fizicke i hemijske osobine morske vode.ppt
TRANSCRIPT
FIFIZIČKZIČKE IE IHEMIJSKEHEMIJSKE
OSOBINEOSOBINEMORSKEMORSKE
VODEVODE
Temperatura vodeTemperatura vode
• Zavisi od Sunčeve insolacije
(na dubini od 1m,Sunčevo zračenje je nekolikodesetina puta slabije nego na površini)
• Temperature vode se prikazuju na KARTAMA HIDROIZOTERMI:
-Ekvatorijalna oblast u proseku 27–28°C;-Suptropske širine 20 – 23°C;-Umerene širine 6 – 11°C;
-Polarne oblasti - negativne vrednosti.
• Veliki uticaj na temperaturu morske vode imaju morske struje (tople Golfska, Kuro šio, Labradorska; hladne Angoska, Čileanska, Oja šio).
Prosečna temperatura Svetskog okeana je 17,5°C.
Najtopliji je Tihi okean 19,4°C,
zatim Indijski okean 17,3°C,
Atlanski okean 16,5°C i
Severni ledeni 0,75°C.
Najviša temperatura u toku dana je između 14 i 15 h.
ProvidnostProvidnost
● Meri se pomoću belog limenog Sekijevog kotura.
• Dubina na kojoj se kotur izgubi iz vida i na kojoj
●Najveća providnost je u Vedelovom moru – 90 m i u Sargasovom moru – više od 66,5 m.
se ponovo ugleda pri izdizanju saberu se i podele sa dva.
● U Jadranu je 33m.
BojaBoja
● Zavisi od čistoće morske vode.
● Pod dejstvom Sunčeve svetlosti pri nailasku na čestice koje lebde u vodi, najviše se rasturaju plavi
kratkotalasni zraci Sunčevog spektra.
● Postoje izuzeci: Žuto more, Crveno more....
● Boja zavisi od: boje neba, dna, prisustva planktona...
Svetlucanje mora
• Potiče od svetlećih bakterija i ova pojava je tipična za tropska mora i to noću.
● Smatraju još da je u vezi sa poremećajima u zemljinom magnetnom polju.
SalinitetSalinitet
● Salintet je sadržaj soli u gramimau jednom kilogramu morske vode.● Izražava se u promilima.
● Prosečni salinitet Svetskog mora iznosi 35‰.● Najviše ima hlorida, zatim sulfata...
● Što je veće isparavanje, voda je slanija.
● Najveći salinitet je u suptropskim oblastima Atlantika, preko 37‰.
● Najmanji salinitet na ekvatoru 32 – 34‰
● Sredozemno – Jadransko more 37-38‰
● Najveći salinitet u Crvenom moru,zaliv Akaba više od 42 ‰
● Na salinitet utiču i prilivi slatke vode (padavine, pritoke ...).
• Predstavlja se na KARTAMA Predstavlja se na KARTAMA IZOHALINA.IZOHALINA.
● Prvo se pojave ledeni kristali, koji sevremenom pretvore u ledenu kašu.
● Ako im je prečnik veći od 50m onda su to ledena polja.
Led u moruLed u moru
● Ona zatim prelazi u kolačasti led –sante 30-50cm prečnika.
● Spajanjem nastaje ledeni pokrivač i onna otvorenom moru pod uticajem vetraprska i tako nastaju ledene sante.
Lednici
● Na severnoj polulopti su poreklom sa Grenlanda,a na južnoj sa Antarktide.
● Lednici su komadi leda odlomljeni od lednika,koji se spuštaju u more.
Da ponovimo:Da ponovimo:
• Od Od čega zavisi temperatura morske vode? čega zavisi temperatura morske vode? Kako se predstavlja?Kako se predstavlja?
• Čemu služi Sekijev kotur?Čemu služi Sekijev kotur?
• Kako je dobilo naziv Crveno more?Kako je dobilo naziv Crveno more?
• Šta je salinitet? Kako se predstavlja? Od čega Šta je salinitet? Kako se predstavlja? Od čega zavisi?zavisi?