fotograf

2009/10

Joško Ćurković, prof.

Fotografija 1

1. Nastavno pismo

NASTAVNA CJELINA

Osnove fotografije:

‣ Fotoaparat

‣ Objektiv

‣ Osnove snimanja

OBRAZOVANJE ODRASLIH

Sadržaj:

1. Osnove fotografije

1.1 Držanje fotoaparata

1.2 Vrste analognih fotografskih kamera 1.2.1 Podjela po formatu 1.2,2 Prikaz slike u tražilu

1.3 Jednooki refleksni fotoaparat 1.3.1 Osnovni dijelovi SLR fotoaparata 1.3.2 Prikaz slike kod SLR fotoaparata

1.4 Zatvarač 1.4.1 Vrste zatvarača 1.4.2 Prikaz rada horizontalnog zavjesnog zatvarača 1.4.3 Vrijednosti zatvarača

1.5 Zaslon ili blenda 1.5.1 Građa i način rada blende 1.5.2 Vrijednosti blende

1.6 Objektiv 1.6.1 Građa objektiva 1.6.2 Vrste objektiva 1.6.2.1 Usporedni prikaz vidnog kuta različitih objektiva 1.6.2.2 Perspektivni učinak različitih vrsta objektiva 1.6.3 Optička svojstva objektiva 1.6.3.1 Žarišna dužina s vidnim poljem 1.6.3.2 Svjetlosna jačina s relativnim otvorom 1.6.3.3 Oštrina crteža s oštrinom u dubinu

1.7 Izoštravanje 1.7.1 Elementi izoštravanja u tražilu 1.7.2 Autofokus sistem izoštravanja

2. Izvori i literatura

3. Pitanja za provjeru znanja

Uvod:

Fotografija je ljudska činost koja je u vanjskoj, vizualnoj formi kreativna i sugestivna u granicama koje postavlja sam autor. Kao način vizualnog izražavanja fotografija ima respektabilnu povijest od blizu dva stoljeća. Nakon “porođajnih muka” u prvih nekoliko desetljeća svog postojanja, a koje su se očitovale u brojnim tehničkim problemima koje je trebalo prevladati, fotografija je doslovno preplavila svijet. To je potaklo razvoj specifične industrije koja je trebala servisirati sve potrebe fotografa. Kako profesionalaca, tako i amatera. Nastale su brojne firme koje su izrađivale fotografsku tehniku, ali i repromaterijal. Takav fotografski razvoj nije prestao ni do današnjeg dana, kada je fotografija, među prvima, doživjela transformaciju iz analogne tehnologije u digitalnu. Danas možemo birati najbolje stvari iz oba svijeta.S druge strane, pojava fotografije unijela je u svijet umjetnosti nove poglede i nove vrijednosti. Interakcija s raznim umjetničkim disciplinama, pogotovo sa slikarstvom, otvorila je nove prostore u kreativnom izražavanju.

U samom početku, kada odlučiš učiti fotografiju, isplivat će pred tebe niz novih tehničkih naprava, nepoznatih pojmova, ponekad čudnih uvjeta rada (tamna komora) itd. Da bih ti olakšao učenje i snalaženje u novom okruženju, osnovni teoretski sadržaj kojeg trebaš usvojiti, biti će ti na raspolaganju u ovom i drugim nastavnim pismima iz predmeta: Fotografija. Susrest ćeš se s brojnim novim pojmovima koje trebaš usvojiti. To će biti način komunikacije između tebe i mene, ali jednog dana, između tebe i tvojih kolega. Usvojeno, teoretsko znanje je bitan preduvjet za uspjeh u onomu što je fotografu najvažnije, a to je: napraviti zanimljivu fotografiju. Čini se lagan zadatak. Na putu do dobre fotografije je cijeli niz znanja i vještina koje dobar fotograf mora imati pod svojom kontrolom. Slučajne fotografije se ne događaju. Fotograf mora imati znanja o svjetlu, o fotografskoj tehnici, o obradi i izradi same fotografije, ali i znanja o povijesti fotografije i ostalih umjetnosti kao i široki pregled opće kulture. Naravno da je određeni smisao za likovnost jedan od preduvjeta bez kojih je teško zamisliti uspješno snimanje.U programu ove škole gore navedena znanja su svedena na osnove, a tako su prezentirana i u nastavnim pismima. Uz korištenje vizualnih predavanja koja se nalaze na: http://web.mac.com/joskocurkovic na raspolaganju su ti audio i video konzultacije preko računala. Ako želiš proširiti svoje fotografske horizonte, što ti od srca savjetujem, koristi izvore i literaturu koja je navedena na kraju nastavnog pisma.

Osnove fotografije

1.1 Držanje fotoaparata

Kada držiš fotoaparat trebaš imati na umu slijedeće:- fotoaparat je, dijelom, mehanička naprava koja pri okidanju

proizvodi vibraciju.- ruke, s kojima držiš fotoaparat, nikada nisu potpuno mirne.- snimak koji nastane u uvjetima nedovoljne mirnoće

fotoaparata je neoštar.

Da bi izbjegao utjecaj neoštrine nastale uslijed trešnje fotoaparata poštuj slijedeće:

- u svakoj prilici, kada to možeš, koristi stativ.- kada fotoaparat držiš rukama, uvijek nađi oslonac za

ruke. Bilo da je to tvojr tijelo, ili bilo što, što može poslužiti u tu svrhu.

- tijelo, ako je moguće, osloni o statični predmet.- koristi što kraće brzine zatvarača.

Upamti!

Kad snimaš - trebaš biti stabilan.

Koristi svaki položaj tijela i svaku stvar u

svojoj blizini koja će dodatno

učvrstiti tvoje tijelo i

fotoaparat.

1.2 Vrste analognih fotografskih kamera

Jedan od načina kako napraviti podjelu fotaparata je: po formatu filma koji upotrebljavaju. U takvoj podjeli postoje ove vrste fotoaparata: - velikoformatni fotoaparati - upotrebljavaju film u listovima (plan film) od formata 6 x 9 cm. do 18 x 24 cm., a u specijalnim slučajevima koriste se i veće fotografske kamere. Isto tako mogu upotrebljavati kazete sa smotanim filmom. Postoji više načina na koji su konstruirani ovi fotoaparati: kardanski (npr: Sinar ...), sklopivi (npr: Linhof Technika ...) i kompaktni (kamere koje imaju oznaku “Press”, npr: Linhof Press, Sinar Handy ...).

- srednjeformatni fotoaparati - upotrebljavaju smotani film koji ima širinu 6 cm. Format ovih kamera može biti 4,5 x 6 cm., 6 x 6 cm., 6 x 7 cm. (“idealni format” 56 x 72 mm.), 6 x 8 cm. ili 6 x 9 cm. Po svojoj konstrukciji mogu biti jednooki refleksni, dvooki refleksni, s optičkim tražilom ili bez mogućnosti izoštravanja.- maloformatni fotoaparati - upotrebljavaju obostrano perforirani kinofilm (135 / 35 mm. / leica film) formata 24 x 36 mm. Ovaj film pakiran je u metalnoj ili plastičnoj kazeti. Po konstrukciji ovi fotoaparati mogu biti jednooki refleksni ili s optičkim tražilom (neizbježna greška paralakse).- minjaturni fotoaparati - upotrebljavaju 8 mm. ili 16 mm. film. Zbog malih dimenzija i jednostavnosti korištenja nazivaju se “pocket” ili “idiot” fotoaparati. Po konstrukciji to su uglavnom fotoaparati s optičkim tražilom. Ovaj format danas nije više u upotrebi.

Upamti!

Različiti formati fotografskih

kamera namijenjeni su

za različite vrste snimanja.

Razmisli!

Koju kameru bi ti upotrijebio za

snimanje rukometne

utakmice, a koju za snimanje

reklamne studijske

fotografije?

1.3 Jednooki refleksni fotoaparat

Razmisli!

Koji su nedostaci , a

koje prednosti u prikazu slike kod SLR fotoaparata i kod fotoaparata

s tražilom?

1.3.1 Dijelovi jednookog refleksnog fotoaparata su:1. objektiv je dio koji je na ovom fotoaparatu izmijenjiv. Montira se na kućište pomoću navoja, bajonet - sistema koji je različit kod raznih proizvođača ili pomoću sigurnosnog pera. U njemu se nalazi blenda (ili zaslon) koja regulira količinu svjetla koje pada na film.2. kućište ili tijelo fotoaparata na kojem se nalaze ovi dijelovi:- poluga za navijanje filma koja film pomiče naprijed.- poluga za namatanje filma koja film namata natrag u kazetu, nakon što smo oslobodili kočnicu.- prsten za određivanje brzine zatvarača.- okidač na kojeg se može montirati kabel za daljinsko okidanje.

- zrcalo koje je smješteno pod 45º i reflektira sliku u pentaprizmu.- “vrući kontakt” sa šinama na koje se montira blic, te je na taj način sinhroniziran s brzinom zatvarača.- priključak za blic preko kabela upotrebljava se u slučaju kada se blic ne može sinhronizirati preko vrućeg kontakta.- pentaprizma koja nam omogućuje

da vidimo sliku u tražilu onakvu, kakva se nalazi ispred fotoaparata.- tražilo pomoću kojega komponiramo sliku.- zatvarač koji određuje vrijeme osvijetljavanja filma.- svjetlomjer koji nam pokazuje jačinu svijetla.- skala za namještanje osjetljivosti filma.

Uz ove dijelove koji su uobičajni kod različitih proizvođača ovog fotoaparata, možemo naći i još neke koji su specifični za pojedini model.Kod današnjih fotoaparata ovog tipa, odabir načina rada i određivanje vrijednosti pojedinih funkcija određuje se preko LCD ekrana.

1.3.2 Prikaz slike kod SLR kamere:

Svjetlo koje prolazi kroz objektiv reflektira se od zrcala koje se nalazi pod kutem od 45º, okreće se u pentaprizmi, omogućujući nam da na mutnom staklu u tražilu vidimo sliku kakva se nalazi ispred fotoaparata.

1.4 Zatvarač

Upamti!

Razlika između dvije susjedne

vrijednosti zatvarača je dvostruka.

Razmisli!

Koju brzinu zatvarača i kakav način snimanja bi odabrao za

prikaz brzine bolida “Formule

1”?

Zatvarač je mehanički dio fotografskog aparata koji određuje vrijeme djelovanja svjetlosti na film.

1.4.1/1.4.2 Vrste zatvarača i prikaz rada horizontalnog zavjesnog zatvarača:1.Zavjesni zatvarač - koji se sastoji od dvije platnene ili metalne zavjese, koje se kreću horizontalno (zdesna nalijevo) ili vertikalno

(odozgo prema dolje). Razmak koji nastaje pokretanjem prve i aktiviranjem druge zavjese ovisi o brzini zatvarača koju smo odredili na fotoaparatu. Kod kraćih brzina razmak je manji, dok je kod dužih brzina razmak veći. SLR fotoaparati imaju ovaj zatvarač.2.Centralni zatvarač

(Compur) - je zatvarač koji je ugrađen u objektiv. Sastavljen je od metalnih lamela koje se otvaraju i zatvaraju. Po konstrukciji sličan je blendi. Nalazimo ga uglavnom kod velikoformatnih i kod nekih srednjeformatnih fotografskih kamera. Idealan je za sinhronizaciju s blic rasvjetom.

Ako, objekt u pokretu, snimamo s kratkim brzinama zatvarača, ostat će oštrije zabilježen na negativu. Kažemo da je, u većoj ili

manjoj mjeri, zamrznut u pokretu. Oštrina objekta ovisit će o brzini kretanja objekta, kutu pod kojim se objekt kreće u odnosu na kut snimanja i brzini zatvarača kojom snimamo.Nasuprot, snimamo li s dugačkim brzinama zatvarača, objekt u pokretu bit će zabilježen neoštro. Kažemo da je, u većoj ili

manjoj mjeri, razmazan. Koliko će objekt biti “razmazan”, ovisi, isto tako, o brzini kretanja objekta, kutu kretanja prema kutu snimanja i brzini zatvarača kojom snimamo.1.4.3 Vrijednosti zatvaračaZatvarač se označava malim slovom “t”, a njegove vrijednosti su: ... 30; 15; 8; 4; 2; 1; 1/2; 1/4; 1/8; 1/15; 1/30; 1/60; 1/125; 1/250; 1/500; 1/1000 itd. Postoje i dvije slovne oznake za beskonačnu vrijednost: “T” i “B”.

1.5 Zaslon ili blenda

Upamti!

Razlika između dvije susjedne

vrijednosti blende je dvostruka.

Razmisli!

Koju blendu ćeš upotrijebiti da bi tvoj motiv imao

maksimalnu oštrinu u dubinu?

1.5.1 Građa i način rada blende

Blenda ili zaslon je mehanička naprava koja se nalazi u objektivu i određuje količinu svjetla koja će pasti na film. Sastavljena je od metalnih lamela koje tvore “kružni” otvor, koji se povećava ili sužava okretanjem pomićnog prstena s vanjske

strane objektiva. Na tom prstenu naznačeni su brojevi s otvorom blende. Nominalno veći broj

daje manji otvor blende, i obrnuto.

1.5.2 Vrijednosti blendeVrijednosti blende su: 0.5; 0.7; 1; 1.4; 2; 2.8; 4; 5.6; 8; 11; 16; 22; 32; 45; 64; 90: 128... Isto kao i kod zatvarača, razlika između dva susjedna broja je dvostruka.Veličina otvora blende je obrnuto proporcionalna s numeričkom vrijednošću. Manji broj

znači veći otvor blende i obrnuto. Kada govorimo o “velikoj” ili “maloj” blendi, mislimo na veličinu otvora metalnih lamela.Snimamo li objekt u prostoru s velikim otvorom blende imat ćemo manju oštrinu u dubinu, nego da taj isti objekt snimamo s malim otvorom blende.

Ekspozicijom određujemo ukupno svjetlo koje će pasti na film i stvoriti sliku. Ekspoziciju uvijek određuju dva elementa: brzina zatvarača i otvor blende. Ako želimo da vrijednost svjetla bude stalna, svaku promjenu jednog elementa mora pratiti promjena drugog elementa u istoj vrijednosti.

1.6 Objektiv

1.6.1 Građa objektivaObjektiv je dio fotografskog aparata koji iscrtava sliku na film.

Sastoji se od plastičnog tubusa u kojem su smještene leće koje su podijeljene u grupe (zavisno o konstrukciji objektiva). S vanjske strane objektiva nalaze se: - pomični prsten za izoštravanje sa skalom udaljenosti u metrima (m) i stopama (feet). - pomični prsten sa skalom otvora blende.

- fiksna skala dubinske oštrine. Vanjska strana prednje leće premazana je zaštitnim proturefleksnim slojem koji štiti od upadnog svjetla sa strane objektiva (to svjetlo izaziva refleksiju te slika gubi kontrast i oštrinu). Neki objektivi imaju mehanizam koji nam omogućava snimanje kroz “radni otvor blende” (motiv kadriramo uz puni otvor, a pritiskom na polugu blenda “skoči” na otvor koji smo prethodno namjestili).

1.6.2 Vrste objektivaOsnovna podjela objektiva:

1. Normalni objektivi - koji po svojim karakteristikama donekle nalikuju ljudskom pogledu. Vidni kut im je od 45 - 50º, a žarišna dužina odgovara dijagonali formata negativa. To je “osnovni” objektiv s kojim snimamo većinu fotografija.

2. Širokokutni objektiv - ima žarišnu dužinu manju od normalnog objektiva i vidni kut veći od 60º. Ekstremno širokokutni objektivi, popularno nazvani “riblje oko” imaju vidni kut od 180º i jako malu žarišnu daljinu. Ovi objektivi imaju izraženu projekciono-perspektivnu grešku (”razvučenost kugle”)

koja je više izražena prema rubovima slike. Koriste se za snimanje velikih površina ili za rad u skučenom prostoru. Imaju veliku dubinsku oštrinu.

3. Teleobjektivi - imaju žarišnu dužinu veću od normalnih objektiva, dok im je vidni kut od 2 - 40º. Ako je teleobjektiv velike žarišne dužine (veće od 500 mm) njegova konstrukcija je, obično, napravljena pomoću zrcala koja omogućavaju smanjenje fizičke veličine objektiva. U protivnom, objektiv od

Upamti!

Svaka vrsta objektiva je namijenjena

određenoj vrsti snimanja.

Razmisli!

Koju vrstu objektiva bi koristio za snimanje

interijera svoje sobe, a kakav

objektiv za snimanje

teniskog meča.

1200 mm bio bi isto toliko dugačak. Nedostatak ovih objektiva je fiksni otvor blende. Teleobjektivi imaju malu dubinsku oštrinu. Upotrebljavaju se, u situacijama, kada nije moguće dovoljno se približiti objektu snimanja.4. Zoom objektivi (transfokatori) - imaju promjenjivu žarišnu dužinu. Npr., objektiv koji u nazivu ima oznaku: 35 - 210 mm, sadrži karakteristike širokokutnog objektiva od 35 mm, normalnog objektiva i teleobjektiva do 210 mm. Ovakvi objektivi mogu biti praktični za upotrebu, ali se njihova kvaliteta ne može usporediti s objektivima fiksne žarišne dužine.

1.6.2.2 Perspektivni učinak različitih vrsta objektiva

širokokutni objektiv normalni objektiv teleobjektiv

1.6.3 Optička svojstva objektiva

1.6.3.1 Žarišna dužina s vidnim poljem

Žarišna dužina je udaljenost od središta objektiva do žarišne točke, odnosno od zaslona u objektivu do oštro ocrtane slike na mutnom staklu (ili filmu) kad je udaljenost postavljena na beskonačno (∞). Točka beskonačno počinje nakon 200 žarišnih dužina objektiva.

Udaljenost predmeta je razdaljina od objektiva do objekta koji snimamo. Udaljenost slike je razdaljina između objektiva i oštro ocrtane slike na ravnini izoštravanja (mutno staklo ili film), kada je udaljenost namještena na beskonačno. Ako udaljenost na objektivu namjestimo na

10, 5 ili 1 metar, više ne govorimo o žarišnoj daljini, već o udaljenosti slike, jer smo objektiv manje ili više udaljili od ravnine izoštravanja, pa je sada razdaljina veća od one koju imamo kad je objektiv postavljen na beskonačno.Veličinu slike na negativu možemo izračunati prema žarišnoj dužini objektiva. Ako nam je poznata udaljenost predmeta, onda tu udaljenost podijelimo sa žarišnom dužinom objektiva, pa dobijemo veličinu slike tog predmeta u negativu.

Upamti!

Termine i njihova značenja.

Vidno polje objektiva je površina na mutnom staklu koju zauzima osvjetljen prostor kad je udaljenost postavljena na beskonačno.Polje oštre slike je oštro ocrtani dio slike. Taj dio će biti veći ako smanjimo blendu. Format negativa je prostor unutar polja oštre slike, koji odgovara veličini negativa.

Žarišna dužina normalnog objektiva odgovara dijagonali formata negativa.

1.6.3.2 Svjetlosna jačina s relativnim otvorom

Svjetlosna jačina znači količinu svjetlosti koja slobodno prolazi kroz puni otvor objektiva. Ona je to veća, što je veći otvor u objektivu kroz koji može prolaziti svjetlo. Označava se velikim slovom “F”.Efektivni otvor znači količinu svjetla koja upada kroz prednju leću (koja je obično veća od zadnje).Realni otvor je promjer rupice zaslona kroz koju svjetlo može proći.Relativno svjetlo je ono koje je prošlo kroz objektiv i palo na film (na tom putu je oslabilo zbog debljine i obojenosti stakla i refleksa među lećama). Prema tome, svjetlosna jačina objektiva proizlazi iz rezultata koji daje odnos između žarišne daljine i relativne jačine svjetla.

Razmisli!

Kako postiči maksimalnu, a kako minimalnu

dubinsku oštrinu?

1.6.3.3 Oštrina crteža s oštrinom u dubinu

Područje dubinske oštrine određuju tri elementa:

1.Otvor blende

Veći otvor daje manju dubinsku oštrinu, dok manji otvor daje veću dubinsku oštrinu.

2.Udaljenost predmeta od fotoaparata

Izoštravanje na bliži predmet daje manju dubinsku oštrinu, dok izoštravanje na dalji predmet daje veću dubinsku oštrinu. 3. Vrsta objektiva

Veća žarišna dužina objektiva daje manju dubinsku oštrinu, dok manja žarišna dužina objektiva ima veću dubinsku oštrinu.

Ovako se očitava dubinska oštrina s objektiva!

Razmisli!

Kako svaki od navedenih

faktora utječe na oštrinu crteža?

Način eksponiranja, na primjer?

Oštrina crteža na negativu ovisna je o nizu faktora: - Načinu na koji smo izoštrili sliku. filmu koji koristimo (pravilo je: manje ASA - manje zrno).- Mirnoći fotoaparata u trenutku snimanja. - Otvoru blende (vrijednosti u sredini skale daju optimalnu oštrinu). - Načinu eksponiranja pri snimanju. - Načinu razvijanja filma. ... i još nekim faktorima koji se nalaze na putu do gotove fotografije (kvaliteta objektiva fotoaparata, kvaliteta objektiva aparata za povećavanje, kvaliteta svjetla u aparatu za povećavanje, vrsti fotopapira ...).

Kao mjerilo za neoštrinu slike služi rasipni krug. Naime, sve zrake svjetla koje prolaze kroz objektiv ne padaju na film zajedno. Neke padaju na ravninu izoštravanja, neke ispred, a neke iza. One zrake koje padaju unutar polja oštrine mi vidimo kao sitne točkice, te nam djeluju oštro. Zrake koje

padaju ispred, ili iza polja oštrine, mi vidimo kao neoštre krugove koji su veći što se udaljavaju od polja oštrine. Taj dio slike nam izgleda neoštro.

Oštrina crteža kod objektiva može se provjeriti na način da na niskoosjetljivom mikro filmu snimimo tabelu koja služi za testiranje oštrine crteža. Pod povećalom provjerimo da li su i najsitnije linije razdvojene ili su se stopile. Obratiti ćemo pozornost na središnji dio slike, ali posebno na rubove slike.

Razmisli!

Koje su prednosti, a koji

nedostaci snimanja s uključenim

autofokusom?

1.7 Izoštravanje

1.7.1 Elementi izoštravanja u tražilu

Izoštravanje pri fotografiranju se obavlja manualno ili automatski. Refleksni fotoaparati najčešće imaju ukrštene prizme (kod neoštrine predmet izoštravanja je razlomljen) i mikroprizmatski krug (kod izoštrene slike mikroprizme postaju nevidljive). Manualno izoštravanje izvodi se okretanjem pomićnog prstena za izoštravanje na objektivu.

1.7.2 Autofokus sistem izoštravanja

Automatsko izoštravanje kod autofokus sistema obično je na principu svjetlosnog kontrasta dviju slika koje se reflektiraju od nepomićnog i pomićnog ogledala. Elektronski pretvarač pretvara taj podatak u električni impuls koji pokreće

elektromotor, a ovaj pokreće objektiv i izoštrava sliku. Objekt mora biti centriran u tražilu. Čim se dvije slike izjednače u kontrastu slika se vrlo brzo izoštri. Kod nekih fotoaparata nakon što smo izoštrili sliku postoji mogućnost ponovnog komponiranja slike.

Izvori i literatura:

๏ Web stranice autora namijenjene za edukaciju učenika: http://web.me.com/joskocurkovic

๏ Sve o fotografiji i fotografiranju; John Hedgecoe; Mladost; Zagreb 1978.

๏ Fotografija; Milan Fizi; Grafički zavod Hrvatske; Zagreb 1977.

๏ Velika knjiga o fotografiji; Urednici Time-Life Books; Prosvjeta, Zagreb 1980.

๏ Foto-priručnik; John Hedgecoe; Mladost; Zagreb 1978.

๏ Sve o fotografiji u boji; Adrian Bailey & Adrian Holloway; Mladost, Zagreb 1979.

๏ Začnete fotografovat; Jan Šmok; SNTL - Nakladatelství tehnické literatury, Prag 1983.

๏ Fotografie; Miloslav Stibor; Státní pedagogické nakladatelství, Prag 1976.

๏ Základy fotochemie; Jaroslav Šimek; Státní pedagogické nakladatelství, Prag 1983.

๏ Konstrukce fotografických pristroju; Karel Gregor; Státní pedagogické nakladatelství, Prag 1978.

๏ Elementarna tehnika fotografije; Dragoljub Kažić; Umetnička Akademija u Beogradu; Beograd 1973.

๏ Korištene fotografije iz osobnog arhiva autora, gore navedenih knjiga, internetskih stranice proizvođača fotografske tehnike i opreme...

Kontrolna pitanja:

1. Fotoaparat koji upotrebljava film veličine 24 x 36 mm je:

A. srednjeformatni B. maloformatni C. velikoformatni D. minjaturni

2. Prva i druga standarda nalazi se kod:

A. minjaturnih fotoaparata B. velikoformatnih fotoaparata C. maloformatnih fotoaparata D. srednjeformatnih fotoaparata

3. Kod SLR fotoaparata slika u tražilu je obrnuta.

A. točno B. netočno

4. Koji fotoaparat ima grešku paralakse?

A. velikoformatni kardanski fotoaparat B. jednooki refleksni fotoaparat C. fotoaparat s optičkim tražilom

5. Označi dijelove fotoaparata koji omogućuju prikaz slike!

A. pentaprizma B. poluga za navijanje filma C. zavjese zatvarača D. okidač E. šine za blic F. pomićno zrcalo G. mutno staklo u tražilu H. objektiv

Kontrolna pitanja:

6. Blenda se nalazi u:

A. tijelu fotoaparata B. objektivu

7. Koji elementi određuju ekspoziciju?

A. otvor blende B. vrsta objektiva C. vrsta fotoaparata D. brzina zatvarača

8. Kroz otvor blende: 8, ulazi 2X manje svjetla nego kroz otvor blende: 11.

A. točno B. netočno

9. Ako je: t = 1/125 i f = 5.6 Kod promjene: f = 16. Kolika će biti brzina zatvarača (t = ?).

___________________________

10. Pod kojim kutem je smješteno pomićno zrcalo?

A. 90º B. 55º C. 35º D. 45º

11. Označi ono što je točno!

A. 11 < 22 B. 1 > 15 C. 2.8 > 4 D. 1/125 < 1/60

12. Što određuje zatvarač?

A. vrijeme osvjetljavanja filma B. količinu svjetla na filmu

Kontrolna pitanja:

13. Kakav je ovo fotoaparat?

A. maloformatni B. minjaturni C. jednooki refleksni D. s optičkim tražilom E. SLR F. kardanski

14. Dopuni niz!

0.5; 0.7; 1; ?; 2; 2.8; 4; ?; 8; 11; ?; 22; 32; 45; ?; 90

__________________________________________

15. Za koliko puta (NE: Za koliko mjesta!) je brzina zatvarača 1/15s kraća od brzine zatvarača 1s?

_______________________

16. Poveži!

A. plan film ____ 24 x 36 mm

B. leica film ____ 6 x 7 cm

C. smotani film ____ 13 x 18 cm