fleksibilizacija - pravo.unizg.hr
TRANSCRIPT
3
- Koncept koji izaziva brojne kontraverze
- Različita mišljenja o definiciji koncepta fleksibilizacije tržišta
rada
Podrazumijeva:
- Da se poslodavcima omogući da razinu i potrebu za radnicima
prilagode svojim potrebama
- Fleksibilnost u načinu određivanja plaće
- Fleksibilnost radnika itd.
Najuobičajenija interpretacija tog koncepta povezana je sa
regulativom radnog zakonodavstva i sa institucijama tržišta rada
Što bi fleksibilizacija tržišta rada, trebala
podrazumijevati?
4
• Sa makro aspekta: fleksibilnost se odnosi na brzinu
prilagodbe tržišta rada promjenama gospodarskih
uvjeta
• Sa mikro aspekta: sposobnost poduzeća da svoju
strukturu i organizaciju prilagode svojim potrebama
Fleksibilizacija sa makro/mikro aspekta
5
• S aspekta poslodavaca:
- Decentralizirano kolektivno pregovaranje/gransko
pregovaranje
- Radnička vijeća/sindikati
- Individualni ugovori/kolektivni ugovori
• S aspekta sindikata:
- Smanjenje članstva
- Atipični oblici rada
- Povećanje stope nezaposlenosti
Fleksibilizacija s aspekta poslodavaca/sindikata
6
• S aspekta poslodavca: veća raspoloživost zaposlenih i
njihova veća prilagodljivost na promjenjive zahtjeve
poslodavaca
• S aspekta radnika: više slobode u organiziranju
radnog vremena i privatnog života, napredovanje
Fleksibilizacija s aspekta poslodavca/radnika
Pretpostavka: da će deregulacija i fleksibilizacija tržišta
rada automatski dovesti do veće razine produktivnosti i
stoga do većeg dohotka i bolje socijalne sigurnosti
Sine qua non strukturalnim promjenama, gospodarskom
rastu i smanjenju nezaposlenosti
Opasnosti: da fleksibilnost rezultira visokim rizikom
socijalne i dohodovne nesigurnosti (radnici sa
nestandardnim ugovorima o radu imaju niže dohotke, nižu
sigurnost zaposlenja i ograničen pristup stručnom
osposobljavanju i usavršavanju) te segmentiranom tržištu
rada
7
8
Osnovna podjela (1):
Interna – obuhvaća sve strategije kojima se drugačije
raspoređuje radna snaga kod poslodavca prema potrebama
konkurentnosti bez korištenja eksterne fleksibilnosti, a
obuhvaća (radno vrijeme – interna numerička, plaću,
organizaciju rada – funkcionalna)
Eksterna - temelji se na tradicionalnim načinima
prilagodbe broja radnika potrebama poslodavaca, što
uključuje otkazivanje ugovora o radu, korištenje
fleksibilnih oblika zapošljavanja
Koji su pojavni oblici fleksibilizacije?
9
Osnovna podjela (2):
Numerička – obuhvaća prilagodbe poslodavaca koje se
mogu izraziti u jedinicama – (otkazivanje, fleksibilni
ugovori, radno vrijeme itd.)
Funkcionalna - podrazumijeva promjene u poslovima,
zadacima, kvalifikacijama itd.
Monetarna fleksibilnost – obuhvaća prilagodbu plaća
potrebama konkurentnosti, potražnji na tržištu, poslovanju
poslodavca, individualnoj produktivnosti radnika
Koji su pojavni oblici fleksibilizacije?
10
1. Deregulacija = slabi se uloga države u uređenju sustava radnih
odnosa
2. Decentralizacija = zahtjev za brisanjem pojedinih instituta
3. Zadire se u ugovorne oblike (mijenjaju se postojeći koncepti
zaposlenja) trajanje i prestanak
4. Mijenja se uloga države na tržištu rada i uloga države u
socijalnoj politici (individualizam = pojedinac treba biti
odgovoran za svoju socijalnu sigurnost)
Kako se fleksibilizacija reflektira na radne
odnose?
Učestalo korištenje ugovora o radu na određeno
vrijeme, rada u nepunom radnom vremenu i rada
putem agencija za privremeno zapošljavanje
Korištenje samozapošljavanja i ekonomski ovisnog
rada korištenjem građanskih ugovora
Rad na izdvojenom mjestu rada (telework)
Mini-jobs (povremeni i privremeni poslovi)
Rad po pozivu (on-call work)
11
Nesigurnost radnih odnosa
Smanjenje i neprilagođenost sustava socijalne sigurnosti (sustav socijalne sigurnosti izgrađivan je na obliku radnog odnosa kojeg karakterizira rad na neodređen vrijeme i rad u punom radnom vremenu)
Segmentacija i fragmentacija tržišta rada
Isključenje nekih radnika iz sustava radno-pravne zaštite (neprijavljeni rad)
Utjecaj na kolektivne radne odnose (smanjenje broja članova sindikata – smanjenje pregovaračke moći u kolektivnom pregovaranju)
12
U upravljanju poduzećem pojavile su se neke nove
okolnosti koje management čine kompleksnijim:
◦ Socijalna(društvena) odgovornost poslodavca,
◦ upravljanje različitostima u ljudskom potencijalu zbog
utjecaja migracije radne snage, potrebama zaštite okoliša,
◦ izazovi koje nosi informacijska i komunikacijska
tehnologija,
◦ postupanje prema osobnim podacima radnika,
◦ uspstava ravnoteže između investiranja u cjeloživotno
učenje radnika i lojalnosti radnika poslodavcu
13
Što podrazumijeva pojam fleksigurnosti?
Fleksibilni i pouzdani ugovorn odnosi
Sveobuhvatne politike cjeloživotnog učenja
Učinkovite politike tržišta rada
Moderni sustavi socijalne sigurnosti
Ujedno podrazumijeva uspstavu ravnoteže između prava i odgovornosti za poslodavca, radnika, nezaposlenih i tijela javne vlasti
(European Commission, Common Principles of Flexicurity(2007.))
14
15
• Globalno razrađene i obrađene mjere – Organizacija za ekonomsku
suradnju i razvoj (OECD) – EPL Indeks (Employment Protection
Legislation Indeks)
• Ograničen je na eksternu numeričku fleksibilnost = orijentiran je samo
na institucionalne aspekte fleksibilizacije (ne odražava faktičnu
situaciju – koliko se zakonodavstvo poštuje, na koji broj radnika se
odnosi itd.)
• OECD napustio upotrebu EPL indeksa kao indikatora fleksibilnosti
tržišta rada, te je alternativno predložio korištenje dva nova indeksa,
- zbirni indeks zakonske regulative individualnih i kolektivnih otpuštanja
kod ugovora na neodređeno vrijeme (engl. Employment protection for
regular contracts, including collective dismissals, EPRC), i
- zbirni indeks zakonske regulative rada na određeno vrijeme (engl.
Employment protection for temporary contracts, EPT).
Kako se mjeri fleksibilizacija radnih odnosa
Uobičajene procedure pri otkazu (1/2)
Odgoda početka otkaznog roka (1/2)
Otkazni rok nakon 9 mjeseci rada (1/7)
Otkazni rok nakon 4 godine rada (1/7)
Otkazni rok nakon 20 godina rada (1/7)
Otpremnina nakon 9 mjeseci rada (4/21)
Otpremnina nakon 4 godine rada (4/21)
Otpremnina nakon 20 godina rada (4/21)
Definicija nepravednog otkaza (1/5)
Trajanje probnog rada (1/5)
Kompenzacija za nepravedni otkaz (1/5)
Mogućnost povratka na radno mjesto (1/5)
Maksimalno vrijeme za prijavu nepravednog otkaza nadležnom sudu (1/5)
Definicija kolektivnog otkaza (1/4)
Dodatne potrebne obavijesti (1/4)
Dodatna odgađanja početka otkaznog roka (1/4)
Ostali dodatni troškovi poslodavaca (1/4)
Indeks zakonske
regulative
individualnih i
kolektivnih
otpuštanja, kod
rada na
neodređeno
vrijeme (EPRC)
Zakonska
regulativa rada
na neodređeno
vrijeme (5/7)
Procedure (1/3)
Otkazni rokovi i
otpremnine (1/3)
Nepravedni otkazi (1/3)
Zakonska
regulativa
kolektivnih
otkaza (2/7)
Kolektivni otkazi
16
0.0 1.0 2.0 3.0
Njemačka
Italija
Slovenija
Češka R.
Hrvatska
Austrija
Poljska
Slovačka
Mađarska
Estonija
EPRC 2013.
17
Izvor: HNB
Opravdani slučajevi za primjenu ugovora na određeno (1/2)
Maksimalan broj uzastopnih ugovora (1/4)
Maksimalno ukupno trajanje uzastopnih ugovora (1/4)
Dopuštene vrste poslova (1/3)
Ograničenje broja uzastopnih ugovora (1/6)
Maksimalno ukupno trajanje uzastopnih ugovora (1/6)
Autorizacija i evidencija agencija (1/6)
Jednakost plaće i dr. radnih uvijeta (1/6)
Indeks
zakonske
regulative rada
na određeno
vrijeme (EPT)
Ugovori na određeno
vrijeme (1/2)
Agencije za privremeno
zapošljavanje (1/2)
18
0.0 1.0 2.0 3.0
Estonija
Italija
Slovenija
Slovačka
Poljska
Austrija
Češka R.
Mađarska
Hrvatska
Njemačka
EPT 2013.
19
20
• Hrvatsko radno zakonodavstvo = glavni cilj zaštita stabilnosti
zaposlenja
• Nužnost reforme:
- Promjene u svijetu rada,
- Osjetljivost tržišta rada na promjene u gospodarskom okruženju,
- Povezanost globalnog tržišta
Reforme radnog zakonodavstva u RH:
- 2003. godine (područje temeljnih ljudskih, gospodarskih i socijalnih
prava, fleksibilniji radni odnosi, kolektivni radni odnosi)
- 2009. godine
- 2014. godine
Fleksibilizacija radnih odnosa u RH
21
Ciljevi „reforme”:
• Olakšati restrukturiranje poslodavcima
• Potaknuti fleksibilne oblike zapošljavanja
• Nomotehnički rasteretiti zakon i pojednostaviti
ga
Fleksibilizacija radnih odnosa u RH 2014.?