fizika-i ili ii razred sa 2casa

7/23/2019 FIZIKA-I Ili II Razred Sa 2casa

http://slidepdf.com/reader/full/fizika-i-ili-ii-razred-sa-2casa 1/18

CRNA GORAMINISTARSTVO PROSVJETE I SPORTA

ZAVOD ZA ŠKOLSTVO

Predmetni program

FIZIKA

I ili II razred trogodišnje srednje stručne škole

Podgorica,2011.



Predmetni program FIZIKA za I ili II razred trogodišnje srednje stručne škole uradila je Komisija usljedećem sastavu:

Radovan Ognjanović, predsjednik

Tatijana Čarapić, članica

Jeva Šćekić, članica

Nacionalni savjet za obrazovanje je na sedmoj sjednici održanoj 31. 08. 2011.godine doniopredmetni program FIZIKA za I ili II razred trogodišnje srednje stručne škole.



1. NAZIV NASTAVNOG PREDMETA

FF II ZZ II KK AA

NAZIV PREDMETNOG PROGRAMA

FF II ZZ II KK AA

2. ODRE ĐENJE PREDMETNOG PROGRAMA

a) Položaj, priroda i namjena predmetnog programa

Nastava fizike kao fundamentalne prirodne nauke razvija učeničke sposobnosti za proučavanjeprirodnih pojava iz područ ja fizike, tako da se kroz nastavu fizike upoznaje i usvaja jezik, kao imetode koje se koriste pri proučavanju fizičkih pojava, upoznaju se glavni koncepti i teorije koje

uokviruju naša saznanja o materijalnom svijetu.Učenik/ca se upoznaje sa uticajem koji otkrića u fizici imaju na razvoj tehnologije i naučne slikesvijeta, saznaje fizičke zakonitosti rada i djelovanja aparata i uređaja na koje svakodnevno nailazi.Nastava fizike zauzima istaknuto mjesto u višim misaonim procesima, naročito u razumijevanju iprocjeni stvarnosti, podstiče učenika/cu na istraživanje i objašnjavanje pojava u okolini i daje mu/jojpriliku da stekne znanje, razumijevanje, vrijednosti, gledišta, zainteresovanost i spretnost,neophodnost očuvanja i poboljšanja okoline.

b) Broj časova po godinama obrazovanja i oblicima nastave

Oblici nastave

Razred Teorijski i drugi oblici nastaveza sve učenike/ce u odjeljenju Vježbe i drugi oblici nastavekod kojih se odjeljenjedijeli na manje grupe

1. 57 13Ukupno 57 13

S obzirom na prirodu predmeta, njegove sadržaje i načine izvođenja nastave, koji se zasnivaju navježbama, posmatranju i zaključivanju, to se u ovoj oblasti ne može potpuno precizno odrediti odnosbroja časova.



3. OPŠTI CILJEVI PREDMETNOG PROGRAMA

U nastavi fizike učenik/ca treba da:• sistematski sazna elemente glavnih fizičkih koncepata i teorija koje uobličavaju

naučnu sliku svijeta;• sistematski sazna značaj eksperimenta pri saznavanju i provjeravanju fizičkih

zakonitosti;• spozna egzaktnost i primjenjivost fizičkih znanja pri ovladavanju prirodom i

funkcionisanju cjelokupne ljudske aktivnosti, odnosno njihovu fundamentalnu uloguu različitim strukama;

• sazna prirodu fizičkog mišljenja i njegov uticaj na razvitak civilizacije i opšte kulture;• usvoji pozitivan odnos prema prirodi i zavisnost od prirode kao i odgovornost za

opstanak života na Zemlji;• se tokom ukupnog rada učenika/ca u grupama uči povjerenju u rad drugoga, podjeli

zaduženja, uči se zdravom takmičarskom duhu, poređenju zajedničkih rezultata sarezultatima drugih grupa i pravilnom sagledavanju greški, kao i odgovornosti za radsa drugim učenicima/ama.

Zato treba da:• planira i izvodi najjednostavnije eksperimente i mjeri fizičke veličine;• koristi stručnu literaturu i elektronske medije za prikupljanje podataka,• nauči da radi sa podacima,• objašnjava i vrednuje dobijene rezultate;• povezuje fizička znanja i objašnjenja u svakodnevnim prilikama,• se upozna sa raznovrsnim tehnološkim primjenama fizičkih zakona,• zna (pozitivni i negativni) uticaj primjene tog znanja na kvalitet života i okoline;• zna različita povezivanja eksperimentalnog sa teorijskim (analitičkim i sintetičkim)

znanjem,• se navikne na osnovna izražavanja fizičkih zakonitosti matematičkim jezikom,

• sazna socijalne i istorijske efekte razvitka prirodnih nauka i fizike posebno.



4. SADRŽAJI I OPERATIVNI CILJEVI PREDMETA

Tema 1: Fizika i njene metode

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi/saUčenik/ca treba da:• zna da je fizika fundamentalna prirodnanauka;• razumije da se pomoću fizi č kih veli č ina ifizi č kih zakona opisuju i objašnjavajupojave u prirodi;• razumije šta je materija (supstancija ifizi č ko polje);• razlikuje osnovne i izvedene fizi č keveli č ine;• razlikuje skalarne i vektorske veli č ine;• zna da je vrijednost fizi č ke veli č ine odeđena brojnom vrijednošć u i jedinicom;• zna koje su osnovne jedinice SI sistema.

Učenici/e:• na različitim primjerima ukazuju naveze fizike i ostalih nauka;• utvr đuju pojam materije, supstancije ifizičkog polja;• na konkretnim primjerima pokazujuosnovne i izvedene fizičke veličine injihove jedinice.

• Fizika• Fizička veličin• Fizički zakon• Skalarna i vekfizička veličina• Jedinica fizičkveličine

Didaktičke preporukePotrebno je pažljivo odabrati računske i druge zadatke koji bi po mogućnosti trebalo da imaju jaku Njihovom izradom neophodno je usmjeriti učenike/ce u pravilno korišćenje usvojenih znanja i vještiučenici/e pravilno vrednuju dobijeni rezultat, kao i njegov pravilan zapis. Ova preporuka važi za svaPosebno obratiti pažnju da se zadaci biraju i rješavaju od najjednostavnijih ka onim koji zahtjevaju sinte



Tema 2: Prostor, vrijeme i kretanje

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi/sa

Učenik/ca treba da:• razumije pojam vektorskaveli č ina;• zna osnovne operacije savektorima;• zna pojmove: referentno tijelo ireferentni sistem;• zna pojam vektor položaja;• razumije pojam mehani č kokretanje;• razlikuje translatorno i rotaciono

kretanje;• opisuje pravolinijsko ikrivolinijsko kretanje;• zna pojam vektor pomjeraja;• definiše pojam vektor brzine;• definiše pojam vektor ubrzanja;• analizira ravnomjerno pravolinijsko kretanje;• analizira ravnomjerno ubrzano pravolinijsko kretanje;• analizira ravnomjerno kružnokretanje.

Učenici/e:• nalaze primjere vektorskih veličina;• uvježbavaju osnovne operacije sa vektorimana različitim primjerima;• usvajaju pojam vektor položaja;• usvajaju pojam vektora pomjeraja;• analiziraju pravac, smjer i intezitet vektorabrzine;• analiziraju pravac, smjer i intezitet vektoraubrzanja;• uz pomoć nastavnika/ce izvode formule za

ravnomjerno pravolinijsko kretanje;• uz pomoć nastavnika/ce izvode formule zaravnomjerno promjenljivo pravolinijsko kretanje;• rade jednostavnije računske zadatke izravnomjerno pravolinijskog kretanja;• rade jednostavnije računske zadatke izravnomjerno promjenljivog pravolinijskogkretanja;• usvajaju veličine koje opisuju ravnomjernokružno kretanje (period, frekvencija i normalnoubrzanje);• rade računske zadatke iz ravnomjernog

kružnog kretanja.

• Vektorska velič• Sabiranje i oduzvektora• Množenje vekto• Razlaganje vek• Projekcija vekto• Referentni siste• Vektor položajapomjeraja• Translatorno i r

kretanje• Ravnomjernopravolinijsko kret• Ravnomjernopromjenljivo pravkretanje• Ravnomjerno kkretanje• Period i frekven• Centripetalno u



Tema 3: Sila i energija

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi/saUčenik/ca treba da:• razumije uzajamno djelovanje

tijela i silu kao mjeru togdjelovanja;• razumije posljedice djelovanjasile;• razlikuje inerciju i inertnosttijela;• razumije pojam mase kao mjereinertnosti tijela;• zna I Njutnov zakon;• zna pojam impuls;• razumije osnovni zakondinamike translatornog kretanja;• zna III Njutnov zakon;• razumije moment sile• razumije osnovne principestatike• razumije pojam mehani č ki rad ;• zna kad tijelo ima kineti č kuenergiju;• zna kada tijelo ima potencijalnuenergiju;• zna šta je ukupna mehani č kaenergija;

• razumije da je rad jednakpromjeni mehaničke energije.

Učenici/e:• na različitim primjerima pokazuju da je

posljedica djelovanja sile promjena kretanja ilideformacija tijela (istegnuta opruga);• usvajaju pojam inertnost i masu kao mjeruinertnosti tijela;• analiziraju I Njutnov zakon;• usvajaju pojam impuls;• analiziraju II Njutnov zakon;• rade računske zadatke u kojima se primjenjujeosnovni zakon dinamike translatornog kretanja• usvaja III Njutnov zakon;• analiziraju uslove ravnoteže tijela•

usvajaju pojam mehanički rad;• nalaze primjere kad je rad pozitivan, kad jenegativan a kad je jednak nuli;• usvajaju pojmove: kinetička energija ipotencijalna energija;• analiziraju zavisnost vrijednosti potencijalneenergije od izbora referentnog nivoa;• anliziraju primjere i rade računske zadatke ukojima se rad određuje kao promjena energije.

• Masa• Sila• Impuls• Osnovni zakodinamike translkretanja• Rad• Kinetička ene• Potencijalna e• Ukupna mehaenergija



Tema 4: Sila i bezvrtložno polje

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi/saUčenik/ca treba da:• zna pojam fizi č ko polje;• razumije postojanjegravitacionog polja;• usvaja Njutnov zakongravitacije;• razumije osobine gravitacionesile;• definiše silu zemljine teže itežinu tijela;• razumije postojanjeelektrostatičkog polja;• usvaja Kulonov zakon;•

razumije osobine elektrostatičkesile;

• razumije pojam jač ina (gravitacionog i elektrostatičkog) polja;• razumije pojam potencijal (gravitacionog i elektrostatičkog) polja.

Učenici/e:• usvajaju pojam fizičko polje;• nalaze primjere koji potvr đuju postojanjegravitacionog polja Zemlje;• analiziraju izraz za gravitacionu silu;• na osnovu definicija određuju težinu i siluZemljine teže u različitim primjerima;• pronalaze primjere koji potvr đuju postojanjeelektrostatičkog polja;• analiziraju izraz za elektrostatičku silu, njenuzavisnost od rastojanja (između naelektrisanja) isredine u kojoj se nalaze;• usvajaju pojam jačina (gravitacionog ielektrostatičkog) polja;• analiziraju izraze za jačinu (gravitacionog ielektrostatičkog) polja;• usvajaju pojam potencijal (gravitacionog ielektrostatičkog) polja.

• Fizičko polje• Gravitaciono • Gravitaciona • Težina tijela i Zemljine teže• Elektrostatičk• Elektrostatičk• Jačina gravitapolja• Jačina elektročkog polja• Potencijal

gravitacionog p• Potencijalelektrostatičkog



Tema 5: Zakoni održanja

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi/saUčenik/ca treba da:• razumije šta je fizi č ki sistem;• razumije pojam izolovani fizi č kisistem;• razumije opšti oblik zakonaodržanja;• zna zakon održanja impulsa;• zna zakon održanja ukupnemehani č ke energije.

Učenici/e:• usvajaju pojam fizički sistem;• nalaze primjere izolovanog fizičkog sistema;• analiziraju opšti oblik zakona održanja;• analiziraju zakon održanja impulsa i primjenjujuga rješavajući jednostavnije računske zadatke;• analiziraju zakon održanja ukupne mehaničkeenergije i primjenjuju ga rješavajući jednostavnijeračunske zadatke.

• Fizički sistem• Opšti oblik zaodržanja• Zakon održanimpulsa• Zakon održanmehaničke ene



Tema 6: Magnetno polje

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi/saUčenik/ca treba da:• razumije postojanje magnetnog

polja;• zna kako se grafički predstavljamagnetno polje;• zna šta je magnetna sila,magnetna indukcija i fluksmagnetnog polja;• razumije Bio –Savarov zakon;• razumije pojam Lorencova sila;• razumije postojanje Amperovesile.

Učenici/e:• usvajaju pojam magnetno polje i grafičko

prikazivanje polja;• uče veličine kojim se opisuje magnetno polje(magnetna sila, magnetna indukcija i fluksmagnetnog polja);• znaju da izračunaju magnetnu indukcijumagnetnog polja koje se stvara oko provodnikakojim teče struja;• tumače pojam Lorencova sila;• tumače Amperovu silu.

• Magnetno po• Magnetna sila• Magnetna ind• Fluks magnetpolja• Lorencova sil• Amperova sila



Tema 7: Oscilacije i talasi

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi/saUčenik/ca treba da:• razumije postojanje oscilatornog

kretanja;• razumije veličine kojim seopisuje oscilatorno kretanje(amplituda, elongacija, period,frekvencija) na primjeru opružnogklatna;• razumije proces nastajanja iprostiranja talasa;• razlikuje longitudinalne itransvezalne talase;• zna karakteristike talasa;• razumije da je zvuk mehaničkitalas;• zna šta su ultrazvuk i infrazvuk• navodi primjere primjeneultrazvuka i infrazvuka.

Učenici/e:• tumače formulu za period oscilovanja opružnog

klatna;• usvajaju pojam zvuka;• usvajaju pojam ultrazvuk i infrazvuk.

• Opružno klatn• Amplituda,elongacija, perifrekvencija i fazoscilovanja• Talas• Talasna dužin• Talasni front• Zvučni talas• Ultrazvuk• Infrazvuk



Tema 8: Fizika atoma

Operativni ciljevi Aktivnosti Pojmovi/sadUčenik/ca treba da:• zna šta je atom;• zna koja i kakva naelektrisanja senalaze u atomu;• razumije pojam foton;• zna Plankov zakon zračenja;• zna Borove postulate;• zna osnovne karakteristike jezgra(masa, naelektrisanje i dimenzije),• zna da definiše atomsku jedinicu mase;•

razumije defekt mase i energiju veze;• zna šta je prirodna radioaktivnost ;• razumije α raspad ;• razumije β raspad ;• usvaja pojam γ zrač enje;• razumije pojam nuklearna reakcija;• razumije fisiju i fuziju;• zna osnovne pojmove dozimetrije.

Učenici/e:• obnavljaju znanja o atomu;• tumače izraz za Plankov zakonzračenja;• usvajaju Borove postulate;• šematski prikazuju serije u spektruatoma vodonika;Učenici/e:• određuju koliko ima protona, neutronau različitim jezgrima;•

računaju defekt mase i energiju veze u jednostavnim primjerima;• usvajaju pojam prirodna radioaktivnost• šematski prikazuju α i β raspad;• šematski prikazuju proces fisije;• analiziraju šemu fuzije za laka jezgra;• koristeći dostupnu literaturu pišureferate na teme iz zaštite od jonizujućegzračenja.

• Atom• Jezgro• Foton• Borovi postula• Nukleoni• Redni broj• Maseni broj• Atomska jedinmasa•

Defekt mase• Energija veze• Prirodnaradioaktivnost• α raspad• β raspad• γ zračenje• Nuklearne rea• Fisija i fuzija• Dozimetrija



5. Didaktičke preporuke

Redosljed proučavanja pojedinih tema nije obavezujući za nastavnika/cu koji/a prema svojojprocjeni raspoređuje propisane nastavne sadržaje u okviru časova kojima raspolaže.

Nastava treba da bude zasnovana na eksperimentima koje izvode sami/e učenici/e i posmatranjudemonstracionih ogleda koje izvode nastavnici/e.

Raspodjela časova po pojedinim djelovima sadržaja i temama može da zavisi od interesovanjaučenika/ca i oblika projektnog rada.

Prilikom podjele časova potrebno je voditi računa da pojedini dio ne bude zastupljen sa previšečasova, odnosno – da se neki dio ne zanemari previše. Orijentacioni predlog za raspodjelu časovapo temama dat je u narednoj tabeli.

TemaOrijentacioni

broj časova1. Fizika i njene metode 22. Prostor, vrijeme i kretanje 113. Sila i energija 94. Sila i bezvrtložno polje 75. Zakoni održanja 76. Magnetno polje 57. Oscilacije i talasi 78. Fizika atoma 12

Od raspoloživih 70 časova u jednom razredu – u tabeli je dat orijentacioni broj časova po temama

za 60 časova, što zajedno sa dva pismena zadatka čini 64 časa ili 91 % časova. Školski stručniaktiv za fiziku, prilikom planiranja rada za nastavnu godinu, treba da predvidi i preostalih 6 (9 %)časova na osnovu:

- ciljeva i sadržaja predmetnog programa,- profila struke u kojoj se učenici/e obrazuju i- iskustava u realizaciji predmetnog programa.

∗ ∗ ∗

Za zadovoljavajuće i kontrolisano izvođenje eksperimenta jedno odjeljenje treba da bude podijeljenou grupe od po najviše 5 učenika/ca, što samim tim znači da je za svako odjeljenje neophodnonabaviti od pet do šest mjernih aparatura.

∗ ∗ ∗

Upotreba kompjutera u nastavi fizike je, zavisno od raspoloživih programa i pristupa Internetu, skoroobavezujuća kako bi se doprinijelo boljem kvalitetu nastave (simulacija eksperimenta, obradarezultata mjerenja, modeliranje...).

∗ ∗ ∗

Da bi uspješno ostvario/la ciljeve učenja fizike, nastavnik/ca fizike treba da primjenjuje različiteforme, metode i oblike rada. Nastava fizike, po prirodi svojih sadržaja, za realizaciju predviđenihciljeva i zadataka omogućava i zahtijeva problemski oblik nastave. Optimizacija problemskenastave, kao i ukupnog nastavnog procesa, može se postići:



- promjenljivošć u problemskog usvajanja sadržaja (zavisno od konkretnih uslova uodjeljenju);

- uzimanjem u obzir individualnih karakteristika uč enika/ca.Ovo se odnosi na sve oblike učenja iz fizike: usvajanje novih sadržaja, izvođenje eksperimentalnihradova, rješavanje zadataka na času ili zadataka za domaći rad itd. Na primjer, optimizacijaproblemske nastave pri demonstraciji fizičkih ogleda može se ostvariti na pet načina:

- nastavnik/ca koristi demonstracioni ogled kao ilustraciju svojih objašnjenja;- nastavnik/ca izvodi ogled, a učenici/e ili izvode zaključke iz njega, ili objašnjavaju

dobijene rezultate;- učenici/e predviđaju rezultate ogleda;- nastavnik/ca postavlja učenicima/ama problem i predlaže im da oni/e samostalno odrede

način eksperimentalnog rješavanja (ispitivanja) tog problema;- učenici/e za domaći rad dobijaju zadatak da urade projektovani ogled.

Svaki od navedenih pet načina obezbjeđuje visok nivo aktivizacije učenika/ca.

∗ ∗ ∗

Rješavanje zadataka iz fizike tretira se kao proces i metoda primjene znanja. Njime se postiže:- konkretizacija i osmišljavanje teorijskih znanja;- ponavljanje, produbljivanje i utvr đivanje znanja;- korigovanje učeničkih znanja i umijeća;- povećano interesovanje za izučavanje fizike;- razvijanje logičkog mišljenja;- podsticanje učenika/ca na inicijativu;- da učenik/ca stiče samostalnost u radu i upornost u savladavanju teškoća.

Optimalni efekti rješavanja zadataka u učenju fizike ostvaruju se dobro osmišljenim kombinovanjemprimjene:

- kvalitativnih zadataka (zadaci-pitanja);

- kvantitativnih zadataka (računski zadaci);- grafičkih i- eksperimentalnih zadataka.

Vježbanje rješavanja kvantitativnih zadataka iz fizike je izuzetno važna komponenta učenja fizike.Kako ono za učenike/ce često predstavlja vid učenja sa najsloženijim zahtjevima, onda jenastavnik/ca obavezan/na da im dâ odgovarajuće instrukcije, napomene i savjete u vezi sarješavanjem zadataka. Napomene treba da obuhvate:

- najčešće tipove zadataka u datoj temi;- najčešće greške i slabosti u znanjima učenika/ca pri rješavanju zadataka u datoj temi;- osnovne zakone i formule koje se koriste za rješavanje zadataka iz ove teme, kao i

granice njihove primjene;- posebne napomene i sugestije;- primjere za demonstraciju metodike rješavanja, tj. algoritam za rješavanje datog tipa

zadatka.Očigledno je da ove napomene treba pažljivo osmisliti za svaku temu posebno.

∗ ∗ ∗

Potrebno je pažljivo odabrati računske zadatke koji ukoliko je moguće imaju jaku vezu sa realnimsituacijama. Njihovom izradom neophodno je usmjeriti učenike/ce u pravilno korišćenje usvojenihznanja i vještina. Takođe je neophodno da učenici/e pravilno vrednuju dobijeni rezultat, kao i njegovpravilan zapis. Posebno obratiti pažnju da zadaci idu od najjednostavnijih ka onim koji zahtjevaju

sintezu i analizu stečenih znanja.



6. Standardi znanjaTema 1: Učenik/ca treba da zna da:

Fizika i njenemetode

- je fizika fundamentalna prirodna nauka;- se pomoću fizičkih veličina opisuju pojave u prirodi;- se fizičke veličine dijele na skalarne i vektorske;- navede osnovne fizičke veličine i njihove jedinice;

- pored osnovnih postoje i izvedene fizičke veličine i jedinice.Učenik/ca treba da zna da:Tema 2:

Prostor,vrijeme ikretanje

- navede primjer vektorske veličine;- radi osnovne operacije sa vektorima;- definiše referentno tijelo, referentni sistem i vektor položaja;- definiše pojmove: mehaničko kretanje, putanja i put;- razlikuje pravolinijsko i krivolinijsko kretanje;- razlikuje translatorno i rotaciono kretanje;- definiše pojam vektora pomjeraja, vektora brzine i vektora ubrzanja;- opiše ravnomjerno pravolinijsko kretanje;- opiše ravnomjerno promjenljivo pravolinijsko kretanje;- napiše formule za zavisnosti x(t), v(t) i a(t);

- opiše ravnomjerno kružno kretanje;- definiše pojam frekvencije, perioda i centripetalnog ubrzanja.Učenik/ca treba da zna da:Tema 3:

Sila i energija

- razumije pojam inertnosti tijela;- je masa mjera inertnosti tijela;- definiše I Njutnov zakon;- definiše pojam vektora impulsa;- je sila mjera uzajamnog djelovanja dva tijela;- definiše II Njutnov zakon;- definiše III Njutnov zakon;- definiše moment sile i principe statike;- definiše mehanički rad;

- definiše kinetičku energiju;- definiše potencijalnu energiju;- šta čini mehaničku energiju.Učenik/ca treba da zna da:Tema 4:

Sila ibezvrtložno

polje

- definiše fizičko polje;- navede primjere koji potvr đuju postojanje gravitacionog polja Zemlje;- definiše Njutnov zakon gravitacije;- opše vektor gravitacione sile;- definiše silu Zemljine teže i težinu tijela;- objasni šta je izvor elektrostatičkog polja;- definiše Kulonov zakon;- opiše vektor elektrostatičke sile;

- definiše jačinu (gravitacionog i elektrostatičkog) polja;- definiše potencijal (gravitacionog i elektrostatičkog) polja.Učenik/ca treba da zna da:Tema 5:

Zakoniodržanja

- definiše fizički sisitem;- nalazi primjere izolovanog sistema;- tumači opšti oblik zakona održanja;- definiše zakon održanja impulsa;- definiše zakon održanja mehaničke energije.



Učenik/ca treba da zna da:Tema 6:

Magnetnopolje

- grafički prikaže mognetno polje;- definiše Bio –Savarov zakon;- definiše magnetnu silu;magnetnu indukciju i fluks magnetnog polja;- definiše Lorencovu i Amperovu silu;Učenik/ca treba da zna da:Tema 7:

Oscilacije italasi

- navede primjere periodičnog kretanja;- definiše veličine oscilatornog kretanja (period, frekvencija, elongacija,amplituda);- tumači formulu za period oscilovanja opružnog klatna;- tumači formulu za period oscilovanja matematičkog klatna;- definiše talasnu dužinu;- objasni nastanak i vrste talasa;- objasni nastanak i prostiranje zvuka kao mehaničkog talasa;- postoji ultrazvuk i infrazvuk.Učenik/ca treba da zna da:Tema 8:

Fizika atoma

- strukturu atoma;- definiše Plankov zakon zračenja;

- definiše Borove postulate;- strukturu jezgra;- tumači oznake jezgara hemijskih elemenata;- definiše defekt mase i energiju veze;- navede vrste radioaktivnog zračenja;- definiše zakon radioaktivnog raspada,- razlikuje fisiju i fuziju,- navede detektore radiaktivnog zračenja.

7. Provjeravanje i ocjenjivanje

Znanja iz fizike u svim razredima nastavnik/ca kontinuirano provjerava i ocjenjujepomoću usmenih ispitivanja, testova, pismenih zadataka i provjera eksperimentalnihvještina.

Pri kraju svake teme (od navedenih 8) korisno je korišćenjem testa provjeriti znanjaučenika/ca.

U svakom polugodištu radi se po jedan (jednočasovni) pismeni zadatak.

8. Resursi za realizaciju

Za izvođenje nastave fizike škola treba da ima specijalizovani kabinet sa odgovarajućomopremom, kao i odgovarajuću kompjutersku učionicu za određeni fond časova.

Za nastavu fizike potreban je laborant/kinja koji/a održava opremu i nastavna sredstva,nabavlja materijal, priprema eksperimente i sarađuje u eksperimentalnom raduučenika/ca.

Potrebno je u svakoj školi oformiti stručnu biblioteku za svaki razred u okviru koje bi senalazila odgovarajuća literatura.



Literatura

• Arabadži V.I.: Zvuk u prirodi , "Klub NT", Beograd, (1999)• E-škola FIZIKA "može i kod ku ć e" (kuć ni eksperiment) - http://eskola.hfd.hr• Fejnman R.: Karakter fizi č kog zakona, "Klub NT", Beograd, (1999)• Giancoli D.C.:Physics Principles with Applications,University of California, Berkeley -

http://cw.prenhall.com• Gordon T.: Kako biti uspešan nastavnik , "Kreativni centar", Beograd, (1998)• Đor đević M., Džananović R., Tahirović H.: Fizika za 1. razred srednjeg usmjerenogobrazovanja, "Svjetlost", Sarajevo, (1987)• Đor đević M., Misita R., Tahirović H.: Fizika za 2. razred srednjeg usmjerenog obrazovanja,"Svjetlost", Sarajevo, (1987)• I.U.P.A.P.-25 (SUNAMCO 87-1), Oznake, jedinice, nazivi i fundamentalne konstante ufizici , Institut za teorijsku fiziku, "Naučna knjiga", Beograd, (1990)• Janjić J., Bikit I., Cindro N.: Opšti kurs fizike (I i II), "Naučna knjiga", Beograd, (1987)• Kladnik R.: Gibanje, sila, snov , fizika za srednjoškolce (1), DZS, Ljubljana, (1996)• Kladnik R.: Energija, toplota, zvok, svetloba, fizika za srednjoškolce (2), DZS, Ljubljana,(1997)• Kladnik R.: Svet elektronov in atomov , fizika za srednjoškolce (3), DZS, Ljubljana, (1997)• Kladnik R.: Pot k maturi iz fizike, fizika za srednjoškolce (+1), DZS, Ljubljana, (1996)• (Demonstracioni pokusi)-Priručnik za nastavnike, "Školska knjiga", Zagreb, (1975)• Lindner H.: Das Bild der modernen Physik , Urania-Verlag, Leipzig, Jena, Berlin, (1973)• Малафеев Р.И.: Проблемное обучение физике в средней школе, "Просвещение",Москва, (1993)• Petrović T.: Problemsko-razvojna nastava fizike, "Prosveta", Beograd, (1988)• Petrović T.: Didaktika fizike (Teorija nastave fizike), Fizički fakultet, Beograd, (1994)• PHYSICS CLASSROOM – online udžbenik - http://www.physicsclassroom.com• Raspopović M.: Metodika nastave fizike, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd,(1992)• Sliško J., Traparić O.: Fizika za 1. razred srednjeg usmjerenog obrazovanja, "Svjetlost",Sarajevo, (1990)• Sliško J., Traparić O.: Fizika za 2. razred srednjeg usmjerenog obrazovanja, "Svjetlost",Sarajevo, (1990)• Strnad J.: Vozi me, avto v daljave (Fizika in avtomobil), Društvo matematikov, fizikov inastronomov Slovenije, Ljubljana, (1991)• Swartz C.E.: Phenomenal Physics, J.Wiley & Sons Inc., Toronto, New York, (1981).• ŠKOLSKA ENCIKLOPEDIJA – Matematika, fizika, astronomija, rač unarstvo, "Prosveta",Beograd, (1992)• Vukčević L., Burzan D.: Laboratorijske vježbe iz fizike za III i IV razred usmjerenog srednjegobrazovanja, Republički zavod za unapredjivanje školstva, Titograd, (1981)

9. Kadrovski uslovi

Nastavnik/ca je osposobljen/a da predaje fiziku u srednjoj stručnoj školi ako je završio/la

studije fizike.

Laborant/kinja treba da ima završenu srednju stručnu školu tehničkog smjera.

fizika-i ili ii razred sa 2casa

Documents