijaju se nove i usavravaju postojee regulative.Potrebno je naglasiti da drava, financijska trita i institucije djeluju interaktivno i utjeu svojim djelovanjem jedni na druge.7. Izravno i posredno financiranje ( financijska intermedijacija)Izravno financiranje predstavlja prijenos financijskih sredstava unutar financijskog sustava obavljanjem transakcija izravno izmeu financijski suficitarnih i financijski deficitarnih jedinica. Dakle, dunici izravno posuuju sredstva od kreditora prodajui im financijske instrumente.Posredno predstavlja prijenos financijskih vikova posredovanjem financijskih institucija. Prednosti posrednog financiranja:-investitori imaju na raspolaganju velik izbor financijskih instrumenata-omoguena je disperzija rizika investiranjem u vei broj razliitih vrsta fin instrumenata-omoguava se kreiranje obveza i strukturiranje aktive s razliitim, meusobno usklaenim dospijeima-nii operativni i fiksni trokovi-investitori imaju povjerenje u posrednike-prinosi i sigurnost plasmana ovise o financijskom posredniku

8. Povezanost financijske i realne imovineFinancijska i realna imovina su povezane; od oba oblika imovine se oekuje generiranje prihoda vlasniku. Realnu imovinu ine zemlja, tehnologija, graevinski objekti, strojevi, koji se mogu koristiti u proizvodnji roba i usluga. Financijska imovina ne doprinosi izravno stvaranju vrijednosti, nego vlasnicima daje pravo na dio dohotka koji je stvoren realnom imovinom. U trinim ekonomijama realna imovina se financira putem mehanizma financijskih trita. Dohoci vlasnika imovine se generiraju realnom imovinom. Dakle, dok realna imovina omoguuje stvaranje dohotka, financijska odreuje raspodjelu dohotka na investitore, vlasnike financijske imovine.9. Uloga financijske imovineFinancijska imovina ima dvije temeljne ekonomske funkcije:-preko financijskih trita se obavlja transfer sredstava od onih koji raspolau vikovima, prema onima kojima su potrebna financijska sredstva-transfer sredstava vri se na nain da se redistribuira neizbjean rizik koji prati novane tokove na subjekte koji trae i koji osiguravaju sredstvaPored ove dvije primarne funkcije, imamo tri dodatne: interakcija kupaca i prodavaa na financijskim tritima odreuje cijenu imovine kojom se trguje financijska trita su mehanizam koji investitoru osigurava prodaju financijske imovine financijska trita smanjuju trokove transakcija10. Funkcije financijskih trita1. mobilizatorska podrazumijeva ulogu financijskih trita u prikupljanju i mobilizaciji slobodnih financijskih sredstava. Kroz mehanizam trita sva se slobodna novana sredstva transferiraju od tedia-suficitarnih jedinica prema deficitarnim. Na ovaj nain se formira i koncentrira kapital koji se zatim preko trita usmjerava u produktivne djelatnosti1. funkcija povezivanja ponude i potranje za financijskom imovinom koja omoguava povezivanje kupaca i prodavaa razliitih oblika financijske imovine, izravno ili putem posrednika1. alokativna ili usmjeravajua funkcija koja osigurava da se raspoloivi kapital usmjerava k subjektima i poslovnim aktivnostima koji iskazuju povoljne poslovne mogunosti, odnosno u projekte koji su profitabilni. Na ovaj nain se potie razvoj gospodarstva i drutva u cjelini, te financijska trita odluuju o smjeru, dinamici razvoja i gospodarskoj strukturi1. razvoja proizlazi iz alokativne funkcije. Svojim funkcioniranjem financijska trita osiguravaju gospodarski razvoj i izgradnju velikih, posebno infrastrukturnih projekata, koje bi bilo teko financirati iz drugih izvora1. tedna funkcija se ogleda u injenici da se na financijskim tritima nudi irok izbor oblika tednje. Upravo kroz sposobnost financijskog sustava i trita da emitentima omogue pribavljanje potrebnih sredstava kreiranjem razliitih financijskih instrumenata, postoji mogunost razliitih oblika tednje i za pojedince i za poduzetnike i za dravu1. funkcija likvidnosti omoguava investitorima da svoja potraivanja brzo pretvore u novac kao najlikvidniji oblik aktive. Ova funkcija je determinirana stupnjem razvijenosti sekundarnih trita1. funkcija smanjivanja i disperzije rizika dolazi do izraaja u zadnjim desetljeima s pojavom novih financijskih instrumenata,posebno derivataPored navedenih imamo jo kreditnu funkciju, funkciju transparentnosti i javnosti, te odreivanja realne cijene.11. Klasifikacija financijskih trita Prema vrsti financijskih prava koja proistjeu iz financijskih instrumenta imamo debt i equity trita, odnosno trita dunikih instrumenata ili trita duga i trita vlasnikih instrumenata. Prema dospjelosti zahtjeva dijele se na financijska trita za kratkorone dunike instrumente-trita novca, i trita s dugoronim rokom dospijea financijske imovine-trita kapitala. Klasifikacija na primarna i sekundarna-Primarna su ona na kojima se javljaju nova izdanja, odnosno v.p. koji prvi put izlaze na trita. Na njima se obavlja emisija i plasman-prva kupoprodaja financijskih instrumenata. Primarna trita su posebno vana za emitente jer im omoguuju pristup financijskim sredstvima potrebnim za financiranje poslovanja. u ulozi izdavatelja na primarnim tritima se pojavljuju drava i dravne agencije, lokalne vlade i korporacije. U postupku pripreme emisije korporacija angaira investicijskog bankara. Investicijski bankari posreduju izmeu emitenata i investitora.-Sekundarna su ona na kojima se obavlja druga i svaka naredna kupoprodaja izdanih financijskih instrumenata. Na sekundarnim se osigurava likvidnost v.p. to je jedna od osnovnih funkcija financijskih trita. Osnovna razlika izmeu primarnih i sekundarnih je u tome to na sekundarnim emitenti ne ostvaruju nikakav novani tok od kupaca, nego se samo mijenja vlasnitvo nad v.p. sekundarna trita mogu biti kontinuirana i aukcijska. Prema organizacijskoj strukturi imamo burzovna i izvanburzovna(OTC)- Burze vrijednosnih papira su specijalizirana trita kapitala na kojima se vri kupovina i prodaja v.p. dugoronog karaktera. Burze predstavljaju organizirani prostor na kojem se po unaprijed utvrenim pravilima, obavlja kupovina i prodaja odreene standardizirane vrste robe. Na burzama se svakodnevno sastaju emitenti, investitori i profesionalni posrednici. Burze se poistovjeuju sa sekundarnim tritima, iako se sekundarna sastoje iz vie trita: slubenih i neslubenih. Imamo tri tipa burzi: anglo-saksonski, kontinentalni i mjeoviti. Prema predmetu trgovanja imamo promptne i terminske burze.-Izvanburzovna ili paralelna (Over The Counter) nemaju fiksna mjesta za trgovinu nego su kupci i prodavatelji, odnosno njihovi posrednici, prostorni dislocirani, i meusobno uvezani raunalnim sustavima. Funkcioniraju kao telekomunikacijska trita bez fizikih i geografskih granica. Na njima se u pravilu trguje dionicama koje imaju vii stupanj rizika, jer se radi o emitentima koji nemaju visok bonitet. Predmet trgovine na OTC su i visokokvalitetni v.p. koji kotiraju na burzama. Najvee OTC trite na svijetu je NASDAQ.

Prema isporuci financijske imovine , imamo spot (cash) i terminska tritaNa spot tritima odmah se realiziraju transakcije isporuke predmeta kupoprodaje,pri emu odmah znai u roku do 3 dana od dana zakljuivanja posla. Na terminskim tritima se radi s terminskim ugovorima, gdje se isporuka predmeta ugovora na neki budui termin. Prema vrsti financijskih instrumenata,imamo trita osnovnih i trita deriviranih financijskih instrumenata. Osnovni financijski instrumenti su razliite vrste obveznica i dionica, dok su izvedeni financijski instrumenti , kako im sam naziv kae, izvedeni, derivirani iz osnovnih financijskih instrumenata. Najpoznatije vrste deriviranih finan.instrumenata su forwards, futures i opcije.12. Trendovi na globalnom financijskom tritu Internacionalizacija i globalizacija su jedna od osnovnih karakteristika suvremenih financijskih trita. Mogu se definirati kao procesi integracije nacionalnih u internacionalno-svjetsko financijsko trite. Internacionalna financijska trita omoguuju subjektima pristup potrebnim financijskim sredstvima izvan granica nacionalnih trita. Internacionalizacija i globalizacija omoguuju koritenje prednosti pojedinih trita zbog razlika u regulativi, poreznom tretmanu i drugim koristima. Najvaniji faktori koji su doveli do integracije financijskih trita su: deregulacija i liberalizacija trita u svjetskim financijskim sreditima, tehnoloke inovacije i institucionalizacija financijskih trita. Konkurencija se ispoljava u stalnom porastu broja financijskih institucija i proizvoda koji meusobno konkuriraju na globalnoj razini. Institucionalizacija je promjena od trita na kojima su dominirali individualni investitori ka tritima na kojima dominiraju financijske institucije. Razvoj finan.trita je sam po sebi uvjetovao procese deregulacije. Procesi deregulacije doveli su do razliitih promjena: razvijaju se novi segmenti finan.trita, raste konkurencija u pruzanju novih usluga.. Tehnoloki razvoj i informatizacija poslovanja su poveali integraciju i efikasnost. Suvremeni telekomunikacijski sustavi omoguavaju povezivanje trinih sudionika dislociranih u svijetu, na nacin da transakcija moe biti realizirana u vrlo kratkom vremenu. Pojava i razvoj financijskih inovacija se vee za poetak 1970-tih godina, kada dolazi do razvoja novih financijskih instrumenata i proizvoda, koji su pridonijeli razvoju finan.trita.13.Klasifikacija globalnih financijskih tritaGlobalna financijska trita se s aspekta jedne zemlje mogu promatrati kao interna(nacionalna) i eksterna. Interna se sastoje od domaih i stranih trita. Domaa su ona na kojima emitenti domicili zemlje izdaju v.p. i na kojima se obavlja trgovina tim v.p. Strana su ona na kojima se trguje v.p. emitenata koji nisu domicilni. Eksterna trita su internacionalna i ona omoguuju trgovinu v.p. s dvije razliite karakteristike. Prvo, izdani v.p. se nude istovremeno u veem broju zemalja, i drugo, papiri se izdaju izvan jurisdikcije bilo koje pojedine zemlje. Npr. EurotriteEuroobveznice su obveznice ija valuta denominacije nije valuta zemlje u kojoj se obveznica prodaje. Imaju dospijee od jednog, tri i est mjeseci.

14. Trite novcaTrita novca su dio financijskih trita na kojima se trae i nude kratkorona novana sredstva, s rokom dospijea do jedne godine. Imaju temeljnu zadau opskrbiti banke i druge subjekte novcem i omoguiti njihovu likvidnost. Osim toga, omoguavaju i ukamaivanje kratkoronih vikova novca, ime se smanjuje oportunitetni troak njegova dranja u likvidnom obliku.trita novca objedinjuju: trita iralnog novca, kreditna trita, eskontna trita, lombardna trita, devizna trita, trita kratkoronih v.p.Instrumenti trita novca su kratkoroni, lako utrivi duniki v.p.: blagajniki zapisi ministarstva financija, sredinje banke i poslovnih banaka, komercijalni zapisi, bankovni akcepti, certifikati o depozitu, sporazumi o reotkupu i drugi.Glavni sudionici na tritima novca su : centralne banke , poslovne banke, ministarstva financija, korporacije,investicijske tvrtke, tvrtke za trgovanje vrijednosnim papirima, i ostale financijske institucije.15. Devizna tritaDevizna trita su dio financijskih trita na kojima se prema utvrenim pravilima trguje stranim sredstvima plaanja, usklauju ponuda i potranja za devizama i utvruje devizni teaj. Temeljna funkcija deviznih trita je opskrbiti sudionike stranim sredstvima plaanja. Devizni teaj,koji je cijena strane valute izraena u domaoj valuti, se formira na temelju kretanja ponude i potranje za odreenom valutom. Komericijalne banke su najvaniji sudionici deviznog trita ,one su market makersi deviznih trita zato to su u svakom trenutku spremni kupiti i prodati devize po utvrenoj cijeni.16. Instrumenti trita novcaTo su v.p. koji su izdani od strane sredinje banke, drave ili korporacije, s ciljem pribavljanja kratkoronih sredstava. Imaju tri temeljne karakteristike:- prodaju se u velikim denominacijama, zbog ega ovo trite ima karakter veleprodajnog- imaju nizak rizik od neplaanja glavnice i kamate, jer su emitenti oni s visokim rejtingom- imaju rok dospijea do godinu dana, najee dospijevaju u intervalu od 7 do 120 danaVrijednosne papire trita novca moemo podijeliti na:-v.p. drave ili dravnih institucija(dravne obveznice, mjenice, blagajniki zapisi)-v.p. centralne banke(blagajniki zapisi centralne banke)-v.p. korporacija i drugih organizacija, akceptirani od strane ovlatenih financijskih institucija(bankovni akcepti)

17.Trita kapitalaTrita kapitala su financijska trita na kojima se formira i realizira ponuda i potranja za dugoronim financijskim sredstvima i trguje dugoronim sredstvima-kapitalom i v.p. dugoronog karaktera. Na ovim tritima se investicijska sredstva osiguravaju putem emisije v.p. dugoronog karaktera-dionica i obveznica. U najirem smislu razlikujemo: kreditna trita trita vlasnikih v.p.(dionica)- Kreditna obuhvaaju trita dugoronih kredita i trita v.p. dugoronog karaktera-obveznica. U okviru kreditnih trita su se razvila hipotekarna trita.- Trite dionica je drugi bitan dio strukture trita kapitala, a trgovanje moe biti obinim i preferencijalnim dionicama.18. Sudionici na tritima kapitalaNa tritima kapitala se sueljava veliki broj sudionika koji formiraju ponudu i potranju, a mogu se svrstati u 4 skupine:-investitori i vlasnici kapitala-poduzetnici i korisnici kapitala-financijski posrednici na tritima kapitala-drava19. Hipotekarna tritaHipotekarna trita(mortgage market) su poseban segment trita kapitala na kojima se formira ponuda i potranja za hipotekarnim kreditima i hipotekarnim zalonicama. Na njima se trguje dugoronim v.p., uz zalog nepokretnih stvari, zbog ega su usko povezana s tritem nekretnina. Znai da se na hipotekarnim tritima trguje potraivanjima osiguranim hipotekama. Institucionalnu strukturu hipotekarnih trita ine:- kreditori primarnih hipotekarnih trita-institucije refinanciranja-investitori koji plasiraju kapital u v.p. na trituDva su modela organizacije, a to su ameriki s razvijenim sekundarnim tritem i dravnim agencijama, i drugi je europski u kojem dominiraju poslovne banke i tedno-kreditne organizacije.

20. Sekuritizacija (inovacije u bankarstvu)Sekuritizacija predstavlja financijsku inovaciju kojom se kreira novi v.p. osiguran hipotekarnim kreditima, kojim se zatim trguje na sekundarnim tritima. U SAD-u imamo tri oblika sekuritizacije hipotekarnih kredita: pass-through v.p., hipotekarne obveze osigurane zalogom, te obveznice osigurane hipotekarnim kreditom. Sekuritizacija je proces kreiranja novih v.p. na temelju financijskih instrumenata koji po naravi nisu v.p. Sekuritizacija oznaava transformaciju inae nelikvidnih financijskih sredstava u v.p. kojima se moe trgovati na tritu kapitala, odnosno transformaciju neutrivih u utrive financijske instrumente. Moe biti klasina i sintetika. Klasina je aranman u kojemu se grupiraju sline vrste potraivanja, po osnovu odobrenih kredita, a zatim se takva potraivanja prodaju subjektima koji na temelju njih izdaju nove v.p. sintetika je aranman u kojemu se vri prijenos kreditnog rizika pomou kreditnih izvedenica ili garancija na posebne organizacije. Sudionici sekuritizacijskih transakcija su: inicijator-prvi vlasnik potraivanja, izdavatelj v.p., serviser, osiguravatelj likvidnosti, osiguravatelj od kreditnog rizika.21. Pojam financijskih institucijaFinancijske institucije su posrednici u transferu financijskih sredstava izmeu kuanstva,poduzea, drave. Mogu se definirati kao financijske organizacije koje osiguravaju financijske usluge i proizvode,ili ija se imovina sastoji od fin. instrumenata.Glavna zadaa financijskih institucija iskazuje se u prikupljanju slobodnih novanih sredstava s jeddne strane i usmjeravanju prikupljenih sredstava u financijske plasmane s druge strane.Najvaniji izvori sredstava finan.institucija su : depoziti, krediti, emisija vrijednosnih papira, udjela, prodaja polica osiguranja i drugi.22. Uloga MMF-aMMF je meunarodna organizacija zaduena za nadzor globalnog financijskog sustava, kao i za pruanje tehnike i financijske pomoi zemljama kojima je ona potrebna. Na je glavna meunarodna monetarna institucija koja se postavlja garantom globalne makroekonomske stabilnosti i ima mehanizme izravnog utjecaja na ekonomske i financijske odluke zemalja. Danas MMF ima 187 zemalja lanica. Svaka zemlja dobrovoljno pristupa u njegovo lanstvo, ali uz uvaavanje odreenih pravila. lanstvo zemlji osigurava percepciju stabilnog i za ulaganja privlanog podruja.- Dva temeljna naela rada MMF-a su nadzor i uvjetovanost.- Tri glavna podruja aktivnosti: formalno-pravna, financijska i savjetodavna (tehnika) pomo.23. Europska centralna bankaECB ima sjedite u Frankfurtu u Njemakoj. Osnovana je 1988. godine, a poela je s radom 1. sijenja 1999, s uvoenjem tree faze monetarne unije kojom je prihvaena nova zajednika valuta- euro za 12 zemalja EU. Ona vodi monetarnu politiku za lanice Europske monetarne unije (EMU). Njezine osnovne zadae su: odravanje stabilnosti cijena, kreiranje i provedba monetarne politike Unije, upravljanje deviznim priuvama drava lanica i upravljanje platnim prometom. Organizacijska struktura: u vrhu piramide upravljanja je Upravno vijee koje vodi monetarnu politiku,a sastoji se od izvrnog odbora i guvernera svih centralnih banaka zemalja lanica.Izvrni odbor ini 6 osoba, eksperata iz podruja centralnog bankarstva, koje sudjeluje u radu Upravnog vijea, a imenuje ih Vijee ministara ekonomije i Financija. lanove Izvrnog odbora potvruje Europski parlament i Upravno vijee ECB. Suglasnost na njihovo imenovanje moraju prije potvrde dati vlade svih zemalja lanica. Mandat lanova Izvrnog odbora traje 8 godina, a predsjednik je istovremeno i predsjednik Upravnog vijea, odnosno ECB-e. Bira se na mandat od 8 godina i ne moe se ponovno izabrati. Guvernere nac. centralnih banaka lanica EMU biraju vlade, na mandat od 6 i 8 god. ovisno o nac. zakonodavstvima.24. Europska investicijska bankaEIB financijska je institucija EU s sjeditem u Luksemburgu. Utemeljena je 1957. Godine. Njezina je prva uloga bila osigurati sredstva za investicije kojima e se poticati razvoj i integracija zemalja EEZ, a od 1993., kada je stupio na snagu Ugovor o EU, EIB je postala glavna financijska institucija EU. Banka odobrava kredite uz minimalne kamate, u iznosu od 50% vrijednosti projekta.Pored toga kreditira razvoj nedovoljno razvijenih regija, infrastrukturu, poboljanje konkurentnosti europske industrije i razvoja malih i srednjih poduzea, zatitu okolia i sl. osigurava i kredite za razvoj zemalja potpisnica Lome konvencije, drava srednje i istone europe koje se pripremaju za lanstvo u EU, te zemalja Sredozemlja. Bankom upravlja Vijee guvernera (ministri financija drava lanica), Odbor direktora (25 direktora-administratora s 5-godinjim mandatom koje imenuje Vijee guvernera) i Upravni odbor (izvrno tijelo Banke s predsjednikom i 7 potpredsjednika s 6-godinjim mandatom). EIB nabavlja sredstva na tritu kapitala, gdje je dobar njezin kreditni rejting, i dalje ih plasira.25. Nacionalne finanancijske institucije (podjela)1. Sredinja banka2. Depozitne-tedne institucije3. Nedepozitne financijske institucije ugovorene tedne institucije investicijski fondovi ,finan.kompanije i konglomerati , dravne i od strane drave sponzorirane finan.institucije , brokeri i dileri, ostale financijske institucije26. Bankovne i ne-bankovne financijske institucijeKlasifikacija ne bankovne i ne-bankovne financijske institucije je izvrena iz razloga to su banke najznaajnije financijske institucije koje primaju novane depozite stanovnitva i svih drugih sektora, te na temelju deponirane tednje pravnih i fizikih osoba odobravaju kredite tim istim sektorima. Sve ostale institucije na financijskom tritu zovemo ne-bankovne, iz razloga to im temeljni posao nije primanje depozita i odobravanje kredita.

27. Depozitne i ne-depozitne financijske institucijeKlasifikacija je izvrena prema vrsti poslova kojima se financijske institucije dominantno bave. Depozitne institucije su: komercijalne banke, tedne i kreditne udruge, tedionice i kreditne unije. Sve ove institucije su financijski posrednici koji primaju depozite, a prikupljena sredstva plasiraju o obliku kredita. Od ostalih financijskih institucija se razlikuju po tome to putem kreditne aktivnosti sudjeluju u procesu umnaanja novca, pa su zbog toga pod strogim nadzorom sredinje banke. Ne-depozitnim financijskim institucijama smatraju se sve koje ne kreiraju obveze primanjem depozita. U ne-depozitne spadaju ugovorne tedne institucije, fondovi zajednikog investiranja, leasing i factoring tvrtke, garantne agencije no, najvaniji sudionici u ovoj skupini su: osiguravajue kompanije, mirovinski fondovi i investicijski fondovi kao institucionalni investitori.28. Tipovi financijskih institucijaImamo 3 razliita tipa institucija. To su: kreditne institucije Kreditne institucije obuhvaaju brojnu skupinu institucija ija je zajednika karakteristika da plasiraju sredstva u obliku kredita poduzeima, stanovnitvu i dravi. Prvi tip kredit.institucija su komercijalne banke. Banke formiraju svoje izvore sredstava preteito iz depozita stanovnitva , poslovnog sektora i drave , a zatim ta sredstva plasiraju na tritima. Drugi tip su tedionice. One financijski potencijal formiraju iz prikupljenih tednih uloga i oroenih depozita graana. Prikupljena sredstva tedionice plasiraju u razliite oblike kredita. Trei tip su financijske kompanije. One su kreditne, ali nisu i depozitne institucije. Institucionalni investitori Oni sredstva prikupljaju u nedepozitnim oblicima,tj.razlicitim oblicima ugovorene tednje i emisijom dionica i udjela,te ih plasiraju u vrijednosne papire i druge oblike imovine. Najznacajniji oblici su : osiguravajue komplanije, mirovinski fondovi , investicijski fondovi. Burzovne tvrtke i investicijske banke Burzovne tvrtke financijske institucije koje se bave poslovima na primarnim i sekundarnim tritima kapitala. Investicijske banke obavljaju poslove emisije i plasmana vrijednosnih papira za svoje klijente na primarnim tritima.29. Centralno bankarstvoCB je temeljna financijska institucija novanog sustava. Za razliku od poslovnih banaka, nije profitno motivirana, nego se rukovodi gospodarskim interesom drave. Temeljne funkcije sredinje banke su:1) emisija novanica2) reguliranje koliine novca u opticaju3) kontrola kreditne aktivnosti komercijalnih banaka4) reguliranje plaanje prema inozemstvu5) odravanje likvidnosti banaka6) poslovi za raun drave7) suradnja s meunarodnim financijskim institucijama8) poslovi analize,statistike i objavljivanja podataka30. Suvremene funkcije banakaZa novije doba vee se sljedee vrste bankovnih poslova:-odobravanje potroakih kredita -financijsko savjetovanje-upravljanje gotovinom -ponuda opreme na leasing-financiranje visoko-profit. projekata visokog stupnja rizika -usluge osiguranja-usluge investiranja u v.p -usluge investicijskih fondovaKreiranje novih bankovnih usluga je kontinuirani proces koji se intenzivira s porastom konkurencije financijskih institucija i razvojem tehnologije koja olakava pristup potroau.31. Okrupnjavanje banakaDo okrupnjavanja dolazi zbog lakeg obavljanja poslova, vee profitabilnosti, boljeg poreznog tretmana, lakeg meunarodnog poslovanja i sl. oblici okrupnjavanja su: Bankovni holding-jedna banka posjeduje kontrolni paket dionica ili veinski udjel u drugoj ili vie drugih banaka ili financijskih institucija. Prema amerikom zakonu, bankovni holding je svaka kompanija koja kontrolira banku izravno ili posredno, s najmanje 25% dionica s pravom glasa,na bilo koji nain utjee na izbor veinskog dijela banke i sl. Bankovni konzorcij-nain okrupnjavanja banaka ugovornim povezivanjem radi ostvarivanja nekog velikog projekta, koji nijedna banka sama ne moe realizirati. Osniva se s odreenim ciljem i djeluje samo dok se taj cilj ne ostvari. Svaka banka zadrava svoju samostalnost, a u konzorcij udruuju dio kapitala, kadrove, poslovne veze, bankovnu infrastrukturu i druge potrebne elemente. Multinacionalne banke-iri oblik udruivanja banaka i kapitala iz vie zemalja, koje predstavljaju dio globalnih integracija. Obavljaju sve bankovne poslove. Bankovni sindikat-grupa banaka koje odobravaju sindicirani kredit, kada svaka od njih participira u dijelu tog kredita. Bankovnim sindikatom se naziva i grupa investicijskih banaka koje prema sporazumu upisnika, kupuju novo izdanje vrijednosnica velike vrijednosti od emitenta s ciljem njihove prodaje na primarnom tritu.32. tedne institucijetedne depozitne institucije obuhvaaju 3 skupine institucija: tedionice , tedno- kreditne institucije, i kreditne unije. Sve one su sline meusobno i slie poslovnim bankama, jer obavljaju poslove koji imaju karakter bankovnih poslova. Ipak, ne pripadaju grupi banaka jer imaju drugaiji postupak osnivanja i rada.1) tednionice- tedionice su osnivane na principu uzajamnosti i s motivom meusobne pomoi. Sudionici su na financijskim tritima, vode raune malih i srednjih poduzea ,sudjeluju u platnom prometu. Pod otrim su nadzorom drave. Odobravaju potroake, stambene i druge vrste kredita svojim lanovima, a vikove plasiraju u razliite plasmane.2) Stedno-kreditne udruge- Sredstva prikupljaju u obliku stednih uloga i emisijom vrijednosnih papita.3) Kreditne zadruge- Kreditne zadruge su manje tedne institucijeje u vlasnitvu lanova tedia. U pravilu imaju porezne olakice. U kredtine zadruge se udruuju stanovnici sela, grada, radnici, studenti i druge skupine. Njihova temeljna uloga je odobravati kredite samo lanovima zadruge.4) Potanske tedionice- Potanske tedionice uspjeh temelje na rairenosti potanskih altera, sigurnosti za malog tediu..5) Stambena drutva- Stambena drutva imaju osobine tedno-kreditne institucije, hipotekarne banke i fondova zajednikog investiranja.Prikkupljaju tednju pojedinaca i doobravaju stambene kredite osigurane hipotekom.33. Osiguravajue kompanijeOsiguravajue kompanije su financijski posrednici na financijskim tritima zato to od klijenata dobivaju uplate koje dalje plasiraju na tritu, odnosno uz odreenu cijenu ine isplatu u sluaju deavanja odreenog dogaaja. One funkcioniraju kao nositelji rizika jer preuzimaju rizik u ime svojih klijenata u zamjenu za naknadu tj. premiju. Postoje dvije vrste osiguravajuih kompanija:- kompanije za ivotno osiguranje: osnovni dogaaj protiv koga osiguravaju je smrt. Nakon smrti vlasnika police, kompanije plaa odjednom cijeli iznos ili u ratama, nasljedniku police.- kompanije za osiguranje imovine: osiguravaju u sluaju deavanja mnogih dogaaja. Tipini primjeri su osiguranje kua, stanova i automobila.34. Mirovinski fondoviMirovinski fondovi su vrsta ugovorne tedne organizacije i jedna su od najznaajnijih ne-depozitnih financijskih institucija. Raspolau velikim iznosima financijskih sredstava koja prikupljaju uplatama-doprinosima lanova za vrijeme trajanja radnog vijeka i osiguravaju im redovne mjesene isplate poslije odlaska u mirovinu. Mogu se osnivati kao privatni i dravni.U BiH fondovi djeluju na principu generacijske solidarnosti, gdje se uplate zaposlenih koriste za isplatu mirovina trenutno umirovljenih. Druge zemlje se pak, izvrile reformu mirovinskog osiguranja. Nisu transformirani, a potrebita reforma mirovinskog sustava treba stvoriti uvjete za izrastanje ovih institucija u financijske posrednike na tritu kapitala.35. Investicijski fondoviInvesticijski fondovi su institucionalni investitori koji indirektnim investiranjem zadovoljavaju potrebe individualnih investitora. Njihov rad se temelji na zajednikoj investicijskoj shemi koja omoguava svakoj osobi da na temelju uloga sudjeluje u raspodjeli dobiti koja se ostvaruje aktivnim upravljanjem portfeljem fonda. Pojavljuju se u dva osnovna oblika: OTVORENI-osnivaju ga menaderske grupe i depozitne banke ili skrbnici. Organizirani su kao korporacije ili trust institucije. Vlasnici udjela u fondu u svakom trenutku mogu prodati svoje udjele u fondu i to po neto vrijednosti imovine; broj udjela je promjenjiv i prilagoava se zahtjevima investitora.Karakteristike otvorenih su: upravljan je izvana, kontinuirano nude udjele na prodaju novim investitorima, investicijski savjetnik je odgovoran za strukturiranje investicijskog portfelja, obvezni su otkupljivati prodane udjele na zahtjev vlasnika po neto vrijednosti imovine fonda. ZATVORENI-izdaje fiksni broj dionica koje ne otkupljuje od investitora, ve se one prodaju na sekundarnim tritima, kada investitori ele doi do novca. Cijena dionica zatvorenog fonda fluktuira i prilagoava se u odnosu na ponudu i potranju, a vrijednost portfelja se rauna dnevno, tjedno ili na dulji rok. Ulae se u dionice i obveznice, a emisiju i prodaju dionica fonda obavlja investicijska banka na burzi ili drugim organiziranim tritima. Ima dugoronu strukturu kapitala i stabilan portfelj, te ne vri stalnu prodaju svojim dionica novim dioniarima.36. Financijske kompanijeFinancijske kompanije osnivaju velike proizvoake i trgovake korporacije, banke, osiguravajua drutva i druge financijske institucije. Banke su postupno poele osnivati financijske kompanije kako bi mogle obavljati nebankovne poslove koji su im zabranjeni ili su ogranieni. Financijske kompanije osnivaju i velike korporacije ( general Motors, General Electirc itd.), lanci robnih kua... Moe se govoriti o 3 vrste financijskih kompanija : financijske kompanije koje odobravaju kredite tvrtkama, financijske kompanije koje financiraju trgovinu i financijske kompanije za kreditiranje stanovnitva.37. Investicijke bankeInvesticijska banka je financijski specijalist koji pomae emitentima v.p. pri emisiji i prodaji na primarnim financijskim tritima. Investicijske banke savjetuju emitente o cijenama koje mogu postii za izdane vrijednosnice i provode marketing za vrijednosnice koje se plasiraju javnosti. Karakteristine su za financijsko trite u SAD-u. njihovi poslovi su: pomo pri odluivanju i kreiranju emisije, upis emisije uz preuzimanje rizika rasprodaje, prodaja i distribucija vrijednosnica, brokersko-dilerski poslovi, poslovi preuzimanja i spajanja poduzea i financijskog restrukturiranja. Kada se na tritu pojavljuju emisije velikih vrijednosti investicijski bankari formiraju bankovni sindikat.38. Brokeri i dileriBrokeri i dileri su tvrtke, posrednici specijalisti za prodaju i kupnju vrijednosnica na sekundarnim financijskim tritima.- Brokeri posreduju izmeu kupca i prodavaa i za njihov raun i naplauju cijenu posredovanja u obliku provizije. Ne preuzimaju rizik, nego su posrednici u transakcijama.- Dileri kupuju i prodaju v.p. u svoje ime i za svoj raun, oekujui dobit i preuzimaju rizik promjene cijena i kamatnih stopa. Oni kreiraju trite-market makers-i.39. Pojam,vrste i karakteristike vrijednosnih papiraV.p. su financijski instrumenti koji se javljaju na primarnim i sekundarnim financijskim tritima s odreenim stupnjem utrivosti, te kao takvi imatelju osiguravaju odreena prava. To je formalni dokument koji mora ispunjavati odreene uvjete: da je to pismena izjava ili elektronski zapis, da sadri odreeno pravo, da je koritenje prava definirano zakonom. Pored navedenih uvjeta v.p. treba u sebi sadravati mogunost prometa.40. Temeljni elementi koje sadri vrijednosni papir- oznaka vrste v.p. - naziv i sjedite emitenta v.p.- datum i mjesto izdavanja v.p. - serijski broj v.p.- ime osobe na koju glasi v.p. ili oznaka da v.p. glasi na donositelja41. Podjela vrijednosnih papiraU irem smislu, postoje tri osnovne skupine vrijednosnih papira:1) Duniki vrijednosni papiri (instrumenti duga)2) Vlasniki vrijednosni papiri (dionice)3) Derivirani financijski instrumenti (derivati)42. Podjela vrijednosnih papira prema vrsti prinosaPrema vrsti prinosa koji donose, vrijednosni papiri se svrstavaju u tri skupine:1) Vrijednosne papire s fiksnim prinosom2) Vrijednosne papire s promjenjivim prinosom3) Vrijednosne papire s mjeovitim prinosom43. Podjela vrijednosnih papira prema nainu odreivanja povjerioca1) Vrijednosne papiri na ime2) Vrijednosne papiri na donosioca3) Vrijednosne papiri po naredbi44. Podjela vrijednosnih papira prema prirodi prava sadranih u v.p.1) Vrijednosne papiri s fiksnim prinosom2) Vrijednosne papiri s promjenjivim prinosom3) Vrijednosne papiri s mjeovitim prinosom45. Podjela obveznica prema financijskoj strukturiPrema financijskoj struktruri razlikujemo sljedee vrste obveznica:1) Obine ili zamjenjive obveznice-nose fiksnu kamatu2) Vjene ili neiskupive obveznice-nemaju nikakav rok dospijea3) Konvertibilne obveznice-mogu se zamijeniti za drugu vrstu vrijednosnog papira po definiranim uvjetima4) Obveznice s warrantom-imaju dodatak koji njihovom vlasniku daje mogunost kupovine drugog vrijednosnog papira5) Obveznice vezane na indeks-obveznice sa indeksiranom kamatom6) Obveznice sa varijabilnom kamatnom stopom; Drop lock, Mis-match Mini-max7) Visokorizine junk obveznice-imaju visoke prinose i visoke rizike8) Prema tritima na kojima su izdane,obveznice se mogu podijeliti na 2 oblika: -inozemne obveznice - euroobveznice46. Emisija vrijednosnih papiraEmisija v.p. predstavlja skup poslovnih aktivnosti i transakcija koje s provode u svrhu pribavljanja fin. sredstava, obavlja se na primarnom tritu. Moe biti neposredno, no najee se obavlja posredovanjem investicijske banke i dr posrednikaEmisija v.p. vri se javnom ponudom i zatvorenom ponudom. Emisija obvezno ukljuuje:1. Donoenje odluke o emisiji2. Odobrenje komisije3. Zakljuivanje ugovora izmeu emitenta i registra4. Zakljuivanje ugovora izmeu emitenta i banke5. Otvaranje privremenog rauna za deponiranje uplate6. Objavljivanje rezultata jedne ponude7. Upis v.p. u registar emitenta kod komisije i na raun kupca kod registraMetode emisije:1. Organizirana emisija2. Otvorena emisija javna emisija

47. Podjela obveznica prema karakteru naknadePrema karakteru naknade odnosno prinosa, dijelimo ih na:1) obveznice s fiksnom kamatnom stopom-Temeljni oblik obveznice. Veliina periodino obraunatih i isplaenih kamata,ovisi o nainu amortizacije obveznica.2) s varijabilnom kamatnom stopom-Obveznice mogu nositi i varijabilne kamate,kod kojih veliina kamata ovisi o ostvarenom poslovnom rezultatu poduzea,kao i o volji uprave da ih izglasa.3) bez kamatne stope-Donosno obveznice sa dubokim diskontom-deep discount bonds4) dohodovne obveznice5) participativne obveznice- Vrsta obveznica kod kojih se prihod obraunava prema utvrenom postotku udjela u poslovnom rezultatu, obino u uvjetima inflacije. Nose niu fiksnu kamatnu stopu od obinih, ali i pravo udjela u poslovnom rezultatu u utvrenom postotku. Time se tite interesi vlasnika obveznica u uvjetima inflacije.6) s fluktuirajuom kamatnom stopom48. Podjela obveznica prema sustavu amortizacije1) obveznice s jednokratnim dospijeem; amortiziraju se jednokratnom isplatom duga po dospijeu. Kamate se isplauju periodino, obino polugodinje u jednakim iznosima2) obveznice s viekratnim, anuitetskim dospijeem; amortiziraju se periodino isplaenim jednakim anuitetima. Struktura anuiteta se mijenja po periodima njihove isplate, tako da se postupno smanjuju kamate, a poveava otplatna kvota.3) obveznice s kombiniranim dospijeem; posebna vrsta iz razloga to se osniva fond za amortizaciju obveznica u koji emitent uplauje vee iznose u razdobljima u kojima ostvaruje bolje poslovne rezultate, ime se titi.

49. Podjela obveznica prema osiguranjuImamo osigurane i neosigurane. Vlasnici osiguranih imaju manji stupanj rizika u odnosu na vlasnike obveznica ija emisija nije osigurana.1) Osigurane se dijele na: Hipotekarne, kod kojih se isplata potraivanja jami hippotekom na realnu imovinu emitenta. S aspekta redoslijeda emisije moemo govoriti o prvim i dugim hipotekarnim obveznicama. Obveznice iz emisije osigurane prvom hipotekom imaju prioritet naplate u likvidacijskoj masi. Obveznice na zalog opreme, su obveznice osigurane materijalnom imovinom koja nije nekretnina, nego neka oprema, postrojenje ili slino. Potpunom amortizacijom obveznica oprema prelazi u vlasnitvo kupca, najee se koristi kod eljeznica. Obveznice s nusjamstvom su osigurane garancijama banaka ili drugih financijskih institucija. Izdaju se obino prilikom financijske reorganizacije poduzea.2) Neosigurane obveznice(zadunice) su dugorone obveznice koje nemaju nikakvu garanciju za isplatu potraivanja, osim boniteta izdavatelja. Za kupca e kljuna financijska stabilnost i profitabilnost emitenta. Njihova emisija je ograniena na velike i poznate kompanije.50. Opcije na obvezniceOpcije na obveznice omoguavaju vlasniku ili emitentu aktivnosti kojima se mogu izmijeniti osnovne karakteristike kreditnog odnosa uspostavljenog ugovorom o emisiji. Obveznice mogu nositi sljedee opcije: mogunost opoziva obveznica: prilikom raspisa emisije obveznica emitent moe zadrati pravo njihova opoziva i otkupa. Opozivom se povlae obveznice i otkupljuju pa cijeni naznaenoj na samoj obveznici-cijena opoziva ili provizija opoziva koja je vea od nominalne vrijednosti. Razlika izmeu cijene opoziva i nominalne vrijednosti obveznice naziva se premija opoziva. Pravo opoziva emitent koristi kada na tritu doe do pada kamatne stope, kada on raspisuje novu emisiju uz niu kamatnu stopu. povlaenja putem posebnog fonda za otkup: obveznice otkupljive na zahtjev vlasnika; vlasnicima se u ugovoru o emisiji moe dati prvo otkupa prije dospijea. Vlasnik od emitenta moe zatraiti otkup po nominalnoj vrijednosti u bilo koje vrijeme trajanja takve opcije-vlasnik se titi od promjene kamatne stope. mogunost konverzije-konvertibilne obveznice: obveznice se zamjenjuju za druge vrijednosne papire emitenta, uglavnom za njegove obine dionice. Vlasnik obveznice konverzijom moe ostvariti kapitalni dobitak u sluaju porasta cijena obinih dionica. mogunost kupovine obinih dionica emitenta uz fiksne uvjete; obveznice mogu sadravati punomo za kupnju obinih dionica prema fiksnim uvjetima. Pridruene punomoi se u pravilu mogu odvojiti od obveznica ime postaju zaseban v.p.-warrant. Imaju karakter hibridnih v.p.

51.Nazivne karakteristike obveznicaNominalne ili nazivne karakteristike su utvrene na obveznici-njima se odreuje veliina obveze i nain izvrenja obveze. Osnovne nazivne karakteristike obveznica su:- nazivna (nominalna) vrijednost; pokazuje iznos duga, novca koji emitent mora isplatiti vlasniku u trenutku dospijea- nominalna (kuponska) kamatna stopa; definira iznos kamate- amortizacija obveznica; podrazumijeva nain isplate glavnice i kamata- revalorizacija obveznica; postupak ponovne procjene njihovih nazivnih karakteristika, a primjenjuje se u uvjetima inflacije, ime se tite interesi vlasnika obveznica.52. Vrednovanje obveznica bez kuponaKod obveznica bez kupona (obveznice s nultim kuponom), vrijednost se moe izraunati na temelju izraza :

Obveznica bez kupona je najjednostavniji tip obveznice sa stanovita isplate; ona svom vlasniku samo jednom donosi isplatu i to na dan dospijea po nominalnoj vrijednosti. Zato se kod odreivanja sadanje vrijednosti vri diskontiranje samo nominalne vrijednosti . Ovaj se nain se uglavnom koristi kod kratkoronih insturmenata.53. Vrednovanje kuponskih obveznica (prinos do dospijea)To je ona diskontna stopa koja izjednaava kupovnu cijenu obveznice sa sadanjom vrijednosti svih oekivanih godinjih neto priliva:

Prinos po dospijeu YTM predstavlja svojevrsnu internu stopu prinosa od obveznice; to je stopa prinosa koju e ostvariti investitor od trenutka investicije u obveznicu po tekuoj trinoj cijeni, do trenutka njezinog dospijea.

54. Tekua stopa prinosa od obvezniceDefinira se kao odnos nominalne kamatne stope i teaja po kojemu je odreena obveznica kupljena:

Iako je tekua stopa prinosa korisna za utvrivanje povoljnih trenutaka za kupovinu i prodaju pojedinih obveznica kada one ne kotiraju s 100%, ona ipak ne odraava ukupan prinos koji se ostvaruje kod ulaganja u obveznice, i zato ne moe posluiti za usporeivanje stopa prinosa i izbor u koje treba ulagati.55.Teorije rone strukture kamatnih stopa i cijene obveznicaKamatne stope pokazuju vee oscilacije kod kratkoronih obveznica nego kod dugoronih. S druge strane, oscilacije cijena su vee kod obveznica koje imaju dulji rok dospijea zato to stupanj kamatnog rizika kod obveznica varira s duljinom dospijea. to je krai rok dospijea to je stabilnija cijena obveznica. Zato su kratkorone obveznice atraktivnije u odnosu na dugorone za odreene investitore, posebno za komercijalne banke.Za potrebe kratkorone analize financijskog trita i za prilagoavanje portfelja koristi se analiza krivulje prinosa (yield curve) koja pokazuje odnose izmeu visine kamatne stope i dospijea obveznica na financijskom tritu. Imamo tri teorije, a to su: - teorija oekivanja- teorija segmentiranih trita- kompozitna teorija56.Teorija oekivanjaPolazi od pretpostavke da su svi segmenti financijskog trita meusobno vrsto povezani putem cjenovnog mehanizma, gdje investitori plasman vre na temelju najvie kamatne stope na financijskom tritu, voeni kriterijem najvieg profita. Prema teoriji oekivanja kratkorone i dugorone kamatne stope se uvijek kreu zajedno, pri emu su kratkorone osnovica za formiranje odreene konfiguracije u njihovoj ronoj strukturi. Teorija se temelji na nekoliko pretpostavki: investitori ele maksimizirati povrat na investiciju, nemaju posebne preferencije prema rokovima dospijea, formiraju oekivanja o buduem kretanju kamatnih stopa i djeluju sukladno tim oekivanjima, te su transakcijski trokovi kupovine i prodaje v.p. jednaki nuli. Nedostatak teorije je taj to pretpostavlja da kamatne stope imaju istu vjerojatnost da padaju ili rastu u narednom razdoblju.57.Osnovni oblici krivulje stope prinosaKrivulja stope prinosa pokazuje odnose izmeu visine kamatne stope i dospijea obveznica na financijskom tritu u odreenom trenutku. Oblik krivulje stope prinosa je funkcija predvianja, oekivanja buduih investicijskih prinosa. Ako investitori oekuju da e kamatne stope u budunosti rasti, krivulja e poprimiti rastui oblik i tada e dugorone kamate biti iznad kratkoronih.Krivulja e poprimiti horizontalni oblik kada se oekuje da e kamatne stope u budunosti biti iste kao u trenutku promatranja, a inverzni oblik ako se oekuje pad kamatnih stopa u budunosti. Grbavi oblik krivulja stope prinosa poprima kada se prvo oekuje rast, a zatim pad stope prinosa. Empirijski je dokazano da krivulja stope prinosa ima blago uzlazni oblik.58. Teorija segmentiranih tritaPolazi od pretpostavke da financijska trita nisu vrsto integrirana na bazi kamatnih stopa ve su segmentirana. Teorija segmentiranih trita smatra da je s aspekta formiranja rone strukture kamatnih stopa bitna struktura ponude i potranje na trinim segmentima-subtritima, odnosno da je bitna ponuda i potranja za obveznicama odreene ronosti.nedostatak ove teorije je u tome to nije u stanju objasniti empirijski injenicu da kamatne stope tee da se kreu zajedno.59. Kompozitna teorija ili teorija preferencijalnih plasmanaPovezuje u jednu cjelinu koncepte oekivanja, premije i trine segmentacije. Institucionalni investitori tee formirati takve preferencijalne plasmane, odnosno eljene oblike portfelja koji su skladni s njihovim preferencijama rizika, likvidnosti, planskim periodima dranja financijskih aktiva Ova teorija predstavlja kombinaciju teorije oekivanja i segmentiranih trita, jer naglaava formiranje specifinih portfelja. Teorija preferencijalnih plasmana pokazuje da je kamatna stopa na dugorone obveznice jednaka prosjenim kamatnim stopama na kratkorone obveznice u vremenskom roku trajanja dugorone obveznice plus rona premija koja se formira na temelju ponude i potranje za tom obveznicom.60.Strategije kompleksnog portfeljaKompleksni portfelj v.p. je portfelj koji sadri dionice kompanija i obveznice drave i kompanija. Karakteristian je za sve bitne financijske institucije. Meutim, bitniji je za ne-bankovne, nego za banke jer u aktivama banaka v.p. ine manji dio. U okviru strategije moemo govoriti o dva osnovna oblika voenja investicijske politike, pasivnoj i aktivnoj.Pasivna je strategija zadravanja prvobitno formirane strukture do roka dospijea. Sutina je da portfelj menageri ne tee ostvariti dobit iz tekuih transakcija na financijskim tritima, nego su zainteresirani da dobiju pristojan prinos na prihvaeni stupanj rizika. Osobina pasivne je visoka diversifikacija rizika.Aktivna trai skoro permanentne kupovine i prodaje v.p. s ciljem ostvarivanja profita iz neravnotenih cijena dionica i obveznica. Pri tome se polazi od pretpostavke da uvijek postoje obveznice i dionice s neravnotenim cijenama i da je bitno otkriti takve v.p. zato se angairaju investicijski analitiari koji permanentno prouavaju kretanja na financijskim tritima.61.Najvanija prava dioniara su:Najvanija prava dioniara su: - pravo na udio u dobiti (dividendu) razmjerno postotku vlasnitva u obliku dioniarskog kapitala -pravo pree kupnje novih dionica -pravo sudjelovanja u radu i odluivanja na skuptini dioniara -pravo na informacije o poslovanju drutva -pravo na srazmjeran udio u likvidacijskoj masi62.Preferencijalne dionicePreferencijalne, povlatene ili prioritetne dionice omoguuju diferencirano formiranje temeljnog kapitala. Drutvo vri emisiju preferencijalnih dionica u sluajevima kada su uvjeti na tritu kapitala nepovoljni za emisiju obinih dionica, ili kada nije dobro slabiti poloaj postojeih dioniara. Zovu se preferencijalne jer:-na njih se mora isplatiti dividenda u potpunosti, prije nego se isplate vlasnici obinih dionica-dividenda je unaprijed garantirana, poznata i odreena u postotcima ili apsolutnom iznosu u odnosu na nominalnu vrijednost dionice-vlasnici preferencijalnih dionica imaju prednost u odnosu na vlasnike obinih dionica s obzirom na isplatu prava; kod steaja imaju pravo prvenstva naplate iz likvidacijske maseMeutim, preferencijalne dionice uglavnom nemaju pravo glasa na skuptini dioniara. Osim navedenog, preferencijalne dionice veinom nose kumulativno pravo na neisplaene dividende; imaju i neke zatitne klauzule; te mogu nositi odreene dodatne pogodnosti za emitente i za investitore. To su mogunost opoziva, otkupa na zahtjev, konverzije i punomo za kupovinu obinih dionica.63.Opcije na preferencijalne dionice opcija opoziva-definira se u ugovoru o emisiji, a u sluaju iskoritenja opcije emitent mora platiti cijenu opoziva, a koja je vea u odnosu na nominalnu vrijednost. otkup na zahtjev vlasnika-vlasnik od emitenta moe zahtijevati da izvri otkup po nominalnoj vrijednosti, obino s ciljem ulaganja u instrumente s veim prinosom. Moe se formirati poseban fond za otkup. opcija konverzije-preferencijalne dionice koje nose pravo zamjene za obine dionice istog emitenta(konvertibilne preferencijalne dionice). Odnos konverzije je fiksan, a pravo konverzije se utvruje prilikom raspisa njihove emisije. punomo za kupovinu obinih dionica-ovakva punomo predstavlja zaseban v.p.-warrant. Warranti poveavaju atraktivnost ulaganja u preferencijalne dionice je omoguuju igru na kapitalni dobitak od poveanja cijena obinih dionica.64. Knjigovodstvena vrijednost dionica(book value)Izraunava se dodavanjem iznosa rezervi po jednoj dionici na nominalnu vrijednost, ili dijeljenjem osnovnog kapitala i rezervi s brojem dionica. Podlona je promjenama , ovisno o promjeni vrijednosti koje ulaze u njezinu strukturu.65. Nominalna vrijednost dionicaOna je naznaena na dionici i definira udio u dionikom drutvu. Nominalnu vrijednost utvruje emitent-dioniko drutvo.

66. Trina vrijednost dionice ili teajUtvruje se na sekundarnim tritima, na temelju oekivanja o buduim profitima d.d.-a. To je vrijednost po kojoj se obavljaju transakcije kupovine i prodaje dionica. Pokazuje visoke oscilacije i mijenja se ovisno o mnogo faktora, kao to su ponuda i potranja, kretanja u gospodarstvu i sl.67. Izraun cijene dionice

68. Izraun preferencijalne cijene dionice

69. Pojam i ciljevi fundamentalne analizeFundamentalna analiza se zasniva na pretpostavci da vrijednost dionice ovisi o oekivanoj buduoj dobiti dionikog drutva. Cilj joj je utvrditi odgovara li teaj pojedine dionice u danom trenutku njezinoj stvarnoj vrijednosti. Moe biti opa i pojedinana.Opa utvruje stanje na sekundarnim tritima i u ekonomiji uope, pri emu se koriste makroekonomski pokazatelji(GNP,NP,koliina novca u opticaju,stopa inflacije, likvidnost).Pojedinana je sinonim za izbor najatraktivnijih dionica, a do informacija o njima se dolazi analizom pojedine kompanije. Pojedinana fundamentalna analiza se koristi u odreivanju vrijednosti dionica analizom financijskih podataka koji su od fundamentalnog znaaja za kompaniju.70. Tehnika analizaTehnika analiza je metoda procjene cjenovnih kretanja dionica koja se temelji na pregledu povijesnih kretanja cijena i volumena trgovanja pojedine dionice. Glavni zadatak tehnike analize je pokuati oitati pravila ponaanja cijene u prolosti i rano identificirati mogua kretanja u budunosti. Najea metoda je itanje grafova i pronalaenje obrazaca ponaanja u njima.Logika koja stoji iza tehnike analize je ta da je ponaanje investitora predvidljivo, odnosno da e svaki racionalni investitor kupovati dionicu u uzlaznom trendu, a prodavati u silaznom. Polazite joj je grafiko prikazivanje kretanja teajeva i volumena dionica, a koriste se tri vrste grafikona. To su: histogrami,linijski grafikoni i grafikoni toaka i simbola.

71. Burzovni indeksiKoriste se za iskazivanje trine vrijednosti dionica. Njima se uspjeno utvruju odnosi izmeu kretanja trinih cijena dionica i temeljnih ekonomskih pokazatelja, kao to su kretanja GDP-a, nacionalnog proizvoda, uposlenosti, profita i sl. funkcija indeksa je da kvantitativno mjere, iskazuju fluktuacije na tritu, posebno na burzama. Jedan od najpoznatijih i najstarijih indeksa dionica na svijetu je Dow Jones averages sa NYSE-a. to je indeks za industrijsku djelatnost. Na SASE imamo sljedee indekse: BIFX, SASEX-10, SASEX-30.72. Teorija portfeljaS ciljem optimizacije ulaganja u v.p. nastala je teorija portfelja, iji je osniva Hary Markowitz. Polazna osnova za istraivanje su rizik, neizvjesnost i oekivana stopa prinosa, na temelju kojih se objanjava diversifikacija rizika i kreiranje efikasnih portfelja v.p. Dva su osnovna izvora rizika; jedan potie iz makroekonomskog okruenja i oznaava se kao sistemski rizik, a drugi se vee za pojedinanu kompaniju. Kako su izvori rizika neovisni, to ulaganje u veliki broj dionica razliitih kompanija smanjuje rizik cijelog portfelja.73. Efikasni portfolioSvaki portfelj je toka u koordinatnom sustavu, a portfelje s najviom stopom prinosa na odreenom stupnju rizika, odnosno s najmanjim rizikom za odreenu stopu prinosa, Markowitz je nazvao efikasnim portfeljima. U konstruiranju portfelja investitori ele maksimizirati oekivani povrat na investiciju uz neku razinu rizika koju su spremni prihvatiti. Za sve portfelje s istom razinom rizika postoji veliki broj kombinacija, od kojih svaki nosi vlastiti oekivani pronos. Investitor e odabrati portfelj s najviim oekivanim prinosom uz dani rizik. Portfelj koji zadovoljava takve zahtjeve je Markowitz-ev efikasni portfelj. Da bi se konstruirao efikasni portfelj za rizinu imovinu polazi se od odreenih pretpostavki o tome kako se investitor ponaa u donoenju odluka. Model pretpostavlja da se rai o investitoru koji nije sklon riziku, a takoer se pravi razlika izmeu rizine i nerizine imovine.74. Oblici funkcije korisnostiS obzirom na preferenciju ulagaa i njegovu sklonost prema riziku, razlikuju se tri temeljna oblika funkcije korisnosti: -konkavna-karakteristina za osobe koje izbjegavaju rizik -konveksna-karakteristina za osobe koje su sklone riziku -linearna-njome se predstavlja indiferentnost prema riziku, a relevantna je za investitore koji se rukovode samo maksimalnim oekivanim prinosom Na ovaj nain model Markowitz-a je omoguio optimizaciju ulaganja u v.p.(dionice), na temelju oekivane stope prinosa i rizika. Linearna Konkavna Koveksna

75.CAMP (Capital Asset Pricing Model)CAPM model je razvijen kao reakcija na modernu teoriju portfelja Markowitz-a iz razloga to je praktina primjena njegove teorije bila ograniena. Sharpe i Lintner su razvili CAPM model, koji je koristei iste veliine kao i Markowitz, oekivanu stopu prinosa i rizik, omoguio jednostavniji nain utvrivanja efikasnih portfelja v.p. Temelji se na odreenim pretpostavkama: da su trita kapitala vrlo efikasna, da su svi investitori jednako dobro informirani, da su transakcijski trokovi jednaki i da nema poreznih trokova investitori procjenjuju portfelje uzimajui u obzir oekivane stope prinosa i standardne devijacije tih portfelja u tijeku nekog razdoblja investitori imaju ista oekivanja o vjerojatnom, oekivanom prinosu i riziku izmeu dva portfelja, uz istu oekivanu stopu prinosa, investitori biraju onaj s niim rizikom model pretpostavlja dvije vrste v.p. u koje se investiraCAPM model promatra rizik kao varijabilnost stope prinosa pojedinog v.p. u odnosu na varijabilnost stope prinosa trinog portfelja. Ukupan rizik se sastoji od sistemskog i nesistemskog rizika. Za mjerenje rizika CAPM koristi (beta) vrijednost kao mjeru za sistemski rizik. Za dionice s visokom vrijednou beta oekuje se rast cijene u budunosti. to je vea beta za neki v.p. to je vei njegov rizik i vei je oekivani prinos.76. APT model ( Arbitrage Pricing Model)Teorija odreivanja cijene pri poslovima arbitrae (APT model) ponudila je ravnoteni model koji pokazuje kako se izraunavaju ravnotene cijene v.p. Model se bazira na pretpostavci da arbitraa na konkurentnim financijskim tritima omoguava da nerizini v.p. imaju istu oekivanu stopu prinosa.Pojam arbitrae na financijskim tritima podrazumijeva pronalaenje dva v.p. koja su supstituti prema kriteriju rizika i prinosa, a zatim obavljanje kupoprodajnih transakcija po cijenama koje im osiguravaju zaradu. Pod pojmom arbitrae se podrazumijevaju trine operacije kojima se ostvaruju kupovine i prodaje s ciljem iskoritenja razlike u teaju jednog istog v.p. kojim se u isto vrijeme trguje na dva ili vie trita kapitala. APT model objanjava da do ravnotee na tritu v.p. dolazi zbog toga to pojedinci investirajui u v.p. arbitriraju izmeu mnotva faktora nastojei maksimizirati svoju stopu prinosa.77. Derivirani vrijednosni papiriIzvedenice ili derivati, su financijski instrumenti koji su izvedeni iz osnovnih vrsta financijskih instrumenata. Oni omoguuju financijskim institucijama sudjelovanje u transakcijama koje smanjuju ili eliminiraju rizik hediranjem (zatita od rizika). Financijski derivati osiguravaju efikasan nain kontrole i smanjivanja veih rizika.derivativna trita imaju najmanje tri prednosti u odnosu na spot trita za istu financijski imovinu, a to su: nii trokovi transakcija, bre obavljene transakcije i to da derivatno trite moe biti likvidnije nego spot trite. Financijski derivativi se svrstavaju u tri skupine:

terminske ugovore (forwards i futures i opcije)-Forward je ugovor kojim se dogovara prodaja ili kupovina nekog trinog materijala, pri emu se obveze iz ugovora realiziraju na neki budui, ugovorom definirani datum. Ovi ugovori nisu standardizirani i ne mogu biti predmet burzovne trgovine. Kupac se forward-om osigurava od eventualnog rasta cijene trinog materijala, a prodava od pada cijene.-Futures (ronica) je ugovor kojim se dvije strane slau da naprave meusobnu transakciju iji je predmet financijska imovina po unaprijed odreenoj cijeni na odreeni dan u budunosti. Imamo robni i financijski futures. Futures je za razliku od forwardsa standardiziran i moe biti predmetom trgovine na sekundarnom tritu. Imamo tri skupine financijskih ronica, a to su ronice na: kamate, strane valute i indekse dionica.-Opcije su financijski derivati; ugovori koji daju pravo, ali ne i obvezu za kupnju ili prodaju financijske imovine po utvrenoj cijeni. Kada opcija daje vlasniku pravo kupnje financijske imovine po utvrenoj cijeni na neki budui termin, ona se zove call opcija(opcija poziva). Vlasnik call opcije nema obvezu da je izvri. Ako opcija daje vlasniku pravo prodaje financijske imovine, onda se opcija zove put opcija(opcija ponude). Cijena po kojoj je dogovorena kupnja ili prodaja zove se izvrna cijena ili cijena poravnanja. Opcije su predmet transakcija na burzovnim i izvanburzovnim tritima. Prednosti opcija su: sigurnost, transparentnost, likvidnost, centralizirani kliring i standardizirani ugovori. Postoje razliite strategije trgovanja opcijama, a to su: rast cijena(bull strategija), pad cijena(bear strategija), strategije na neutralnom tritu i strategije na nestabilnom tritu. zamjene (swap)Swaps ili zamjene spadaju u financijske derivate. Predstavljaju transakciju izmeu 2 privatna drutva o zamjeni novanih tokova u budunosti prema unaprijed utvrenim uvjetima(iznosima i cijenama) , a s ciljem smanjivanja izloenosti riziku ostale izvedeniceU njih spadaju konvertibilije i Warranti1) Konvertibilije su vrijednosni papiri koji vlasnicima pruaju mogunosti zamjene za druge vrijednosne papire istog emitenta po unaprijed odreenim uvjetima2) Warranti su prava pridruena obveznicama i preferencijalnim dionicama na kupnju obinih dionica emitenta. Warranti su odvojivi od v.p. kojima su pridrueni emisijom, to daje mogunost da se njima trguje na tritima kao zasebnim v.p.cijena po kojoj se mogu kupiti obine dionice temeljem warranta zove se izvrna cijena, a vrijeme do kojeg se moe iskoristiti opcija u warrantu je datum isticanja. Iskoritenjem prava iz warranta emitent dolazi do novanih sredstava, zbog ega emisija warranta predstavlja svojevrsno odgoeno financiranje poslovanja drutva.

78. Agencije za bankarstvo BiHAgencije za bankarstvo u BiH su osnovane 1996. na razini entiteta, kao samostalne, neovisne i neprofitne institucije za nadzor i licenciranje banaka. Osnovne zadae Agencije su:-izdavanje dozvola za osnivanje i rad banaka i mikrokreditnih organizacija-izdavanje dozvola za promjene organizacijske strukture banaka i MKO-davanje suglasnosti za imenovanje rukovodnog osoblja banaka-izdavanje dozvola za obavljanje unutarnjeg platnog prometa-prikupljanje, obrada i evidencija podataka-postupak privremene uprave-donoenje podzakonskih akata79. Agencije za osiguranje depozitaAgencija za osiguranje depozita osnovana je zakonom o osiguranju depozita u bankama BiH 2002. Godine. Zakonom je osnovana kao samostalna, neprofitna pravna osoba s punim ovlatenjima. Agencija je lanica dvije meunarodne asocijacije: Meunarodne asocijacije osiguravatelja depozita i Europskog foruma osiguravatelja.80. Institucije trita kapitala u BiHInstitucije trita kapitala u BiH su:-komisija za VP-registar VP-burze-investicijski fondovi-profesionalni posrednici81. Komisija za vrijednosne papire u F BIHTo je samostalna specijalizirana institucija koja osigurava primjenu i nadzire provedbu zakona i drugih propisa kojima se regulira promet v.p. Zadaa Komisije je podrati uspostavljanje i razvoj trita kapitala, regulirati, nadzirati i poticati efikasno i transparentno trite i osigurati zatitu investitora.

82. Registar vrijednosnih papira u F BIHRegistar obavlja poslove registracije, uvanja i odravanja podataka o v.p. i poslove prijenosa, u skladu sa zakonom kojim se ureuje emisija i promet v.p. Temeljni poslovi Registra su:-registriranje i uvanje v.p. i uvanje podataka o v.p. i svim transakcijama u pogledu prijenosa vlasnitva-upis i brisanje prava treih osoba na v.p., kao i upis i brisanje zabrane prava raspolaganja na osnovu ugovora-otvaranje i voenje rauna v.p., voenje liste dioniara, izdavanje izvjea-obraun, poravnanje i prijenos v.p. na osnovu poslova s v.p.-prijenos v.p. na osnovu pravnih poslova-deponiranje v.p.-druge poslove sukladno zakonu i opim aktima Komisije.Registar je osnovan kao d.d. s osnovnim kapitalom od 100 000 KM koji je u cijelosti uplatila Federacija BiH. osnovni kapital Registra je podijeljen na 1000 dionica nominalne vrijednosti 100 KM.83. BurzeInstitucionalnu strukturu trita kapitala u BiH ine dvije burze, Sarajevska burza ( SASE) i Banjaluka burza ( BLSE).84. Segmenti SASEBurza v.p. u BiH se sastoji iz dva segmenta: slubenog trita kapitala(burzovna kotacija) i slobodnog trita. SASE je osnovana 2001. godine od strane osam brokerskih kua. Temeljni kapital je 425 000,00 KM. Segmenti trgovanja na SASE su: slubena (zvanina) kotacija, kotacija fondova i slobodno trite. >>Slubena kotacija trguje s blue chips. Uvjeti kotacije: veliina kapitala 4 000 000 KM, veliina serije dionica min 2 000 000 KM, najmanje 25% serije dionica u javnoj emisiji, serija dionica mora imati najmanje 150 vlasnika, o uvrtenju na kotaciju odluuje Odbor za prijem v.p. u kotaciju, nakon to je emitent na kotaciji on redovito mora obavjetavati burzu i javnost o svemu to utjee na njegovo poslovanje, obvezan je brzi dostavljati polugodinje i godinje financijske izvjetaje. Kotacija fondova je segment slubene kotacije koji je rezerviran za investicijske fondove (za sada samo PIF-ove). Uvrtenje dionica IF-ova i PIF-ova se vri slino kao i kod redovnih emitenata, samo to je ovdje ono propisano Zakonom i Propisima KVP. Slobodno trite je segment na kojemu su uvjeti prijema najblai. Da bi se poelo trgovati dovoljno je da brokerska kua ili emitent sam postavi zahtjev za uvrtenje. Ukoliko to uini mora burzi dostavljati financijske izvjetaje o poslovanju.Trgovanje na SASE se obavlja na dva naina:-aukcijski i MFTS-kontinuirani.85. Uvjeti kotiranja na SASEburzovna kotacija je segment trita na kojemu se trguje dionicama emitenata koji ispunjavaju strogo propisane uvjete u pogledu financijskog stanja drutva i obveze izvjeivanja Burze i javnosti o svim dogaajima koji mogu utjecati na kretanje teajeva. Opi uvjeti za kotaciju v.p., definirani zakonom o v.p. su-da se njima moe organizirano trgovati-da su u cjelini uplaeni-da su neogranieno prenosivi-da ispunjavaju posebne kriterije za uvrtenje u kotaciju86. Prospekt vrijednosnih papiraPlasman putem javne prodaje je u razvijenim trinim ekonomijama najei oblik plasmana emisije koji se provodi uz Prospekt. Zato se naziva emisija s prospektom. Prospekt se podnosi na odobrenje regulatoru, komisiji za VP. Emitent ima obvezu u Prospektu navesti sve informacije o v.p. koji eli izdati, podatke o emitentu-njegov pravni status, vlasniku strukturu, djelatnost, konkurentnu poziciju, financijske pokazatelje poslovanja, ogranienja kupovine i drugo. Emitent je u prospektu obvezan navesti i informacije o potencijalnim rizicima investiranja u njegove v.p.Prospekt o emisiji dunikih v.p. obvezno sadri i podatke o obraunu kamate, isplati kamate, posljedicama u sluaju kanjenja s isplatom glavnice i kamata, te moguem prijevremenom otkupu v.p. prospekt mora biti dostupan investitorima u sjeditu emitenta i na svim mjestima na kojima se obavlja upis v.p.87. Financijske institucije u BiH1. Bankovni sektor: centralna banka agencije za bankarstvo agencije za osiguranje depozita komercijalne banke razvojna banka2. Mikrokreditni sektor3. Leasing kompanije4. Trite kapitala u BiH : institucije trita kapitala komisija za vrijednosne papire u F BiH registar vrijednosnih papira u F BiH burze investicijski fondovi profesionalni posrednici instrumenti na tritu kapitala