Alaupovi! U Vukoslavi!evom grbovniku iz godine 1700. ( "uva se kod obitelji Boreli u Beogradu ) nalazi se popis nekih plemi!kih obitelji iz Bosne koje su doživjele 1463., ali su i nadalje ostale u Bosni. Me#u njima spominje se obitelj Alaupovi!a. Prema tomu Alaupovi!i su staro bosansko plemstvo. U poveljama bana Stjepana II. Kotromani!a iz godine 1331. spominje se "elnik Hlap iz Usore. Njegov sin Pribislav Chlapponik se spominje na povelji istog bana godine 1345. (Glasnik Zemaljskog muzeja 1906. stranica 437. ). Da li su oni "lanovi obitelji Alaupovi!a ? Fra Nikola Lašvanin piše u svom Ljetopisu da obitelj Alaupovi!a živi u Fojnici. (Glasnik Zemaljskog muzeja 1915. str. 2757).

Balši! ( Baoši! ) Osniva" dinastije Balši!a, zetski vlastelin, Balša I., živio je u 13. stolje!u. Slavu obitelji Balši!a pronijeli su Balšini sinovi: Stracimir, #uro I.i Balša II. Spominju se u dokumentima iz 1360. godine, kao gospodari Zete i sjeverne Albanije. Bili su složni i proširili su svoju vlast prema sjeveru i zauzeli su Prizren (1372.) i prema Dubrovniku. S njihovom smr!u prestaje mo! Balši!a. Stracimirov sin, #uro II., nije bio u stanju da o"uva baštinu, jer je imao snažne protivnike: Turke, koji su se nakon pobjede na rijeci Marici 1371. snažno u"vrstili na Balkanu i Mle"ane, koji su željeli zagospodariti na južno - isto"nim obalama Jadranskog mora. Slabost #ure I. iskorištavaju Crnojevi!i, gospodari Crne Gore i bosanski ban Tvrtko I., koji preuzima Konavle. #uro Balši! je umro 1378. Bio je zet srpskog kralja Vukašina. Njegov nasljednik Balša III., vodi bezuspješne borbe s Turcima. Poginuo je u borbi protiv Turaka 13.9.1385. S njim izumire dinastija Balši!a, gospodara Zete. Po pravu nasljedstva Zeta je priklju"ena Srbiji kneza Lazara Hrebljanovi!a.

Baki! U selu Donji Baki!i kod Olova nalazi se veliki ste!ak na kojemu se vidi štit sa vu"jom glavom. ( Glasnik Zemaljksog muzeja, 1889. str. 74 ).

Bibi! U Korjeni! – Neori!evom grbovniku stoji da plemi!ka obitelj Bibi! potje"e od Midenog brda u Zagorju. Drugih podataka nema.

Bijeloperovi! U grbu ove plemi!ke obitelji vidi se krilo s bijelim perjem, dakle grb koji objašnjava ime plemi!ke obitelji. Grb Bijeloperovi!a nalazi se u ilirskim grbovnicima ( u Korjeni! – Neori!evom u Zagrebu, u Skorojevi!evom u Be"u ). O plemi!koj obitelji Bjeloperovi!a nema podataka.

Biloševi! U Korjeni! –Neori!evom grbovniku, napominje se da pl. obitelj Biloševi! potje"e od Mostara. U jednoj povelji iz godine 1395. nalazi se potpis kneza Stipca Biloševi!a od Usore.

Bisalji! Grb ove plemi"ke obitelji, nalazi se u svim ilirskim grbovnicima. O ovoj plemi"koj obitelji, nema podataka, osim što se u Korjeni! – Neori!evom grbovniku spominje da potje!e iz Duvna.

Bogašinovi! Bogašinovi!i se zovu još i Dobrašinovi!i. Imali su svoje posjede u okolici Nikši!a. Bili su u srodstvu sa Ohmu"evi!ima i kao takvi ulaze u njihov ( to jest Fojni"ki ) grbovnik. Grb Bogašinovi!a se nalazi u Korjeni! – Neori!evom grbovniku.

Bogopankovi!

Grb plemi!ke obitelhji Bogopankovi! nalazi se u grbovniku Korjeni! – Neori! i u grbovniku što se "uva u muzeju primjenjenih umjetnosti u Beogradu. Vlah Opankovi! ( Bogopankovi!) spominje se u narodnoj pjesmi u vezi sa Reljom Krilaticom ( Ohmu"evi! ).

Bosna Grb Bosne je složen od dva grba: od grba Bosne kakav je izradio Ulrich Richental u svom grbovniku ra!enom izme!u 1414. – 1418. i od grba Ilirije sastavljenog koncem 16. stolje"a po zamisli dubrova#kih ilira. S ovakvom kombinacijom oni su htjeli re"i da je srce Ilirije u Bosni. Ovaj ilirski grb Bosne, nije sli#an grbu Bosne iz doba bosanskih kraljeva: plavo polje sa zlatnom krunom od ljiljana. Ovaj grb Bosne odaje da Fojni#ki grbovnik nije sastavljen 1340. nego da potje#e iz vremena ilirskog pokreta u Dubrovniku, dakle koncem 16. stolje"a.

Bosni! Grb plemi!ke obitelji Bosni", nalazi se u svim ilirskim grbovnicima. Bosni"i su preselili u Ugarsku. Tamo su uklju!eni u ugarsko plemstvo. Grb što su ga dobili u Ugarskoj ne slaže se sa ovim ovdje. Dr. A. Solovjev . «Prilozi za bosansku i ilirsku heraldiku» u Glasniku Zemaljskog muzeja u Sarajevu ( Arheologija). Nova serija, sveska IX ( 1954. ), str. 93.

Branilovi! Grb ove plemi!ke obitelji nalazi se u svim ilirskim grbovnicima. Potje"u iz Risve. Drugih podataka nema.

Brankovi!i U vrijeme Stefana De"anskog ( 1322. - 1331. ) živio je vojvoda Mladen; možda potomak Nemanjinog sina Vukana. Njegov sin Branko Mladenovi! bio je namjesnik cara Dušana u Ohridu. Njegovi sinovi Vuk, #uro i Roman zovu se Brankovi!i. Vuk Brankovi!, zet kneza Lazara pogiba s njim na Kosovu 1389. Opjevan je u narodnoj pjesmi. Vukov brat #uro I. spominje se u vezi s bitkom kod Angore 1402. #uro naslje$uje baštinu despota Stefana Lazarevi!a svoga ujaka. Vodi borbe i s Turcima i s Ugrima. Od godine 1427. do 1430. zida Smederevo, novu prijestolnicu Srbije. Umire 1456. , nakon što je Beograd oslobo$en turske opsade. #uru I. Naslijedio je despot Lazar, otac bosanske kraljice Mare, žene Stjepana Tomaševi!a vjen"an, 1.IV.1459. okrunjen, 1461. Despot Lazar Brankovi! umro je 1458. Naslijedio ga je Vuk. Isticao se u bojevima s Turcima i zbog toga opjevan u narodnoj pjesmi kao Zmaj Ognjeni Vuk. Umro je 1485. Iza Vuka imenovan j e za despota #uro II. ( 1486. – 1496. ). Iza #ure II., dolazi za despota Jovan ( 1496. – 1502. ) i s njim izumire loza Brankovi!a.

Brzojevi! U grbu ove plemi!ke obitelji nalazi se riba, i prema poslovici «brz ko riba « ovaj znak ozna"uje jednu vrlinu doti"ne plemi!ke obitelji. U Korjeni! – Neori!evom grbovniku stoji da ova obitelj potje"e iz Rogoznice ktraj Omiša. Drugih podataka nema.

Bugarska Lav se javlja na bugarskim novcima od vremena cara Ivana Šišmana ( 1271. – 1393.) . Pored lava na novcima se javlja i orao, i tako lav prestaje biti jedinstveni državni amblem za Bugarsku do kraja 16. stolje!a S pojavom ilirskih grbova, me"u kojima ovaj fojni#ki grbovnik zauzima važno mjesto, javlja se i grb Bugarske s lavom, jer i Bugarska ulazi u sferu ilirskog pokreta.

Burmasovi! U okolici Stoca u Hercegovini postoji od 1400. godine pastirska op!ina Burmasovi!i. U Korjeni! . Neori!evom grbovniku navodi se da su Burmasovi!i iz Podbilja kraj Imotskog. Nema podataka o ovoj plemi!koj obitelji.

Cetinjani! Ovoga grba nema u Korjeni! – Neori!evom grbovniku, ali se nalazi u ostalim ilirskim grbovnicima. Nema podataka o ovoj obitelji osim što samo njezino ime pokazuje da potje"e iz podru"ja rijeke Cetine.

Kova!i" Iz ove plemi!ke obitelji spominje se godina 1378. Vojskovo#a kralja Tvrtka I., vojvoda Vlatko Kova!i" ( u Ljetopisu fra Nikole Lašvanina u Glasnuiku Zemaljskog muzeja XXVII (1915.), stranica 273.). Na op"em sastanku bosanskog plemstva što ga je 24.VI.1446. održao kralj Stjepan Tomaš u Konjicu, nalazi se Ivan Kova!i" vojvoda Donji Kraja (Glasnik Zemaljskog muzeja XXVII (1915.), stranica 282.).

Crnojevi!i Crnojevi!i su vlastelinska i vladala"ka obitelj u Zeti (Crnoj Gori ) u 14. i 15. stolje!u. Njihovo prvo obiteljsko ime bilo je #uraševi!i po #urašu Ili!u, "elniku, koji se spominje u dokumentima od godine 1326. pa do 1362. Jedan "lan iz ove obitelji nazvan je Crnoje , i po njemu se njegovi potomci nazivaju Crnojevi!i. Nakon smrti Balše III. ( 1419.), preuzimaju Crnojevi!i vlast u Zeti ( Crnoj Gori ). Stefan Crnojevi! ( 1426. – 1465. ), oslanja se na Mletke. Da bi bolje zaštitio svoju zemlju od Turaka, koji osvajaju dio po dio od Srbije, odvaja se od srpskog despota #ure Brankovi!a i osamostaljuje se. Njegov sin Ivan ( 1465. – 1490. ), prenaša prijestolnicu iz Žabljaka prema jugu, dalje od Turaka, na Cetinje ( 1485. ). Njegovi sinovi i nasljednici #uro ( 1490. – 1496. ) i Stefan (1469. – 1499. ), nemo!ni su pred turskim navalama. Zeta je zauzeta 1499. Posljedni Crnojevi! je Ivanov potur"eni sin Skender – beg. On vlada u «Crnogorskom sandžaku» ( 1514. – 1528. ). S njim izumire loza Crnojevi!a.

!ihori" !ihori"i su bili u XV. stolje"u jedna od znamenitijih porodica u predjelima izme#u Neretve i Kotorskog zaljeva. Na nadgrobnom spomeniku u Veli$anima ( Popovo Polje ) spominju se svi !ihori"i: Nenac, Vlatko, Dabiživ i Stjepko. Na spomeniku piše da su živjeli « u dane kralja Tvrtka «. Nenac je bio kaznec (blagajnik), Vlatko župan, Dabiživ sluga ( dvorjanik ), a Stjepko Tep"ija (nadglednik nad službom).

!ubreti" Na op"em sastanku bosanskog plemstva održanom u Konjicu 24.lipnja 1446. u prisutnosti kralja Stjepana Tomaša nalazi se uz ostale velikodostojnike i Pavao !ubreti" vojvoda zvorni#ki i glavni peharnik ( Glasnik Zemaljksog muzeja XXVII ( 1915. ), stranica 282. Isti Pavao !ubreti" nalazi se me$u potpisnicima na povelji posljednjega bosanskog kralja Stjepana Tomaševi"a izdanog u Jajcu 23. studenog 1461. nakon krunidbe.

Dalmacija Grb Dalmacije javlja se po prvi put u grbovniku Ulricha Richentala sastavljenom u razdoblju izme!u 1414. i 1418. godine Iz ovog grbovnika preuzeo ga je 1483. Konrad Grünenberg u svoj grbovnik. Objavljen je zatim 1555. u grbovniku Vergila Solisa, a 1575. u Kosmografiji Sebastijana Münstera. Preko ovih grbovnika prešao je grb Dalmacije u ilirske grbovnike ra!ene koncem 16. stolje"a, me!u koje se ubraja i ovaj Fojni#ki. Simbolika grba Dalmacije nije opisana , ali se misli da tri okrunjene glave ozna#uju pobjedu nad gusarima.

Debelji! U Korjeni! – Neori!evom grbovniku stoji da ova plemi!ka obitelj potje"e iz Lazari!ja u Srbiji. U narodnoj pjesmi spominje se junak Novak Debelji!. ( A. Solovjev «Postanak ilirske heraldike i porodica Ohmu"evi!» u glasniku Skopskog nau"nog društva XII ( 1032. ) str. 97.).

Debelji! Za Debelji!e se kaže u Korjeni! – Neori!evom grbovniku da potje"u iz Lazarevi!a u Srbiji kao i Obla"i!i. Aleksandar Solovjev zna za Novaka Debelji!a, junaka narodne pjesme o kojem govore Vran"i! i Gerlah u svojim putopisima ( « Postanak ilirske heraldike i porodica «Ohmu"evi!» u Glasniku Skopskog nau"nog društva XII ( 1932. ) stranica 98. ).

Deskojevi! Grb plemi!ke obitelji Deskojevi! nalazi se u svim ilirskim grbovnicima. Bližih podataka nema.

Didlovi! Grb ove obitelji nalazi se u Korjeni! – Neori!evom grbovnikui u ostalim ilirskim grbovnicima. O plemi!koj obitelji Didlovi!a nema podataka. Sude!i po heraldi"kim elementima izraženim na štitu moglo bi se re!i da su Didlovi!i iz Raše.

Dinji!i" Velmože Dinji!i"i imali su posjede u isto!noj Bosni oko Srebrenice. Od ove plemi"ke obitelji spominju se u bosanskim poveljama od 1399. do 1421. ovi velikaši: Dinji!i" Kova! uz kralja Ostoju. Dinji!i" Dragiša kao knez od Podrinja uz kralja Stjepana Tomu i Tvrtka II.

Dinji!i" Vladislav uz kralja Tvrtka II. Posljednji od roda Dinji!i"a spominje se godine 1442. Kova! Dinji!i" na !elu 600 do 700 konjanika u obrani Bosne. Njegovi potomci nazivaju se Kova!evi"i.

Dinji! Grb plemi"ke obitelji Dinji! (Deignich ), nalazi se u ilirskim grbovnicima , ali nema bližih podataka odakle su i kakave su službe vršili.

Djendisalji! Grb Djendisalji!a nalazi se u ilirskim grbovnicima, ali pobližih podataka o toj plemi!koj obitelji nema.

Dobrijevi! Plemi!ka obitelj Dobrijevi! nalazi se samo u Fojni"kom grbovniku. O plem,i!koj obitelji Dobrijevi! nema podataka, ali se na povelji bana Stjepana Kotromanji!a iz godine 1332. spominje Vlatko Dobrovojevi!.

Dražojevi! Milutin Dražojevi!, prvi "lan plemi"ke obitelji Dražojevi!a, spominje se godine 1332. uz bosanskog bana Stjepana Kotromani!a, a godine 1334. uz Stjepana Nemanji!a. Sin Miltjena župan Sanko je osniva" pl. obitelji Sankovi!a koji se nazivaju tako#er i Sen"evi! (vidi "lanak Konst. Jere"eka «Vlastela humska na natpisu u Veli"anima» u glasniku Zemaljskog muzeja, 1892. str. 279 – 285. ).

Duka!inovi" Duka!inovi" ( Duka!ini ) veoma je ugledna albaneška obitelj iz plemena Mirdita. Nakom smrti Balše II. Balši"a, preuzimaju vode"a mjesta u Gornjoj Zeti, gdje imaju posjede. Iz ove obitelji spominje se Pavao Dukodini ( +1467.). Vojisava, k"erka Skenderbega Kastrioti"a udata je za Luku Duka!ini. Nakon pada Albanije, Duka!ini odlaze u Mletke. Studiju « o Duka!inima « napisao je I.Boži" u Zborniku Filozofskog fakulteta u Beogradu VIII. –1 ( 1964. ).

Ekli!i" Grb plemi"ke obitelji Ekli!i" nalazi se samo u Fojni!kom grbovniku. Drugih podataka o ovoj plemi"koj obitelji nema.

Enzeblovi! Grb plemi!ke obitelji Enzeblovi! ( kod Korjeni! – Neori!a Enzebinovi! ) nalazi se u svim ilirskim grbovnicima. Plemi!ka obitelj Enzeblovi! je starinom iz Grahova.

Frankopanopvi! Na ovom grbu vide se dva lava kako lome kruh ( leones prangentes panem). Od dijelova prand (entes) pan(em) nastalo je obiteljsko ime rimskih Frankopana, jedne grane kr"kih knezova sa sjedištem na Trsatu. Od godine 1430. usvajaju kr"ki knezovi ovaj rimski grb kao svoj, a dotle su imali zvijezdu u štitu.

Glum!i" U vezi s ovim grbom treba napomenuti da se on u svim ilirskim grbovnicima pripisuje plemi"koj obitelji Glavi", jedino se u Fojni!kom grbovniku pripisuje obitelji Glum!i". Obitelj Glum!i" je u vrijeme sastavljanja ovog grbovnika imala ugledne !lanove u franjeva!kom redu u Bosni. Ovu zamjenu objašnjava A. Solovjev u svojoj stuiji «Postanak ilirske heraldike i porodiva Ohmu!evi"» u Glasniku Skopskog nau!nog društva XII. ( 1932. ), str. 103.

Gojkovi! Grb plemi!ke obitelji Gojkovi!, nalazi se u svim ilirskim grbovnicima. Pobliži podataka o ovoj plemi!koj obitelji nema.

Gradanovi!i Ime ove plemi!ke obitelji nalazi se u svim ilirskim grbovnicima . U Korjeni! – Neori!evom grbovniku napominje se da obitelj Gradanovi! potje"e iz Kozice nedaleko od rijeke Cetine.

Grebljanovi! Osniva" ove obitelji je Pribac Grebljanovi! ( Hrebljanovi!) srpski velikaš iz 13. stolje!a. Njegov sin Lazar ( 1329. – 15.VI.1389. ) obnašao je na dvoru Stjepana Nemanji!a (Dušana Silnog ) službu logofeta, koja se na dvoru bosanskih kraljeva naziva stavilac, jer sastavlja ugovore i povelje. Pri diobi srpskog carstva nakon smrti cara Dušana, zapao je kneza Lazara sjeverni dio. Prijestolnica njegove kneževine je grad Kruševac. Nakon njegove pogibije na Kosovu Polju 15.VI.1389., ulazi u narodnu poeziju kao car Lazar. Njegov sin Stjepan Lazarevi! (1389. –1427. ) proživljava teške godine kada se Turci u"vrš!uju na Balkanu a posebno u Srbiji. Sa njegovom smr!u izumire obitelj Grebljanovi!a. Naslje#uje ga njegov sestri! $uro Brankovi!.

Grub!evi" Grb plemi"ke obitelji Grub!evi" nalazi se u svim ilirskim grbovnicima. Mjesto odakle potje!e ova porodica nesigurno je. Prema Korjeni" – Neori"evom grbovniku oni potje!u iz #itluka kraj Mostara. Godine 1463. spominje se Božidar Grub!evi" (Mikloši", Monumenta serbica, 506 ). Postoji mogu"ost da je ovo grb Vuka Bani"a – Kotromani"a nazvanog Grub!evi", unuka kralja Tvrtka I. koji je živio u progonstvu u Dubrovniku sedam godina. Na ovom grbu vide se boje Dubrovnika. O Vuku Bani"u – Kotromani"u (Grub!evi"u ) pisao je Dr. $iro Truhelka u glasniku Zemaljksog muzeja, 1915. str. 359 – 363.

Grubiševi! Uz grb ove plemi!ke obitelji nalazi u Korjeni! – Neori!evu grbovniku slijede!a napomena: «od razli"itih mista. Od ovoga su plemena Grubissichi na Makarskoj, knezovi od starine». Da li ovi «knezovi od starine» potje"u od Grubiše peharnika "ije se ime nalazi me#u «brljarima» bana Matije Ninoslava iz godine 1234. Zanimljiva su imena tih «brljara»: Ugrin, Radonja, Grdomil, Semijum, Pur"a, Grubiša, Bjelhan. Grubiševi! (Grubiši!, Grubeši! ) su se preselili u Mletke i dobili su velika priznanja za svoje zasluge.

Grupkovi! Godine 1430. spominje se župan Grupko u Dra"evici. Njega mole Dubrov"ani da dopusti svojim ljudima da stupe u službu Dubrovniku. U razdoblju izme#u 1450. – 1470. upravlja župom knez Radi! Grupkovi!

Haleni! ( Aljini! ) U okolici Kraljeve Sutjeske ima selo Haljini!i. Sela su prema starom obi"aju nazivaju po imenu vlastelina komu pripadaju. U nekrologiju franjeva"kog samostana u Kraljevoj Sutjesci spominje se da je godine 1606. umro Marijan Aljini! rodom i Aljini!a. ( Glasnik Zemaljskog muzeja, 1916. str. 339.

Hrabrenovi! Uz grb ove plemi!ke obitelji nalazi se u Korjeni! – Neori!evom grbovniku napomena da ova obitelj potje"e iz Banja Luke. Drugih podataka nema.

Hrvatska Grb Hrvatske ima od davnina oblik šahovskog polja u kojem pojedine kocke predstavljaju plemena ujedinjena u državnu zajednicu. U Fojni!kom grbovniku broj kocki je 5 x 5 Šahovsko polje s 8 x 8 kocki javlja se kao grb Hrvatske na povelji o izboru Habsburgovaca za hrvatske kraljeve 1527. godine. Od te godine je pravo šahovsko polje stalan grb Hrvatske.

Hrvojevi!i Na slici je grb splitskog hercega i , velikog bosanskog vojvode Hrvoja Vuk"i!a Hrvatini!a ( oko 1350. – 1416. ). U prezimenu vojvode Hrvoja, nalazi se ime njegova oca ( Vukac ) i njegova djeda Hrvatina. Hrvatin sin Stjepanov spominje se u dokumentima 1299. godine, kao knez u Klju"u, "ija se vlast proteže u donjem toku rijeke Une, Save i Vrbasa, koji se zbog toga zovu Donji Kraji ( partes provinciarum inferiores terre Bossinensis ). Veliki vojvoda Hrvoje Vuk"i! Hrvatini!, centralna je osoba u politi"kom životu Bosne u razdoblju izme#u 1390. do 1415., kada vodi opasnu igru s kraljevskim krunama. Branio je samostalnost Bosne od pretenzija ugarskog kralja Sigismunda , da postane bosanskim kraljem. Godine 1403. imenovao ga je napuljski vladar Ladislav za hercega grada Splita i za svog glavnog namjesnika.Tada je ovaj veliki vojvoda bosanski ušao u tok i zbivanja europske politike. Ne nalaze!i na"ina da obrani sebe i Bosnu od Sigismunda, obratio se Turcima za pomo! i pozvao ih u Bosnu 1415. Umro je 1416.ne ostavivši potomka.

Hvaokovi! Grb ove plemi!ke obitelji nalazi se u svim ilirskim grbovnicima , ali su imena razli"ita: kod Korjeni!a Favkovi!, kod Skorojevi!a Huankovi!. Nema podataka za ovu plemi!ku obitelj.

Ilirija Zemlja na koju se odnosi ovaj grb Ilirije, najvjerojatnije je Slovenija, ako se ra!una rimski Illyricum. Po svojim amblemima: polumjesec i zvijezda, ovaj bi grb mogao poslužiti kao grb cijeloga Balkana, svih ilirskih (to jest slavenskih ) zemalja na Balkanu. Amblemi koji su uzeti za ovaj grb, zaista se nalaze na mnogobrojnim nadgrobnim spomenicima i ukrasnim predmetima iz ilirskih vremena i zatim u Srednjem vijeku.

Jablani! Jablani! Radin i sin mu Pavao Radinovi!, nalaze se na dvoru kralja Tvrtka I. ( 1377. – 1391. ) kao veledostojnici. Pavao Radinovi! vlada na podru"ju izme#u rijeke Bosne i Drine. Stoluje u Bor"u. Držao je rudokope u Olovu i Fojnici. Ubijen je 1415. pri razra"unavanju politi"kih frakcija me#u bosanskim plemi!ima. Sinovi Pavlovi su Petar i Radoslav Pavlovi!. Oni su dugo godina bili najmo!niji velikaši u Bosni i sudjelovali su u svim važnim doga#ajima bosanskog kraljevstva. U vrijeme progona bogumila stavili su se njima u zaštitu i oslonili su se na Turke. Petar je poginuo u borbi 1420. Radoslav nastavlja vladanje u «zemlji Pavlovi!a» u kojoj se nalazi Vlasenica, Rogatica, Kladanj. On ima sina Ivaniša. Pavlovi!i su izginuli 1463. pri obrani Bosne.

Jamometovi! Na op!em sastanku što ga je 24.VI.1446. održao kralj Stjepna Tomaš s ciljem da u"vrsti bosansko kraljevstvo i Rašu, bili su prisutni i bosanski i srpski velikodostojnici. Me#u srpskim velikodostojnicima nalazi se i vojvoda Velimi Jamometovi!, kraljev namjesnik u Raši. ( Glasnik Zemaljskog muzeja XXVII ( 1915. ) stranica 282.

Ka!i" Ka!i"i su bili jedno od dvanaest hrvatskih plemena koja su 1102. potpisali Pacta conventa. Podru!je njihove vlasti bilo je izme#u Cetine i Neretve sa sjedištem u Omišu. Kao susjedi Bosne a još više kao vatreni pristalice bogumila, upletali su se Ka!i"i u unutrašnje prilike u Bosni. Godine 1222. ometaju križarsku vojnu protiv bogumila u Bosni. Osvajanjem Omiša od strane Mle!ana strušena je mo" Ka!i"a. Pod kraj XV.. stolje"a došla je njihova krajina ( od Cetzine do Neretve ) pod tursku vlast. Grb Ka!i"a sa nadgrobne plo!e u Drašnici iz XV. Stolje"a, slažem se sa grbom Ka!i"a um ovom (Fojni!kom ) grvoniku.

Kastrioti! Kastrioti!i su albanska kneževska obitelj iz 14. stolje!a. Najstariji "lan ove obitelji koji se spominje u povijesti bio je Ivan Kastrioti!, gospodar Kroje. Njegov sin Juraj ( u Carigradu za vrijeme zato"eništva nazvan Skender – beg ), nakon nekoliko uspješnih pobjeda nad turskim vojskama, pronio je slavu svoje obitelji po cijeloj Europi i ušao je ne samo u povijest , nego i u narodnu poeziju. Živio je od 1403. – 1468. U sudbonosnim godinama bosanskog kraljevstva tražio je posljednji bosanski kralj pomo! za obranu i od njega. Juraj Kastrioti!, obe!ao mu je svoju pomo!. Zato se i njegov grb nalazi u grbovniku bosanskog plemstva.

Kleši! Velmože Kleši!i Petar i Pavao stalno se nalaze uz bosanske kraljeve. Godine 1389. imenovao je Tvrtko I. Kleši!a Pavla za vojvodu bosanskih "eta. Knez Petar Kleši! spominje se na povelji kralja Stjepana Ostoji!a od 4.XII.1419.,a slijede!e godine je u sviti kralja Tvrtka II.

Kneževi! Kneževi!i su ugledna kneževska obitelj iz XIII. stolje!a. Andrija Kneževi! se spominje godine 1370. u dvorskoj službi kod bana Tvrtka. Godine 1398. spominje se Andrija Kneževi! kao gospodar Gra"aca, Soli, Kamena i kao vojvoda nad tisu!u vojnika. Toma Kneževi! ( +1451. ) istakao se kao branitelj Bobovca. On je sagradio crkvu i samostan u Kreševu. Jakov Kneževi! prati kraljicu Katarinu u Italiju. Mihael Kneževi! imao je za ženu Anu iz kneževske obitelji Ohmu"evi!a. Augustin Kneževi! bio je oženjen sa Ivanicom Šestokrilovi!. Ova kneževska obitelj ostala je u Bosni i nakon pada bosanskog kraljevstva i granala se.

Kop!i" U Borelijevem grbovniku nabraja se nekoliko bosanskih plemi!kih obitelji koje su prešle na Islam. Me#u njima je i pl. obitelj Kop!i". Za vrijeme turskih navala na Ugarsku ( 1525. – 1542. istakli su se Džafer – beg i Murat – beg Kop!i". Od sultana Sulejmana II dobili timar u okolici Rame, koji i sada nosi njihovo ime – Kop!i"i.

Kopjevi! "etiri koplja na štitu Kopjevi!a pokazuje odakle dolazi ime ove pl. obitelji i kakvu su službu vršili njezini najstariji #lanovi. Prvi od Kopjevi!a spominje se dvorski knez Radi! Kopjevi! u službi velmože Radoslava Pavlovi!a gospodara Podrinja sa sjedištem u tvrdom gradu Bor#u. Uz Radi!a spominje se i Ozrin Kopjevi! župan kneza Pavla. Iz ovih podataka se vidi da je plemi!ka obitelj Kopjevi!a živjela u 15. stolje!u.

Kosa!i" Obitelj Kosa!a spada me#u najuglednije obitelji bosansko – hercegova!kog plemstva u 14. i 15. stolje"u. Osniva! ove obitelji je Vuk Kosa!a. Živio je koncem 14. stolje"a. Po njegovu imenu Vuk, nazvat "e se njegovi sinovi Vukovi"i. Njegov stariji sin Vlatko bio je vojvoda humski, a mla#i zvan Hrana, vojvoda bosanski. Na dvoru bosanskog kralja Tvrtka I., obnaša Vlatko Vukovi" najuglednije službe. Skupa sa hrvatskim vojvodom Ivanom Poli!nom sudjeluje u bitci na Kosovu 1389. Vlatkov brat Hrana Vukovi", otac je glasovitog velmože Sandalja Hrani"a. U burnim doga#ajima, nakon smrti bosanskog kralja Tvrtka I. ( + 1391.), Sandalj se bori da obrani bosansko kraljevstvo od nasrtaja Sigismunda. Bori se tako#er i za samostalnost Hercegovine. Tu samostalnost ostvaruje 1448. njegov brati" Stjepan Vuk!i" (tako nazvan po ocu Vukcu ), postavši hercegom humske zemlje, koja se zatim po njemu naziva Hercegovina. K"erka Stjepana Vuk!i"a Katarina udala se za bosanskog kralja Stjepana Tomaša. Ona je ma"eha posljednjeg bosanskog kralja Stjepana Tomaševi"a. Na kraljevskom dvoru je !aš"ena kao kraljica - majka i zato je priznata kao posljednja bosanska kraljica. Umrla je u Rimu, 1478. godine.

Kosovi! U Korjeni! - Neori!evom grbovniku stoji da plemi!ka obitelj Kosovi!a potje"e iz Cetine i da su pre#i bili knezovi. Prema Borelijevu zborniku Kosovi!i su prešli na Islam. Bosanski histori"ar Fra Filip iz O"evije u svojoj knjizi «Epitome» spominje u godini 1568. Fra Martina Kosovi!a. ( A. Solovjev « Postanak ilirske heraldike i porodica Ohmu"evi! « u Glasniku Skopsko nau"nog društva XII. ( 1932. ), str. 98. ).

Kostanji! Za Kostanji!e se tvrdi u Korjeni! _ Neori!evom grbovniku, da su starinom iz Gornjeg Drvenika u Primorju. Bili su u višestrukom srodstvu s Ohmu"evi!ima.

Kotromani! Obitelj Kotromani!a vlada u Bosni od XIII. do XVI. Stolje!a. Obitelj potje"e od bana Prijezde ( 1254. – 1287.). Sjedište obitelji je u župi Zemljak, u gradu Kotoru ( sada Kotor Varoš ). Po gradu Kotor naziva se sin bana Prijezde Stjepan I. «Kotroman» (1287. – 1316.). Njegov sin i nasljednik je Stjepan II. Kotromani! ( 1316. – 1353.). Naslje#uje ga Tvrtko I. Kao ban od od 1353. do 1377. i kao kralj od 1377. – 1391. Slijede!i kraljevi su: Dabiša, Jelena, Stjepan Ostoja ( od njega potje"e pobo"na loza Ostoji!a). Tvrtko II. ( od njega potje"e pobo"na loza Tvrkovi!a). Stjepan Ostoji!, Stjepan Toma ( od njega potje"e pobo"na loza Tomaševi!a) i Stjepan Tomaševvi! (+1463.). Nakon rasula Nemanji"ke države u Srbiji 1371. godine, bosanski ban Tvrtko I., unuk srpskoga kralja Dragutina, preuzima dio svoje baštine i godine 1377. kruni se za kralja Srbije. Tim se nazivom ponose Kotromani!i cijelo vrijeme svoga kraljevanja ( do 1463.).

Kragueni! U grbu krilo kragujevo pokazuje da je grb napravljen prema imenu obitelji. Za ovu plemi!ku obitelj zna se da su bili glasoviti knezovi bosanski a da su se kasnije preselili u Poljica gdje su uživali veliki ugled ( A. Solovjev « Postanak ilirske heraldike i porodica Ohmu"evi!» u Glasniku Skopskog nau"nog društva XII. ( 1932. ) , str. 99 ).

Kraj!inovi" Grb ove plemi"ke obitelji nalazi se u svim ilirskim grbovnicima. Iz ove obitelji spominje se knez Radoje kao komornik hercega Stjepana Vuk!i"a u godini 1466. ( A. Solovjev «Postanak ilirske heraldike i porodica Ohmu!evi"». U Glasniki Skopskog nau!nog društva XII. ( 1932. ), str. 98.

Krasojevi! Plemi!ka obitelj Krasojevi! starinom je iz Hercegovine ( iz okolice Bile!a ). Godine 1378. spominje se karnac ( blagajnik ) kralja Tvrtka I. kao vojskovo"a u Stonu. Na njega ra#unaju Dubrov#ani u borbi protiv Mle#ana ( Povijest hrvatski zemalja Bosne i Hercegovine, izdao «Napredak» str. 318.).

Kristi! Kristi!i su jedna grana kraljevske porodice Kotromani!a. Ova grana zapo"inje s kraljem Stjepanom Ostojom Kristi!. On vlada prvi put od 1398. do 1404. i drugi put od 1408. do 1418. Njegovi sinovi kralj Stjepan Ostoji! (1443. – 1461 ), nose prezime po o"evu imenu. Tre!i sin kralja Stjepana Ostoje , Radivoj, koji je osporavao vladanje Tvrtka II., kad je on nastupio po drugi put (1421. – 1443. ) i držao se prema njemu kao protukralj, zadržao je prezime Kristi!. U sudbonosnoj godini 1463. pokazao je mnogo hrabrosti u obrani bosanskog kraljevstva, brane!i Kreševo. Dubrov"ani su mu 29.V.1463. odobrili kupnju puš"anog praha, ali je sve ve! bilo prekasno.

Križi! Grb plemi!ke obitelji Križi! nalazi se u ilirskim grbovnicima. U Korjeni! – Neori!evom grbovniku stoji napomena da Križi!i potje!u od Vinjana kod Posušja. Drugih podataka nema.

Kruži!evi" Plemi"ka obitelj Kruži!evi"i ( Krusichichi ) bosanskog je porijekla od bosanskog velikog kneza Tišimira. Preselila se u Poljica u katun Zve!an. ( A. Solovjev « Postanak ilirske heraldike i porodica Ohmu!evi"», Glasnik Skopskog nau!nog društva, XII. ( 1932. ) , str. 97.) .

Kukreti! U Korjeni! – Neori!evom grbovniku stoji napomena da ova plemi!ka obitelj potje"e iz Bosne. Drugih podataka nema.

Kutlovi! U svojoj studiji «Postanak ilirske heraldike i porodica Ohmu"evi!» objavljenoj u glasniku Skopskog nau"nog društva XII ( 1932. ) Aleksandar Solovjev piše da knez Tasovac nosi naslov katunara Kutlovi!a. Katunar je plemi!ki naslov za plemstvo u zetskom kraju.

Ljubeti! O plemi!koj obitelji Ljubeti! nema bližih podataka. Njihov grb se nalazi u svim ilirskim grbovnicima.

Ljubibrati! Ljubibrati!i potje"u iz okolice Trebinja. Tamo su bili knezovi. U dokumentima se spominju u godini 1404. i 1432. kao opasni za Dubrovnik. U srodstvu su sa Ohmu"evi!ima i kao takvi ulaze u njihov ( to jest Fojni"ki ) grbovnik.

Makedonija Grb Makedonije: Zlatni lav s krunom nad glavom i crveno polje na štitu, javlja se po prvi put u grbovniku «Libellus scutorum vel signorum publicorum», što ga je 1555. objavio njema!ki heraldi!ar Vergil Solis iz Nürnberga. Iz ovog grbovnika prešao je u ilirske grbovnike me"u kojima jedno od prvih mjesta zauzima ovaj Fojni!ki grbovnik.

Marguti! Plemi!ka obitelj Marguti! ( Margeti!, Margiti! ) veoma je raširena, i teško je odrediti kraj odakle potje"e njezina starina. Godine 1569., spominje se u Poljicima Marko Marguti!. #lanovi ove obitelji bili su u srodstvu s Ohmu"evi!ima u XVI stolje!u. Marguti!i su živjeli u Fojnici u XVI. Stolje!u.

Maslovi!i Maslovi!i ( Masnovi!i ), plemi!ka obitelj starinom iz Livna, kako stoje u Korjeni! – Neori!evom grbovniku. Iz ove plemi!ke obitelji potje!e Fra Grgur Masnovi!, provincijal franjevaca u Bosni. ( Fermendžin, Acta Bosnae, 316. ). U godinama 1378. – 1399. spominje se knez Priboja Masnovi! ( Mikloši!, Monumenta serbica, 189, 226, 237 ).

Matejkovi! U Korjeni! – Neori!evom zborniku grbova, napominje se da ova plemi"ka obitelj potje"e iz Raska. U Borelijevom grbovniku se kaže za ovu obitelj da je preselila u Ankonu ( Italija ) i da se tamo istakla svojim zaslugama.

Meklini! Grb Meklini!a nalazi se u ilirskim grbovnicima, ali bez ikakvih podataka o toj plemi!koj obitelji.

Milienovi! Grb ove plemi!ke obitelji nalazi se u svim ilirskim grbovnicima, ali bez podataka u vezi s njom. Iz ljetopisa fra Nikole Lašvanina zna se da je u Fojnici živjela obitelj Miljenovi!.

Mirilovi! U godini 1430. spominju se u dubrova"kim dokumentima Mirilovi!i, podanici Sandalja Hrani!a (Glasnik Zemaljskog muzeja, 1917. str. 160. ). Selo Mrilovi!i nalazi se u okolici Bile!a. ( Glasnik Zemaljskog muzeja 1907. str. 392.

Mokrovi! Grb plemi!ke obitelji Mokrovi! nalazi se u svim ilirskim grbovnicima. Ova obitelj je bila u srodstvu s Ohmu"evi!ima. Drugih podataka nema.

Morovlaši!

Grb pl. obitelji Morovlaši! nalazi se samo u Fojni"kom grbovniku. O ovoj obitelji nema podataka. U pismu Dubrov"ana od 29.VIII. 1378. u kojem daju upute svome poslaniku kod kralja Tvrtka I. spominju se Morovlasi kao njegovi ratnici.

Mrnjav!evi"i Mrnjav!evi"i su vlastelinska obitelj iz 13. i 14. stolje"a. Osniva! ove obitelji je Mrnjava kaznac u Trebinju. Njegovi sinovi Uglješa i Vukašin zauzimaju visoke položaje u Dušanovu carstvu. Uglješa se spominje godine 1346. kao carev namjesnik u Trebinju. Vukašin se spominje godine 1350. kao župan u Prilepu. Iza smrti cara Dušana ( 1371.), osamostaljuje se Vukašin i vlada kao despot i kona!no kao kralj. Vukašina naslje#uje njegov sin Marko (Kraljevi" ). Kralj Vukašin i Kraljevi" Marko su poznati u povijesti Makedonije kao veoma sposobni i zaslužni vladari. Kraljevi" Marko je ušao u narodnu pjesmu kao branilac potla!enih i kao neustrašivi borac za slobodu. Bra"a Kraljevi"a Marka Andrijaš i Mitroš su velikodostojnici kod hrvatsko-ugarskog kralja Sigismunda.

Nemanji!i Ime vladarske srpske dinastije Nemanji!a potje"e od njezinog osniva"a Stefana Nemanji!a ( 1113. – 1200. ), vladara u Raši. Naslje#uje ga njegov sin Stefan Prvovjen"ani, tako nazvanm, jer je on prvi okrunjeni kralj. Krunu je dobio od pape Honorija III. S krunom je dobio i veliki ugled u Europi. Vladao je od 1200. do 1228. godine. Nakon smrti Stefana Prvovjen"anog nastupaju borbe za prijesto me#u njegovim sinovima Radoslavom , Vladislavom i Urošom. Godine 1243. Uroš preuzima vlast i vlada do 1276. Poslije Uroševe smrti, njegovi sinovi Dragutin i Milutin dijele kraljevstvo. Dragutin preuzima sjeverni dio i naziva se kralj Srbije, a Milutin preuzima južni dio, staru Srbiju, Rašu i naziva se kralj Raše. U Fojni"kom grbovniku nalaze se grbovi i jednog i drugog dijela Nemanji"ke države to jest i grb Srbije i grb Raše. Milutin vlada od 1281. – 1321. Naslje#uje ga sin mu Stefan De"anski ( 1321. – 1331. ). Vlast preuzima Stefan Nemanja nazvan Dušan Silni, okrunjen je za cara 1346., a umro je 1355. Naslijedio ga je car Uroš ( 1355.- 1371. ). Iza njegove smrti nastupa rasulo Nemanji"ke države.

Neori! Za ovu plemi!ku opbitelj navodi se u Korjeni! – Neori!evom grbovniku da su Neori!i «bani od Muchia».

Nimi!i" Sjedište plemi"ke obitelji Nimi!i" bilo je u Crvenom Grmu kraj Ljubuškog. Knez Vuk Nimi!i" spominje se 1395. godine ( A. Solovjev «Postanaka ilirske heraldike porodica Ohmu!evi"» u Glasniku Skopskog nau!nog društbva, XII. ( 1932. ) str. 99 ).

Novakovi! Obiteljsko ime Novakovi! javlja se izme"u XIV. i XVI. Stolje!a na više mjesta: u Bosni, u Zeti i u Dalmaciji. U Bosni se javlja Ninoslav Novakovi! na povelji bana Stjepana Kotromani!a iz godine 1353. kao predstavnik podru#ja zvanog Donji Krai t.j. niz rijeke Vrbas, Sanu i Unu. Skupa s njima je Stanac Gospilovi! s bra!om. Novakovi!i iz Dalmacije u XVI. stolje!u ro"aci su Ohmu#evi!a. Novakovi!i iz Zete imali su svoje posjede u Zažablju. Radi raške potkove u ukrasu ovog grba, vjerojatno se ovaj grb odnosi na njih.

Obla!i" U povijesnim knjigama Srednjega vijeka ne spominje se plemi!ka obitelj Obla!i", ali za nju zna narodna pjesma. Rade Obla!i" je junak narodnog epa. U Korjeni" – Neori"evom grbovniku stoji napomena da ova obitelj potje"e iz Lazari"a. Gornji podatci su uzeti iz !lanka Aleksandra Solovjeva «Postanak ilirske heraldike i porodica Ohmu!evi"» objavljen u Glasniku Skopskog nau!nog društva XII ( 1932. ) str. 97. i iz !lanka Mihaila Dini"a «Relja Ohmu!evi"» objavljenog u Zbornuiku radova vizantološkog instituta 9 ( 1966. ) str. 110.

Ohmu!evi" Ohmu!evi"i su staro bosansko plemstvo. U 14. stolje"u je jedna grana preselila u Hercegovinu, a zatim u Dalmaciju u Slano. Godine 1588. podnio je admiral Petar Ohmu!evi" zahtjev dubrova!kim vlastima da mu se izda potvrda o plemstvu njegovih pre#a. Odgovor je bio negativan, jer se u poveljama bosanskih vladara, koje se !uvaju u državnim arhivima ne spominju Ohmu!evi"i. K tomu ova potvrda nosi sa sobom teške politi!ke i finansijske implikacije. Dokazi Petra Ohmu!evi"a potvr#eni su kasnije slijede"im nalazima: 1. Spomen plo"a u Zenici iz godine 1193. na kojoj se spominje obitelj Ohmu!evi"a (Vego: Zbornik srednjovjekovnih natpisa, Marko IV,br.252). 2. Dokazi da je postojala smu!ka župa s gradom Truhelj kraj Kreševa ( Glasnik Zemaljskog muzeja, 1891.). 3. Pe!at sa grbom Ogmu!evi"a našast u Bolu (Glasnik Zemaljskog muzeja, 1904.). Grb sa ovog pe!ata je indeti!an sa grbom u ovom grbovniku.

Ovo je složeni grb: u lijevom gornjem i u desnom donjem dijelu štita nalazi se grb Ohmu!evi!a; u lijevom donjem dijelu grb je Kova"i!a; u desnom gornjem dijelu grb je Radimirovi!-Ivanovi!; u sredini štita je grb Jablani!a. Ovaj složeni grb ostao je bezimen.

Parmekanovi! Grb plemi!ke obitelji Parmekanovi! nalazi se u svim ilirskim grbovnicima. Pobližih podataka nema.

Paša!i" O plemi"koj obitelji Paša!i" nema podataka.

Posvetna stranica Gornji dio pisan je bosan!icom i glasi: Rodoslovie bosanskoga aliti iliri!koga i sarpskoga vladania zaiedno postavljeno po Stanislavu Rub!i"u popu,na slavu Stipana Nemanji"a cara Sarbljena i Bošnjaka 1340. Donji dio stranice je latinski napisna potvrda koju je potpisao u Kraljevoj Sutjesci, 8. srpnja 1800. fra Grga Ili", biskup i apostolski vikar u Bosni. Potvrda svjedo!i da je Grbovnik brižno !uvan u franjeva!kom samostanu u Fojnici «od pamtivjeka, naime od zauze"a bosanskog kraljesva».

Predojevi! Me"u bosanskim plemi#kim obiteljima koje su prešle na Islam u Borelijevom grbovniku, spominje se i pl. obitelj Predojevi!a. Iz ove plemi!ke obitelji istakao se vojskovo"a Islan Predojevi!. Poginu pri opsjedanju Siska 1593. Plemi!ka obitelj Predojevi!a potje#e iz Hercegovine iz okolice Bile!e. Njihovi predci živjeli su u XIV. stolje!u.

Primorje Ovaj grb trebao bi biti grb bosanskog Primorja. Na njemu se vidi oboružana desna ruka sa sabljom krivošijom. Sablja ili ( ma! ) u ruci je znak herceškog dostojanstva. Pravo na ovaj znak dostojanstva dobio je bosanski vojvoda Hrvoje Hrvatinovi", kada je 1403. postao splitskim hercegom. Ovaj znak se vidi na njegovom grbu u ovom grbovniku ( list 23. ), kao ukras nad njegovim obiteljskim grbom koji se vidi na štitu. Budu"i da je vojvoda Hrvoje, herceg splitski, bio i gospodar bosanskog Primorja, njegov znak dostojanstva postao je grbom Primorja.

Radijelovi! «Propast bosanske kraljevine osjetila je i Fojnica, gdje su se bile pribrale mnoge vlasteoske obitelji, kao: Alaupovi!, Radijelovi!, Sitni!, Vu"enulovi! (Vu"evi!) i još neke» (Fra Mijo V. Batini!: Franjeva"ki samostan u Fojnici, str.15.). Na polju Milodraževu i sada ima selo Radijelovi!i. Milodraževo je blizu Fojnice.

Radimirovi! – Ivanovi! Grb ove plemi!ke obitelji nalazi se samo u Fojni"kom grbovniku. Grb ove obitelji ulazi u složeni grb na stranici 139. ovog grbovnika i pokazuje da je ova obitelj u srodstvu sa Ohmu"evi!ima.

Rajkovi! Iz povelje bana Tvrtka iz godine 1370. vidi se da su bra!a Rajkovi! Stjepan i Vuk obranili Bobovac i da su izmirili bana Tvrtka s njegovim bratom Vukom. Za nagradu dobili su velike posjede u Usori. Spomenuta povelja se nalazi u «Acta croatica» od "ure Šurmina, I.,85.

Raša Grb Raške: plavo na štitu sa tri srebrene potkove nalaze se na Sutješkom rodoslovlju ( 1582.). Ovaj grb Raške nema povijesne podloge, to jest ne zna se prema !emu je na!injen.

Resi! Resi!i su živjeli u okolici Bobovca. U grbovniku Korjeni! – Neori!evom stoji zabilježeno da su bili dobri i vjerni u vojnoj služni. Nakon 1463. prešli su u Trogir.

Rub!i" Rub!i"i su veoma ugledna obitlj iz Huma ( Hercegovina ). Vuk Rub!i", «knez humske zemlje s bratjom» nalazi se me#u potpisnicima na jednoj povelji kralja Tvrtzka II. Od 12.VIII.1434. ( Mikloši", Monumenta serbica. 378 ). Dubrova!ki historiograf Jakov Lukarevi" ( 1551. 1615.) zna za Stanislava Rup!i"a i služi se njegovim životopisom Stjepana Nemanji"a. Ovo je djelo izgubljeno. Isti historiograf navodi da je Stanislav Rup!i" bio na dvoru Stjepana Nemanji"a zadužen da vodi dvorsku kancelariju o grbovima («ban od cimerja») – Cimer je ma#arska rije! i zna!i ukras nad štitom, nad glavom. Svi ilirski grbovnici, pozivaju se na Stanislava Rub!i"a kao na onoga koji je prvi sastavio zbirku grbova.

Ruš!ijerevi! U djelu Mavre Orbinija «Kraljevstvo Slavena» opisana je borba bosanskog bana Stjepana II. Kotromani!a ( 1314. 1353. ) protiv Branivojevi!a. U toj borbi istakli su se dvojica bosanskih vojvoda: Poznan Puri! i Ružir. Vojvoda Ružir je prešao kasnije u službu Stjepana Nemanji!a. Da li je ovo grb vojvode Ružira i njegovih potomaka Ružirevi!a ( Ruš!iezevi!a ) ? Sigurnijih podataka o pl. obitelji Ruš!ijerevi!a nema.

Sagrijelovi! Grb Sagrijelovi!a nalazi se u svim ilirskim grbovnicima, ali podataka o toj plemi!koj obitelji nema.

Sen!evi" U vrijeme iza smrti kralja Tvrtka I. ( 1391.) slabi centralna vlast i ja!aju snažni feudalci. Me#u najmo"nijim velmožama toga vremena su Sandalj Hrani", Stjepan Vuk!i", herceg Sv. Save, bra"a Sankovi" i vojvoda Hrvoje Vuk!i" Hrvatini", herceg splitski. Bra"a Sankovi" ( Sen!evi" ) su bili kaznac Sanko ( latinski Senco ) i župan Gradoje. Senkov sin župan Bijeljak. Središte njihovi posjeda bilo je Nevesinje. Da su Sen!evi"i jednako Sankovi"i, objašnjeno je u !lanku Konst. Jive!eka «Vlastela humska na natpisu u Veli!anima» objavljenom u Glasniku zemaljskog muzeja, 1892., str. 284.

Sestri!i" Za plemi"ku obitelj Sestri!i", nema podataka.

Sitni!ani" U grbovniku Korjeni" _ Neori" stoji za ovu plemi"ku obitelji da potje!e iz Kosova Polja. Drugih podataka o ovoj plemi"koj obitelji nema.

Sladojevi! Ime tep"ije visokog dvorjanika ) Sladoja nalazi se na povelji bana Tvrtka I Kotromani!a od 1.lipnja 1367. U Korjeni! – Neori!evom grbovniku stoji da plemi!ka obitelj Sladojevi! potje"e iz Imotskog.

Slavonija Ovaj grb Slavonije ne odgovara onom službenom što ga je hrvatsko-ugarski kralj Ladislav potvrdio 1496. godine, a prikazuje dvije rijeke ( Dravu i Savu ) a me!u njima lasicu ili kunu. Grb Slavonije je mijenjao svoj oblik. U ovom grbovniku se vidi jedan od tih oblika: ti lasice na bijelom polju.

Slika Bogorodice Na ovoj slici treba uo!iti amblem Bosne (dvije crne !voraste grane i na njima dvije okrunjene crna!ke glave ), pa se može zaklju!iti da je umjetnik htio prikazati Bogorodicu kao zaštitnicu Ilira i kao zaštitnicu bosanskog kraljevstva.

Slika Svetog Jeronima Sveti Jeronim je zaštitnik Ilira.

Slika Svetog Kuzme i Damjana Sveta bra!a Kuzma i Damjan, zaštitnici ku!e Nemanji!a.

Smokrovi! O plemi!koj obitelji Smokrovi! ( Smokronovi! ) nema podataka.

Sojimirovi! Za plemi!ku obitelj Sojimirovi! postoje podatci da potje"e s Glasinca ( kod Sarajeva ).

Sokolovi! Sokolovi!i su poznata bosanska plemi!ka obitelj. Njihovo je sjedište kod Višegrada. U Borelijevom grbovniku (1700. ), kaže se za ovu obitelj da je prešla na Islam. Poznati "lanovi ove obitelji jesu:

1. Ferhad – beg Sokolovi!, bosanski sandžak – beg od 1573. do 1580., a zatim bosanski begler – beg od 1580. do 1588. sa sjedištem u Banja Luci. U Banja Luci je podigao džamiju koja se po njegovom imenu zove Ferhadija.

2. Mehmed – paša ( ro#en oko 1500. u Sokolovi!ima kraj Višegrada – umro 1579. u Carigradu ).

3. Makarije Sokolovi!, koji nakon obnavljanja pe!ke patrijaršije ( 1557. ) postaje srpskim patrijarhom.

Srbija Ovakav grb Srbije: crveno polje sa bijelim križem u sredini oko kojega su poredane !etiri sjekire od halebarde ( viteško oružje ) javlja se u 14. stolje"u. U vrijeme kada kralj Dragutin ( 1276. - 1282.) preuzme sjeverni dio Srbije za se, preuzet "e on i ovaj grb, a kralju Milutinu koji je vladao u južnom dijelu Srbije ostao je grb Raške. Budu"i da se od toga doba Srbija širila prema sjeveru, preuzet "e ovaj grb sve ve"u važnost i postat "e jedinim grbom Srbije.

Stankovi! Grb ove plemi!ke obitelji nalazi se u svim ilirskim grbovnicima. Ova obitelj potje"e iz Vu"evice kod Plive. Tri srebrena kopita na štitu odaju raško porijeklo.

Svilojevi! Za obitelj Svilojevi! nema sigurnih podataka. Aleksandar Solovjev u svom "lanku «Postanak ilirske heraldike i porodica Ohmu"evi!» ( Glasnik Skopskog nau"nog društva XII ( 1932. ), str. 98 ) navodi Tomaša Svilojevi!a kao pisca lažne povelje iz godine 1268. Navodi tako#er i Mihaila Siladjija kao zapovjednika Beograda u XV. stolje!u, ali s napomenom da je to junak narodnog epa

Sudi! Plemi!ka obitelj Sudi! veoma je ugledna obitelj me"u bosanskim plemstvom. Sudi!i su preselili u Poljica. Na vjen#anju kralja Stjepana Tomaša sa Katarinom Kosa#a – Vuk#i! bio je prisutan Sudi! ( ime mu nepoznato ), vitez iz Poljica. Ebusuud, šejih – ul – islami kod Sulejmana El Kanuni, je #lan plemi!ke obitelji Sudi!.

Šanti! Plemi!ka obitelj Šanti!a starinom je od Neretve. Grb ove obitelji nalazi se u svim ilirskim grbovnicima. Na povelji kralja Stjepana Tomaša od 22.VIII. 1446. nalazi se me"u bosanskim velikašima i dvorski knez Ivan Šanti!, (Mikloši!, Monumenta serbica, 44o ).

Šestokrilovi! Za ovu plemi!ku obitelj stoji u Korjeni! – Neori!evom grbovniku da je iz Perasta ( Boka kotorska ). U gradu Hercegnovom što ga je podigao bosanski kralj Tvrtko I. živjeli su neki bosanski plemi!i i odatle su se raseljavali po okolini. Vjerojatno su to un"inili i Šestokrilovi!i.

Šimrakovi! Spominju se u Sutješkom rodoslovlju kao «slavni šimovani». Sjedište ove obitelji je u Zažablju ( Crna Gora ). Živjeli su u 14. i 15. stolje!u.

Šubi! Grb knezova bribirskih ulazi u Fojni"ki grbovnik u kojemu se uglavnom nalaze grbovi bosanskih i srpskih plemi!a, jer je kneževska obitelj Šubi!a vladala u Bosni od 1299. do 1322. i jer su rodbinske veze bosanskih vladara bile vrlo uske. Od ovih rodbinskih veza dostatno je spomenuti da je majka bosanskog kralja Tvrtka I. Šubi!ka, k!er kneza Jurja II. kliškog. Autenti"ni grb bribirskih knezova – krilo labudovo, je mnogo sli"an grbu u ovom grbovniku.

Tarzarovi! Grb ove obitelji nalazi se u ilirskom grbovnicima, ali o samoj obitelji nema podataka.

Tasov!i" Tasov!i"i su starinom iz okolice Banja Luke. U vrijeme pada Bosne, prebjegli su u Italiju i postali su slavni u Toskani. U velikom su srodstvu s Ohmu!evi"ima. Njihovi se potomci sada nazivaju Dudan. Zašto ?

Tešev!i" Grb plemi"ke obitelji Tešev!i" nalazi se u svim ilirskim grbovnicima. Nema podataka o ovoj obitelji. U blizini Bobovca nalazi se selo Teševo.

Tih!inovi" Na povelji od 17.VII.1392. kojom kralj Dabiša potvr#uje Dubrov!anima njihove povelje uz glavne velikaše bosanskog kraljevstva nalazi se i župan Juraj Tih!inovi". Ovu plemi"ku obitelj zastupao je na dvoru posljednjega bosanskoga kralja Stjepana Tomaševi"a ( 1461. –1463. ) vojvoda Vuki" Tih!inovi".

Toliši! Grb plemi!ke obitelji Toliši! nalazi se u svim ilirskim grbovnicima. U godini 1405. spominje se Toliša, župan vojvoda Sandalja Hrani!a ( Medo Puci! «Spomenici srpski, 65. – 66. ).

Tomanovi! Za Tomanovi!e stoji u Korjeni! - Neori!evom grbovniku da su Toljenovi!i i da potje"u iz Hercegovine. Toljen je knez Zahumlja (Hercegovina ). Umro 1239. godine. Prije njega su u Zahumlju vladali Petar, Andrija, Miroslav, Daša, Gradihna i zetski kralj Bodin (+1102.). Godine 1322. priklju"uje bosanski ban Stjepan Kotromani! Zahumlje Bosni. Godine 1448. Zahumlje se odvaja od Bosne i postaje samostalno – Hercegovina.

Tvrtkovi!i Kralj Tvrtko II. ( ? –1448. ), sin Tvrtka I. ( vladao od 1353.- 1391.) nazvao se po starom bosanskom obi"aju imenom svoga oca Tvrtka Kotromani!a i prozvao se Tvrtkovi!. Nije odmah naslijedio svoga oca, jer je bio maloljetan, pa su po pravu seniorata došli na prijestolje najprije kralj Dabiša, a zatim njegova žena Jelena. Vladanje kralja Tvrtka II. bilo je uzdrmano

Ugrinovi! Plemi!ka obitelj Ugrinovi!a zvala se druga"ije Sinov"i!i. U Poljicima je postojala ugledna obitelj Sinov"i!a, «gospode ugarske». Od te obitelji bili su birani u Polji"koj republici veliki kneževi i vojvode ( dr. A. Solovjev « Prinosi za bosansku i ilirsku heraldiku» u Glasniku Zemaljksog muzeja, Arheologija, sv.IX. (1954.) str. 127 ). U bosanskim dokumentima spominje se knez Ugrin na povelji bana Matije Ninoslava iz god. 1234. ( Mikloši!, Monumenta serbica 32 – 34. ).

Vili! U grbovniku Korjeni! – Neori! stoji da plemi!ka obitelj Vili! potje"e iz Gornjeg Vakufa u Bosni. U okolici Gornjeg Vakufa nalazi se mjesto zvano Vili!a Vrelo. Drugih podataka nema.

Vladimirovi! "lanovi ove velikaške obitelji obnašali su visoke službe na dvoru bosanskih vladara. Vladimirovi! Radoslav je uz kralja Stjepana Ostoji!a. Vladimirovi! Jurko je na dvoru Tvrtka II. Vladimirovi! Radivoj sudac je na dvoru kralja Stjepana Tomaša. Vladimirovi! Vladoje potpisuje povelje kralja Stjepana Tomaševi!a.

Vlaši! U vezi sa grbom plemi!ke obitelji Vlaši! A. Solovjev donosi bilješku prema kojoj bi Vlaši! i Nemanji! bili jedno pleme. ( A. Solovjev «Postanak ilirske heraldike i porodica Ohmu"evi!» u Glasniku Skopskog nau"nog društva, XII. ( 1932. ), str. 98. ).

Vojinovi!i U službi cara Dušana Silnog ( 1331. – 1355.) ove su !etiri obitelji zauzimale najuglednije položaje u carstvu: Mrnjav!evi"i, Brankovi"i, Hrebljanovi"i, Balši"i u Zeti i Vojinovi"i u jednom dijelu Huma. Ime obitelji potje!e od Vojina. Njegovi sinovi Vojislav i Toma «su gotovo uvijek stajali uz Sjepana Nemanju» piše Mavro Orbini u svojoj knjizi «Kraljevstvo Slovena» Tomin sin Nikola nazvan po imenu svoga oca Altomanovi" skupa sa svojim stricem Vojislavom, vode plja!kaški rat protiv Dubrovnika po!evši od 1358. pa nadalje. Noikola Altomanovi" ( Vojinovi" ) knez uži!ki, nekada naprasit i silan, završio je bijedno svoj život, zarobljen i osljepljen ( 1373. ) S njim izumire loza Vojinovi"a. Njihov grb, što ga donosi Orbini, je identi!an sa grbom o ovom grbovniku.

Vojkovi! Na povelji bosanskog bana Stjepana II. Kotromani!a iz godine 1322. me"u bosanskim velikašima nalazi se vojvoda Vojko od Usore. ( Glasnik Zemaljskog muzeja , XVIII. ( 1906. ), str. 403. ). Iza 1463. obitelj Vojkovi!a je prebjegla u Šibenik.

Vojnovi!i U službi cara Dušana Silnog ( 1331. – 1355. ) ove su "etiri obitelji zauzimale najuglednije položaje u carstvu: Mrnjav"evi!i, Brankovi!i, Hrebljanovi!i, Balši!i u Zeti i Vojnovi!i u jednom dijelu Huma. Ime obitelji potje"e od Vojina. Njegovi sinovi Vojislav i Toma «su gotovo uvijek stajali uz Stjepana Nemanju» piše Mavro Orbini u svojoj knjizi «Kraljevstvo Slavena». Tomin sin Nikola nazvan po imenu svoga oca Altomanovi! skupa sa svojim stricem Vojislavom vode plja"kaški rat protiv Dubrovnika, po"evši od 1358. pa nadalje. Nikola Altomanovi! (Vojnovi! ), knez uži"ki, nekada naprasit i silan, završio je bijedno svoj život zarobljen i osljepljen (1373.). S njim izumire loza Vojnovi!a. Njihov grb, što ga donosi Orbini, identi"an je sa grbom u ovom grbovniku.

Vrani!i" Grb plemi"ke obitelji Vrani!i", nalazi se samo u Fojni!kom grbovniku. Nema podataka u vezi s ovom plemi"kom obitelji.

Vukoti! Knez Vukac Vukoti! nalazi se me"u velmožama na povelji kralja Tvrtka II. Iz godine 1419. ( Mikloši!, Monumenta serbica, 291 – 294. ).

Vukovi! Plemi!ka obitelj Vukovi!a potje"e od Vlatka Vukovi!a, sina Vuka Kosa"e. Vlatko Vukovi! predvodi bosanske "ete na Kosovu 1389. Njegov brat Hrana Vukovi!, veliki vojvoda bosanski, umro je 1432. Od Hrane Vukovi!a potje"e glasoviti Sandalj Hrani!, veliki vojvoda bosanski. Umro 1435. Brat Sandalja Hrani!a zvao se Vukac Hrani! ( + 1432. ). Sin Vukca Hrani!a je glasoviti Stjepan Vuk"i!, herceg Sv. Save. Po ovom naslovu «herceg» nazvana je pokrajina kojom je on upravljao «Hecegovina» Katarina, k!i Stjepana Vuk"i!a, udala se za bosanskog kralja Stjepana Tomaša. Ona je posljednja bosanska kraljica.

Zajedni!ki ( složeni ) grb A = Macedonia B = Slavonija C = Bosna D = Bugarska E = Dalmacija F = Srbija J = Nemanji" G = Hrvatska H = Raška K = Kotromani" I = Primorje

Zlatonosovi! Nakon smrti kralja Tvrtka I. ( 1377. – 1391. ) osamostaljuju se bosanski feudalci i postaju baruni. Me"u bosanske barune spadaju bra!a Vukašin i Vukmir Zlatonosovi!. Njihova se oblast prostire izme"u Spre#e i Drine. Oni su uz kralja Stjepana Ostoju, Stjepana Tvrtka II. I Stjepana Ostoji!a kao vojvode i savjetnici. Na njihovu mo! ra#una dubrova#ka republika i šalje im darove. Trojica Zatonosovi!a: Vladj, Stjepan i Vuk, bili su zarobljeni na Kosovu polju 1389. i ostali su u zarobljeništvu u Turskoj.

Zoranovi! Jedini podatak za ovu plemi!ku obitelj jest da ona potje"e od Sarajeva. Taj podatak se nalazi u Korjeni! – Neori!evom grbovniku sastavljenom 1595.

Zvijezdi! Po zvijezdama na štitu i na ukrasu, ovaj grb govori da pripada obitelji Zvijezdi! ili Zvijezdovi!. U Bosni je u 15. stolje!u postojala pl. obitelj Zvijezdovi! ( = Zvijezdi! ). Toj obitelji pripada Fra An"eo Zvijezdovi! ( = Zvijezdi! ), koji je od sultana Mehmeda II. El Fatiha, dobio «Ahdnamu», a to je povelja o slobodi katoli#ke vjere u Bosni. Bra!u fra An"elovu, knezove Domšu i Milutina, spominje Skender – baša 1486. godine ( Glasnik Zemaljskog muzeja, VI (1894). Da li dubrova#ka pl. obitelj Zvijezdi! ( de Stella) potje#e iz Bosne ? Na ovu obitelj se poziva Petar Ohmu#evi! u svom rodoslovlju kao na svoje ro"ake ( Mihailo Dimi! «Relja Ohmu#evi!» u Zborniku radova Vizantološkog instituta 1966. str. 110. ).

Žarkojevi! Prema Korjeni! – Neori!evom grbovniku pl. obitelj Žarkojevi!a potje!e iz Zažabljaka. Mavro Orbini u svojoj knjizi «Kraljevstvo Slavena» spominje Mrkšu Žarkojevi!a, vlastelina u pratnji kneza Lazara Hrebljanovi!a i da je pl. obitelj Žarkovi!a imala posjede na uš!u Bojane.

Ždralovi! Uz grb ove plemi!ke obitelji stoji u Korjeni! – Neori!evom grbovniku napomena da Žralovi!i potje"u iz Sutjeske. U narodnoj pjesmi spomnje se «prokleta kula Ždralovi!a» u bugojanskom polju.

Županovi! Za ovu plemi!ku obitelj stoji u Korjeni! – Neori!evom, zborniku da potje"e iz Županjca na Duvnu. Ohmu"evi!i se pozivaju na ovu obitelj kao na svoje srodnike.