fizika - gov.me

CRNA GORA

ZAVOD ZA ŠKOLSTVO

Predmetni program

FIZIKA VII, VIII i IX razred osnovne škole

Podgorica 2013.

Zavod za školstvo Fizika

2

Predmetni program FIZIKA VII, VIII i IX razred osnovne škole Izdavač: Zavod za školstvo Urednik: Pavle Goranović Lektura: dr Adnan Čirgić i Jelena Šušanj Tehnička priprema: Dizajn korica: Štampa: Tiraž: Podgorica, 2013.

Nacionalni savjet za obrazovanje je na 23. śednici održanoj 9. jula 2013. godine donio izmjene predmetnoga programa FIZIKA za VII, VIII i IX razred osnovne škole.


3

SADRŽAJ: 1. NAZIV PREDMETNOGA PROGRAMA ......................................................................................................... 4

2. ODREĐENJE PREDMETNOGA PROGRAMA .............................................................................................. 4

3. OPŠTI CILJEVI PREDMETA ....................................................................................................................... 5

4. SADRŽAJI PO RAZREDIMA I OPERATIVNI CILJEVI .................................................................................. 6

VII RAZRED ....................................................................................................................................................... 6 VIII RAZRED .................................................................................................................................................... 11 IX RAZRED ...................................................................................................................................................... 20

5. DIDAKTIČKE PREPORUKE ........................................................................................................................ 27

6. STANDARDI ZNANJA ................................................................................................................................. 31

7. PROVJERAVANJE I OCJENJIVANJE ........................................................................................................ 38

8. RESURSI ZA REALIZACIJU ....................................................................................................................... 38

9. PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA/NASTAVNICE I STRUČNOGA SARADNIKA/SARADNICE ......................................................................................................................................................................... 39


4

1. NAZIV PREDMETNOGA PROGRAMA FIZIKA 2. ODREĐENJE PREDMETNOGA PROGRAMA Nastava fizike kao fundamentalne prirodne nauke razvija sposobnosti učenika/učenice za proučavanje prirodnih pojava iz područja fizike. Preko nje učenik/učenica upoznaje i usvaja jezik i metode koje se koriste pri proučavanju fizičkih pojava, kao i glavne koncepte i teorije koje uokviruju saznanja o materijalnome svijetu. Učenik/učenica se upoznaje s uticajem koji otkrića u fizici imaju na razvoj tehnologije i opšte slike o materijalnome svijetu. Saznaje fizičke zakonitosti rada i djelovanja aparata i uređaja na koje svakodnevno nailazi. Nastava fizike zauzima istaknuto mjesto u razumijevanju i procjeni stvarnosti, podstiče učenika/učenicu na istraživanje i objašnjavanje pojava u okolini i daje mu/joj priliku da stekne znanje, razumijevanje, vrijednosti, gledišta, zainteresovanost i spretnost, potrebu za očuvanje i poboljšanje okoline. Napomena: Međupredmetne oblasti/teme su obavezne u svim nastavnim predmetima i nastavnici su obavezni da ih ostvaruju. Međupredmetne oblasti/teme su sadržaji koji omogućavaju da se u opšteobrazovni kurikulum uključe određeni ciljevi i sadržaji obrazovanja koji nijesu dio formalnih disciplina ili pojedinih predmeta, ili koji su po strukturi interdiciplinarni. Ovi sadržaji doprinose integrativnom pristupu opšteg obrazovanja i u većoj mjeri povezuju sadržaje pojedinih predmeta.


5

3. OPŠTI CILJEVI PREDMETA U nastavi fizike učenik/učenica treba da: Zato treba da: sistematski sazna glavne fizičke koncepte i teorije koje

uobličavaju naše poglede o prirodi planira i izvodi najjednostavnije eksperimente i mjeri fizičke

veličine sistematski sazna značaj eksperimenta pri saznavanju i

provjeravanju fizičkih zakonitosti

koristi stručnu literaturu i elektronske medije za prikupljanje podataka, nauči da radi s podacima

objašnjava i vrednuje dobijene rezultate spozna nepogrešivost fizičkih znanja (u granicama njihove

primjene) pri ovladavanju prirodom i funkcionisanju cjelokupne ljudske aktivnosti, kao i njihovu fundamentalnu ulogu u različitim strukama

upozna se s raznovrsnim primjenama fizičkih zakona u tehnologiji

sazna prirodu fizičkoga mišljenja i njegov uticaj na razvitak opšte kulture

zna različita povezivanja eksperimentalnoga znanja s teorijskim analitičkim i sintetičkim razmišljanjem

navikne se na izražavanje fizičkih zakonitosti matematičkim jezikom

sazna istorijske i socijalne efekte razvitka prirodnih nauka i fizike posebno

utvrdi pozitivan odnos prema prirodi i zavisnost od prirode te odgovornost za opstanak života na Zemlji

povezuje fizička znanja i objašnjenja u svakodnevnim prilikama

zna (pozitivni i negativni) uticaj toga znanja na kvalitet života i okoline

ovlada komunikacijom na području prirodnih nauka, a posebno fizike.

usvoji jezik prirodnih nauka ovlada fizičkim jedinicama za različite fizičke veličine zna da diskutuje o svojim eksperimentalnim rezultatima i da

ih prikaže grafički, tabelarno ili matematičkim formulama.


6

4. SADRŽAJI PO RAZREDIMA I OPERATIVNI CILJEVI VII razred (36 časova, raspoređeno 30 časova; 1 čas neđeljno) Tema 1. Uvod u fiziku (orijentaciono: 8 časova)

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi – sadržaji Korelacija Učenik/učenica treba da: - zna da je fizika jedna od osnovnih prirodnih nauka - zna što je fizičko tijelo - zna što je fizička pojava; razlikuje vrste i navodi primjere - razumije osnovne komponente naučnoga metoda (posmatranje, hipoteza, eksperiment, zaključak)

Učenici/učenice: - biraju i upoređuju dva fizička tijela (što je slično i u čemu se razlikuju) - navode primjere mehaničkih, zvučnih, toplotnih, električnih, magnetnih i optičkih pojava koje su uočili/uočile tokom dana - određuju razlike između mehaničke i toplotne pojave - analiziraju djelovanje magneta na metalne predmete - posmatraju pad dva lista papira i izvode hipoteze zašto jedan (zgužvani) papir brže padne na pod - diskutuju po čemu je poznat krivi toranj u Pizi

- Fizika - Prirodna nauka - Prirodni zakon - Fizičko tijelo - Fizička pojava (mehanička, zvučna, toplotna, električna i magnetna, optička pojava) - Naučni metod (posmatranje; hipoteza; eksperiment; zaključak)

Biologija s ekologijom (Komponente naučnoga metoda)

- zna što je fizička veličina - zna što znači izmjeriti fizičku veličinu - zna oznaku i jedinicu za vrijeme - zna oznaku i jedinicu za dužinu - razumije i umije da primijeni pravilo da se vrijednost fizičke veličine

- navode kvantitativne karakteristike fizičkih tijela i fizičkih pojava - upoznaju se s jedinicama za vrijeme i dužinu u SI - mjere i zapisuju: debljinu lista udžbenika; dužinu klupe, table, učionice

- Fizička veličina - Mjerenje fizičke veličine - Dužina - Jedinice: 1 m, 1 mm, 1 cm, 1 km - Vrijeme - Jedinice: 1 s, 1 min, 1 h - SI

Matematika (Aritmetička sredina)


7

izražava brojem i jedinicom - umije da odredi srednju vrijednost nekoliko rezultata mjerenja

- mjere i zapisuju intervale vremena: između dva otkucaja srca, čitanje jedne strane iz udžbenika fizike, trajanje jednoga školskog časa...

- Srednja vrijednost velićine koja je izmjerena N puta

N

aaaa N

SR

21

- zna što je mjerni instrument - umije da prepozna skalu mjernoga instrumenta - umije da odredi vrijednost jednoga podioka - umije da primijeni vrijednost podioka mjernoga instrumenta kao grešku mjerenja - umije da zapiše rezultat mjerenja

- mjere lenjirom dužinu olovke, menzurom zapreminu tečnosti, hronometrom prośečno trajanje jednoga udisaja vazduha... - određuju koju skalu koriste pri pojedinim mjerenjima - određuju podjeljak skale - zapisuju izmjerenu vrijednost veličine a u obliku

aaaSR

- rješavaju Test na temu „Uvod u fiziku“

- Mjerni instrument - Skala mjernoga instrumenta - Podjeljak - Greška mjerenja a - Rezultat mjerenja

aaaSR

Matematika (Interval vrijednosti)

- umije da primijeni znanja iz teme „Uvod u fiziku“ pri rješavanju kvalitativnih, računskih i eksperimentalnih zadataka.

- prezentuju i diskutuju rješenja domaćih eksperimentalnih zadataka iz ove teme - rade laboratorijsku vježbu „Određivanje vrijednosti podioka skale mjernoga instrumenta“.

Tema 2. Struktura supstancije (orijentaciono: 8 časova)

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi – sadržaji Korelacija Učenik/učenica treba da: - zna da se svako tijelo sastoji od atoma - razumije da atomi obrazuju molekule

Učenici/učenice: - analiziraju ogled: Određivanje veličine molekula ulja (kap ulja na vodi)

- Supstancija - Atom - Molekul


8

- upoznaju se sa dvije hiljade godina starom hipotezom o atomima

- zna da su molekuli tijela u stalnome haotičnom kretanju - razumije dokaze kretanja molekula

- upoznaju se s Braunovim eksperimentom (braunovsko kretanje molekula) - posmatraju difuziju obojene tečnosti i vode

- Kretanje molekula - Braunovsko kretanje molekula - Difuzija

Biologija (Ćelijska membrana)

- razumije privlačenje i odbijanje molekula - razlikuje čvrsto, tečno i gasovito stanje supstancije - umije da uporedi tečnosti, gasove i čvsta tijela po njihovim osobinama

- analiziraju djelovanje između dvije kuglice (vezane za krajeve opruge) u zavisnosti od rastojanja između njih - objašnjavaju interakciju molekula stola i molekula poda učionice - pokušavaju da rukama prekinu konac i raspravljaju o interakciji molekula konca - analiziraju ogled: dokaz da je vazduh u plastičnoj bočici okrenutoj dnom naviše kad se zagnjuri u vodu - analiziraju oblik tečnosti u sudovima različitih oblika - uočavaju osnovne osobine gasova, tečnosti i čvrstih tijela - rješavaju Test na temu „Struktura supstancije“

- Interakcija molekula - Čvrsto, tečno i gasovito stanje supstancije - Zapremina i oblik tijela

Priroda (Agregatna stanja supstancije)

- umije da primijeni znanja iz teme „Struktura supstancije“ pri rješavanju eksperimentalnih i kvalitativnih zadataka.

- prezentuju i diskutuju rješenja domaćih eksperimentalnih zadataka iz ove teme - rade laboratorijsku vježbu „Mjerenje zapremine tečnoga i čvrstoga tijela”.


9

Tema 3: Kretanje tijela (orijentaciono: 14 časova)

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi – sadržaji Korelacija Učenik/učenica treba da: - zna što je mehaničko kretanje - zna da je kretanje i mirovanje relativno - zna što je putanja - zna što je put

Učenici/učenice: - navode primjere tijela koje se kreće u odnosu na jedno, a miruje u odnosu na drugo tijelo - određuju putanju tijela - mjere put od škole do kuće

- Mehaničko kretanje - Relativnost kretanja i mirovanja - Putanja - Put

- razlikuje pravolinijsko ravnomjerno kretanje od ostalih kretanja - umije da odredi jedinicu za brzinu - umije da pretvara jedinice za brzinu jednu u drugu (m/s u km/h i obrnuto) - umije da izračuna brzinu tijela pri ravnomjernome kretanju

- posmatraju kretanja i određuju da li je pravolinijsko ravnomjerno kretanje ili nije - određuju brzinu hodanja učenika od jednoga do drugoga zida učionice - procjenjuju brzinu puža, geparda, formule 1, teniske lopte pri servisu... - pretvaraju vrijednosti brzine izražene u m/s u km/h i obrnuto (korišćenjem veza m1000km1 i

s3600h1 )

- Pravolinijsko ravnomjerno kretanje - Brzina pravolinijskoga ravnomjernog kretanja

ts

v

- Jedinice: sm ,

hkm

Matematika (Linearna jednačina s jednom nepoznatom)

- umije da odredi put pomoću poznatih vrijednosti brzine i vremena kretanja - umije da odredi vrijeme kretanja pomoću poznatih vrijednosti brzine i puta

- vježbaju rješavanje zadataka

primjenom formula vts i sv

t

- korišćenjem formule vts popunjavaju tablicu za kretanje zadatom brzinom - korišćenjem formule vts popunjavaju tablicu za dva kretanja različitim brzinama - rješavaju Test na temu „Pravolinijsko ravnomjerno kretanje“

- Put pravolinijskoga ravnomjernog kretanja

vts - Vrijeme pravolinijskoga ravnomjernog kretanja

sv

t



10

- prepoznaje neravnomjerno kretanje - umije da odredi srednju brzinu neravnomjernoga kretanja tijela

- navode primjere kretanja koja nijesu ravnomjerna - računa srednju brzinu za dvije etape neravnomjernoga kretanja

- Neravnomjerno kretanje - Srednja brzina neravnomjernoga kretanja

UK

UKSR t

sv


- zna kako se kreće tijelo na koje ne djeluju druga tijela - razumije pojavu inercije - razumije inertnost kao osobinu tijela - umije da definiše masu tijela, zna njenu oznaku i jedinicu - umije da uporedi mase tijela

- navode promjene brzine kretanja tijela i uzrok promjene - analiziraju ogled: list papira ispod lenjira se brzo/sporo izvuče - navode primjere inercije u okolini - analiziraju ogled: dvoje kolica različitih masa se odgurnu oprugom - procjenjuju kolika je masa komarca, sveske, učenika, klupe, slona...

- Inercija - Inertnost tijela - Masa tijela - Jedinica: kg - Terazije

- definiše gustinu supstancije i određuje njenu jedinicu - umije da odredi gustinu homogenoga geometrijski pravilnog tijela

- upoznaju se s vrijednostima gustina vazduha i vode - računaju gustine homogenih tijela - rješavaju Test na temu „Srednja brzina. Gustina tijela“

- Gustina tijela

Vm

- Jedinica: 3m

kg

- Gustina supstancije


- umije da primijeni znanja iz teme „Kretanje tijela“ pri rješavanju kvalitativnih, računskih i eksperimentalnih zadataka.

- prezentuju i diskutuju rješenja domaćih eksperimentalnih zadataka iz ove teme - rade laboratorijsku vježbu „Mjerenje brzine kretanja tijela“.


11

VIII razred (70 časova, raspoređeno 60 časova; 2 časa neđeljno) Tema 4. Sila. Rad. Energija (orijentaciono: 26 časova)

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi – sadržaji Korelacija Učenik/učenica treba da: - zna što je sila - zna jedinicu za silu - zna što je gravitaciona sila

Učenici/učenice: - predstavljaju silu korišćenjem usmjerene duži - ośećaju vrijednost sile od 1N djelovanjem tijela (čokolade) od 100 g na dlan - analiziraju koja sila povećava brzinu lopti koja pada

- Sila - Vektorska veličina - Pravac, smjer, intenzitet sile - Jedinica: 1 N - Gravitaciona sila GF

Matematika (Vektor)

- zna što je sila teže - zna vezu između sile teže koja djeluje na tijelo i njegove mase

- upoznaju se sa silom Zemljine teže - za veličinu g koriste vrijednost

kg

N 10g

- određuje silu teže za tijela poznatih masa

- Sila teže TF mgF

T

- konstantna veličina: kg

N 10g

Matematika (Linearna jednačina s jednom nepoznatom. Vektor)

- razumije nastanak sile elastičnosti - zna što je sila normalne reakcije podloge

- navode primjere deformacija tijela - diskutuju o silama koje djeluju na klupu i knjigu koja je na njoj

- Sila elastičnosti EF - Deformacija tijela x

- Sila normalne reakcije podloge N


- zna što je težina tijela - razlikuje silu teže, težinu tijela i masu tijela

- upoređuju djelovanje školske torbe na ruku u dva slučaja: kad je šaka ispod torbe i kad učenik drži torbu za

-Težina tijela Q mgQ



12

- umije da objasni što je bestežinsko stanje

ručku - upoređuje silu teže, težinu i silu normalne reakcije podloge u slučajevima kad tijelo miruje na horizontalnoj podlozi

- Bestežinsko stanje

- umije da objasni vezu između sile elastičnosti i istezanja opruge (Hukov zakon) - razumije što je rezultanta sila - umije da sabere dvije sile istoga pravca

- posmatraju ogled o proporcionalnosti dužine opruge i sile koja je isteže - rješavaju zadatke primjenom Hukova zakona - navode primjere rezultante dviju sila istoga pravca - analiziraju ogled s tri dinamometra koji zatežu alku u istome pravcu

- Hukov zakon: xkF

E

- Krutost opruge k - Rezultanta sila - Sabiranje sila istoga pravca - Suprotne sile


- umije da odredi pravac i smjer sile trenja između podloge i tijela koje se kreće - zna da je intenzitet sile trenja klizanja proporcionalan intenzitetu sile normalne reakcije podloge - umije da uporedi koeficijente trenja za različite slučajeve - razumije postojanje sile trenja mirovanja - umije da uporedi silu trenja klizanja i kotrljanja

- uočavaju djelovanje sile trenja u okolini - analiziraju tablicu koeficijenata trenja - računaju silu trenja klizanja u jednostavnim računskim zadacima - guranjem ormara provjeravaju postojanje sile trenja mirovanja - diskutuju o prednostima korišćenja točka/kuglagera - rješavaju Test na temu „Sile u mehanici“

- Sila trenja TRF - Sila trenja klizanja

NFTR - Koeficijent trenja - Sila trenja mirovanja - Sila trenja kotrljanja


- zna što je rad, koja je njegova oznaka i jedinica - umije da izračuna rad

- upoznaju se s definicijom rada - određuju vezu jedinice za rad s ostalim jedinicama - vježbaju rješavanje zadataka o radu

-Rad u mehanici FsA

-Jedinica: J1


- zna što je snaga, koja je njena - nabrajaju sisteme koji izvrše isti rad -Snaga Matematika


13

oznaka i jedinica - zna vezu snage i rada - zna da izrazi snagu pomoću sile i brzine

za različita vremena - upoznaju se s definicijom snage - određuju vezu jedinice za snagu s ostalim jedinicama - dolaze do veze snage sa silom i brzinom - vježbaju rješavanje zadataka o snazi -upoređuju snagu čovjeka sa snagom automobila, aviona, kosmičkoga broda

tA

P

-Jedinica: W1 FvP

(Linearna jednačina s jednom nepoznatom)

- zna što je energija, koja je njena oznaka i jedinica - zna iz čega se sastoji mehanička energija tijela - zna što je kinetička energija tijela, koja je njena oznaka i jedinica

- upoznaje se s definicijom energije - računaju kinetičku energiju tijela - objašnjavaju zašto se kinetička energija naziva energija kretanja

- Mehanička energija M

E

- Kinetička energija

2

2mvE

K

-Jedinica: J1

Matematika (Kvadriranje i stepenovanje)

- zna što je potencijalna energija tijela, koja je njena oznaka i jedinica

- računaju potencijalnu energiju tijela - objašnjavaju zašto se potencijalna energija naziva energija položaja

- Potencijalna energija mghEP


- umije da prepozna sistem u kojem djeluju samo gravitaciona sila i sila elastičnosti - zna da fomuliše zakon održanja mehaničke energije - umije da primijeni zakon održanja mehaničke energije

- uočavaju sile koje djeluju u fizičkome sistemu - određuju da li u fizičkome sistemu djeluju sile trenja - analiziraju zakon održanja mehaničke energije i uslov njegove primjene - uvježbavaju algoritam primjene zakona održanja mehaničke energije - rješavaju Test na temu „Rad. Snaga. Energija“

- Zakon održanja mehaničke energije - Primjena zakona održanja mehaničke energije

2211 PKPK EEEE

Matematika (Linearna jednačina s jednom nepoznatom) Biologija (Fotosinteza)


14

- razumije zakon održanja energije - umije da prepozna koji je izvor energije obnovljiv - razumije što je energetska efikasnost

- navode primjere pretvaranja mehaničke energije u toplotnu i obrnuto - dijele izvore energije na obnovljive i neobnovljive - navode mjere energetske efikasnosti koje se mogu realizovati u školi i u domaćinstvu - klasifikuju aparate za domaćinstvo prema EU oznakama energetskoga razreda

- Zakon održanja energije - Obnovljivi izvori energije - Energetska efikasnost

- umije da primijeni znanja iz teme „Sila. Rad. Energija“ pri rješavanju kvalitativnih, računskih i eksperimentalnih zadataka.

- prezentuju i diskutuju rješenja domaćih eksperimentalnih zadataka iz ove teme - rade laboratorijsku vježbu „Mjerenje koeficijenta trenja klizanja“.

Tema 5. Pritisak tijela (orijentaciono: 14 časova)

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi – sadržaji Korelacija Učenik/učenica treba da: - zna što je pritisak, koja je njegova oznaka i jedinica - razumije načine na koje se može mijenjati pritisak - razumije što je sila pritiska

Učenici/učenice: - upoznaju se s definicijom pritiska - izračunavaju i upoređuju pritiske dlana i čiode na knjigu - proučavaju pritisak kvadra u zavisnosti od strane kojom pritiska podlogu

-Pritisak

S

Fp P

-Jedinica: Pa1 -Sila pritiska

PF

Matematika (Vektor)


15

- umije da objasni pritisak gasa na zidove suda - razumije Paskalov zakon - umije da objasni princip rada hidraulične prese - umije da objasni što je manometar

- diskutuju o razlogu zašto tečnost pritiska zidove suda - objašnjavaju zašto gas pritiska zidove suda - tumače ogled o Paskalovu zakonu - primjenom Paskalova zakona izračunavaju uštedu u sili kod hidraulične prese - diskutuju o principu rada manometra

- Pritisak tečnosti i gasa - Paskalov zakon - Hidraulična presa - Manometar

Matematika (Proporcije)

- razumije zavisnost pritiska od dubine tečnosti - umije da objasni i primijeni pravilo spojenih sudova

- upoznaju se s Paskalovim eksperimentom s buretom vode - analiziraju nivo vode u horizontalnoj i nagnutoj čaši vode (ili U cijevi) - raspravljaju o funkcionisanju vodovoda

- Zavisnost pritiska tečnosti od dubine ghp

-Pravilo spojenih sudova

Matematika (Linearna jednačina s jednom nepoznatom) Biologija (Ribe)

- razumije i umije da objasni atmosferski pritisak - umije da navede primjere koji potvrđuju postojanje atmosferskoga pritiska - umije da objasni Toričelijev ogled - umije da objasni što je barometar

- upoznaju se s osnovnim osobinama atmosfere (vazdužnoga okeana) - objašnjavaju kako piju sok iz čaše korišćenjem slamčice - upoređuju atmosferske pritiske u Budvi i na Cetinju - predlažu načine konstrukcije barometra

- Atmosfera - Atmosferski pritisak - Normalni atmosferski pritisak - Barometar

Biologija s ekologijom (Ekološki faktori) Biologija (Insekti. Ptice)

- razumije što je sila potiska - umije da primijeni Arhimedov zakon

- analiziraju oglede u kojima tečnost djeluje na čvrsto tijelo vertikalno naviše - izračunavaju silu kojom tečnost djeluje na kvadar koji pliva u vodi - rješavaju zadatke primjenom Arhimedova zakona

- Sila potiska A

F

- Arhimedov zakon gVF

A

Matematika (Linearna jednačina s jednom nepoznatom) Biologija (Biljni organi)


16

- zna uslov plivanja tijela u tečnosti - razumije i umije da objasni kako se upravlja vazdušnim balonom

- analiziraju ogled s jajetom u vodi u kojoj se povećava koncentracija soli - objašnjavaju kako se može upravljati vazdušnim balonom - rješavaju Test na temu „Pritisak“

- Uslov plivanja tijela Matematika (Linearna jednačina s jednom nepoznatom)

- umije da primijeni znanja iz teme „Pritisak tijela“ pri rješavanju kvalitativnih, računskih i eksperimentalnih zadataka.

- prezentuju i diskutuju rješenja domaćih eksperimentalnih zadataka iz ove teme - rade laboratorijsku vježbu „Određivanje gustine tijela primjenom Arhimedova zakona”.

Tema 6. Toplotne pojave (orijentaciono: 10 časova)

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi – sadržaji Korelacija Učenik/učenica treba da: - zna što je toplotno kretanje molekula - zna što je unutrašnja energija tijela - razlikuje načine promjene unutrašnje energije - umije da navede primjere promjene unutrašnje energije vršenjem rada - umije da navede primjere promjene unutrašnje energije toplotnom razmjenom - zna što je količina toplote

Učenici/učenici: - uočavaju toplotne pojave u okolini - upoređuju brzinu toplotnoga kretanja s brzinom puščanog zrna - upoznaju se s pojmom unutrašnja energija tijela - analiziraju primjere promjene U vršenjem rada (zagrijavanje dlanova trljanjem...) - upoznaje se s količinom toplote Q - diskutuju o zakonu održanja energije

- Toplotno kretanje molekula - Unutrašnja energija - Promjena unutrašnje energije vršenjem rada - Promjena unutrašnje energije toplotnom razmjenom

- zna kad su dva tijela u toplotnoj ravnoteži - razumije da je temperatura jedna od veličina koje opisuju stanje posmatranoga tijela

- provjeravaju da li su dva tijela u toplotnoj ravnoteži - analiziraju ogled sa zagrijavanjem metalne šipke za koju su voskom zalijepljena mala tijela

- Temperatura - Termometar - Celzijusova i Kelvinova skala:

oK C 273T t

Matematika (Koordinatni sistem)


17

- umije da koristi termometar - umije da pretvori vrijednost temperature iz Celzijusove u Kelvinovu skalu i obrnuto - umije da odredi smjer toplotne razmjene prema temperaturama tijela - razumije toplotnu razmjenu provođenjem, strujanjem i zračenjem

- objašnjavaju da li odjeća grije tijelo čovjeka - uočavaju primjere konvekcije tečnosti i gasa - objašnjavaju kako Sunce zagrijava tijela na Zemlji

o C K 273t T - Tri načina toplotne razmjene (provođenje, strujanje, zračenje)

- zna što je specifična toplota, njena jedinica - zna što je kalorimetar - umije da primijeni jednačinu toplotne ravnoteže

- korišćenjem formule KP ttcmQ određuju jedinicu

za specifičnu toplotu - uvježbavaju rješavanje zadataka o specifičnoj toploti i primjeni jednačine toplotne ravnoteže

-Specifična toplota

)(KP

ttmQ

c

- Jedinica: Ckg

J0

- Kalorimetar - Jednačina toplotne ravnoteže

21QQ


- zna što je topljenje i temperatura topljenja - umije da objasni što je očvršćavanje; isparavanje i kondenzacija - razumije rad toplotnoga motora - umije da objasni mogućnosti smanjenja štetnoga djelovanja toplotnih motora na okolinu

- analiziraju grafik promjene temperature leda tokom vremena - analiziraju procese topljenja i očvršćavanja - analiziraju proces isparavanja i kondenzacije - objašnjavaju funkcionisanje toplotnoga motora - diskutuju o načinima smanjenja štetnoga dejstva rada toplotnoga motora - rješavaju Test na temu „Toplotne pojave“

- Topljenje i očvršćavanje - Temperatura topljenja - Isparavanje i kondenzacija -Toplotni motori -Toplotni motori i zaštita okoline

Biologija (Poikilotermni organizmi) Tehnika i informatika (Motori)


18

- umije da primijeni znanja iz teme „Toplotne pojave“ pri rješavanju kvalitativnih, računskih i eksperimentalnih zadataka.

- prezentuju i diskutuju rješenja domaćih eksperimentalnih zadataka iz ove teme - rade laboratorijsku vježbu „Određivanje specifične toplote supstancije“.

Tema 7. Naelektrisanje u mirovanju (orijentaciono: 10 časova)

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi – sadržaji Korelacija Učenik/učenica treba da: - umije da prepozna električne interakcije tijela - zna da postoje dvije vrste naelektrisanja - razumije vezu viška i manjka elektrona s naelektrisanjem tijela

Učenici/učenice: - izvode jednostavne oglede naelektrisavanja tijela - višak i manjak elektrona povezuju sa znakom naelektrisanja - tumače „mehanizam“ naelektrisavanja tijela trenjem

- Naelektrisavanje tijela - Pozitivno i negativno naelektrisanje - Naelektrisanja u atomu (protoni i elektroni) - Nosioci naelektrisanja

- razlikuje provodnike i izolatore i razumije da postoje poluprovodnici - razumije ko su nosioci naelektrisanja kod metala i elektrolita

- upoznaju se sa slobodnim naelektrisanjima u metalima (elektroni) i elektrolitima (joni) - prema provođenju slobodnih naelektrisanja dijele tijela na provodnike i izolatore - diskutuju zašto naelektrisana tijela privlače nenaelektrisana tijela - upoznaju se s primjenom rezultata fizike poluprovodnika

- Izolatori - Provodnici - Poluprovodnici - Slobodna naelektrisanja - Metali - Slobodni elektroni - Elektroliti - Joni

Matematika (Linearna jednačina s jednom nepoznatom) Biologija (Ćelija)


19

- umije da objasni elektrostatičku indukciju - zna što je električno izolovan sistem - razumije zakon održanja naelektrisanja - razumije što je elementarno naelektrisanje - razumije Kulonov zakon za naelektrisanja u vakuumu

- posmatraju primjere elektrizacije tijela elektrostatičkom indukcijom - analizira oglede s elektrometrom (zašto se strelica pomjera; što se dešava kad su dva naelektrisanja suprotnih znakova u kontaktu s elektrometrom...) - provjeravaju zakon održanja naelektrisanja - primjenjuju Kulonov zakon u jednostavnim primjerima - upoznaju se s pojmom elementarno naelektrisanje e

- Elektrostatička indukcija - Zakon održanja naelektrisanja - Jedinica za naelektrisanje: C1 - Elementarno naelektrisanje

C101,6 19e Kulonov zakon.

221

r

qqkF

2

29

CNm109 k


- zna da se električna interakcija ostvaruje posredstvom električnoga polja - razumije da električno polje ima energiju - umije da objasni što je kondenzator - zna da definiše električni napon (pomoću rada i naelektrisanja)

- samostalno crtaju „slike“ električnoga polja jednog naelektrisanja i dva naelektrisanja - na primjeru polja između dvije ploče kondenzatora, objašnjavaju da električno polje ima energiju - upoznaju se s određivanjem rada električnoga polja A pri premještanju naelektrisanja q od jedne do druge tačke kad je napon između tačaka U - izvode vezu između jedinica za napon, rad i naelektrisanje - rješavaju test na temu „Naelektrisanje u mirovanju“

- Električno polje - Kondenzator - Energija električnoga polja - Napon

q

AU

-Jedinica: V1


- umije da primijeni znanja iz teme „Naelektrisanje u mirovanju“ pri rješavanju kvalitativnih, računskih i eksperimentalnih zadataka.

- prezentuju i diskutuju rješenja domaćih eksperimentalnih zadataka iz ove teme - rade laboratorijsku vježbu „Proučavanje elektrostatičke indukcije“.


20

IX razred (Ukupno 66 časova; raspoređeno 54 časa; 2 časa neđeljno) Tema 8. Naelektrisanje u kretanju (orijentaciono: 20 časova)

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi – sadržaji Korelacija Učenik/učenica treba da: - zna što je električna struja - zna koji je smjer električne struje - zna uslove postojanja električne struje - zna što je električno kolo - razumije ulogu izvora električne struje

Učenici/učenice: - upoznaju se s pojmom električna struja - analiziraju uslove postojanja električne struje (postojanje slobodnoga naelektrisanja i postojanje električnoga polja) - određuju osnovne djelove električnoga kola (izvor, potrošač, provodnici, prekidač) - diskutuju o razdvajanju naelektrisanja - nabrajaju i komentarišu djelovanja električne struje (svjetlosno, toplotno i ostala)

- Električna struja - Slobodna naelektrisanja - Električno polje - Razdvajanje naelektrisanja - Elementi električnoga kola (izvor, potrošač; provodnici, prekidač) - Djelovanje električne struje (toplotno, svjetlosno, hemijsko...)


- zna što je jačina struje, koja je njena oznaka i jedinica i čime se mjeri - zna što je napon na krajevima provodnika, koja je njegova oznaka i jedinica i čime se mjeri

- upoznaje se s veličinom jačina električne struje, njenom jedinicom i instrumentom za mjerenje - korišćenjem voltmetra mjere napon na krajevima provodnika

- Jačina struje

t

qI

- Ampermetar; Jedinica: A1 - Napon na krajevima provodnika

q

AU

- Voltmetar; Jedinica: V 1

Matematika (Linearna jednačina s jednom nepoznatom) Biologija (Nervni impuls)


21

- umije da odredi jačinu struje i napon pri redno vezanim provodnicima - umije da odredi jačinu struje i napon pri paralelno vezanim provodnicima - zna što je električni otpor, njegovu oznaku i jedinicu - razumije što je specifični otpor provodnika

- mjere jačine struje i napone dva redno i paralelno povezana provodnika i izvode zaključke o njihovim vrijednostima - analiziraju ogled o direktnoj proporcionalnosti jačine struje i napona na krajevima provodnika - upoznaju se s pojmovima otpor i specifični otpor provodnika - diskutuju o formuli za otpor

-Jačina struje i napon dva provodnika: (redna veza

21III i

21UUU ;

paralelna veza

21III i

21UUU )

- Otpornik - Električni otpor

S

lR

- specifični otpor supstancije


- zna i umije da primijeni Omov zakon za dio kola

- upoznaju se s Omovim zakonom (za dio kola) - vježbaju rješavanje zadataka primjenom Omova zakona za dio kola

- Omov zakon za dio kola

R

UI

- umije da odredi ekvivalentni otpor redno vezanih otpornika - umije da odredi ekvivalentni otpor paralelno vezanih otpornika

- dolaze do formula za ekvivalentni otpor pri rednoj i paralelnoj vezi otpornika

- Ekvivalentni otporE

R

- Redna veza otpornika

21RRR

E

- Paralelna veza otpornika

2

1

1

11RRER

Matematika (Sistem od dvije linearne jednačine s dvije nepoznate)

- zna i umije da primijeni Džul-Lencov zakon - umije da odredi rad električne struje

- upoznaju se s Džul-Lencovim zakonom - primjenom zakona održanja energije zaključuju da je količina toplote jednaka radu električne struje

-Džul-Lencov zakon

RtIQ 2 -Rad električne struje:

UItA

Matematika (Linearna jednačina s jednom nepoznatom. Sistem od dvije linearne jednačine s dvije nepoznate)


22

- zna da definiše snagu električne struje - razumije i umije da koristi jedinicu kilovat-čas - umije da uporedi snage struje pri rednoj vezi dva provodnika - umije da uporedi snage struje pri paralelnoj vezi dva provodnika

- upoznaje se s pojmom snaga električne struje - uvježbavaju rješavanje zadataka iz rada i snage električne struje

- Snaga električne struje

RIR

UUIP 2

2

- kilovat-čas kWh


- zna da opiše interakciju dva stalna magneta - razumije da je Zemlja magnet - zna da opiše interakciju magneta i strujnoga provodnika - razumije što je elektromagnet

- izvode ogleda s dva stalna magneta - analiziraju ogled s interakcijom strujnoga provodnika i magnetne igle

- Sjeverni i južni pol magneta - Magnetna interakcija - Elektromagnet

- zna da je magnetno polje posrednik za magnetne interakcije - zna da magnetno polje djeluje na strujni provodnik i naelektrisane čestice koje se kreću - zna što je elektromotor

- posmatraju skicu magnetnoga polja solenoida i strujnoga provodnika - izvode ogled s magnetnom interakcijom dva strujna provodnika - rješavaju Test na temu „Naelektrisanje u kretanju“

- Magnetno polje - Strujni provodnik - Solenoid - Pravilo desne ruke (određivanje smjera magnetnoga polja strujnog provodnika i solenoida - Elektromotor

- umije da primijeni znanja iz teme „Naelektrisanje u kretanju“ pri rješavanju kvalitativnih, računskih i eksperimentalnih zadataka.

- prezentuju i diskutuju rješenja domaćih eksperimentalnih zadataka iz ove teme - rade laboratorijsku vježbu „Mjerenje jačine struje i napona u električnom kolu“.

Tema 9. Kretanje i Njutnovi zakoni (orijentaciono: 30 časova)

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi – sadržaji Korelacija Učenik/učenica treba da: - zna da navede primjere kojima

Učenici/učenice: - upoređuju brzinu učenika/učenica u

- Relativnost kretanja

Matematika


23

pokazuje relativnost kretanja - razumije model materijalna tačka - umije da odredi kad se može primijeniti model materijalna tačka - razumije iz čega se sastoji referentni sistem - zna da definiše putanju tijela - zna da klasifikuje kretanja prema obliku putanje - umije da odredi pomjeraj (kao vektorsku veličinu)

odnosu na Zemlju i u odnosu na Sunce - nabrajaju razloge uvođenja modela materijalna tačka - navode primjere kretanja tijela koja se mogu smatrati materijalnim tačkama - određuju referentni sistem za kretanje u ravni - određuju putanju tijela iz različitih referentnih sistema - određuju pomjeraj i put u zadatim primjerima

- Materijalna tačka - Sistem referencije - Koordinatni sistem - Pravolinijsko i krivolinijsko kretanje - Pomjeraj r

(Vektor. Koordinatni sistema. Pitagorina teorema)

- umije da sabere dva pomjeraja različitih pravaca (pravilo trougla) - umije da sabere dva pomjeraja istoga pravca

- uvježbavaju sabiranje pomjeraja pravilom trougla - uvježbavaju sabiranje dva pomjeraja istoga pravca

- Sabiranje pomjeraja (pravilo trougla) - Sabiranje dva pomjeraja (vektora) istoga pravca

Matematika (Sabiranje vektora pravilom trougla)

- razumije formulu za brzinu pravolinijskoga ravnomjernog kretanja - zna da objasni grafik zavisnosti

)(tfv - zna da objasni grafik zavisnosti

)(tfs

- objašnjavaju zašto je sr kod pravolinijskoga ravnomjernog kretanja - popunjavaju tabele i crtaju grafike zavisnosti )(tfv i )(tfs za kretanja brzinama sm1

1v i

sm32v

- na osnovu nacrtanih grafika diskutuju o kretanjima

- Brzina pravolinijskoga ravnomjernog kretanja

tr

v i ts

v

- Grafici zavisnosti intenziteta brzine i puta od vremena (pri pravolinijskom ravnomjernom kretanju)

)(tfv i )(tfs .

Matematika (Linearna funkcija. Linearna jednačina s jednom nepoznatom)

- umije da odredi srednju brzinu neravnomjernoga kretanja - razumije što je trenutna brzina

- upoređuju srednju brzinu, trenutnu brzinu i brzinu pri pravolinijskom ravnomjernom kretanju

- Srednja brzina neravnomjernoga kretanja - Trenutna brzina



24

- razumije što je pravolinijsko ravnomjerno ubrzano kretanje - razumije i koristi pojam početna brzina - definiše ubrzanje tijela, zna njegovu oznaku i jedinicu

- posmatraju ogled kretanja tijela niz strmu ravan - iz linearne zavisnosti brzine od vremena ( tavv 0 ) dolaze do izraza za ubrzanje

t

vva 0

- određuju jedinicu za ubrzanje

- Pravolinijsko ravnomjerno ubrzano kretanje - Strma ravan - Početna brzina 0v - Ubrzanje

t

vva 0

-Jedinica: 2s

m


- poređenjem smjerova ubrzanja i brzine tijela umije da odredi da li se brzina tijela povećava ili smanjuje - razlikuje grafike zavisnosti

)(tfv kod ravnomjerno ubrzanih kretanja s povećanjem i smanjenjem brzine

- poređenjem smjerova vektora 0v i

ta određuju da li se povećava intenzitet brzine ili smanjuje - u istome koordinatnom sistemu prikazuju dvije zavisnosti intenziteta brzine od vremena: atvv 0 i

atvv 0

- Kad se tijelo ubrzava ( atvv 0 ),

a kad usporava ( atvv 0 )? - Grafik zavisnosti intenziteta brzine od vremena tfv

Matematika (Linearna funkcija. Linearna jednačina s jednom nepoznatom. Sistem od dvije linearne jednačine s dvije nepoznate)

- razumije što je pravolinijsko ravnomjerno ubrzano kretanje bez početne brzine - razumije što je slobodni pad - zna što je ubrzanje slobodnoga pada g - razumije zavisnost brzine od vremena za tijelo koje slobodno pada - umije da rješava zadatke primjenom formula za brzinu i put tijela koje slobodno pada

- izračunavaju put pri pravolinijskom ravnomjerno ubrzanom kretanju bez početne brzine - saznaju da je ubrzanje slobodnoga pada 2sm10g - određuju brzinu i put tijela koje slobodno pada

- Pravolinijsko ravnomjerno ubrzano kretanje bez početne brzine - Put pri pravolinijskom ravnomjerno ubrzanom kretanju bez početne brzine

2

2

1ats

- Slobodni pad - Ubrzanje slobodnoga pada

2sm10g



25

- Brzina pri slobodnom padu gtv - Put tijela koje slobodno pada

2

2

1gth

- razumije što je pravolinijsko ravnomjerno ubrzano kretanje s početnom brzinom - razumije vertikalni hitac naviše kao primjer ravnomjerno ubrzanoga kretanja

- vježbaju određivanje puta kod pravolinijskoga ravnomjerno ubrzanog kretanja

- Pravolinijsko ravnomjerno ubrzano kretanje s početnom brzinom - Put

220 attvs ili

220 attvs

- Vertikalni hitac naviše - Put

220 gttvh


- razumije što je zaustavni put - razumije što je domet vertikalnoga hica naviše

- izvode formulu za zaustavni put S - određuju formulu za domet vertikalnog hica naviše: H

- Zaustavni put

a

vS

2

20

- Domet hica naviše

g

vH

2

20


- razumije što je kružno ravnomjerno kretanje - razumije i umije da objasni što je osa rotacije, obrtaj i period rotacije - umije da odredi vezu perioda i frekvencije

- iz definicija perioda i frekvencije

dolaze do veze f

T1

- Kružno ravnomjerno kretanje

- Period n

tT i frekvencija

t

nf

fT

1

Matematika (Linearna jednačina s jednom nepoznatom. Krug i kružnica. Sistem od dvije linearne jednačine s dvije nepoznate)

- razumije I Njutnov zakon - razumije da se sve mehaničke

- uočavaju što je razlog promjene brzine tijela

- Prvi Njutnov zakon - Sile u mehanici

Matematika (Vektor)


26

pojave mogu objasniti djelovanjem sile elastičnosti, gravitacione sile i sile tenja

- upoznaju se s I Njutnovim zakonom - analiziraju sile koje djeluju u mehaničkim pojavama

- razumije što je rezultanta sila - umije da sabere dvije sile (različitih pravaca) primjenom pravila paralelograma

- upoznaju se s pojmom rezultanta sila - primjenom pravila paralelograma sabiraju dvije sile koje zaklapaju prav/oštar/tup ugao - rješavaju Test na temu „Kretanje“

-Sabiranje sila (pravilo paralelograma)

21 FFR Matematika (Sabiranje vektora pravilom paralelograma)

- razumije i umije da primjenjuje II Njutnov zakon - zna da definiše jedinicu za silu preko osnovnih jedinica SI - umije da opiše putanju tijela pod dejstvom sile teže

- posmatraju oglede s kolicima i utvrđuju proporcionalnost spoljašnje sile s ubrzanjem i masom kolica - upoređuju pravac brzine tijela i pravac sile teže

- Drugi Njutnov zakon amF maF

- Jedinica: 2s

mkg 1N 1

Matematika (Proizvod skalara i vektora)

- razumije III Njutnov zakon - umije da primijeni III Njutnov zakon pri opisivanju hodanja (čovjeka) - umije da primijeni III Njutnov zakon pri opisivanju sile zatezanja niti

- proučavaju zatezanje dva dinamometra u suprotnim smjerovima - objašnjavaju zašto se ne mogu sabirati sile kojima interaguju dva tijela - uče III Njutnov zakon - grafički određuju silu zatezanja niti u različitim primjerima - rješavaju test na temu „Njutnovi zakoni“

-Treći Njutnov zakon

21 FF

-Sila zatezanja niti T

Matematika (Suprotni vektori)

- umije da primijeni znanja iz teme „Kretanje i Njutnovi zakoni“ pri rješavanju kvalitativnih, računskih i eksperimentalnih zadataka.

- prezentuju i diskutuju rješenja domaćih eksperimentalnih zadataka iz ove teme - rade laboratorijsku vježbu „Sabiranje sila istoga pravca i različitih pravaca“.


27

Tema 10. Kosmos (orijentaciono: 4 časa)

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi – sadržaji Korelacija Učenik/učenica treba da: - definiše svjetlosnu godinu - umije da uporedi rastojanja Sunca i drugih zvijezda od Zemlje - razumije brzinu kretanja Zemlje oko Sunca

Učenici/učenice: - izračunavaju koliko je vremena potrebno svjetlosti da od Sunca dođe do Zemlje - korišćenjem literature pronalaze udaljenost zvijezda od Zemlje - izračunavaju brzinu kretanja Zemlje oko Sunca

- Svjetlosna godina - Relativnost istovremenosti - Sunčev sistem

Geografija (Planeta Zemlja. Sunčev sistem) Matematika (Obim kružnice)

- umije da objasni pojam galaksije - zna obilježja Sunca i njegov položaj u galaksiji Mliječni put - razumije pojam kosmosa.

- korišćenjem literature određuju položaj Sunčeva sistema u galaksiji - pripremaju eseje i referate o najnovijim otkrićima o kosmosu i njegovoj budućnosti.

- Zvijezda - Galaksija - Kosmos

5. DIDAKTIČKE PREPORUKE Operativni ciljevi, aktivnosti i sadržaji U četvrtome dijelu predmetnoga programa, podijeljeni na 10 tema, navedeni su operativni ciljevi, aktivnosti, pojmovi – sadržaji i korelacije. Iz prve i druge kolone (Operativni ciljevi i Aktivnosti) može se viđeti da se učenje / nastava fizike treba zasnivati na eksperimentima i aktivnom učešću učenika u svim etapama nastavnoga procesa. Posljednji operativni cilj u svakoj od prvih 9 tema treba realizovati na svim časovima predviđenim za datu temu. U drugoj koloni su, pored ostalih aktivnosti, navedena i rješavanja testova i pismenih zadataka.


28

U trećoj koloni (Pojmovi – Sadržaji) kao ograničenje date su sve formule koje se izučavaju u nastavi / učenju fizike u osnovnoj školi. To važi i za udžbenike i zbirke zadataka koje prate predmetni program. Kao jedan od vidova eksperimentalnih zadataka predviđeno je da učenik/učenica pri izučavanju prvih 9 tema uradi najmanje po jednu laboratorijsku vježbu. Kad u školi ne postoje uslovi za realizaciju datih laboratorijskih vježbi, onda se mogu uraditi slične laboratorijske vježbe:

- Mjerenje linearnih dimenzija tijela i površine (tema 1) - Mjerenje dimenzija malih tijela (tema 1) - Mjerenje mase tijela (tema 3) - Mjerenje gustine čvrstih tijela i tečnosti (tema 3) - Proučavanje pravolinijskoga ravnomjernog kretanja (tema 3) - Konstrukcija dinamometra i određivanje težine tijela (tema 4) - Određivanje snage čovjeka (tema 4) - Uslovi plivanja tijela (tema 5) - Određivanje temperature smješe tečnosti (tema 6) - Ispitivanje zavisnosti jačine struje od napona na njegovim krajevima. Mjerenje otpora (tema 8) - Proučavanje redne i paralelne veze provodnika (tema 8) - Proučavanje toplotnoga djelovanja struje (tema 8) - Proučavanje magnetnih pojava (tema 8) - Ispitivanje zavisnosti sile teže od mase tijela (tema 9) - Ispitivanje zavisnosti sile elastičnosti od deformacije opruge. Mjerenje krutosti opruge (tema 9) - Proučavanje pravolinijskoga ravnomjero ubrzanog kretanja (tema 9) - Ispitivanje sile trenja klizanja. Određivanje koeficijenta trenja klizanja (tema 9).

Rješavanje zadataka Rješavanje zadataka iz fizike tretira se kao metoda usvajanja i primjene stečenih znanja. Njime se postiže konkretizacija i osmišljavanje teorijskih znanja; ponavljanje, produbljivanje i utvrđivanje znanja; korigovanje učeničkih znanja i umijeća; povećano interesovanje za izučavanje fizike; razvijanje logičkoga mišljenja; podsticanje učenika/učenica na inicijativu; sticanje samostalnosti u radu učenika/učenica i upornost u savladavanju teškoća. Optimalni efekti rješavanja zadataka u učenju fizike ostvaruju se osmišljenim kombinovanjem primjene:


29

- kvalitativnih zadataka (zadataka-pitanja) - kvantitativnih zadataka (računskih zadataka) i - eksperimentalnih zadataka.

Kako vježbanje rješavanja računskih zadataka iz fizike za učenike/učenice često predstavlja vid učenja sa složenim zahtjevima, nastavnik/nastavnica im treba dati odgovarajuće instrukcije, napomene i savjete u vezi s rješavanjem zadataka. Napomene treba da obuhvate: najčešće tipove zadataka; najčešće greške i slabosti u znanjima učenika/učenica pri rješavanju zadataka; osnovne zakone i formule koje se koriste za rješavanje zadataka; posebne napomene i sugestije i primjere za demonstraciju metodike rješavanja, tj. algoritam za rješavanje datoga tipa zadatka. Ove napomene treba osmisliti za svaku temu posebno. Računski zadatak treba rješavati tako da se koriste oznake fizičkih veličina (a ne njihove vrijednosti) sve dok se ne dobije izraz za traženu/nepoznatu fizičku veličinu, kojim je ona eksplicitno izražena pomoću poznatih veličina, odnosno – veličina čije su vrijednosti zadate u zadatku. Tek onda treba uvrstiti vrijednosti i izračunati vrijednost nepoznate veličine i analizirati dobijeni rezultat. Za rješavanje eksperimentalnih zadataka potrebno je uraditi i odgovarajuća mjerenja. Učenici/učenice u prvih 9 tema rade školske i domaće eksperimentalne zadatke. Naročito su značajni

- prezentacija - diskusija i - zaključci o dobijenim rezultatima eksperimentalnih zadataka.

Preporučuje se da domaći eksperimentalni zadaci budu različitih (2-3) nivoa složenosti, slično primjerima zadataka u tabeli:

Tema Domaći eksperimentalni zadatak

1.Uvod u fiziku I nivo – Izmjeri površinu svoga stopala korišćenjem lista iz sveske (s kvadratićima). II nivo – Približno odredi koliko zrna pirinča može stati u plastičnu bocu od 2 litra. Što ti je potrebno za ovo određivanje? III nivo – Plastična boca je napunjena pijeskom. Kolika je zapremina vazduha u toj boci?

2.Struktura supstancije

I nivo – Eksperimentalno provjeri da li se suvi listovi papira ne lijepe jedan za drugi, a pokvašeni vodom lijepe. Objasni pojavu. II nivo – Poznato je da je brzina kretanja molekula u vazduhu nekoliko stotina metara u sekundi. Prospi nekoliko kapi parfema u jednom uglu sobe i izmjeri poslije koliko se vremena miris parfema ośeti u suprotnome uglu sobe. Kolika je „brzina mirisa“? Objasni razliku u brzinama. III nivo – Potrebno je da utvrdiš da li brzina difuzije u tečnosti zavisi od temperature. Osmisli i izvedi eksperiment kojim ćeš provjeriti da li zaista postoji ta zavisnost.

3. Kretanje tijela I nivo – Eksperimentalno dokaži da kretanje lopte koja pada nije ravnomjerno kretanje.


30

II nivo – Korišćenjem čaše, terazija i tegova, odredi koja supstancija ima veću gustinu: voda ili mlijeko? III nivo – Ocijeni svoju srednju brzinu za vrijeme od 8 do 13 časova I od 13 časova do polaska na spavanje. Koja je srednja brzina veća?

4. Sila. Rad. Energija

I nivo – Razmisli i predloži eksperiment kojim ćeš pokazati da djelovanje sile uzrokuje deformaciju ili promjenu brzine tijela. II nivo – Odredi rad koji izvršiš pri podizanju između dvije stepenice. Visinu stepenice izmjeri lenjirom, a masu svoga tijela vagom. III nivo – Izmjeri masu lopte. Pusti je da pada s visine od 1,5 m i izmjeri visinu do koje će prvi put odskočiti. Kolika je potencijalna energija lopte neposredno prije kretanja? Opiši promjenu energije lopte.

5. Pritisak tijela

I nivo – Odredi pritisak sopstvenoga tijela na pod. Masu tijela izmjeri vagom, a površinu obuće pomoću milimetarskoga papira ili lista papira s kvadratićima. II nivo – Kakav je oblik đečijega gumenog balona kad ga naduvaš vazduhom, a kakav kad ga napuniš vodom? Objasni odgovor i potvrdi ga eksperimentom. III nivo – Drvena šipka pliva u cilindričnoj posudi s vodom. Koristeći samo lenjir, odredi gustinu drveta od kojega je napravljena šipka.

6. Toplotne pojave

I nivo - Provedi izvjesno vrijeme u kuhinji. Možeš li uočiti process topljenja, očvršćavanja, isparavanja i kondenzacije. Navedi primjere. II nivo – Kako će se promijeniti temperatura vode kad se u njoj rastvori kuhinjska so? Izvedi eksperiment i objasni pojavu. III nivo – Korišćenjem dva termometra i pokvašenih tijela, provjeri eksperimentom kako brzina isparavanja tečnosti zavisi od temperature, a kako od kretanja vazduha iznad tečnosti koja isparava. Objasni pojavu.

7. Naelektrisanje u mirovanju

I nivo – Protrljaj plastični lenjir o papir. Pokaži da je lenjir naelektrisan. II nivo – Naelektriši dva vazdušna balona o novinu, a onda ih objesi o dugačke niti. Zašto se baloni odbijaju? III nivo – Naelektriši elektroskop (naelektrisanjem proizvoljnoga znaka). Osmisli način na koji možeš promijeniti ugao otklona bez korišćenja naelektrisanih tijela.

8. Naelektrisanje u kretanju

I nivo – Odredi tip veze sijalica u tvom lusteru i nacrtaj shemu njihove veze. II nivo – U dokumentaciji tvoga šporeta pronađi kolika je njegova snaga. Odredi količinu toplote koju on oslobodi za 15 minuta rada. Koliko mu je energije potrebno za to vrijeme? III nivo – Pronađi na sijalici koliki su njena snaga i napon. Prema tim vrijednostima odredi otpor sijalice kad je uključena. Kolika je dužina spirale u sijalici ako je poznato da je napravljena od volframa a da joj je prečnik 0,008 mm?

9. Kretanje i Njutnovi zakoni

I nivo – Na horizontalnoj površi stola postavi pet jednakih knjiga. U kojem slučaju treba djelovati manjom silom: da bi pomjerio četiri gornje knjige u stranu ili da bi izvukao treću knjigu, pridržavajući ostale knjige? Provjeri eksperimentom. II nivo – Uzmi dugačku istegljivu nit i nekoliko tegova poznate mase. Izmjeri početnu dužinu niti l0. Objesi o nit jedan teg i izmjeri njenu deformaciju (istezanje) x=l-l0. Dobijeni par podataka zapiši u tablicu. Zatim ponovi postupak za dva, tri… obješena tega. Nacrtaj grafik zavisnosti FE(x). Koji zaključak možeš izvesti na osnovu toga grafika? III nivo – Kako ćeš eksperimentalno provjeriti da li sila trenja klizanja može biti dva puta veća od težine tijela? Što ti je za to potrebno?


31

Zadavanje, rješavanje i prezentacije rješenja eksperimentalnih zadataka iz jedne teme treba kontinuirano zastupiti na svim časovima date teme. Nastavnik/nastavnica treba da formira zbirku prezentacija najuspješnijih rješenja eksperimentalnih zadataka. Učenicima/učenicama treba preporučiti da mjerenja ilustruju fotografijama. Problemska nastava Da bi uspješno ostvario ciljeve učenja fizike, nastavnik/nastavnica fizike treba da primjenjuje različita sredstva, metode i oblike rada. Nastava fizike, po prirodi svojih sadržaja, za realizaciju predviđenih ciljeva i zadataka omogućava i zahtijeva problemsku nastavu. Optimizacija problemske nastave, kao i ukupnoga nastavnog procesa, može se postići:

- promjenljivošću problemskoga usvajanja sadržaja (zavisno od konkretnih uslova u odjeljenju) –diferencirana nastava - uzimanjem u obzir individualnih karakteristika učenika/učenica.

To se odnosi na sve tipove časova i načine rada u okviru učenja fizike: usvajanje novih sadržaja, izvođenje eksperimentalnih radova, rješavanje zadataka na času ili zadataka za domaći rad itd. Na primjer, optimizacija problemske nastave pri demonstraciji fizičkih eksperimenata, može se ostvariti kroz pet načina različitih po nivou složenosti:

- Nastavnik/nastavnica koristi demonstracioni eksperiment kao ilustraciju svojih objašnjenja - Nastavnik/nastavnica izvodi eksperiment, a učenici/učenice ili izvode zaključke iz njega ili objašnjavaju dobijene

rezultate - Učenici/učenice predviđaju rezultate eksperimenta - Nastavnik/nastavnica postavlja učenicima/učenicama problem i predlaže im da oni samostalno odrede način

eksperimentalnoga rješavanja (ispitivanja) toga problema - Učenici/učenice dobijaju za domaći rad zadatak da urade planirani eksperiment.

Svaki od navedenih pet načina obezbjeđuje određeni nivo misaone aktivizacije, počevši od reprodukcije kao niže misaone operacije do primjene znanja u novome kontekstu, kao načina najsloženijega misaonog angažovanja. 6. STANDARDI ZNANJA

VII RAZRED Tema 1. Uvod u fiziku

Učenik/učenica zna:


32

- što je fizičko tijelo i što je fizička pojava - što je fizička veličina - što znači izmjeriti fizičku veličinu - oznaku i jedinicu za vrijeme i dužinu - što je mjerni instrument - da razlikuje vrste i navede primjere fizičkih pojava - osnovne komponente naučnoga metoda.

Učenik/učenica umije da: - odredi srednju vrijednost nekoliko rezultata mjerenja - primijeni pravilo da se vrijednost fizičke veličine izražava brojem i jedinicom - odredi vrijednost jednoga podioka - primijeni vrijednost podioka mjernoga instrumenta kao grešku mjerenja i da zapiše rezultat mjerenja - primijeni znanja iz teme „Uvod u fiziku“ pri rješavanju jednostavnih zadataka.

Tema 2. Struktura supstancije Učenik/učenica zna:

- od čega je supstancija izgrađena i da su molekuli tijela u stalnome haotičnom kretanju. Učenik/učenica umije da:

- objasni privlačenje i odbijanje molekula - razlikuje i upoređuje tečnosti, gasove i čvrsta tijela po njihovim osobinama - primijeni znanja iz teme „Struktura supstancije“ pri rješavanju jednostavnih kvalitativnih i eksperimentalnih zadataka. Tema 3: Kretanje tijela

Učenik/učenica zna: - što je mehaničko kretanje, putanja i put - da razlikuje pravolinijsko ravnomjerno kretanje od ostalih kretanja - kako se kreće tijelo na koje ne djeluju druga tijela - da razlikuje inerciju kao pojavu i inertnost kao osobinu tijela - da definiše masu tijela, zna njenu oznaku i jedinicu i umije da uporedi mase tijela - da definiše gustinu supstancije i umije da odredi njenu jedinicu.

Učenik/učenica umije da:


33

- odredi jedinicu za brzinu, pretvori njene jedinice jednu u drugu (m/s u km/h i obrnuto) i izračuna brzinu tijela pri ravnomjernome kretanju

- odredi put pomoću poznatih vrijednosti brzine i vremena kretanja - odredi vrijeme kretanja pomoću poznatih vrijednosti brzine i puta - prepozna neravnomjerno kretanje i odredi srednju brzinu neravnomjernoga kretanja tijela - odredi gustinu homogenoga geometrijski pravilnog tijela - primijeni znanja iz teme „Kretanje tijela“ pri rješavanju jednostavnih zadataka.

VIII RAZRED

Tema 4. Sila. Rad. Energija Učenik/učenica zna:

- smisao pojma sila - što je gravitaciona sila - što je sila teže i vezu između sile teže koja djeluje na tijelo i njegove mase - da objasni nastanak sile elastičnosti - što je sila normalne reakcije podloge - što je težina tijela i objašnjava što je bestežinsko stanje - što je rezultanta sila i - da je intenzitet sile trenja klizanja proporcionalan intenzitetu sile normalne reakcije podloge - što je sila trenja mirovanja - što je rad, koja je njegova oznaka i jedinica - što je snaga, koja je njena oznaka i jedinica - vezu snage i rada - da izrazi snagu pomoću sile i brzine - što je energija, koja je njena oznaka i jedinica - iz čega se sastoji mehanička energija tijela - što je kinetička energija tijela, koja je njena oznaka i jedinica - što je potencijalna energija tijela, koja je njena oznaka i jedinica - da fomuliše zakon održanja mehaničke energije - zakon održanja energije.

Učenik/učenica umije da: - razlikuje silu teže, težinu tijela i masu tijela


34

- objasni vezu između sile elastičnosti i istezanja opruge (Hukov zakon) - sabere dvije sile istoga pravca - odredi pravac i smjer sile trenja između podloge i tijela koje se kreće - uporedi koeficijente trenja za različite slučajeve - uporedi silu trenja klizanja i kotrljanja - izračuna rad - prepozna sistem u kojem se može primijeniti zakon održanja mehaničke energije - primijeni zakon održanja mehaničke energije - primijeni znanja iz teme „Sila. Rad. Energija“ pri rješavanju jednostavnih zadataka.

Tema 5. Pritisak tijela

Učenik/učenica zna: - što je pritisak, koja je njegova oznaka i jedinica i na koje načine se može mijenjati - što je sila pritiska - Paskalov zakon i - zavisnost pritiska od dubine tečnosti - što je sila potiska - uslov plivanja tijela u tečnosti.

Učenik/učenica umije da: - objasni pritisak gasa na zidove suda - objasni princip rada hidraulične prese - objasni i primijeni pravilo spojenih sudova - objasni atmosferski pritisak i navede primjere koji potvrđuju postojanje atmosferskoga pritiska - objasni Toričelijev ogled - objasni što su manometar i barometar - primijeni Arhimedov zakon - objasni kako se upravlja vazdušnim balonom - primijeni znanja iz teme „Pritisak tijela“ pri rješavanju jednostavnih zadataka.

Tema 6. Toplotne pojave

Učenik/učenica zna: - što je unutrašnja energija tijela


35

- načine promjene unutrašnje energije i zna da navede primjere promjene unutrašnje energije vršenjem rada i toplotnom razmjenom

- što je količina toplote - kad su dva tijela u toplotnoj ravnoteži - da je temperatura jedna od veličina koje opisuju stanje tijela - toplotnu razmjenu provođenjem, strujanjem i zračenjem - što je specifična toplota, njena oznaka i jedinica - što je kalorimetar - što je topljenje i temperatura topljenja.

Učenik/učenica umije da: - koristi termometar i pretvori vrijednost temperature iz Celzijusove u Kelvinovu skalu (i obrnuto) - odredi smjer toplotne razmjene prema temperaturama tijela - primijeni jednačinu toplotne ravnoteže - objasni što je očvršćavanje; isparavanje i kondenzacija - objasni rad toplotnoga motora i mogućnosti smanjenja štetnoga djelovanja toplotnih motora na okolinu - primijeni znanja iz teme „Toplotne pojave“ pri rješavanju jednostavnih zadataka.

Tema 7. Naelektrisanje u mirovanju

Učenik/učenica zna: - da postoje dvije vrste naelektrisanja - što je elementarno naelektrisanje i vezu viška (i manjka) elektrona s naelektrisanjem tijela - ko su nosioci naelektrisanja kod metala i elektrolita - što je električno izolovan sistem i razumije zakon održanja naelektrisanja - Kulonov zakon za naelektrisanja u vakuumu - da se električna interakcija ostvaruje posredstvom električnoga polja - da električno polje ima energiju - da definiše električni napon (pomoću rada i naelektrisanja)

Učenik/učenica umije da: - prepozna električne interakcije tijela - razlikuje provodnike i izolatore - objasni elektrostatičku indukciju - objasni što je kondenzator


36

- primijeni znanja iz teme „Naelektrisanje u mirovanju“ pri rješavanju jednostavnih zadataka.

IX RAZRED Tema 8. Naelektrisanje u kretanju

Učenik/učenica zna: - što je električna struja, koji je njen smjer i uslovi postojanja - što je električno kolo i koja je uloga izvora električne struje - što je jačina struje, koja je njena oznaka i jedinica i čime se mjeri - što je napon na krajevima provodnika, koja je njegova oznaka i jedinica i čime se mjeri - što je električni otpor, njegovu oznaku i jedinicu - što je specifični otpor provodnika - Omov zakon za dio kola - Džul-Lencov zakon - da definiše snagu električne struje - da je Zemlja magnet - da je magnetno polje posrednik za magnetne interakcije - da magnetno polje djeluje na strujni provodnik i naelektrisane čestice koje se kreću - što je elektromotor - što je elektromagnet.

Učenik/učenica umije da: - opiše interakciju magneta i strujnoga provodnika - primijeni Džul-Lencov zakon - odredi rad električne struje - koristi jedinicu kilovat-čas - opiše interakciju dva stalna magneta - odredi jačinu struje i napon pri redno i paralelno vezanim provodnicima - primijeni Omov zakon za dio kola - odredi ekvivalentni otpor redno i paralelno vezanih otpornika - primijeni znanja iz teme „Naelektrisanje u kretanju“ pri rješavanju jednostavnih zadataka.

Tema 9. Kretanje i Njutnovi zakoni

Učenik/učenica zna:


37

- da navede primjere kojima pokazuje relativnost kretanja - model materijalna tačka - iz čega se sastoji referentni sistem - da definiše putanju tijela i klasifikuje kretanja prema obliku putanje - formulu za brzinu pravolinijskoga ravnomjernog kretanja - što je pravolinijsko ravnomjerno ubrzano kretanje - suštinu pojmova početna brzina i trenutna brzina - da definiše ubrzanje tijela, zna njegovu oznaku i jedinicu - da razlikuje grafike zavisnosti )(tfv kod ravnomjerno ubrzanih kretanja s povećanjem i smanjenjem brzine - što je pravolinijsko ravnomjerno ubrzano kretanje bez početne brzine - što je slobodni pad - što je ubrzanje slobodnoga pada g - zavisnost brzine od vremena za tijelo koje slobodno pada - što je pravolinijsko ravnomjerno ubrzano kretanje s početnom brzinom - da je vertikalni hitac naviše primjer ravnomjerno ubrzanoga kretanja - što je zaustavni put - što je domet vertikalnoga hica naviše - što je kružno ravnomjerno kretanje - razumije i objašnjava što su osa rotacije, obrtaj i period rotacije - I Njutnov zakon - što je rezultanta sila - II Njutnov zakon - da definiše jedinicu za silu preko osnovnih jedinica SI - III Njutnov zakon

Učenik/učenica umije da: - odredi kad se može primijeniti model materijalna tačka - odredi pomjeraj (kao vektorsku veličinu) - sabere dva pomjeraja različitih pravaca (pravilo trougla) i istoga pravca - objasni grafike zavisnosti: )(tfv i )(tfs - odredi srednju brzinu neravnomjernoga kretanja - poređenjem smjerova ubrzanja i brzine tijela umije da odredi da li se brzina tijela povećava ili smanjuje


38

- primijeni II Njutnov zakon - odredi vezu perioda i frekvencije - sabere dvije sile (različitih pravaca) primjenom pravila paralelograma - opiše putanju tijela pod dejstvom sile teže - primijeni III Njutnov zakon pri opisivanju hodanja (čovjeka) i opisivanju sile zatezanja niti - primijeni znanja iz teme „Kretanje i Njutnovi zakoni“ pri rješavanju jednostavnih zadataka.

Tema 10. Kosmos

Učenik/učenica zna: - da definiše svjetlosnu godinu - brzinu kretanja Zemlje oko Sunca - da objasni pojam galaksije - da objasni pojam kosmosa.

Učenik/učenica umije da: - uporedi rastojanja Sunca i drugih zvijezda od Zemlje - opiše obilježja i položaj Sunca u galaksiji Mliječni put.

7. PROVJERAVANJE I OCJENJIVANJE Znanja i vještine iz fizike kontinuirano se provjeravaju, vrednuju i ocjenjuju na različite načine: usmenim i pismenim (testovi, pismeni zadaci) provjeravanjem i ocjenjivanjem, provjeravanjem i ocjenjivanjem školskih i domaćih eksperimentalnih radova, rada u projektnim zadacima, pripremi i predstavljanju referata. U svakom polugodištu osmoga i devetoga razreda radi se po jedan pismeni zadatak. Nastavnik/nastavnica prilikom provjeravanja, vrednovanja i ocjenjivanja polazi od standarda i operativnih ciljeva zadatih predmetnim programom. Provjeravanje i ocjenjivanje znanja odvija se u skladu s pravilnikom koji uređuje provjeravanje i ocjenjivanje znanja u osnovnoj školi. 8. RESURSI ZA REALIZACIJU


39

Za zadovoljavajuće i kontrolisano izvođenje eksperimenta jedno odjeljenje treba biti podijeljeno u grupe od po najviše 5 učenika/učenica, što samim tim znači da je za svako odjeljenje neophodno nabaviti od pet do šest mjernih aparatura. Za izvođenje nastave fizike škola mora imati specijalizovani kabinet s odgovarajućom opremom i odgovarajuću kompjutersku učionicu za određeni fond časova. Potrebno je u školi oformiti stručnu biblioteku za svaki razred u okviru koje bi se nalazila literatura za obaveznu nastavu, za nastavu u okviru izbornoga predmeta i zbirke zadataka za takmičenja. 9. PROFIL I STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA/NASTAVNICE I STRUČNOGA SARADNIKA/SARADNICE Nastavnik/nastavnica je osposobljen/osposobljena da predaje fiziku u osnovnim školama ako je završio studije fizike (240 ECTS). Literatura

1. Ambrožič, M., Karič, E., Kralj, S., Slavinec, M., Zidanšek, A.: Fizika 7, DZS; Ljubljana (1999) 2. Ambrožič, M., Karič, E., Kralj, S., Slavinec, M., Zidanšek, A.: Fizika 8, DZS; Ljubljana (1998) 3. Basarić, Dj.M.: Metodika nastave fizike, Naučna knjiga; Beograd (1979) 4. Čeloner, Dž.: Vizuelni rečnik fizike, Dorlingkinderslez; London, Njujork, Študgart, Moskva, Beograd (1999) 5. E-škola – Fizika „može i kod kuće“ (kućni eksperiment) http://eskola.hfd.hr/kucni_eks/ke.htm 6. Фадеева, А. А., Засов, А. В.: Физика 7-9 кл. Книга для учителя, Просвещение; Москва (2001) 7. Gordon, T.: Kako biti uspešan nastavnik, Kreativni centar; Beograd (1998) 8. Ivanov, G.: Formula stvaralaštva (Kako postati pronalazač), Kreativni centar, Просвещение, Москва (1999) 9. I.U.P.A.P. – 25 (SUNAMCO 87-1), Oznake, jedinice, nazivi i fundamentalne konstante u fizici, Institut za teorijsku fiziku,

Naučna knjiga; Beograd (1990) 10. Ivanović, D. M.: Istorijsko-filozofska pitanja fizike, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd (1985) 11. Kuntarić, A.: TV seminar (demonstracioni pokusi) – priručnik za nastavnike, Školska knjiga, Zagreb (1975) 12. Mlađenović, M., Jakšić, M.: Istorija klasične fizike za učenike srednjih škola, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva,

Beograd, Zavod za udžbenike, Novi Sad (2001) 13. Oxlade, C., Stockley, C., Wertheim, J.: Rječnik fizike, SP Svjetlost; Sarajevo (1990) 14. Petrović, T.: Nastavna sredstva fizike (1. i 2. dio), Fizički fakultet; Beograd (1996)


40

15. Petrović, T.: Problemsko-razvojna nastava fizike, Prosveta; Beograd (1988) 16. Petrović, T.: Didaktika fizike (TEORIJA NASTAVE FIZIKE), Fizički fakultet; Beograd (1994) 17. Radvanji, P., Bordri, M.: Istorija atoma, Klub NT; Beograd (1997) 18. Raspopović, M.: Metodika nastave fizike, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva; Beograd (1992) 19. Richardson, J. S., Cahoon, G. P.: Methods and Materials for Teaching and Physical Science, McGraw-Hill Book Compani;

New York (1972) 20. Рыженков, А.П.: Физика, человек, окружающая среда /7-9/, Просвещение; Москва (2001) 21. Šindler, G.: Metodološke osnove oblikovanja početne nastave fizike, Školska knjiga; Zagreb (1980) 22. Šindler, G.: Materija i energija (1 i 2) - knjiga za nastavnika (izbor i obrada nastavnih sadržaja fizike u VII/VIII razredu osnovne

škole), Školska knjiga; Zagreb (1973) 23. Zrnca nauka 1 (GRAINES de SCIENCES 1 – I. Catala, P.Léna, Y.Quéré), Društvo fizičara Srbije; Beograd (2003) CIP – Каталогизација у публикацији Централна народна библиотека Црне Горе, Цетиње ISBN 978‐9940‐24‐035‐6 COBISS.CG‐ID 20425488

fizika - gov.me

Documents