1

SADRAJ

1. UVOD .............................................................................................................. 3

2. UVOD O SIGURNOSTI ................................................................................. 3

3. OSNOVE PREIVLJAVANJA NA MORU .................................................. 5

4. SUSTAVI ZA EVAKUACIJU I SPAAVANJE NA PUTNIKIM I RORO

PUTNIKIM BRODOVIMA ............................................................................................... 7

4.1. ZAHTJEVI ZA SUSTAVE EVAKUACIJE PUTNIKA ................................ 7

4.2. GRANINI PRAG OTEENJA .................................................................. 7

4.3. OSNOVNI SUSTAVI .................................................................................... 8

4.4. SIGURNA ILI ZATIENA ZONA ............................................................. 9

4.5. EVAKUACIJA I NAPUTANJE BRODA ................................................... 9

5. PUTNIKI PRIJEVOZ - KONCEPT SIGURAN POVRATAK U LUKU .... 10

5.1. PRIMJENA KONCEPTA ............................................................................ 10

6. PLOVILA ZA PREIVLJAVANJE ................................................................... 12

6.1. Brodice za preivljavanje-openito .............................................................. 12

6.1.1. Otvorena brodica ................................................................................... 14

6.1.2. Djelomino zatvorena brodica ............................................................... 15

6.1.3. Zatvorene brodice za spaavanje ........................................................... 16

6.1.4. Brodice za prikupljanje rescue boats .................................................. 17

6.1.5. Brodice za spaavanje i prevoenje putnika tenderi ........................... 18

6.2. SREDSTVA ZA SPUTANJE AMACA ILI SPLAVI ............................. 19

6.3. Splavi za spaavanje ..................................................................................... 20

6.3.1. Samonapuhavajue splavi (Inflatable liferaft) ....................................... 20

6.3.2. Krute splavi za spaavanje ..................................................................... 22

6.4. Sustavi za evakuaciju i spaavanje na putnikim i roro putnikim brodovima

......................................................................................................................................... 22

6.4.1. Tobogani i platforme MES (marine evacuation system) ....................... 22

7. MEGA BRODICE ZA SPAAVANJE .............................................................. 26

2

8. OSOBNA SREDSTVA ZA SPAAVANJE ....................................................... 29

8.1. PRSLUK ZA SPAAVANJE (life Jacket) ................................................... 29

8.2. Koluti za spaavanje ..................................................................................... 31

8.3. Hydro-Termo zatitna odijela ....................................................................... 32

8.4. Sredstva za zatitu od gubitka topline .......................................................... 33

9. ZAKLJUAK ...................................................................................................... 35

10. LITERATURA .................................................................................................. 36

POPIS TABLICA .................................................................................................... 37

POPIS ILUSTRACIJA ............................................................................................ 37

3

1. UVOD

Katastrofa Titanica u travnju 1912. g., kada je poginulo ili nestalo 1 517 od 2 223

putnika i lanova posade, je povod vladi Velike Britanije 1913. g. za organiziranje

meunarodne konvencije o pitanjima sigurnosti ljudskih ivota na moru. Cilj donoenja ove

konvencije bio je unaprijediti standarde sigurnosti, posebno na trgovakim brodovima.

U prvom djelu obraene su osnovne konvencije koje ureuju pitanje sigurnosti na

moru, te osnove preivljavanja na moru.

U drugom dijelu posebno su obraena sredstva za spaavanje kao to su brodice za

spaavanje te, te naini njihove upotrebe. Poseban osvrt je na sredstvima za spaavanje na

velikim putnikim i roro putnikim brodovima. Te je posebno obraen mega kruzer Oasis

of the seas.

Na kraju su navedena i sva osobna sredstva za spaavanje koja se koriste na

trgovakim i teretnim brodovima, te osnovnim uputama o pravilnom nainu koritenja

prsluka i koluta za spaavanje.

2. UVOD O SIGURNOSTI

U sijenju 1914. g. u Londonu je usvojena konvencija pod nazivom SOLAS -

International Convention for the Sa of life at sea - Meunarodna konvencija o zatiti ljudskih

ivota na moru.

Tijekom godina zbog ubrzanog tehnolokog razvoja brodova, a i sve veeg

pomorskog prometa, konvencija je doivjela nekoliko revizija i to 1929., 1948. i 1960. g.

Danas je na snazi SOLAS konvencija iz 1974. g. koja obvezuje veinu drava, a medu njima

i Republiku Hrvatsku.

Osim SOLAS konvencije, sigurnost plovidbe, ukljuujui zatitu ljudi i okolia,

obuhvaa jo nekoliko meunarodnih konvencija koje je usvojila Svjetska pomorska

organizacija IMO - International maritime organization kojih je potrebno izdvojiti sljedee:

STCW - International convention of training, certification and watchkeeping for

seafarer Meunarodna konvencija o standardima za izobrazbu, izdavanje svjedodbi i

dranju strae pomoraca.

SAR - International convention of maritime Search and rescue - Meunarodna

konvencija o traganju i spaavanju.

4

COLREG - International regulations for preventing Collisions at Sea - Meunarodna

konvencija sprjeavanju sudara na moru.

MARPOL - International Convention for the prevention of Pollution from ships -

Meunarodna konvencija o sprjeavanju oneienja mora.

MERSAR - Merchant Ship Search and Rescue Manual bila je pripremljena u IMO-

u (Meunarodnoj pomorskoj organizaciji) ve 1970. godine, a sadri praktine upute za

osobe i jedinice koje sudjeluju u traganju i spaavanju kada pruaju ili kada trae pomo.

Sukladno STCW konvenciji, Republika Hrvatska od 2002. g. u Pravilniku o

zvanjima i svjedodbama osposobljenosti pomoraca uvodi Poseban program temeljne

sigurnosti na brodu', propisan lankom 11. Pravilnika. Prema tom lanku, svi lanovi

posade kojima se na brodu povjeravaju poslovi glede sigurnosti i sprjeavanja oneienja

mora moraju prije prvog ukrcaja na brod savladati program Temeljne sigurnosti.

Spomenute konvencije obuhvaaju iroki aspekt sigurnosti plovidbe u zatiti ljudi i

imovine na moru. U utvrivanju sposobnosti brodova za plovidbu, raznih kategorija i vrsta,

provodi se u primjeni meunarodno prihvaenih tehnikih normi, tehniki nadzor, badari

se brod, odreuje se teretna linija te se na temelju tih postupaka izdaju isprave, knjige i

izvjea. Meunarodnim se pravilima propisuju uvjeti glede trupa i opreme trupa, strojnog

ureaja, elektrine opreme, automatizacije, plovidbenih svojstava, protupoarne zatite,

sredstava za spaavanje, radioopreme, sredstava za navigaciju i sredstava za signalizaciju,

ureaja za rukovanje teretom, zatite pri radu i smjetaju posade, prijevoza putnika, prijevoza

tereta, zatite okolia. Propisuju se i uvjeti o podobnosti brodova, te kontejnera.

Osnovni uvjet za spaavanje na moru je njegova rentabilnost, odnosno da nije skuplje

od vrijednosti spaenog materijala. Izuzetak su ona spaavanja koja se poduzimaju iz

vojnikih, politikih ili humanitarnih razloga.

Izbor naina spaavanja odreuju, uglavnom, priroda kvara i posljedice koje su time

prouzrokovane. Uzroci oteenja i kvarova na moru mogu biti:

- nasukivanje broda,

- sudar brodova,

- teko more ili nevrijeme,

- oteenje zbog neprijateljskog djelovanja,

- kvar pogona,

- kvar kormila i kormilarskog ureaja,

- greke i nain smjetaja u slaganju tereta,

- poar.

5

3. OSNOVE PREIVLJAVANJA NA MORU

Osnove preivljavanja na moru su uvjebanost i pripremljenost posade za izvanredne

situacije. Uvjebavanje naputanja broda i poznavanje mjera protupoarne zatite je dunost

svakog lana posade brodu.

Osim uvjebanosti potrebno je znati postupke i radnje u sluaju:

- oglaavanja signala za okupljanje na mjestima gdje se nalaze plovila za

preivljavanje,

- naredbe za naputanje broda,

- preivljavanja u moru izvan plovila za preivljavanje,

- preivljavanja na plovilima za preivljavanje.

U sluaju kada se brod mora napustiti, pravovremeno naputanje samo je dio

uspjenog preivljavanja na moru. U vremenu od naputanja broda do dolaska spasioca

preivjeli mogu biti izloeni razliitim opasnostima.

Glavne opasnosti su:

- hladnoa,

- visoke temperature - opasnost od sunanice i poveane potrebe za pitkom

vodom morska bolest,

- vatra i nafta u moru u blizini mjesta nezgode,

- morski psi,

- gubitak volje za preivljavanjem.

Nakon naputanja broda najvee su opasnosti za preivjele, ovisno o mjestu nesree,

hladnoa toplina, morska bolest, nafta u moru i morski psi, posebno u tropskim podrujima.

Hladnoa je najvea opasnost koja prijeti preivjelima, vea ak i od nedostatka

hrane i vode. Osobi opasnost od hladnoe postoji ako se nesrea dogodila zimi u podrujima

gdje prevladavaju niske temperature mora i zraka koje utjeu na pad tjelesne temperature.

Smatra se da je normalna tjelesna temperatura ovjeka oko 370 C. Ako temperatura tijela

padne ispod 350 C, nastupa stanje hipotermije koja je glavni uzrok smrti osoba koje su morale

napustiti brod.

Osim hipotermije, hladnoa moe izazvati ozebline, imerzijsko stopalo i smrzotine.

Ozebline su lokalna akutna oteenja koe i potkonog tkiva uzrokovana hladnoom.

Obino zahvaa ui, prste i ponekad donje ekstremitete. Nastaju pri izloenosti temperaturi

okoline od 0 do 16 C. Oteenje tkiva na stopalima.

6

Imerzijsko stopalo je oteenje tkiva hladnoom. Nastaje pri viesatnoj izloenosti

temperaturama ispod 10 C. Smrzotine su najtei oblik oteenja tkiva uzrokovanog

hladnoom. Najee zahvaaju prste, ui, nos i obraze.

Smrzotine su kao i ozebline lokalna akutna oteenja koe i potkonog tkiva. Imaju

etiri stupnja ozljede ovisno o izloenosti osobe i zatiti. Najtei je etvrti stupanj kada dolazi

do potpunog odumiranja smrznutih dijelova potkonog tkiva.

U toplim klimatskim krajevima, posebno tropskim, najvea opasnost za preivjele je

toplina uzrokovana visokim temperaturama. Posljedice toga mogu biti sunanica, opekline

od sunca, toplotni udar, toplinska iscrpljenost i dehidracija uslijed pretjeranog znojenja.

Sunanica nastaje izlaganjem glave, a posebno potiljka visokoj temperaturi odnosno

utjecaju suneve topline. Kod sunanice je koa suha, a osoba ima povienu tjelesnu

temperaturu. Najtei sluajevi sunanice dovode do nesvijesti, kome i smrti.

Opekline od sunca mogu zahvatiti sve dijelove tijela te variraju od prvog, najlakeg

do treeg, najtee stupnja ozljede.

Toplotni udar je vrlo slian sunanici s razlikom da ne mora biti posljedica direktnog

izlaganja suncu. Obino se javlja kao posljedica visoke vlanosti zraka kada je oteano

znojenje. Nastupa naglo, kolapsom osobe i padom sranog pritiska. U najteim sluajevima

moe doi do kome i smrti.

Toplinska iscrpljenost nastaje kao posljedica visoke temperature i vlanosti zraka.

Uzrokovana je gubitkom tekuine i soli iz organizma.

Dehidracija je manjak vode u tijelu, nastaje gubitkom tjelesne tekuine uslijed visoke

temperature.

7

4. SUSTAVI ZA EVAKUACIJU I SPAAVANJE NA PUTNIKIM I

RORO PUTNIKIM BRODOVIMA

- Nakon potonua trajekta Estonija, Meunarodni odbor za pomorsku sigurnost donio

je rezoluciju kojom je revidirano Poglavlje 3 SOLAS-a.

- Ideja je bila prilagoditi sustav za evakuaciju putnika i zrakoplova na putnike, roro

putnike i vrlo brze brodove.

- Cilj je brza i sigurna evakuacija velikog broja putnika u to kraem vremenu.

- U obzir su uzete specifinosti navedenih vrsta brodova (velik broj putnika, visoko

nadvoe, mali broj profesionalnih pomoraca u odnosu na pomono osoblje).

-

4.1. ZAHTJEVI ZA SUSTAVE EVAKUACIJE PUTNIKA

- Evakuacija do 500 putnika u pola sata (30 min), ovisno o vrsti broda i broju putnika.

- Jednostavna izvedba.

- Mogunost aktiviranja na mjestu postavljanja ili sa udaljenog mjesta.

- Mogunost da ga aktivira jedna osoba.

- Normalan rad sustava pri 15 bonog nagiba, vjetru od 6 Bofora i visini volova od 3

m.

4.2. GRANINI PRAG OTEENJA

- To je najvee oteenje koje brod moe pretrpjeti da bi se vratio u luku vlastitim

pogonom.

- Kada teta ne prelazi granini prag oteenja bitni sustavi moraju ostati u funkciji

tako da podravaju normalan rad sustava unutar sigurnih podruja (sigurnosnih ili

zatienih zona). To znai da nema potrebe za evakuacijom, ve putnici i posada

ostaju na brodu.

- Granini prag oteenja definira se za prodor vode (naplavljivanje) i poar.

- Kod naplavljivanja granini prag oteenja znai naplavljivanje bilo koje

pojedinane vodonepropusne sankcije. razlika od normalnih uvjeta umjesto da

samo pluta, mora i ploviti.

8

- Kod poara granini prag oteenja znai gubitak prostora najblieg granici prostora

kategorije A i susjednog prostora. (ako se ne iri dalje u 3.zonu hitna evakuacija).

- Iz postojeih propisa nije jasno radi li se o sluaju istovremenog naplavljivanja i

poara na brodu.

- U sluaju poara bez istovremenog naplavljivanja brod mora biti sposoban vratiti se

u luku.

- Bitni sustavi moraju ostati u funkciji i podravati normalan rad unutar sigurnih zona.

Trenutno nisu razvijeni propisi koji definiraju uvjete stabiliteta vezane za siguran

povratak u luku.

- Kada u sluaju poara doe do prekoraenja graninog praga brod mora biti tako

konstruiran da osigura minimalno 3 sata za sigurnu evakuaciju.

4.3. OSNOVNI SUSTAVI

Moraju osigurati operativno funkcioniranje broda u sluaju oteenja, i tu spadaju:

- Porivni sustav (brzina 6 v ili 8 bofora vjetra; jedna osovina mora raditi u sluaju

naplavljivanja ili poara).

- Kormilarski sustav (vie razine upravljanja).

- Alternativni sustav (az i pod i jet pogon).

- Elektroenergetski sustavi (osigurati rasvjetu u nudi, rasvjetu svih sustava u

evakuaciji).

- Komunikacijski sustav (dovoljan broj prijenosnih ureaja u punjaa).

- Sustav brodskog razglasa (opcija rezervnog upravljanja iz sigurnosnih zona).

- Navigacijski sustav.

- Protupoarni sustavi (javljai moraju raditi u susjednim zonama).

- Balansni ili kaljuni sustavi (za svaku zonu rad sustava neovisno o oteenju drugog

dijela sustava).

- Svi ostali koji su vani za upravljanje i kontrolu nastanka tete.

- Svi ovi sustavi moraju raditi na propisanom minimumu zadovoljavanja potreba

sigurnosnih zona.

- Dio sastava ve udovoljava novim propisima, dok e za odreene sustave biti

potrebne preinake.

9

4.4. SIGURNA ILI ZATIENA ZONA

Je podruje ili prostor tako organiziran da moe prihvatiti sve osobe na brodu te ih zatititi

od opasnosti za ivot i zdravlje.

- Mora funkcionirati u sluaju poara, naplavljivanja.

- U sluaju poara glavne vertikalne zone mora postojati barem 1 sigurna zona izvan

tog podruja.

Sigurna zona mora pruiti putnicima i posadi osnovne usluge koje ukljuuju:

- higijenske potrebe,

- hranu i vodu,

- prostor za medicinsku skrb,

- zaklon i zatitu od vremenskih nepogoda, toplotnog udara i hipotermije,

- svjetlost i ventilaciju.

Sigurne zone mogu biti na nekoliko mjesta na brodu. Preporuka je da se nalaze u

boravinim prostorima. Hrana moe biti bilo koje vrste.

U zoni mora biti osigurano minimalno 3l pitke vode po osobi dnevno + voda za

pripremu hrane i voda za higijenske potrebe.

Zona mora imati jedan sanitarni prostor na 50 osoba. Mora biti tako dimenzionirana

da osigurava minimalan boravak od 12 sati.

Svaka osoba mora imati minimalno 2 m2 prostora. Uz brodsku bolnicu potrebno je

osigurati dodatne sanitetske prostore. Kapacitet ventilacije u zoni je 4,5 m3 na sat.

4.5. EVAKUACIJA I NAPUTANJE BRODA

Ako je zbog prekoraenja graninog praga oteenja zapovjeena evakuacija i naputanje

broda, u funkciji moraju ostati:

- Glavni poarni vod.

- Sustav unutarnje komunikacije(bora protiv poara i obavijesti putnicima).

- Glavnina sustava za vanjsku komunikaciju.

- Sustav za odvod vode koja se troi na gaenje poara.

- Rasvjeta u nudi (evakuacijski pravci, toke okupiranja, postaje za ukrcaj sredstva

za spaavanje i lokacije, opreme za spaavanje).

- Svi ovi sustavi moraju raditi minimalno 3 sata.

10

5. PUTNIKI PRIJEVOZ - KONCEPT SIGURAN POVRATAK U

LUKU

Rad na konceptu zapoeo je 2000.-te godine u okviru IMO-a. Razlozi za pokretanje jesu sve

vei broj putnikih brodova, porast njihovih dimenzija i broja putnika.

- Temeljni cilj koncepta je dizajnom brodova poveati razinu sigurnosti.

- Budui da se temeljne znaajke dizajna nisu mijenjale vie od 30 godina, IMO je

odluio na temelju procjene novih rizika poveati razinu sigurnosti.

- U razvoju koncepta IMO je pokrenuo program procjena sigurnosti velikog putnikog

broda.

U sklopu programa razraena je procjena postojeih propisa o sigurnosti putnikih brodova.

Rezultat istraivanja programa bila je preporuka da se osigura daljnji razvoj sigurnosnih

zahtjeva za velike putnike brodove. Zakljueno je da se moraju poboljati postojei sustavi

prema naelu, Brod je najbolja brodica za spaavanje.

Koncept predstavlja izazov za dizajnere, brodograditelje i klasifikacijska drutva. Da bi brod

bio sposoban vratiti se u luku, odreeni sustavi moraju nastaviti s radom u dijelu broda koji

nije zahvaen nezgodom(poar ili prodor vode).

5.1. PRIMJENA KONCEPTA

Koncept je prihvaen 2006. godine i odredbe su postale dio SOLAS-a (dio II-1 i dio II-2)

- Primjenjuje se na svim putnikim brodovima sagraenim 01.07.2010. i kasnije,

ukljuujui brodove duljine od 120 metara i vie, brodove sa 3 ili vie glavnih

vertikalnih zona i na RORO putnike brodova.

- Trenutno se pod okriljem Meunarodnog odbora za pomorsku sigurnost razvijaju

savjetodavni prirunici i kriteriji za siguran povratak u luku nakon naplavljivanja.

- Primjena koncepta ne znai ostanak putnika i posade na brodu pod svaku cijenu, nego

se definiraju uvjeti kada treba pristupiti evakuaciji.

- To ne znai da je zapovjedniku broda zabranjeno pristupiti evakuaciji ranije ili

kasnije u odnosu na propisane uvjete, nego mu se ostavlja pravo da prosudi ovisno o

konkretnom sluaju.

- Namjera je ostaviti putnike i posadu na brodu u sigurnoj zoni i omoguiti brodu

povratak u najbliu luku na vlastiti pogon.

11

- Konceptom se poboljava sigurnost putnikih brodova.

- Svrha je definirati dizajn broda koji e omoguiti siguran povratak u luku. To znai

da je potrebno odrediti najveu tetu (granini prag oteenja) koju brod moe

pretrpjeti da bi se vratio u luku vlastitim pogonom.

- Granica poetka evakuacije je granica najvee tete koju brod moe pretrpjeti

- Kada teta pree tu granicu smatra se da je potrebno zapovjediti evakuaciju putnika

i posade.

Slika 1: Plan za evakuaciju na M/V Horizon

12

6. PLOVILA ZA PREIVLJAVANJE

6.1. BRODICE ZA PREIVLJAVANJE-OPENITO

Prema definiciji, brodica je plovilo za preivljavanje koje moe odrati na ivotu

osobe u pogibelji od trenutka naputanja broda do trenutka spaavanja.

Razlikujemo :

- otvorene brodice,

- djelomino zatvorene brodice,

- potpuno zatvorene brodice.

Brodice za preivljavanje nalaze se na sohama, rampama za sputanje ili dizalicama

za sputanje. Obino su postavljene na bokovima broda ili, ako je sputanje slobodnim

padom, na krmi. Mjesta na kojima se nalaze moraju biti oznaena naljepnicom Svjetske

pomorske organizacije IMO.

Na teretnim brodovima kapacitet brodica mora biti dostatan za 100 % osoba na

brodu, dok i putnikim brodovima kapacitet brodica mora biti dostatan za 50% osoba. Za

preostali postotak osoba predviene su splavi za spaavanje. Brodica za spaavanje ne smije

biti veeg kapaciteta od 150 osoba i manje duine od 7,8 m osim za posebne manje brodove

te onda ne smije biti krai od 4,8 m. Teina zajedno sa ukrcanim osobama i opremom ne

smije biti vea od 20 500 kg.

Brodice za preivljavanje izrauju se od stakloplastike, materijala koji je vrlo

pogodan za odravanje. Izraene su od triju dijelova: trupa, pokrova i klupa. Trup i pokrov

su vatrootporni. Opremljene su dizelski motorom s unutarnjim sagorijevanjem, uz alat za

manje popravke i osnovne rezervne dijelove. Na brodovima koji prevoze opasne terete

ugraene brodice moraju biti vatrootporne s vlastitim sustavom za opskrbu zrakom. Na

brodici za spaavanje treba itljivo i trajno oznaiti: broj brodice (na lijevoj strani parni

brojevi, a na desnoj neparni), dimenzije brodice i broj osoba koji se mogu smjestiti, ime i

luka pripadnosti broda kojem pripada brodica

Brzina brodice s posadom i opremom mora biti 6 vorova, a ako se tegli splav s 25

osoba, 2 vora.

Inventar brodice za preivljavanje nalazi se u spremnicima koji su smjeteni ispod

klupa ili sjedita tako da ne ometaju ukrcaj osoba prigodom naputanja broda. Oprema

brodice za spaavanje:

13

- dovoljan broj plutajuih vesala, dva rezervna plutajua vesla i jedno plutajue veslo za

kormilarenje, ralje koje moraju biti privezani za brodicu,

- dvije aklje,

- upute za ouvanje ivota,

- kompas s kuitem, svijetlei ili opremljen sredstvom za osvjetljenje,

- jedno zavlano (strujno) sidro sa sidrenim uetom trostruko duim od brodice,

- dvije privezaljke duljine dvostruke udaljenosti izmeu smjetaja brodice i vodene linije,

ali ne manji od 15 m,

- dvije sjekirice i to po jedna na svakom kraju brodice,

- po 3 litre pitke vode po osobi u nepropusnim posudama ili samo 1 litru po osobi ako na

brodici ima aparat za pretvaranje morske vode u pitku,

- jednu nehrajuu posudu za grabljenje vode sa uzicom,

- jednu nehrajuu graduiranu posudu za pitku vodu,

- najmanje 10 000 KJ hrane po osobi upakirane da ne proputa zrak smjetene u

vodonepropusne spremnike,

- etiri rakete s padobranom,

- est runih baklji,

- dva plutajua dimna signala,

- nepromoivu elektrinu svjetiljku pogodnu za signalizaciju Morseovim znakovima,

rezervnim baterijama i aruljom,

- jedno signalno zrcalo (heliograf),

- jedan primjerak ilustrirane tablice signala za spaavanje,

- jednu zvidaljku ili drugo zvuno signalno sredstvo,

- pribor za prvu pomo,

- est kompleta tableta protiv morske bolesti i jednu higijensku vreicu za svaku osobu,

- no na rasklapanje privren za brodicu konopom,

- tri otvaraa limenki,

- dva plutajua koluta za izbavljanje privrena na plutajue ue duljine najmanje 30 m,

- runu pumpu,

- pribor za ribolov,

- alat i rezervni dijelovi za motor,

- aparat za gaenje poara tekueg goriva,

- reflektor koji je u stanju nou osvjetljivati objekt svijetle boje irine 18 m na duljinu od

180 m tijekom 6 sati uz neprekidan rad od najmanje 3 sata,

14

- jedan radarski reflektor,

- osobna sredstva za zatitu od gubitka topline.

Pirotehnika sredstva

Raketa sa padobranom nakon ispaljivanja ide do visine od 300 m, te se aktivira

padobran i pada brzinom od 5 m/s. Gori crvenom svjetlou 40 sekundi .Vidljiva je nou na

udaljenosti od 25 Nm, a danju 5 Nm.

Runa baklja gori crvenom svjetlou 60 sekundi. Vidljiva je nou 12,5 Nm, a danju

2,5 Nm.

Dimna kutija isputa uto-naranasti dim 4 minute. Namijenjena je privlaenju

panje zrakoplova u blizini, ne mogu se ugasiti kratkotrajnim uranjanjem u vodu i koristi se

samo po danu.

Ostala oprema sastoji se od kormila s rudom, konopa postavljenog oko cijele brodice

koji slui za pridravanje, epova za zatvaranje otvora za odvod kie, ureaja za otputanje,

odbojnike na bokovima, svjetiljke privrene vidljive 2 Nm na pokrovu i ureaja za runo

ili automatsko izbacivanje vode. Ako je brodica samouspravljujua, to znai da se nakon

prevrtanja vraa u poetni poloaj, opremljena je i rukohvatima koji slue za uspravljanje.

Na svakoj je brodici latininim slovima upisan broj, ime broda, luka upisa, kapacitet

osoba koji moe ukrcati i dimenzije.

6.1.1. Otvorena brodica

Otvorene brodice nalaze se i dozvoljene su na brodovima koji su izraeni prije 1. 7.

1986. g. Stariji tipovi brodica bili su izraeni od drva, to je zahtijevalo esto odravanje

zbog osjetljivosti drva. Inventar otvorenih brodica je isti kao i kod ostalih tipova brodica.

15

Slika 2: Otvorena brodica za spaavanje

6.1.2. Djelomino zatvorena brodica

Djelomino zatvorene brodice za spaavanje koriste se samo za putnike brodove i

redovitog su kapaciteta od 100 do 150 osoba. Ovakav tip brodice omoguava bri ukrcaj

osoba zbog veeg otvora na pokrovu to je posebno znaajno za putnike brodove.

Pokrov ovakve brodice od vrstog materijala postavljen je na najmanje 20 % duine

od krme i pramca prema sredini. Sredinji dio ureen je tako da se preko njega postavlja

pokrov sa vrstom konstrukcijom na pramcu i krmi i potpuno prekriva osobe u brodici i titi

ih od vanjskog utjecaja.

Otvori za ulaz izlaz mogu se otvarati iznutra, omoguavajui nesmetano

naputanje, cirkulaciju zraka i spreavanju ulazaka vode. Sjedea mjesta opremljena su

sigurnosnim pojasevima.

16

Slika 3: Djelomino zatvorena brodica za spaavanje

6.1.3. Zatvorene brodice za spaavanje

Svi brodovi, osim putnikih ija kobilica je postavljena poslije 01.07.1986. godine

moraju imati zatvorena brodice za spaavanje.

Ovakve brodice moraju omoguiti vodonepropusno zatvaranje i zatitu osoba od

vanjskog utjecaja. Ureaj za sputanje nalazi se u samoj brodici. Svako mjesto opremljeno

je sigurnosnim pojasom. Brodice su samouspravljujue i vodonepropusne.

Slika 4: Zatvorene brodice za spaavanje

17

6.1.4. Brodice za prikupljanje rescue boats

Brodovi koji plove u obalnom moru ne moraju imati rodicu za prikupljanje. Brodica

za prikupljanje moe skupiti najvie 6 splavi. Teretni brodovi moraju imati najmanje jednu

brodicu za prikupljanje. Brodica za spaavanje moe zamijeniti brodicu za prikupljanje ako

zadovoljava uvjete. Svi teretni brodovi, osim brodova koji su manji od 500 BT, moraju imati

najmanje jednu brodicu prikupljanje, dok putniki brodovi u meunarodnoj plovidbi moraju

imati najmanje dvije brodice prikupljanje. Brodovi manji od 500 BT koji prevoze manje od

200 putnika moraju imati jednu brodicu prikupljanje.

Brodice za prikupljanje zbog svojih manevarskih sposobnosti omoguavaju brzo i

uspjeno spaavanje. Mogu biti krute, samonapuhavajue (pneumatski) ili kombinirane

izvedbe, dimenzija od 3,8 do 8,5 metara, smjetajnog kapaciteta za najmanje 5 osoba u

sjedeem i jednu osobu u leeem poloaju.

Slika 5: Brza brodica za prikupljanje na sohi za sputanje

Motor koji se koristi moe biti ugraeni ili izvan brodski motor i mora razviti brzinu

od najmanje 6 vorova u razdoblju ne kraem od 4 sata, te mora tegliti potpuno optereenu

splav brzinom ne manjom od vora. Ako je ugraen benzinski motor, spremnici goriva

moraju biti zatieni od vatre i eksplozije.

18

Brodica za prikupljanje mora imati vlastiti uzgon ili uzgonske materijale, otporne na

djelovanje morske vode, nafte ili naftnih proizvoda, koji odravaju brodicu u plutajuem

stanju i kada je potpuno naplavljena.

Samonapuhavajue brodice za prikupljanje, osim navedenih osobina, moraju biti

takve vrstoe i izdre dizanje i sputanje potpuno optereene brodice.

Brodice mogu biti izraene od jedne ili dviju komora. Ako su izraene od jedne

komore, ta komora mora biti podijeljena u najmanje pet odvojenih pod komora. Ovakva

izrada omoguava plovnost brodice pod punim optereenjem i u sluaju oteenja jedne od

komora. Izrada brodice mora osigurati 30 dana neprekidni boravka na moru i neogranien

boravak dok je smjetena na palubi.

Brodica za prikupljanje mora imati:

- najmanje dva plutajua vesla s pripadajuim raljama,

- plutajui ispolac,

- plutajui konopac duljine 30 m, dovoljne vrstoe za tegalj splavi za

spaavanje,

- vodonepropusnu svjetiljku s rezervnim slogom baterija i aruljom, s

mogunou davanja Morzeovih znakova,

- zvidaljku,

- prvu pomo u vodonepropusnoj kutiji,

- aklju,

- no s plutajuom drkom.

-

6.1.5. Brodice za spaavanje i prevoenje putnika tenderi

N a velikim putnikim brodovima kruzerima amci za spaavanje imaju dvojaku manjenu,

slue kao amci za prevoenje velikog broja putnika i kao brodice za spaavanje u sluaju

nude. Moda se na prvi pogled ini kao da su redovni brodice za spaavanje ali oni su vei

bolje opremljeni i bri. Danas se preferiraju katamaranski dizajni jer omoguuju sigurnu i

stabilniju plovidbu brodica. Obino su predvieni za 100 do 150 putnika i imaju dva do tri

lana posade.

19

Slika 6: Brodica za prevoenje putnika tender

6.2. SREDSTVA ZA SPUTANJE AMACA ILI SPLAVI

Sredstva za sputanje amaca ili splavi, sohe moraju omoguiti sputanje kod nagiba

broda od 20 i trima od 10, a za brodove posebne namjene (tankere, kemikalce) zahtjevi su

jo rigorozniji. Na nekim se brodovima amci sputaju iz svojih leita slobodnim padom

pri istim nagibima.

Sohe mogu biti:

- Gravitacijske sohe za sputanje koriste teinu amca ili splavi. Ova vrsta soha

moe biti izvedena u obliku platforme s kotaima koja se prilikom sputanja

pomiu prema boku broda ili se sustavom poloaja amac dovede u poloaj iz

kojeg je omogueno gravitacijsko sputanje.

- Okretne sohe opremljene su posebnim navojima na kojima se sohe zajedno s

amcem okreu u poloaj za sputanje.

- Dizalice za sputanje splavi ija je teina vea od 185 kg.

20

6.3. SPLAVI ZA SPAAVANJE

Splavi za spaavanje su takoer plovila za preivljavanje. jednako kao i brodice za

preivljavanje, po definiciji su to plovila koja mogu odrati na ivotu osobe u pogibelji od

trenutka naputanja broda do trenutka spaavanja.

Splav za spaavanje mora biti tako izvedena da izdri koritenje na vodi 30 dana u

svim uvjetima koji mogu vladati na moru. Nakon pada u vodu sa visine od 18 m splav i

oprema moraju zadrati svoju upotrebljivost, a ako se splav postavi na visinu veu od 18 m

iznad vodene linije onda mora izdrati bacanje s te visine. Za razliku od brodica, splavi

nemaju motor te slobodno plutaju pod utjecajem vjetra, struja i valova.

Prema konstrukciji razlikujemo:

- samonapuhavajue splavi,

- krute splavi.

6.3.1. Samonapuhavajue splavi (Inflatable liferaft)

Nalaze se u plastinim spremnicima, na aluminijskim ili eljeznim postoljima.

Mjesta na kojima nalaze moraju biti oznaena naljepnicom Svjetske pomorske organizacije

IMO. Broj splavi na teretni brodovima mora zadovoljiti kapacitet 100 % vei od broja osoba

na brodu, dok na putnikim brodovima kapacitet mora biti vei za 25 % osoba na brodu.

Najmanji kapacitet splavi je 6 osoba.

Samonapuhavajue splavi izraene su od gumiranog platna s najmanje dvije

odvojene komore. Dno splavi je dvostruko, izraeno od vodonepropusnog materijala, a

pumpa se automatski i runo. S unutarnja vanjske strane po obodu je privren plutajui

konopac koji slui za pridravanje. Pokrov koji prekriva splav titi osobe od atmosferskih

utjecaja. Na vrhu se nalazi svjetlo koje moe biti stalno ili bljeskajue.

Splavi koje su predviene za primanje vie od 8 osoba moraju imati najmanje dva

ulaza. Najmanje jedan ulaz mora biti opremljen rampom koja slui za pristup osobama koje

se nalaze u vodi. Ako ulaz splavi nije opremljen rampom za ukrcaj, mora imati jakobicu

(ljestve) za prihvat osoba iz vode.

U sluaju prevrtanja splav moe okrenuti samo jedan ovjek u razliitim vremenskim

uvjetima, pravilu se ove splavi aktiviraju slobodnim padom ili samooslobaanjem, osim onih

koje su tee od 180 kilograma i koje se sputaju posebnim dizalicama.

21

Splav za spaavanje mora biti tako izvedena da izdri koritenje na vodi 30 dana u

svim uvjetima koji mogu vladati na moru. Nakon pada u vodu sa visine od 18 m splav i

oprema moraju zadrati svoju upotrebljivost, a ako se splav postavi na visinu veu od 18 m

iznad vodene linije onda mora izdrati bacanje s te visine.

Svaki splav za spaavanje mora imati ator radi zatite osoba od okoline i mora

zadovoljiti ove uvjete:

- unutarnji prostor mora tititi od vruine i hladnoe,

- unutarnji prostor mora biti boje koja djeluje smirujue na osobe u splavi,

- svaki ulaz treba jasno oznaiti, splav koji moe - primiti vie od 8 osoba mora

imati dva ulaza na suprotnim stranama,

- mora biti dovoljno zraka kada su zatvori zatvoreni,

- treba imati jedno okno za promatranje,

- treba imati ureaj za skupljanje kinice,

- dovoljnu visinu da se u bilo kojem dijelu splava mogu smjestiti osobe u

sjedeem poloaju.

Slika 7: Faze otvaranja samonapuhavajueg splava

22

6.3.2. Krute splavi za spaavanje

Krute splavi1 nalaze se na kosim mjestima brodova kako bi kod aktiviranja

vlastitom teinom iskliznule u more. Glavni dijelovi su trup, dno i pokrov. Trup je izraen

od vrstog materijala, obino plastike. Na trup je spojen vodonepropustan pokrov s

depovima za skupljanje kinice. Dno splavi za spaavanje ne smije proputati vodu i mora

odravati osobe iz vode i tititi ih od hladnoe. Dno splavi ima drvene podnice.

Slino kao i samonapuhavajua, kruta splav ima na vrhu pokrova svjetlo, dva ulaza

s rampom i moe je okrenuti samo jedna osoba. Ove se splavi rijetko upotrebljavaju jer

zauzimaju vie prostora i podlonije su oteenjima.

Barem jedan ulaz mora biti opremljen s krutom rampu za ukrcaj da omogui osobama

ukrcaj na splav iz mora.

Ulazi koji nemaju rampu za ukrcaj moraju imati ljestve za ukrcaj, najnii stepenica

nalazi se ne manje od 0,4 m ispod vodene linije splavi za spaavanje.

Stabilnost splavi kad je optereena sa punim brojem osoba i opreme mora biti takva

da se moe vui na brzinama do 3 vora u mirnoj vodi.

6.4. SUSTAVI ZA EVAKUACIJU I SPAAVANJE NA PUTNIKIM I RORO

PUTNIKIM BRODOVIMA

6.4.1. Tobogani i platforme MES (marine evacuation system)

Tobogan i platforma sloeni su u kuitu koje se nalazi na mjestu za evakuaciju.

Aktiviranjem sustava tobogan i platforma sputaju se slobodnim padom i napuhuju.

Otputaju se brodica za prikupljanje i splavi za spaavanje koje se privezuju za platformu.

Sastoji se od pet komponenta:

- Kontrole koje se koriste za pokretanje ureaja u sluaju nude

- Aluminijski kontejner za slaganje montiran na palubi.

- Napuhavajui kosi evakuacijski tobogan.

- Pneumatska splav za spaavanje velikog kapaciteta (natkrivena ili otvorena).

1 International Life-Saving Appliance Code, IMO, Chapter IV: Survival craft, 1977

23

- Vitlo privreno na brodu, koje dri splavi za spaavanje.

MES je jedini odobreni nezavisni sustav u svijetu koji evakuira putnike i lanove

posade izravno u splavove velikog kapaciteta izravno sa broda preko kosog evakuacijskog

tobogana bez potrebe za bilo kakvim vitlom ili kompliciranom hidraulikom.

Za cijeli sustav dovoljna je jedna osoba sa minimalnom obukom koja moe evakuirati

100 putnika u manje od 4 minute. Sustav moe biti osloboen runim upuivanjem ili

pomou hidrostatskog ureaja.

Vrste sustava ovise o brodovima na kojima e se koristiti:

- Na vrlo brzim brodovima primjenjuje se mini evacuation system. Namijenjen je za

visine od 1,5-4 m. Sastoji se od klizne staze i platforme. Klizna staza je otvorene

izvedbe a platforma slui kao otvorena splav za spaavanje. Ovisno o broju putnika

postoje izvedbe sa 1 ili 2 klizne staze.

- Na putnikim i RORO putnikim brodovima koriste se sustavi iji su tobogani

zatvorene izvedbe u spiralnoj ili cik-cak formi, kako bi se sprijeilo ozljeivanje

putnika koji se evakuiraju.

- Sustave se atestira prema pravilima SOLAS-a najmanje 1 puta godinje ili najdulje

svakih 17 mjeseci uz odobrenje administracije.

- Svaki sustav na brodu mora se aktivirati minimalno 1 puta u 6 godina. Zato se vjebe

evakuacije sa sustavom MES provode samo do faze prikupljanja putnika i posade.

Sustav se pregledava vizualno minimalno jednom mjeseno i o tome se unose

biljeke u brodski dnevnik.

Slika 8: Tobogan i platforma za spaavanje

24

Slika 9: Splav velikog kapaciteta

Slika 10: Sustav za evakuaciju MES (Marine eacuation system)

25

Slika 11: Sustav za evakuaciju MES (Marine eacuation system)

26

7. MEGA BRODICE ZA SPAAVANJE

Premda SOLAS propisu Life Saving Equipment (LSA) code 4.4.3.1 Mega

Lifeboatstates kae da brodice za spaavanje ne mogu biti odobrene za vie od 150 osoba,

ali zbog rastuih zahtjeva odnosno izgradnje mega kruzera kao na primjer Oasis of the Seas

koji imaju kapacitet od 6600 putnika i 2200 lanova postavio se zahtjev za brodicama veeg

kapaciteta. Upravo zbog tih zahtjeva izgraeni su novi tipovi brodica za spaavanje.

Novi CRW55 mega amac za spaavanje je katamaran duine od 16,7 m, irine od

5,6, teine 17 t u putnom stanju i 44 t kada je potpuno popunjen putnicima i lanovima

posade. Opremljen s dva 70 KS dizel motora pruajui maksimalnu brzinu od 6 vorova i

dvostrukim kormilom za veu sposobnost manevriranja. Zbog toga su morali konstruirati i

novi sistem LS45 soha za sputanje u more . Oasis of the Seas je opremljen sa osamnaest

Schat - Hardings jedinstvenim CRV55 amcima za spaavanje i LS45 sustava soha, koje su

jednostavne za rukovanje a omoguuju putnicima direktno ukrcavanje kroz etiri ulaza.

Brodice za spaavanje su spremne i pokreu se sa posebno osmiljenim sustavom soha koje

omoguuju da se direktno sputaju u more iz svojih putnih poloaja, a putnici se ukrcavaju

kroz etriri razliito obojanih vrata koja vode do ergonomski dizajniranih bojom kodiranih

mjesta.

Slika 12: Oasis of the Seas

27

Slika 13. Brodica za spaavanje sa kruzera Oasis of the Seas

Slika 14. Sohe za sputanje brodica za spaavanje sa kruzera Oasis of the Seas

28

Slika 15: Ergonomski dizajnirana sjedala

29

8. OSOBNA SREDSTVA ZA SPAAVANJE

U osobna sredstva za spaavanje spadaju:

- prsluk za spaavanje,

- kolut za spaavanje,

- termo zatitna odjela,

- termo zatitna sredstva.

Osnovna svojstva osobnih sredstava za spaavanje

- da su dobro graeni od dobrog materijala,

- ne smiju se otetiti na mjestu smjetaja pri temperaturi od -0 do +65C,

- ako se trebaju uroniti u morsku vodu u vrijeme koritenja, moraju se moi

koristiti na temperaturi vode od -1 do +300 C,

- moraju biti otporni na truljenje, koroziju, morsku vodu, ulje, naftu i gljivice,

- vrlo uoljive boje na svim dijelovima,

- opremljen reflektirajuim materijalom.

8.1. PRSLUK ZA SPAAVANJE (LIFE JACKET)

Prsluk za spaavanje je osnovno osobno sredstvo za spaavanje ija je namjena

sprijeiti utapanje ovjeka koji se iznenada nae u moru. U mirnom moru uzglavlje prsluka

podie usta onesvijetene osobe 12 centimetara iznad mora u roku od 5 sekundi.

Uporaba prsluka je vrlo jednostavna to omoguava da ga moe obui najmanje 75%

osoba vremenu od 1 minute bez prethodnih uputa i pomoi. Nakon uputstva sve osobe mogu

obui prsluk u vremenu od 1 minute bez pomoi. Prsluci za spaavanje nalaze se na teretnim

i putnikim brodovima u kabinama posade i putnika. Na putnikim se brodovima, osim u

kabinama, nalaze i na palubi ili mjestima za prikupljanje, na vidljivim mjestima. Mjesta na

kojima se nalaze prsluci za spaavanje moraju biti oznaena naljepnicom Svjetske pomorske

organizacije IMO.

Broj prsluka za spaavanje na svim tipovima brodova mora biti dovoljan za sve osobe

na brodu. Posebni su zahtjevi glede djejih prsluka kojih mora biti najmanje 10% od

ukupnog broja osoba na brodu ili svako dijete po jedan prsluk, zavisno to je vee. Broj

prsluka mora biti dovoljan za osobe na strai, zapovjednikom mostu i u strojarnici kao i na

udaljenim stanicama plovila za preivljavanje.

30

Dodatni broj prsluka na putnikim brodovima mora biti najmanje 5% od ukupnog

broja osoba brodu. Ovi prsluci nalaze se na palubnim stanicama za prikupljanje. Prema

konstrukcijskim osobinama razlikuju se prsluci iji uzgon ovisi o krutoj tvari i prsluci

napuhavanje. Prsluci na napuhavanje moraju imati najmanje dvije komore. Napuhavanje

moe b automatsko, runo i upuhivanjem zraka.

Osnovna razlika izmeu ovih dviju vrsta je u tome to se osoba koja koristi prsluk

iji uzgon ovisi krutoj tvari mora odravati na vodi, odnosno biti pri stanju potpune svijesti,

dok prsluci na napuhavanje odravaju dine putove iznad povrine mora i u sluaju da je

osoba onesvijetena. Prsluci su opremljeni reflektirajuom trakom, svjetlom (moe biti

bljeskajue), zvidaljkom i pojasom za vezivanje. Svjetlo moe biti stalno ili bljeskajue.

Intenzitet svjetla mora biti 75 svijea, trajanje najmanje 8 sati. Ako je svjetlo bljeskajue,

mora biti opremljeno prekidaem s ne manje od 50 bljeskova u minuti.

Slika 16: Prsluci za spaavanje kruti i prsluk na napuhavanje

Na prednjoj je strani prsluka latininim pismom upisano ime broda i luka upisa

(obaveza broda u meunarodnoj plovidbi), dok se na unutarnjoj strani nalazi atest nadlene

ustanove.

31

8.2. KOLUTI ZA SPAAVANJE

Koluti za spaavanje su sredstva koja slue za spaavanje jedne osobe. Upotrjebljeni

su prvi put 1770. godine.

Izraeni su od vrstog pluta ili nekog drugog slinog materijala, presvueni sa jakim

platnom. Radi bolje uoljivosti koluti su smjeteni na pristupanim mjestima na nadgrau

broda. Da bi se lake uoio u moru kolut je opremljen dimnim signalom ili baterijskim

svjetlom, privrenim za kolut konopom duine 3,5 m.

Konvencija odreuje da se na svakom boku broda putnikog ili teretnog mora biti

barem jedan kolut za spaavanje koji je opremljen konopom dugakim najmanje 30 m ili

dvostrukom visinom od mjesta smjetaja do vodene linije.

Slika 17: Kolut za spaavanje na nosau

Kolut za spaavanje je osobno sredstvo za spaavanje ija je namjena sprijeiti

utapanje ovjeka u vodi te oznaiti poloaj osobe to spasiocima olakava spaavanje. Koluti

za spaavanje nalaze se na plastinim ili metalnim nosaima ili u posebnim spremnicima,

pravilno rasporeeni na obje vanjske strane nadgraa broda. Radi lakeg koritenja ne smiju

biti privreni za nosae, niti bilo koji drugi dio broda, tako da se u sluaju potrebe

jednostavno mogu bacit osobama u moru.

32

Mjesta gdje se nalaze koluti za spaavanje oznaena su simbolom (naljepnicom)

Svjetske pomorske organizacije IMO.

Broj koluta ovisi o vrsti i veliini broda. Minimalan broj koluta na teretnim i

putnikim brodovima prikazan je u tablici.

Tablica 1: Minimalni broj koluta na teretnim i putnikim brodovima

Teretni brod Putniki brod

Duljina u metrima Minimalan broj

koluta Duljina u metrima

Minimalan broj

koluta

< od 100 8 < od 60 8

100 < od 150 10 60< od 120 10

150 < od 200 12 180 < od 240 24

200> 14 240> 30

Najmanje dva koluta sa svjetlom moraju biti opremljena samoaktivirajuim dimnim

signalima. Dimni signali moraju isputati ravnomjerno dim vrlo uoljive boje

(utonaranaste) najmanje 15 minuta kada pluta na mirnoj vodi. Ne smije se ekspanzivno

paliti niti davati plamen za vrijeme isputanja dima. Ne smije se gasiti na uzburkanom moru.

Mora isputati dim dok je potpuno uronjen u vodu za vrijeme ne manje od 10 s, te izdrati

bacanje s visine od 30 m.

Ovi koluti uobiajeno se nalaze u blizini zapovjednikog mosta radi pretpostavke da

pad osobe u more biti najprije primijeen s mosta.

8.3. HYDRO-TERMO ZATITNA ODIJELA

Hydro-Termo zatitna odijela slue za spreavanje gubitka topline tijela prilikom

plivanja u hladnoj vodi ili boravka u brodicama za preivljavanje u hladnim podrujima.

Hydro-Termo zatitna odijela moraju biti izraena od vodonepropusnog materijala:

- moe se u roku od 2 minute izvui iz torbe i navui skupa sa pripadajuom

odjeom i prslukom za spaavanje ako se nosi skupa s njim,

- ne podrava gorenje ili se nastavlja rastapati nakon to je bio potpuno zahvaen

vatrom najmanje 2 sekunde,

- moe pokriti cijelo tijelo osim lica,

33

- ima svojstva koja svode na najmanje moguu mjeru ili smanjuju pristup

slobodnog zraka do nogu osoba u odijelu,

- nakon skoka u vodu s visine od 4,5 m ne prodre voda u zatitno odijelo.

Hydro-Termo zatitna odijela opremljena su reflektirajuom trakom, rukavicama,

izmama, kukom za podizanje osobe i kukom za svijetlo. Toplinske osobine odijela

omoguavaju da se tjelesna temperatura osobe ne spusti vie od 2 C nakon est sati boravka

u vodi pri temperaturi od 5 C. Ista osoba nakon sat vremena boravka u moru temperature

od 5 C mora biti u stanju uzeti olovku i pisati.

Slika 18: Hydro-Termo zatitna odijela

8.4. SREDSTVA ZA ZATITU OD GUBITKA TOPLINE

Sredstva za zatitu od gubitka topline po definiciji su vrea ili odijelo od

nepromoivog materijala s malom provodljivou topline.

Sredstva za zatitu od gubitka topline moraju pokrivati itavo tijelo osobe koja nosi

prsluk osim lica. Dlanovi isto moraju biti pokriveni.

34

Moraju biti takvi da ga osoba moe sama raspakirati i lako obui bez iije pomoi u

brodici za preivljavanje, te omoguiti osobi da ga skine u vodi za najvie od 2 minute ako

je nemogue plivati.

Slika 19: Sredstva za zatitu od gubitka topline

35

9. ZAKLJUAK

Poveanjem prometa brodova (posebno brodova s opasnim i tetnim teretima) raste

i mogunost pojave akcidentnih situacija. Uvoenjem mjera sigurnosti plovidbe i maritimne

sigurnosti uope mogue je znaajno smanjiti rizik akcidenata. Potpuna sigurnost nije

mogua, ali je mogue definirati prihvatljiv rizik, te metodama upravljanja pomorskim

rizikom (Maritime Risk Management) utvrditi potrebne mjere sigurnosti. Razvoj i primjena

ovih metoda od neprocjenjiva je znaaja za razvoj sigurnosti plovidbe i zatite morskog

okolia uope.

Pod pojmom spaavanje na moru podrazumijeva se djelomino ili potpuno

odstranjivanje smetnji koje su nastale radi kvara na brodu, na teretu koji se prevozi brodom

ili na plovnom putu. Svrha je spasiti brod, ljude i teret (potpuno ili djelomino), odnosno

odstraniti prepreke na plovnom putu.

36

10. LITERATURA

1. Pali, Juraj.,: Sigurnost na moru, skripta

2. International Life-Saving Appliance Code (LSA Code), Resolution MSC.48(66),

IMO, 1977

3. Zec, Damir: Sigurnost na moru, Pomorski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2001

4. ime Crvari: Temeljna sigurnost na brodu, Diverso impex Centar za izobrazbu

pomoraca Split, Split, 2005

5. http://www.rina.org.uk/lifeboats.html: Passenger Ship Lifeboats

6. http://www.rina.org.uk/mega-lifeboat.html: Mega Lifeboat

7. Ships Booklet M/V Horizon

8. Issue 6 FPVE Learning - MES (Marine Evacuation System)

9. RFD_marine_evacuation_systems_brochure

37

POPIS TABLICA

Tablica 1: Minimalni broj koluta na teretnim i putnikim brodovima

POPIS ILUSTRACIJA

Slika 1: Plan za evakuaciju na M/V Horizon 11

Slika 2: Otvorena brodica za spaavanje 15

Slika 3: Djelomino zatvorena brodica za spaavanje 16

Slika 4: Zatvorene brodice za spaavanje 16

Slika 5: Brza brodica za prikupljanje na sohi za sputanje 17

Slika 6: Brodica za prevoenje putnika - tender 19

Slika 7: Faze otvaranja samonapuhavajueg splava 21

Slika 8: Tobogan i platforma za spaavanje 23

Slika 9: Splav velikog kapaciteta 24

Slika 10: Sustav za evakuaciju MES (Marine eacuation system) 24

Slika 11: Sustav za evakuaciju MES (Marine eacuation system) 25

Slika 12: Oasis of the Seas 26

Slika 13. Brodica za spaavanje sa kruzera Oasis of the Seas 27

Slika 14. Sohe za sputanje brodica za spaavanje sa kruzera Oasis of the Seas 27

Slika 15: Ergonomski dizajnirana sjedala 28

Slika 16: Prsluci za spaavanje kruti i prsluk na napuhavanje 30

Slika 17: Kolut za spaavanje na nosau 31

Slika 18: Hydro-Termo zatitna odijela 33

Slika 19: Sredstva za zatitu od gubitka topline 34