Fitoterapija

90 M E D I X • L I S T O P A D 2 0 0 3 . • G O D . I X • B R O J 5 0

Æ ene su stoljeÊima upotrebljavale odreene biljne vrste zasmanjenje æenskih tegoba. Poznato je da æene na istokuimaju manje i drugaËije tegobe, tj. ËeπÊe glavobolje i bolove

u kriæima, dok æene na zapadu uglavnom “pate” od noÊnog zno-jenja i navala vruÊine. Istovremeno je i broj karcinoma dojke i uterusaznaËajno manji na istoku. Zanimljivo, kada se æene s Istoka preselena Zapad postaju sklone istim tegobama kao i æene na Zapadu. Jedanod razloga za ove razlike svakako je drugaËija prehrana. Na Istokuse joπ uvijek jede mnogo povrÊa te soja i sojini proizvodi, dok se naZapadu najviπe konzumiraju proizvodi od æitarica i meso uz pre-malen unos povrÊa. Osim razliËitog unosa biljnih vlakana i vitami-na, te minerala, bitna je razlika u unosu i drugih biljnih tvari, kojese zajedniËkim imenom nazivaju fitoestrogeni.

Istraæivanja u Velikoj Britaniji joπ su prije dvadesetak godinapokazala da Britanci konzumiraju manje od 1 mg fitoestrogenadnevno (1981. i 1987.). Noviji podaci su gotovo identiËni. U okviruVenus programa u protekle dvije godine grupa nutricionista uspjelaje procijeniti unos izoflavona u pet europskih dræava (Irska, Finska,Nizozemska, Britanija i Italija); praÊen je unos viπe od 300 europ-skih biljnih vrsta, ali rezultati su i dalje porazni ∑ unos fitoestro-gena je i dalje manji od 1 mg dnevno.

ProsjeËan unos fitoestrogena u Japanu je oko 30 puta veÊi. Premanekim podacima, unos je i daleko veÊi ∑ Ëak oko 50-100 mg dnevno.

Smatra se da upravo tako velika razlika u unosu izoflavona imaza posljedicu i razliËit utjecaj na zdravlje æena, ali i muπkaraca.

No, pravi interes za fitoestrogene poËinje zapravo posljednjihgodina, kada je postalo jasno da hormonsko nadomjesno lijeËenjeuz oËekivana pozitivna djelovanja pokazuje i svoju manje sjajnustranu. Tako se 1985. na stranicama Medlinea moglo pronaÊi samo16 radova o fitoestrogenima godiπnje, dok se posljednjih godinaobjavljuje oko 600 radova godiπnje. Godine 1954. Bradbury i Whiteidentificirali su 53 biljne vrste koje posjeduju estrogensku aktivnost,a Farnsworth i sur. su 1975. tom popisu dodali joπ 300 biljnih vrsta.

Danas se zna da postoji oko 900 prirodnih aglikonskih izoflavo-noida, koji se dijele na devet osnovnih vrsta.

Struktura i metabolizam fitoestrogenaFitoestrogeni su zajedniËki pojam za nekoliko grupa biljnih tvarikojima je zajedniËka karakteristika da njihovi aktivni metabolitiimaju kemijske sliËnosti sa æenskim spolnim hormonima estro-genima. Fitoestrogeni se mogu naÊi u mahunarkama, sjemenu,korijenu, bobicama i cvjetovima biljaka. Njihova uloga u biljnomsvijetu je da πtite biljke od razliËitih mikroorganizama, gljivica itd.

Fitoestrogeni se dijele u dvije osnovne podgrupe, izoflavonoide ilignane, dok se izoflavonoidi dijele na izoflavone i kumestane (SLIKA 1).

Najbolji izvor izoflavona su mahunarke, a naroËito soja. OdliËanizvor izoflavona je sojino zrno, sojin protein, braπno, sojine pahuljice,dok ih u sojinom ulju i sojinom umaku gotovo i nema.

Najpoznatiji izoflavoni su genistein i daidzein. Genistein je prviput izoliran 1899., a 1928. je kemijski sintetiziran. Genistein,genistin i daidzin su izolirani iz soje 1931. godine.

Drugi znaËajan izvor fitoestrogena su lignani, tvari koje se nalazeuglavnom u sjemenju i Ëesto su vezane uz biljna vlakna. Najboljiizvor lignana su lan i laneno braπno, dok ih u lanenom ulju imavrlo malo. Pπenica i druge æitarice gotovo i ne sadræe izoflavone.

Izoflavonoidi Ëine razliËitu grupu u okviru flavonoida i imajukarakteristiËnu kemijsku strukturu od dva benzenska prstena nakoja mogu biti vezane dvije ili viπe hidroksilnih grupa. Oni su deri-vati flavona, heterocikliËke tvari s razliËitim supstituentima i stanji-ma oksidacije. UkljuËuju flavonole, flavanone, flavane i katehine.Aktivnost tih tvari ovisi o njihovoj kemijskoj strukturi. Izoflavonoidiimaju karakteristiËnu kemijsku strukturu (SLIKA 2).

Izoflavoni se u prirodi nalaze u obliku glikozida (daidzin, ge-nistin, glicitin), a u fermentiranoj hrani nalaze se u obliku aglikona(daidzein, genistein i glicitein). Glikozidni konjugati se transfor-miraju u aglikone ili “slobodne izoflavone” u tijeku hidrolize uprobavnom traktu enzimom B glukozidazom iz bakterija u probav-nom traktu. Kod odraslih osoba intestinalne bakterije enzimatskihidroliziraju glikozide u aktivne aglikone, dok se aglikoni odmahapsorbiraju iz æeluca i tankog crijeva. Postoje i istraæivanja kojatvrde da su aglikoni bioraspoloæiviji od glikozida jer ne ovise o cri-jevnoj flori. Kod odraslih osoba slijedi daljnja transformacija uzpomoÊ bakterija u specifiËne metabolite ekvol, O-desmetilangolen,dihidrogenistein i p-etilfenol (SLIKA 3). Nakon apsorpcije izoflavonise prenose u jetru preko vene porte dalje u organizam. Ipak dioizoflavona moæe i direktno prijeÊi u perifernu cirkulaciju.

Najvaæniji sojini izoflavoni su daidzein i genistein.Posebnu su pozornost izazvali Kuiper i sur. kada su istraæiva-

njima 1996. i 1998. ustvrdili da genistein pokazuje razliËit afinitet

FitoestrogeniVerica GaπpareviÊ-Ivanek, mr. ph.Agram 89 d.o.o., Zagreb

Fitoestrogeni su zajedniËki pojam za nekoliko skupina biljnih tvari kojima je zajedniËka karakteristika πto njihoviaktivni metaboliti imaju kemijske sliËnosti sa æenskim spolnim hormonima estrogenima. Danas se intenzivnoprouËavaju moguÊnosti fitoestrogena za bioloπko hormonsko nadomjesno lijeËenje (BHNL), kao Ëinilac oËuvanjazdravlja i muπkaraca, te opÊenito njihov doprinos zdravlju. Iako se danas veÊ mnogo zna o fitoestrogenima biti Êepotrebno joπ mnogo istraæivanja da se svi stavovi pomire i donesu Ëvrsti zakljuËci o primjeni ovih prirodnih spojeva

Slika 1. Klasifikacija glavnih vrsta prehrambenih fitoestrogena

Kumestani Izoflavoni

Drugi Lignani

Prehrambenifitoestrogeni

Izoflavonoidi

Fitoterapija

91M E D I X • S P E C I J A L I Z I R A N I M E D I C I N S K I D V O M J E S E » N I K • W W W . M E D I X . C O M . H R

prema estrogenskim receptorima. Prema Kuiperu i suradnicima(Endocrinology 139, 1998.) genistein pokazuje snaæniji afinitet premabeta-estrogenskim receptorima nego prema alfa (87 prema 4), alisamo u niæim koncentracijama (manje od 100 do 200 nmol/L).Daidzein pokazuje Ëetrdeset puta slabiju aktivnost. Ovi rezultati subili potvreni u joπ nekoliko laboratorija, Ëime se genistein poËeopromatrati kao “prirodni SERM”. No, Barkhem i sur. objavili suupravo suprotne rezultate radeÊi drugim metodama, pa Êe trebatijoπ vremena da se u potpunosti razjasni afinitet genisteina premaestrogenskim receptorima.

Kumestani su sliËni izoflavonima, a najËeπÊe ih se moæe naÊi ualfalfi, crvenoj djetelini i izdancima grahorica. Djelatna komponentaje kumestrol i 4-metoksikumestrol (kumestan). Kumestrol i genis-tein najdjelotvorniji su fitoestrogeni kada se in vitro usporeuje nji-hovo djelovanje sa 17 β-estradiolom.

Lignani se nalaze u hrani bogatoj vlaknima kao πto su sjemenjei æitarice, a najkoncentriraniji su u sjemenju lana. Pod utjecajembakterija u probavnom traktu, i lignani prelaze u bioaktivne meta-bolite koji, Ëini se, imaju sliËno djelovanje kao i izoflavoni. Lignanisu fenolne komponente. Najpoznatiji lignani lanenog sjemena susekoizolaricirezinol (SECO) i matairezinol (MAT), koji uz crijevnebakterije prelaze u bioaktivne lignane enterodiol i enterolakton,koji zapravo πtite od karcinoma. Ostali djelotvorni lignani su pi-norezinol, sezamin i sezamolinol iz sezamapodofilotoksina, gomizinA (iz biljke Shizandra), itd.

Istraæivanja su pokazala da æene s karcinomom dojke imajuniske vrijednosti ovih metabolita. Isto kao i kod izoflavona, i ligna-ni djeluju na odnos goenotoksiËnih prema ukupnim metabolitimaestrogena, tj. smanjuju koliËinu genotoksiËnih metabolita u odnosuna ukupne metabolite estrogena.

Da bi fitoestrogeni iz hrane ili suplemenata postali aktivni uorganizmu, mikroflora debelog crijeva ih mora pretvoriti u aktivnioblik. Dakle, da bi fitoestrogeni uopÊe mogli djelovati, potrebna suzdrava crijeva i dobra mikroflora. To je moæda i jedan od razlogazbog kojih su rezultati raznih studija priliËno neujednaËeni. U prilogtome govore i studije koje su pokazale da Ëesta upotreba antibiotikau mladosti znaËajno poveÊava rizik od raka dojke.

Jesu li fitoestrogeni ujedno i antiestrogeni?Kod ljudi fitoestrogeni iskazuju djelovanje sliËno estrogenu estra-diolu, samo mnogo slabije. O djelovanju fitoestrogena joπ nije reËe-na posljednja rijeË struËnjaka, za neke je ono pomalo zbunjujuÊe∑ Ëak ga nazivaju i fitoestrogenski paradoks.

Naime, genisteinu i drugim fitoestrogenima Ëesto se pripisuje iantiestrogeno djelovanje. Ovaj stav ima svoju logiku jer genistein se,

iako ima slabije djelovanje od estrogena, moæe natjecati za mjestona receptorima i time smanjiti vezivanje i djelovanje samog estro-gena.

Kada u organizmu nema dovoljno estrogena, tada aktivni meta-boliti fitoestrogena zaposjedaju receptore za estrogen i pokazujudjelovanje sliËno estradiolu, ali znatno slabije. Tako djeluju u vri-jeme nakon menopauze kada se smanjuje vrijednost estrogena.U vrijeme perimenopauze, kada vrijednosti estrogena “polude” ilisu kod nekih osoba naprosto genetski visoke, ili su visoke zbognekog drugog razloga, aktivni metaboliti fitoestrogena zauzimajumjesta na receptorima i smanjuju koliËinu estrogena koja se moæevezati na receptore. Ako takva osoba konzumira i hranu koja pogo-duje istovremenoj razgradnji estrogena i njegovoj eliminaciji izorganizma (kupus, kelj, brokula, prokulice, itd.), moæe doÊi doznaËajnog sniæenja opasnosti od πtetnog djelovanja estrogena.

Djelovanje fitoestrogena

Djelovanje fitoestrogena na teπkoÊe u menopauzi. VeÊ je spo-menuto da æene u Japanu i æene na Zapadu drugaËije proæivljavajumenopauzu. Unos 25 grama soje smanjuje jakost menopauzalnihtegoba, dok veÊi unos sojinog proteina (50-60 grama dnevno)smanjuje uËestalost simptoma na 40%. Murkies i sur. su 1995.dokazali da prehrana s 45 grama sojinog braπna dnevno smanju-je navale vruÊine za 40%.

Djelovanje fitoestrogena na kosti (osteoporoza). Poznata je ismanjena uËestalost osteoporoze i lomova vrata bedrene kosti ujugoistoËnoj Aziji, gdje je poveÊano konzumiranje hrane od soje.Ako soja ima proestrogensko djelovanje, tada je logiËno da ima izaπtitno djelovanje na kost.

Danas se djelovanje fitoestrogena dokazuje znanstvenim studi-jama. Mnogo je studija koje pokazuju in vitro djelovanje fitoestro-gena na stanice kosti, a sve viπe je i onih istraæivanja koja todjelovanje potvruju i uæivo. Navedimo samo neke od najnovijih,npr. dvije kros-sekcijske studije (Somekawa i sur. 2001, Horiuchii sur. 2000.) koje pokazuju da æene s najveÊim unosom fitoestrogenaimaju najveÊu gustoÊu kostiju, te istraæivanje Horiuchi i sur. (2000.),koje pokazuje najniæu resorpciju kosti kod najveÊeg unosa fitoe-strogena. Godine 2001. zavrπeno je trogodiπnje longitudinalno pro-matranje premenopauzalnih æena, koje je pokazalo da æene snajveÊim unosom fitoestrogena imaju najbolje oËuvanu gustoÊukostiju. Jedna studija u trajanju od πest mjeseci kod postmeno-pauzalnih æena pokazala je porast mineralizacije kosti i gustoÊelumbalne kraljeænice uz unos 60-100 mg fitoestrogena dnevno(Potter i sur.1998; Alekel i sur. 2000; Clifton-Bligh).

Djelovanje fitoestrogena na srËane bolesti. Poznato je da ne-dostatak estrogena nakon menopauze pogoduje i razvoju srËanih

Slika 2. Prikaz strukture tri glavna izoflavonska aglikona (daidzein, genistein i glicitein)i 4-metil eter derivata daidzein i genistein, formononetin i biohanin A.

HO

R O OH

O

HO

OH

O

HO

OH

Estrogen 17 beta estradiol

Izoflavonski aglikon

Biotransformacija

Izoflavonski metabolit ekvol

Slika 3. Kemijske strukturalne sliËnosti izmeu metabolita izoflavona, ekvola i estrogena17 β-estradiola.

HO

R1

R2 O R3

O1

2

45

7 A C

B

R1 R2 R3Daidzein H H OHGenistein H OH OH Glicitein OCH3 H OHFormononetin H H OCH3Biohanin A H OH OCH3

Fitoterapija

92 M E D I X • L I S T O P A D 2 0 0 3 . • G O D . I X • B R O J 5 0

bolesti. Epidemioloπki podaci govore da æene koje konzumirajudostatne koliËine fitoestrogena imaju manje kardioloπkih oboljenja.PretkliniËke i kliniËke studije su pokazale da izoflavoni snizuju vri-jednosti ukupnog i “loπeg” LDL kolesterola u krvi i istovremenosmanjuju oksidaciju “loπeg” kolesterola.

Nagata i sur. (1998.) istraæili su ovisnost izmeu unosa soje i vri-jednosti ukupnog kolesterola kod 3596 æena i 1242 muπkarca. ©tosu vrijednosti unosa sojine hrane bile viπe, to su vrijednosti koles-terola bile niæe. Somekawa i sur. nisu potvrdili ovisnost unosaizoflavona (54,3 mg dnevno) i riziËnih faktora za razvoj kardio-vaskularnih bolesti, ali su potvrdili njihovo djelovanje na kost.De Kleijn (2001.) i sur. studirali su 939 postmenopauzalnih æenau SAD i pronaπli inverznu vezu izmeu potroπnje izoflavona i lig-nana i plazma vrijednosti triglicerida.

Antikancerogeno djelovanje fitoestrogena. Epidemioloπkipodaci govore o manjoj uËestalosti karcinoma dojke i uterusa kodæena i karcinoma prostate kod muπkaraca koji unose dovoljno fito-estrogena.

Fitoestrogeni pokazuju odreeno djelovanje protiv novotvorinadojke i uterusa vjerojatno zato πto niveliraju vrijednosti estrogenau organizmu, a istraæuje se i njihovo djelovanje na πirenje krvnihæila i nastanak novih stanica. U tijeku 90-ih publicirano je sedamepidemioloπkih studija o soji i karcinomu dojke. Godine 2001.publicirane su joπ dvije kontrolirane studije (Horn-Ross), kojimanisu pronaene razlike u unosu fitoestrogena kod oboljelih i kodkomparativne grupe, ali studije karakterizira vrlo nizak unos fito-estrogena (svega 1,65 mg/d). Dai i sur. radili su studiju na velikombroju ispitanica (oko 3000) uz veÊe doze konzumacije fitoestroge-na, i iako veza doze i bolesti nije bila pozitivna, negativna korelacijaje bila znaËajna. No ta je studija pokazala i znaËajnu negativnuvezu izmeu unosa soje tijekom adolescencije i razvoja karcinomadojke kasnije u æivotu. Joπ uvijek nije podrobno istraæeno ima lizaπtitno djelovanje i na æene nakon menopauze.

Djelovanje fitoestrogena na rizik za karcinom endometrija takoernije adekvatno ispitan.

Najnovija istraæivanja pokazuju da bi mogao postojati joπ jedanmehanizam djelovanja fitoestrogena. Postoje naznake da bi pove-Êani unos fitoestrogena mogao smanjivati sintezu estrogena, kao imijenjati omjer inaktivnih i genotoksiËnih metabolita estrogena tesniæavati omjer genotoksiËnih prema ukupnim metabolitima estro-gena. Istraæivanje je raeno kod æena u premenopauzi.

Meutim, pozitivno djelovanje izoflavona nije ograniËeno samona estrogensko djelovanje. Postoje i istraæivanja koja govore daizoflavoni poveÊavaju apoptozu (samoubojstvo) stanica, inhibirajuangiogenezu (nastanak novih krvnih æila potrebnih za rast karci-noma), smanjuju nastanak slobodnih radikala kisika, smanjujunastanak trombina i aktivaciju ploËastih stanica, poveÊavaju aktiv-nost receptora lipoproteina niske gustoÊe, smanjuju enzime koji su-djeluju u pretvorbi testosterona u kancerogeni dihidrotestosteron.

Fitoestrogeni i muπko zdravlje. Publicirano je osam epidemi-oloπkih studija o utjecaju unosa soje na rizik razvoja karcinomaprostate u kojima nije utvrena znaËajna povezanost.

Drugih πest studija provedenih u Americi i Kanadi indiciraju datakva povezanost postoji, iako je unos izoflavonoida bio nizak. »inise da bi zaπtitno djelovanje mogle imati i ostale mahunarke (grah,leÊa i graπak).

Fitoestrogeni kao dodaci prehraniS obzirom da sve viπe raste ponuda hrane od soje i fitoestrogena kaododatka prehrani, potrebno je i o njima poneπto znati. Treba prefe-rirati proizvode koji navode sastav fitoestrogena jer nisu svi fito-estrogeni jednake iskoristivosti, bioraspoloæivosti i djelotvornosti.

Poæeljno je odabrati one koji su standardizirani, tj. koji imajudeklariranu toËnu koliËinu pojedinaËnog fitoestrogena. Time seosigurava da Êe odabrani fitoestrogen zaista i djelovati.

I naravno, potrebno je odabrati pouzdanog proizvoaËa. Jedna

Sadræaj fitoestrogena u hrani

Hrana ProsjeËna kol. u mcg/gZrno soje 1136Sojine pahuljice 501-566Sojin sir (tofu) 417-494Sojino braπno 1338Tempeh 430Sojin sos 23Institut za prehrambene znanosti itehnologiju, Information Statement, 2001.

Sadræaj lignana u hrani

Hrana ProsjeËna kol. u mcg/gLaneno sjeme 675-808Laneno braπno 527Zobene pahuljice 7Pπenica 5LeÊa 8©paroge 3Mrkva 4Institut za prehrambene znanosti itehnologiju, Information Statement, 2001.

Izoflavoni u hrani

Hrana Porcija IzoflavoniTofu, tempeh 100 gr 62-112 mgMiso 120 gr 40 mgSojino mlijeko 250 gr 40 mgTeksturirani sojin protein 100 gr 128 mgPræeno sojino zrno 100 gr 162 mgZelena soja 100 gr 135 mgIzvor: Knight DC, Eden JA. A review of the clinical effects of phytoestrogen.Obstret Gynecolo 1996; 87:897-904.

Rezultati konsenzus konferencije(Anderson J, Adlercreutz H, Barnes S, Kurzer MR, Murphy P, SetchellK, Weaver, and Hasler CM. Univ. of No. California, Helsinki, Ala.-Birmingham, Michigan, St. Minnesota, Iowa St., Cincinati, Purdueand Illionis, Experimental Biology 2000, San Diego, CA, 2000).

Vrijednosti odgovarajuÊeg obogaÊivanja hrane izoflavonima(preporuËene doze)Nekoliko vodeÊih istraæivaËa izoflavona sastalo se nedavno kako biustanovili odgovarajuÊe vrijednosti obogaÊivanja hrane izoflavo-nima. Konsenzus je postignut nakon pregleda studija s podruËjamenopauze, osteoporoze, kardiovaskularnih bolesti i raka.

PreporuËene su sljedeÊe vrijednosti:• za olakπanje simptoma menopauze ∑ 60 mg izoflavonskih

(genistein, daidzein, glicitein), πto odgovara 100 mg glikozida(genistin, daidzin, glicitin), ali nije specifiËno preporuËena upotrebasojinog proteina uz izoflavone

• za poboljπanje gustoÊe kostiju ∑ upotreba 60-100 mg izoflavon-skih aglikona dnevno (100-160 mg glikozida (genistin, daidzin,glicitin i njihovih malonil i acetil derivata), bez preporuke uzima-nja sojinog proteina

• za smanjenje serumskog LDL kolesterola potrebno je 37-62 mgizoflavonskih aglikona, πto odgovara 60-100 mg glikozida (genistin,daidzin, glicitin i njihovih malonil i acetil derivata), ovisno o poËet-nom statusu kolesterola (normo ili hiperkolesterolemija), ali uzunos cca 25 grama sojinog proteina

• za potencijalno smanjenje rizika karcinoma dojke, debelog cri-jeva i prostate sugerira se unos 50-110 mg aglikona, πto odgovaracca 90-150 mg glikozida (genistin, daidzin, glicitin i njihovih ma-lonil i acetil derivata), bez sukladnog unosa sojinog proteina

• za poboljπanje zdravlja preporuËene vrijednosti aglikona su60-100 mg dnevno, πto odgovara 100-160 mg glikozida (genistin,daidzin, glicitin i njihovih malonil i acetil derivata).

ZajedniËka preporuka unosa izoflavona u obliku aglikona je 60 mgdnevno (odgovara 100 mg glikozida), kao razumna i odgovorna vri-jednost obogaÊivanja. Za konaËni zakljuËak je li potrebno uzizoflavone konzumirati i sojin protein, potrebne su dodatne studije.

Tema broja

94 M E D I X • L I S T O P A D 2 0 0 3 . • G O D . I X • B R O J 5 0

analiza fitoestrogena na ameriËkom træiπtu pokazala je da vrlo Ëestosadræaj fitoestrogena znaËajno odudara od deklariranog sadræaja.

Dakle, ukoliko osoba ne osjeÊa poboljπanje nakon uzimanjanekog pripravka s fitoestrogenima, ne treba odmah posumnjati dafitoestrogeni ne djeluju, veÊ treba razmisliti o adekvatnosti doze, aako i to ne pomaæe ∑ treba promijeniti proizvoaËa.

Soja u prehrani djece. Zamjenske formule za mlijeko na bazi sojezadnjih su mjeseci pod poveÊalom znanstvenika. Naime, one sadræevisoke koliËine fitoestrogena, pa dojenËad hranjena samo ovimformulama dobiva visoke vrijednosti fitoestrogena. Zbog strahada bi ove doze fitoestrogena mogle πtetno djelovati na timus i πtit-nu ælijezdu, struËnjaci preporuËuju da se formule na bazi soje dajuiskljuËivo samo djeci koja su alergiËna na kravlje mlijeko i ne mogukonzumirati nikakav drugi oblik mlijeka.

Koliko soje svaki dan? Soja ili hrana na bazi soje nije uvrijeæe-na u naπim krajevima. Meutim, da bi se poveÊao unos fitoestro-gena u prehrani, svaki dan bi se trebalo pojesti barem jedno odnavedenih jela:

• 2-4 kriπke sojinog ili kruha s lanenim sjemenkama• 1-2 πalice sojinog mlijeka• 150 grama tofua• 30-40 grama lanenog sjemena• 1 πalicu sojinog zrna ili barem drugih mahunarki

Kako neprimjetno ukljuËiti soju u postojeÊe obroke?• zamijeniti jedan mesni obrok sojinim odrescima ili

kuhanim suπenim mahunarkama• mljeveno meso zamijeniti sojinim pahuljicama

djelomiËno ili potpuno• dodati laneno sjeme u jutarnje æitarice• u jutarnje æitarice dodati sojino mlijeko• u kravlje mlijeko umijeπati sojino mlijeko ili potpuno

zamijeniti kravlje mlijeko sojinim mlijekom• suπenim tofuom zamijeniti tvrde sireve• koristiti præenu soju za “grickalice”.

Fitoestrogeni u razliËitim æivotnim dobima

Najranija dob ∑ djeËja hrana na bazi soje. Poznato je da FE uvrlo maloj koliËini prelaze u mlijeko, pa za djecu majki koje konzu-miraju mnogo FE nema opasnosti od prevelikog unosa. Ipak, umnogim formulama na bazi soje FE se nalaze u daleko veÊim koliËi-nama. Iako su neka istraæivanja pokazala da prevelik unos FE udojenaËkoj dobi moæe izazvati poremeÊaj πtitnjaËe i sl., epide-mioloπke studije u IstoËnim zemljama, gdje se veÊina dojenËadiveÊ tridesetak godina hrani sojinim formulama, pokazuju da nemanikakvih pokazatelja opasnosti po zdravlje.

Dob puberteta i adolescencije.Istraæivanja pokazuju da je za zaπti-tu od karcinoma dojke (pa i drugih) vrlo vaæna dob kada je osobapoËela dobivati viπe doze FE. Zato bi prehrani djece u pubertetu tre-balo dodavati sojine proizvode. Isto tako bi trebalo osigurati zdravucrijevnu floru, jer ona omoguÊuje pretvorbu FE u aktivne oblike.

Generativno doba æene. FE pokazuju svoje zaπtitno djelovanjeu svim æivotnim dobima. Svakako je za preporuËiti poveÊani unossojinih proizvoda koji Êe “dræati pod kontrolom” estrogene. Istra-æivanja nisu toËno precizirala koja je to koliËina, ali Ëini se razumnakoliËina od 30-ak grama fitoestrogena dnevno.

Osobe koje imaju skraÊene cikluse (21-28 dana), πto poveÊavarizik za razvoj karcinoma dojke, trebale bi uzimati dodatne FE isame (ili u suradnji s ginekologom) pokuπati ustanoviti koja dozaim odgovara i uspostavlja ciklus na 28 dana.

Æene s prevelikom dozom estrogena u krvi trebale bi upotrebomFE smanjiti vrijednosti estrogena i krvi (Ëak 20-30%) i time sma-njiti eventualni rizik za razvoj karcinoma.

TrudnoÊa. U trudnoÊi je dopuπteno uzimati hranu koja sadræifitoestrogene, ali nema potrebe da trudnice uzimaju ekstrahiranedodatke FE u boËicama.

Fitoestrogeni u premenopauzi. Osim πto adekvatan unos FEsmanjuje koncentraciju estrogena u krvi i produljuje menstrualniciklus, FE djeluju i na ostale hormone, pa moæe doÊi do sniæenjavrijednosti LH (luteinizirajuÊeg hormona) i FSH (folikulostimu-lirajuÊi hormon, Ëije vrijednosti rastu kako se menopauza pri-bliæava).

Dvije su studije pokazale pad LH i FSH kod æena u premeno-pauzi uz uzimanje 45 i 64 mg izoflavona. Djelovanje na sniæenjeprogesterona joπ je upitno, kao i na globulin koji vezuje seksualnehormone.

Fitoestrogeni u menopauzi. Niz istraæivanja potvruje 40-45%smanjenja broja i jaËine “valunga”, smanjenje vaginalne suhoÊe,poboljπanje zrelosti vaginalnih stanica, pa Ëak i smanjenje dlakavostina licu. »ini se da osobe koje imaju jaËe simptome bolje reagirajuna FE.

Usporedba sojinih izoflavona i HNL-a prikazana je na TABLICI 1.Iako sojini proizvodi i fitoestrogeni pokazuju niz pozitivnih djelo-vanja na probleme menopauze, joπ nije usklaen stav o preporuciFE kao hormonskom nadomjesnom lijeËenju. M

Tablica 1. Usporedba sojinih izoflavona i HNL

PoremeÊaj Soja/izoflavoni Tradicionalno HNLKardiovaskularni + + ili nikakvoMenopauzalni simptomi + ili nikakvo +++Osteoporoza + ili nikakvo +++Karcinom dojke + ili nikakvo negativnoKarcinom endometrija nikakvo negativnoMoædane funkcije +(0)- ++ ili nikakvoNuspojave nikakve brojne negativneIzvor: Phytoestrogeni i zdravlje, Gilani i Anderson, AOCS Press, 2002

L I T E R A T U R AAbstracts for Second International Symposium on the role of soy in preventing and

treating chronic desease, September 1996, Belgium.Gilani G, Anderson JB, ur. Phytoestrogens and Health, Champaign, Il: AOCS Press; 2002Ho SC, Woo J, Lam S, Chen Y, Sham A, Lau J. Soy protein consumption and bone mass in

early postmenopause in Chinese women. Osteoporosis Int 2003.Jenkins DJ, Kendall CW, D'Costa MA, Jackson CJ, Vidgen E, Silverman JA, Koumbridis G,

Honey J, Rao AV, Fleshner N, Klotz L. Soy compsuntion and phytoestrogens: effecton serum prostata specific antigen when blood lipids and oxidized low densitylipoprotein are reduced in hyperlipidemic men. J Urol 2003; 169(2):507-11.

Liggins J, Mulligan A, Runswick S, Bingham SA. Daidzein and genistein content of cereals.Eur J Clin Nutr 2002; 56(10):961-6.

Natural alternative to menopausal hormone replacement therapy. Phytoestrogens,Minerva Ginecol 2002; 54(1):53-7.

Nikander E, Kilkkinen A, Metsa-HeikkilaM, Adlercreutz H, Pietiner, Tiitinen A, Ylikorkala O.A randomized placebo-controlles crossover trial with phytoestrogens in treatment ofmenopause in breast cancer patients. Obstet Gynecol 2003; 101(6):1213-20.

Paediatric group position statement on the use of soya protein in infants, J Fam HealthCare 2003; 13(4):93.

Philip HA. Hot flashes ∑ a review of the literature on alternative and complementarytreatment approaches. Altern Med Rev 2003; 8(3):284-302.

Yamamoto S, Sobue T, Kobayashi M, Sasaki S, and Tsugane S. Soy, Isoflavones, andBreast Cancer Risk in Japan. J Natl Cancer Inst 2003; 95:906-13.

Stark A, Madar Z. Phytoestrogens: a review of recent findings., J Pediatr Endocrinol Metab2002; 15(5):561-72.

Tice JA, Ettinger B, Ensrud K, Wallace R, Blackwell, Cummings S. Phytoestrogensupplements for treatment of hot flashes: the Isoflavone Clover Extract (ICE) Study:a randomized controlled trial; JAMA 2003; 290(2):207-14.

Wang LQ. Mammalian phytoestrogens: enterodiol and enterolactone. J Chromatogr BAnalyt Tehnol Biomed Life Sci 2002; 777(1-2):289-309.

Yu-Ming Chen, Ho SC, Lam SH, Ho SS, Woo LF. Soy Isoflavones Have a Favorable Effecton Bone Loss in Chinese Postmenopausal Women with Lower Bone Mass: A Double-Blind, Randomized, Controlled Trial. J Clin Endocrinol Metab 2003; 88:4740-7.