frank m. hasel - adventisti.hr · priru¨nik za u¨itelje (1/2017) ¥ 5 drugi korak: istraæite!...

PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2017) • 1

Duh Sveti i duhovnostFrank M. Hasel

Pouke iz Biblije — PriruËnik za uËitelje

SijeËanj, veljaËa i oæujak 2017.

2 • PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2017)

POUKE IZ BIBLIJE — PriruËnik za uËitelje — 1/2017.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10000 Zagreb,Hrvatska • Odgovorni urednik: Neven KlaËmer • Urednik: Mario ©ijan •Prijevod: Dragana Todoran • Lektura: Marijan MalaπiÊ • Korektura:

Ljiljana –idara • Tiskano u uredu nakladnika

www.znaci-vremena.com • www.adventisti.hr

Sadræaj

1. Duh Sveti i RijeË

2. Duh Sveti: djelovanje iz pozadine

3. Boæanska narav Duha Svetoga

4. Osoba Duha Svetoga

5. Krπtenje i ispunjenost Duhom Svetim

6. Duh Sveti i svetost æivota

7. Duh Sveti i plod Duha

8. Duh Sveti i duhovni darovi

9. Duh Sveti i Crkva

10. Duh Sveti, RijeË i molitva

11. ÆaloπÊenje i odbacivanje Duha

12. Djelo Duha Svetoga


Pouka 1 31. prosinca 2016.—7. sijeËnja 2017.

Duh Sveti i RijeË

KljuËni tekst: 2. Petrova 1,19-21.

UËenik ÊeZnati: Shvatit Êe da je Biblija otkrivena Boæja volja, zaπtita nje-

gove vjere, mjerilo po kojem treba ispitivati svako uËenje i iskustvo.OsjeÊati: NeÊe se dræati samostalnog suda i ljudskog ponosa, veÊ

Êe se u potpunosti pokoriti vodstvu Duha Svetoga i Boæjoj rijeËi.»initi: Dopustit Êe Duhu Svetome da oblikuje njegovo razmiπ-

ljanje preko Boæje rijeËi, a Njegovi poticaji i sila pokrenut Êe ga daodbaci sve stavove i postupke koji nisu u skladu s Boæjom nadahnu-tom rijeËju.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Razumijevanje uloge Duha Svetoga u otkrivenju inadahnuÊu

A. Po Ëemu se razlikuju izrazi otkrivenje i nadahnuÊe?B. BuduÊi da je Duh Sveti djelovao preko ljudskih orua prilikom

pisanja Biblije, kako moæemo biti sigurni da je Biblija vjerodostojnoBoæje otkrivenje upuÊeno nama?

C. Kako nadahnuÊe oblikuje ono πto Bog otkriva preko biblijskihpisaca?

II. OsjeÊati: Pristupanje Bibliji s poniznim stavomA. Na koji naËin stav kojim pristupamo Bibliji odreuje u kojoj

Êe nas mjeri Duh Sveti promijeniti preko tekstova Pisma?B. Zaπto je lako ljudska miπljenja o Bibliji zamijeniti onim πto

kaæe Biblija?

III. »initi: Iskusiti silu RijeËiA. Zaπto je toliko vaæno dopustiti Duhu Svetome da oblikuje naπe

razumijevanje Boæje rijeËi?B. Koje korake pod Boæjim vodstvom trebamo poduzeti u svojem

duhovnom æivotu da bismo mogli viπe cijeniti Bibliju i na potpunijinaËin doæivjeti njezinu silu koja mijenja æivot?


Saæetak: Kada se odazovemo vodstvu Duha Svetoga i poniznoprihvatimo boæanske pouke iz Biblije, naπ Êe æivot biti promijenjenBoæjom miloπÊu, a um zaπtiÊen od Sotoninih prijevara.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: 2. Timoteju 3,16.17.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Biblija je viπe od obiËne zbirkenadahnutih spisa. Ona je vjerodostojna Boæja rijeË koja mijenja ljud-ski æivot. Kada je Ëitamo uz molitvu s poniznim, pouËljivim stavompod utjecajem Duha Svetoga, ona mijenja naπ æivot.

Samo za uËitelje: Poukom za ovaj tjedan zapoËinjemo prouËa-vanje o sluæbi Duha Svetoga. Duh Sveti govori preko RijeËi. Bog seotkriva u Pismu. Biblija govori o tome tko je Bog i kako djeluje uËovjekovom æivotu. Bez djelovanja Duha preko RijeËi, bili bismo os-tavljeni naπem ljudskom, pogreπnom razumijevanju istine.

Naglasite Ëinjenicu da bi bez vodstva Duha Svetoga poznavanjeBoæje volje i razumijevanje Njegove istine bilo Ëisto nagaanje kojebi nas ostavilo nesigurnima i zbunjenima. Boæja rijeË pruæa jasnoÊui sigurnost u vezi s poznavanjem i razumijevanjem Njegove volje.

Uvodna aktivnost: Pretpostavimo da neka sestra prvi put prisu-stvuje vaπem subotnjoπkolskom razredu. Usred razgovora ona podiæeruku i kaæe: “Duh Sveti me je osvjedoËio da æivimo na svrπetku vre-mena.” Vi odgovarate: “Da, sestro, mi vjerujemo u to.” Ona nastavlja:“Ne, mislim da smo doista blizu. OsvjedoËena sam da Êe gospodarstvodoæivjeti propast, da Boæji narod ne treba biti zaduæen i da svi odmahtrebamo otiÊi na selo i obraivati zemlju. Kraj Êe doÊi za dvije ili trigodine. Ja ne odreujem datum Isusovog dolaska zato πto znam daPismo kaæe da nitko ne zna dana ni Ëasa Njegovog dolaska, ali menije otkriveno da Êe se to dogoditi bræe nego πto bilo tko od nas misli.”

Pitanja za razgovor:1. Kako biste odgovorili ovoj sestri u svjetlu danaπnje pouke?

Koja bi vaπa zapaæanja bila od koristi njoj i ostalim Ëlanovima razre-da?

2. Na koji vam naËin ovotjedna pouka daje smjernice za odgovor?Koja bi naËela dana u Boæjoj rijeËi bila od koristi ovoj sestri?

3. Zaπto je Boæja rijeË zaπtita od spekulativnih ideja?


DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Izmeu “otkrivenja” i “nadahnuÊa” postoji raz-

lika. Otkrivenje se odnosi na objavu ili otkrivanje Boæje nepromjenjiveistine. Boæja istina ni na koji naËin ne ovisi o ljudskoj misli ili ak-tivnosti. Istina je istina, bilo da je ljudska biÊa prihvaÊaju ili ne, biloda vjeruju u nju ili ne. Boæja istina je vjeËna i sveopÊa. VjeËna je usmislu da se moæe primijeniti na svaki naraπtaj u svim vremenima.SveopÊa je u smislu da se moæe primijeniti na sve ljude u svim kul-turama. Boæja istina, poput zakona gravitacije, vrijedi u svim vreme-nima i na svakom mjestu. Kultura ne oblikuje istinu niti je mijenja.Istina oblikuje i mijenja kulturu.

NadahnuÊe je, s druge strane, Boæje djelovanje na ljudska oruaposredovanjem Duha Svetoga u objavljivanju Njegove istine. Isti Bogkoji je otkrio istinu, vodio je biblijske pisce dok su je zapisivali. Bognije diktirao biblijskim piscima svaku rijeË u Bibliji. On je usmjeravaonjihove misli, nadahnuo je njihov um i vodio njihovo pero. Oni supod nadahnuÊem Duha Svetoga pisali svojim rijeËima koristeÊi se nji-ma poznatim rjeËnikom i tako objavljivali nepogreπivu Boæju rijeË.

Biblijski komentarDuh Sveti: UËitelj istine

(Prisjetite se u razredu teksta iz Ivana 16,13.)Jedna od uloga Duha Svetoga jest da nas vodi k istini. Zapazite

da nas Duh Sveti ne prisiljava da slijedimo istinu. On nam je ne na-meÊe. Ne prisiljava nas na posluπnost. UpuÊuje nas “u svu istinu”.Njeæno nas vodi da shvatimo da je Boæji put, otkriven u Njegovoj Rije-Ëi, najbolji. Dok nas Duh Sveti vodi, otkrivamo da se Isusove rijeËi:“Ja sam doπao da ovce imaju æivot i da ga imaju u izobilju”, ostvarujuu naπem osobnom æivotu (Ivan 10,10).

Na kakvu nas istinu upuÊuje Duh Sveti? Na istinu o Bogu. Svakabiblijska doktrina otkriva ljepotu istine o Bogu koji nas ljubi i æelida budemo spaπeni u Njegovom kraljevstvu. U svjetlu velike borbeizmeu dobra i zla, svrha nadahnute RijeËi jest da otkrije istinu oBoæjem karakteru nesebiËne ljubavi nasuprot Sotoninom karakterusebiËne oholosti.

Postoje joπ najmanje dva aspekta Ëinjenice da nas Duh upuÊujeu svu istinu. Kao prvo, Duh Sveti nam pomaæe da shvatimo biblijskeistine da bi nas zaπtitio od prijevara zloga, prijevara koje izopaËujuBoæji karakter. Isus izjavljuje: “Posveti ih istinom; tvoja je rijeË istina.”(Ivan 17,17) On takoer kaæe: “Upoznat Êete istinu, a istina Êe vas


osloboditi.” (Ivan 8,32) Istina nas oslobaa teoloπkih zabluda koje suu velikoj mjeri zarobile vjerski svijet.

Drugo, Duh Sveti nas upuÊuje na istinu o nama. Kada doemoIsusu, naπa krivnja nestaje (1. Ivanova 1,9; Rimljanima 8,1). Mi smosinovi i kÊeri Boæje, Ëlanovi Njegove obitelji (Ivan 1,12; Efeæanima2,19). Usprkos naπem osjeÊaju nedostojnosti, krivnje i stida, Duh Svetinas upuÊuje u istinu RijeËi. Bog nas je stvorio, Krist nas je otkupio,Duh Sveti nas preobraæava. Vjerodostojna nepogreπiva Boæja rijeË nelaæe. Mi smo Njegova djeca, zauvijek sigurna u Njegovoj ljubavi imilosti.

Pitanja za razgovor:1. Jedna od uloga Duha Svetoga jest da nas upuÊuje u istinu,

πto je suprotno od nametanja istine. Definirajte obje rijeËi: upuÊivatii nametati. U Ëemu je razlika? ©to ova razlika otkriva o tome kakonas Duh vodi?

2. Na kakvu nas istinu Duh upuÊuje?3. Od Ëega nas istina oslobaa? I kako to Ëini?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Vjerski svijet je pun takozvanih krπÊana koji

imaju vrlo oskudno krπÊansko iskustvo. Razgovarajte u razredu o to-me kako moæete izbjeÊi zamku vjerske povrπnosti. Razgovarajte o to-me zaπto tako mali broj krπÊana provodi malo vremena u razmiπlja-nju o Boæjoj rijeËi.

Za razmiπljanje:1. ©to neke ljude spreËava da shvate istine Boæje rijeËi?2. Zaπto Ëak i neki adventistiËki krπÊani ne mogu prihvatiti rado-

snu Ëinjenicu da su sinovi i kÊeri Boæje?3. Kako joπ bolje moæemo razumjeti RijeË i primiti puninu bla-

goslova koje je Bog namijenio za nas?

Za primjenu: ©to nas spreËava da doæivimo duboko, trajno is-kustvo s Kristom preko Njegove Duhom nadahnute RijeËi?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Apostol Petar saæima kljuËne misli u naπoj

pouci sljedeÊim rijeËima: “Jer ste ponovno roeni, ne iz raspadljiva,nego iz neraspadljiva sjemena: rijeËju æivoga i vjeËnog Boga.” (1. Pe-


trova 1,23) U ovoj pouci usmjeravamo se na dvije pojedinosti. Prvo,Boæja rijeË je vjerodostojna i otkriva Njegovu istinu. Drugo, Boæja rijeËmijenja æivot. Pomozite svim Ëlanovima razreda da uvide da istinanije pitanje osobnog miπljenja. Istinu nalazimo u Boæjoj rijeËi. Pomo-zite uËenicima da shvate da Êe njihov æivot, dok budu prouËavali Bo-æju rijeË uz molitvu, biti potpuno preobraæen.

Aktivnosti:1. Pozovite Ëlanove razreda da se okrenu prema osobi koja sjedi

pokraj njih i podijele kljuËnu misao koju su zapamtili u ovoj pouci.2. Zatim ih potaknite da cijelom razredu kaæu πto su otkrili u

pouci za ovaj tjedan i πto je najvaænije za njihov duhovni æivot.


Pouka 2 7.—14. sijeËnja 2017.

Duh Sveti: djelovanje iz pozadine

KljuËni tekst: Ivan 3,3-8.

UËenik ÊeZnati: Prepoznat Êe da Duh Sveti moÊno djeluje u ovom svijetu

i u naπem æivotu, Ëak ako ne moæemo u potpunosti razaznati i shva-titi Njegove putove.

OsjeÊati: Svakodnevno Êe biti otvoren za sluæbu Duha Svetoga usvojem æivotu.

»initi: Pokorit Êe se vodstvu, osvjedoËenju i poukama Duha Sve-toga u svojem æivotu.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Razumijevanje uloge Duha Svetoga koju vrπi izpozadine

A. Zaπto Isus u razgovoru s Nikodemom upotrebljava simbol vje-tra da bi opisao djelovanje Duha Svetoga?

B. U kojem je smislu djelovanje Duha Svetoga boæanska tajna?

II. OsjeÊati: Stvaranje i otkupljenjeA. Kako se osjeÊate kad znate da je ista sila Duha Svetoga koja

je sudjelovala u stvaranju ovog svijeta dostupna nama danas u obli-kovanju naπeg æivota na Njegovu sliku?

III. »initi: Proslavljanje BogaA. Jedna od glavnih uloga Duha Svetoga jest da proslavi Boga.

©to znaËi proslavljati Boga i kako mi proslavljanje Boga moæemo uËi-niti srediπtem svojeg æivota?

B. Kako sluæba Duha Svetoga koju obavlja iz pozadine, sluæbastalnog svjedoËenja o Isusu, pruæa model poniznosti svakome od nasdanas?

Saæetak: Kada odgovorimo na poticaje Duha Svetoga i dopustimoMu da upravlja naπim æivotom, proslavit Êemo Isusa u svemu πto Ëini-mo i otkrit Êemo plod Duha u svakidaπnjoj komunikaciji s drugima.


PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Ivan 3,3-8.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Uloga Duha Svetoga u Biblijije znaËajna. On je naπ UËitelj, VodiË i Savjetnik. On nam pokazujeπto je grijeh i otkriva nam stazu pravednosti. Daje nam silu da pobije-dimo i snagu da se odupremo kuπnjama. Njegova je uloga da uzdigneIsusa, proslavi Ga kao Spasitelja i potakne nas da i mi Ëinimo isto usvojem æivotu.

Samo za uËitelje: U pouci za ovaj tjedan posebno je naglaπenasluæba Duha Svetoga u stvaranju i otkupljenju. Duh Sveti je na po-Ëetku sudjelovao s Ocem i Sinom u stvaranju (Postanak 1,2; Psalam104,29.30). Psalmist je izjavio: “Poπaljeπ li dah svoj, opet nastaju.”(Psalam 104,30) Duh donosi æivot svim æivim biÊima. Duh Sveti nijeimao znaËajnu ulogu samo u stvaranju Zemlje, veÊ i na kriæu, u otkup-ljenju Ëitavog ËovjeËanstva. Duh Sveti je podupirao i snaæio Isusa uNjegovom ovozemaljskom æivotu. Bio je prisutan prilikom Spasitelje-vog roenja, vodio Ga je tijekom sluæbe, brinuo se o Njemu dok jebio na kriæu, Ëekao Ga prilikom uskrsnuÊa i pratio kod uznesenja.

Naglasite da smo bez sluæbe Duha Svetoga beæivotni, nemoÊni iduhovno mrtvi. Moæemo imati “obliËje poboænosti”, ali zapravo bitiprazna ljuπtura religioznosti. Duh Sveti udahnjuje Boæji æivot u naπuduπu, svjedoËi o Kristu i uzdiæe Ga u naπem æivotu.

Uvodni razgovor: Nikodem je doπao k Isusu noÊu. Ne trebamoga osuivati πto je doπao po mraku. »udo je πto je uopÊe doπao. »inje-nica da je doπao ukazuje na djelovanje Duha Svetoga na njegovo sr-ce. Da ste Nikodem i da moæete zatraæiti neπto od Isusa, πto bi tobilo? ©to mislite zaπto je Nikodem uopÊe doπao? ©to je traæio?

Pitanja za razgovor:1. ©to je potaknulo Nikodema da doe k Isusu?2. Zaπto je Isus u razgovoru s Nikodemom upotrijebio simbol

vjetra?3. Na koji se naËin simbol vjetra izjednaËava s Duhom Boæjim

koji je lebdio nad vodom u Postanku 1,2?4. Na πto vjetar ukazuje? Zaπto je to ohrabrujuÊi simbol za sva-

koga od nas?


DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Duh Sveti je prvo nadahnuo biblijske pisce.

Danas nadahnjuje nas dok Ëitamo njihove nadahnute rijeËi. Duh Sve-ti bio je prisutan svojom moÊnom silom prigodom stvaranja. Sadatom istom silom Ëini Ëuda ponovnog stvaranja u naπem æivotu. DuhSveti je pruæio snagu Isusu da se suoËi sa Sotoninim kuπnjama. Sa-da snaæi nas da se suoËimo s tim istim kuπnjama. Duh Sveti je ohra-brio Isusa nadom u uskrsnuÊe kada se suoËio sa smrÊu, i ohrabrujenas nadom u uskrsnuÊe kad se suoËavamo s krajem svojeg æivota.Duh Sveti nam pruæa sigurnost da smo Boæja djeca i polaæe u naπesrce boæansko jamstvo ili sigurnost u vjeËni æivot preko Isusa Kristanaπega Gospodina.

Biblijski komentarPlod Duha

(Prisjetite se u razredu teksta iz GalaÊanima 5,16-24.)Tekst u GalaÊanima 5,16-24 jedan je od najsnaænijih u Novom

zavjetu. Ovdje Pavao usporeuje æivot po tijelu s hodanjem po Duhu.Izraz “æivite po Duhu” (redak 16) jednostavno znaËi æivjeti u skladus duhovnim idealima silom Duha Svetoga; dopustiti nebeskim vrijed-nostima da upravljaju naπim æivotom; ispunjavati svoj um vjeËnimnaËelima. Hodati po Duhu ukljuËuje proæimanje misli æivotodavnomrijeËju i dopuπtanje naËelima Pisma da nas vode u svemu πto Ëini-mo.

Nasuprot æivotu po Duhu, Pavao opisuje æivot po tijelu — æivotkoji je voen ovozemaljskim strastima, æeljama i poæudom. Osoba kojaæivi po tijelu svakodnevno povlauje æeljama nepreporoenog srca.Onaj Ëijim æivotom upravljaju tjelesna djela kao πto su razvratne misli;gnjevan i ljutit duh; zavist; nedostatak samokontrole — oslanja sena svoju snagu umjesto na silu Duha. Za razliku od onih koji robujuæeljama tijela, ima onih koji se pokoravaju upravljanju Duha Svetoga.Njihov æivot otkriva plod Duha — ljubav, radost, mir, trpljenje i suzdr-æavanje.

Kakva suprotnost! Mogu li se dva æivota razlikovati u joπ veÊojmjeri? ©to osposobljava jednu osobu da hodi u radosti Duha, dokdruga podlijeæe tjelesnim æeljama? Kristov savjet upuÊen Nikodemupruæa nam odgovor: dar Duha Svetoga. Vjetar ili dah Duha Svetogamijenja æivot (Ivan 3,3-8). U Ëitavoj Bibliji nalazimo snaæne pokazate-lje djelovanja Duha Svetoga. Ista sila Duha koja je dovela svijet upostojanje, dostupna je i danas. Isti Duh Sveti koji je udahnuo æivot


u Ezekielovu dolinu suhih kostiju podiæuÊi moÊnu vojsku na noge,dostupna je i nama danas (Ezekiel 37). Isti Duh koji je osnaæio Isusatijekom Njegovog ovozemaljskog æivota dostupan je i nama danas.Upravo ovaj Duh Ëini Ëuda boæanske milosti u srcima vjernika da bi-smo mogli postati “novi stvor” u Kristu (2. KorinÊanima 5,17).

Ellen G. White je uputila ove mudre rijeËi jednom misionaru: “Tre-ba cijeniti Ëinjenicu da nas Bog osposobljava. ZaboravljajuÊi ovo, gu-bimo mnogo kada je u pitanju vjersko iskustvo. Radimo sami umje-sto da radimo silom Duha Svetoga.” (Testimonies to Southern Africa,str. 81) Kao πto se stvaranje nije dogodilo samo po sebi procesomevolucije, ponovno stvaranje ne dogaa se samo po sebi procesomljudskog rada i aktivnosti. Sila Duha Svetoga koja djeluje u namapreobraæava nas u Kristovo obliËje.

Pitanja za razgovor:1. ©to znaËi hoditi po Duhu? Kako moæemo biti osjetljiviji na

djelovanje Duha Svetoga u svojem æivotu? Zaπto je moguÊe da imamoslabosti u svojem karakteru?

2. Koji posao Bog æeli izvrπiti u naπem æivotu koji joπ uvijek neprepoznajemo?

3. ©to drugi zapaæaju o nama πto mi ne vidimo? Kako Duh Svetimoæe upotrijebiti ove pojedinosti da nas osvjedoËi u slabost naπegkaraktera?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Duh Sveti svjedoËi o Isusu, proslavlja Ga i

nikada ne traæi slavu za sebe. Razgovarajte u razredu kako bi ovaosobina Duha Svetoga za vrlo kratko vrijeme rijeπila mnoge sukobeu crkvi.

Razmislite:1. Kako moæemo biti joπ otvoreniji za djelovanje Duha Svetoga u

svojem æivotu?2. Kako moæemo biti osjetljiviji za ono πto nam Duh Sveti poku-

πava otkriti?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Kao πto je Duh Sveti ispunio Isusov æivot bo-

æanskom silom, On æeli ispuniti æivot svakoga od nas svojom silom.Bez sile Duha Svetoga osueni smo na propast u krπÊanskom æivotu.


Mi ne moæemo ponovno stvoriti svoje srce kao πto ne moæemo stvoritisvijet. Ne moæemo udahnuti æivot beæivotnim duπama kao πto niEzekiel nije mogao udahnuti æivot suhim kostima. Kao πto Marija nijemogla zaËeti dijete Isusa bez Duha Svetoga, tako ni mi ne moæemozaËeti æivot u svojem jalovom srcu bez Kristovog Duha.

Aktivnosti:1. ProËitajte u razredu u GalaÊanima 5 navedena tjelesna djela i

plod Duha.2. Pozovite Ëlanove razreda da ispitaju svoje srce u svjetlu ovih

navedenih rijeËi, moleÊi Duha Svetoga da ih osposobi plodom Duha.3. Neka Ëlanovi razreda u tiπini razmisle koje osobine karaktera

s liste tjelesnih djela pokazuju. Pozovite ih da se u tiπini pomole nakraju pouke, moleÊi da plod Duha zamijeni tjelesna djela u njihovomsrcu.



Boæanska narav Duha Svetoga

KljuËni tekst: 1. Petrova 1,2.

UËenik ÊeZnati: Shvatit Êe Ëinjenicu da je Duh Sveti boæansko BiÊe, kao

πto su Otac i Sin boæanska BiÊa.OsjeÊati: Cijenit Êe ulogu Duha Svetoga u ponovnom stvaranju

vjernika na Boæju sliku i njihovom preobraæavanju kako bi bili πtosliËniji Kristu.

»initi: Dopustit Êe boæanskoj sili Duha Svetoga da promijeni nje-gov æivot.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Prepoznat Êe duhovno znaËenje Duha Svetoga kaoOsobe Boæanstva

A. Koji je biblijski dokaz da je Duh Sveti Osoba?B. Zaπto je ova biblijska istina toliko vaæna? Da Duh Sveti nije

boæanska Osoba kao Otac i Sin, do kakvih bi to posljedica dovelo?

II. OsjeÊati: Cijenit Êe ulogu Duha Svetoga koju ima u procesuotkupljenja

A. Kako razumijevanje uloge Duha Svetoga u otkupljenju utjeËena vaπ duhovni æivot?

B. Zaπto je grijeh Ananije i Safire, kada su slagali Duhu Svetome,toliko ozbiljan? ©to mislite zaπto je Boæja kazna bila tako oπtra?

III. »initi: Primijenit Êe u svojem æivotu boæansku istinu oDuhu Svetome

A. Zaπto je izvjeπtaj o Ananiji i Safiri toliko vaæan za danaπnjuCrkvu?

B. Kako djela Duha Svetoga kao TreÊe Osobe Boæanstva utjeËuna naπ svakidaπnji duhovni æivot?

Saæetak: Kada shvatimo ulogu Duha Svetoga kao TreÊe OsobeBoæanstva, viπe Êemo cijeniti Njegovu sluæbu i suraivat Êemo s Njim


u donoπenju pozitivnih odluka u vezi s promjenom koju On istiËe unaπem æivotu. Razumijevanje stvarnosti o boæanskoj naravi Duha Sve-toga potiËe nas da Ga iskreno cijenimo i da njegujemo æelju da naspromijeni.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: 1. KorinÊanima 6,19.20.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Kao πto je ©ator sastanka biomjesto na kojem je poËivala slava Boæje prisutnosti, tako je naπe tijelohram Duha Svetoga koje treba pokazivati Boæju slavu poboænim æi-votom. ZadivljujuÊa istina Pisma jest da Bog svemira æeli prebivati unaπem srcu preko Osobe Duha Svetoga.

Samo za uËitelje: Pouka za ovaj tjedan kljuËna je za razumije-vanje sluæbe Duha Svetoga u æivotu svakog krπÊanina. Razumijevanjeda je Duh Sveti TreÊa Osoba Boæanstva koja posjeduje osobine Oca iSina, u najveÊoj mjeri utjeËe na naπ odnos prema ulozi Duha Sve-toga u naπem æivotu. Duh Sveti nije samo sila koju treba upotrije-biti. On nije samo snaga kojoj treba teæiti. On je Osoba Boæanstvakojoj otvaramo svoje srce i predajemo svoj æivot. Ne trebamo mi ko-ristiti Duha Svetoga. On treba upotrijebiti nas u svjedoËenju o slaviraspetog i uskrslog Krista koji Êe uskoro doÊi.

Boæje osobine ujedno su osobine Duha Svetoga. Duh Sveti je sve-znajuÊ, svemoÊan, sveprisutan i vjeËan (1. KorinÊanima 2,10.11; Psa-lam 104,30; 139,7; Hebrejima 9,14). Biti ispunjen Duhom znaËi bitiispunjen Boæjom prisutnoπÊu. Bog stanuje u nama preko svojeg DuhaSvetoga.

Uvodni razgovor:Otac, Sin i Duh Sveti u cijeloj su Bibliji povezani u Ëvrstu zajed-

nicu (Matej 28,18.19; 1. Petrova 1,2; 2. KorinÊanima 13,13). Oni suzajedno sudjelovali u djelu stvaranja i otkupljenja. Na koji je naËinnjihov rad sliËan? Po Ëemu se njihov rad razlikuje? Koja se od ovetri Osobe istiËe u starozavjetno vrijeme? Tko je meu njima najistak-nutiji u evaneljima? Zaπto? »ije je djelovanje najuoËljivije u Djelima?

Neki su Djela apostolska nazvali “Djelima Duha Svetoga”. U Dje-lima i Pavlovim poslanicama, Duh Sveti se javlja kao TreÊa OsobaBoæanstva, koja pokazuje duπi πto je grijeh, pouËava o pravednosti,svjedoËi o Isusu i mijenja æivot. PiπuÊi Titu, apostol Pavao govori dasmo spaπeni “ne zbog pravednih koja smo mi uËinili, veÊ ... kupelju


ponovnog raanja, obnove koju Ëini Duh Sveti” (Titu 3,5). Duh Svetisvojom silom obnavlja naπe srce, mijenja æivot i krijepi duπu.

Pitanja za razgovor:1. Kada razmiπljate o Duhu Svetome, koje vam misli odmah do-

u na um? Podijelite ih s ostalim Ëlanovima u razredu.2. Kako razumijevanje naravi Duha Svetoga utjeËe na vaπ æivot?

Na koje praktiËne naËine ova spoznaja utjeËe na vas?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: U Novom zavjetu Duh Sveti je opisan kao bo-

æanski Posrednik koji obnavlja, posveÊuje, mijenja i daje æivot (Titu3,5; 1. Petrova 1,2; 2. KorinÊanima 3,6). U Rimljanima 8 apostol Pa-vao govori o æivljenju po tijelu i æivljenju po Duhu. Æivjeti po tijeluuzaludan je pokuπaj da æivimo krπÊanskim æivotom oslanjajuÊi se nasvoju snagu umjesto na silu Duha Svetoga. Æivjeti po Duhu znaËipokoriti se osvjedoËenjima i utjecaju Duha Svetoga; svakodnevno umi-rati æeljama tjelesnog srca i biti obnovljen posveÊujuÊom miloπÊuDuha.

RaspeÊe je izuzetno bolna smrt. Kristovo raspeÊe je svakako bilobolno. Krist je umro za naπe grijehe, ali po Duhu Svetome mi umiremogrijehu. Za obraÊeno srce grijeh viπe nije naËin æivota. »eænja naπeduπe je da udovoljimo Kristu, a ova æelja ostvaruje se posveÊujuÊomsilom Duha Svetoga.

Biblijski komentarRazumijevanje boæanske naravi Duha Svetoga

(Prisjetite se u razredu tekstova iz 1. Petrove 1,2 i Rimljanima15,9.)

Koje su Boæje osobine? ©to Boga Ëini Bogom? Kao prvo, On jevjeËan. On nema poËetak i nikada neÊe imati kraj. On je uzviπeni “JaJesam” (Izlazak 3,14). On je Onaj “koji jest, koji bijaπe i koji Êe doÊi”(Otkrivenje 1,4). »injenica da Bog postoji od vjeËnosti odvaja Ga odsvih stvorenih biÊa u svemiru. Takoer, On je sveznajuÊ (Daniel 2,20-22). Ne postoji niπta πto premudri Bog ne zna. Njegovo znanje nijeograniËeno niti je djelomiËno. Nadalje, On je sveprisutan i svemoÊan.Njegova prisutnost moæe se svuda osjetiti (Psalam 139). Njegova silaje bezgraniËna. On je vjeËni, sveznajuÊi, svemoÊni i sveprisutni Bog.Ideja da se buduÊnost “otvara” i da odreene pojedinosti Bog ne znaprije nego πto se dogode, strana je Bibliji.


Ovdje leæi nevjerojatna istina. Iste osobine koje su pripisane Boguu Pismu, pripisane su i Duhu Svetome. Duh Sveti je takoer vjeËan(Hebrejima 9,14). On je sveznajuÊ, svemoÊan i sveprisutan (1. Korin-Êanima 2,10.11; Rimljanima 15,19; Psalam 139,7). Otac i Sin su snama i pruæaju nam sve izvore Neba preko sluæbe Duha Svetoga.

Kao Boæjoj djeci, obeÊana nam je mudrost i sila Duha. PrekoDuha imamo sigurnost u vjeËni æivot i nadu nakon groba (Rimljani-ma 8,12-17). Da Duh Sveti nije boæanska Osoba, kako bi nam mogaoponuditi boæansku mudrost, posveÊujuÊu milost, silu koja mijenjaæivot i nadu u vjeËnost? Da je Duh Sveti samo sila, On nam sigurnone bi mogao ponuditi sigurnost u vjeËni æivot. VjeËna narav Boæan-stva apsolutno je presudna u naπem razumijevanju znaËenja DuhaSvetoga za krπÊanski æivot.

Istraæite sa svojim razredom praktiËne implikacije da je Duh SvetivjeËan, sveznajuÊ, svemoÊan i sveprisutan. ©to nam Njegove osobineznaËe u naπem svakidaπnjem krπÊanskom æivotu?

Razmislite: Zaπto su ove osobine Duha Svetoga toliko vaæne kadse suoËavamo s kuπnjama zloga? Zaπto neki teolozi izjavljuju da jeistina o Duhu Svetome jedna od najviπe pogreπno shvaÊenih istina uBibliji i da bi utjecaj grijeha na naπ æivot bio oslabljen kad bismobolje shvatili Njegovu narav i iskusili Njegovu silu koja mijenja æivot?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: »esto se godinama borimo s istim sebiËnim

stavovima, istim πtetnim navikama i greπnim sklonostima. PomoziteËlanovima razreda da silu Duha Svetoga, TreÊe Osobe Boæanstva,shvate kao silu koja obnavlja, posveÊuje i mijenja æivot.

Za primjenu:1. Kako moæemo iskusiti preobraæavajuÊu silu Duha Svetoga opi-

sanu u Svetom pismu?2. Koje nas pojedinosti u æivotu ometaju i spreËavaju da uæiva-

mo u punini sile Duha Svetoga?3. Koji je kljuË pobjede nad æivotnim navikama, stavovima i

ponaπanjima koja nisu u skladu s Boæjom voljom?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Pouka za ovaj tjedan treba pomoÊi svim Ëlano-

vima razreda da shvate da Duh Sveti, TreÊa Osoba Boæanstva, posje-


duje boæansku silu. Pomozite svojem razredu da jasno razumije ovuvaænu istinu za krπÊanski æivot.

Aktivnosti:1. Ako ste u moguÊnosti, dajte olovku i papir svakom Ëlanu ra-

zreda. Potaknite ih da u jednoj reËenici napiπu πto je najznaËajnijeπto su nauËili ovaj tjedan.

2. Zamolite Ëlanove razreda da proËitaju reËenicu koju su napi-sali. Ako ovu aktivnost ne moæete izvesti na ovaj naËin, pozovite uËe-nike da svoje misli iznesu u razgovoru.



Osoba Duha Svetoga

KljuËni tekst: Ivan 14,16-18; 16,5-15.

UËenik ÊeZnati: Prepoznat Êe koliko je vaæno da shvati da je Duh Sveti

boæanska Osoba, a ne samo sila koja potjeËe od Oca.OsjeÊati: SteÊi Êe dublje razumijevanje sluæbe Duha Svetoga i

iskustvo u oslanjanju na Njega u svakidaπnjem æivotu.»initi: Postat Êe osjetljiviji na glas Duha i spremnije Êe odgovo-

riti na Njegovo vodstvo.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Duh Sveti je boæanska Osoba kao i Otac i Sin

A. Koje osobine Biblija pripisuje Duhu Svetome?B. Kako definiramo osobu? ©to osobu Ëini osobom? Na koji se

naËin osobine Duha Svetoga, koje pronalazimo u Bibliji, podudarajus ovim karakteristikama?

II. OsjeÊati: Duh Sveti æeli ispuniti svakog vjernikaA. Zaπto je toliko vaæno da prepoznamo da je Duh Sveti, TreÊa

Osoba Boæanstva, u istoj mjeri boæanska Osoba kao Otac i Sin?B. Kako se osjeÊate kada znate da nas Isus nije ostavio kao

siroËad, veÊ æeli biti osobno prisutan preko Duha Svetoga?

III. »initi: Duh Sveti nastoji potpunije otkriti IsusaA. Najuzviπenija sreÊa i najveÊa radost Duha Svetoga jest da “svje-

doËi” o Isusu u naπem æivotu. Donesite odluku da Êete svakoga danaodvojiti vrijeme za Ëitanje odreenih dijelova evanelja kako biste Du-hu dali prostora da proslavi Isusa u vaπem æivotu. ©to u svojem duhov-nom æivotu smatrate najkorisnijim πto vam omoguÊuje da posvetitevrijeme sluπanju glasa Duha Svetoga?

B. Koja posebna iskustva moæete ispriËati u razredu o trenuci-ma u kojima vam je Duh Sveti otkrio Boæju ljubav? Po Ëemu su onabila posebno znaËajna za vas?


Saæetak: Kada otvorimo svoje srce djelovanju Duha Svetoga ra-zumjevπi da je On osobni Kristov predstavnik, TreÊa Osoba Boæan-stva, On Êe nam otkriti Isusa u svoj Njegovoj ljepoti i proslavit Êeæivog Krista u naπem æivotu.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Ivan 16,7.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Duh Sveti nije ograniËen vre-menom i mjestom. Kad god nam je potreban, On je tu. Kamo godidemo u Kristovo ime, On Êe biti kraj nas, voditi nas, savjetovati,hrabriti, pruæati nam snagu i ispunjavati nas nadom. Kada shvatimoËinjenicu o svakidaπnjoj, stalnoj prisutnosti Duha, naπe srce bit Êeispunjeno radoπÊu.

Samo za uËitelje: Pouka za ovaj tjedan preko Pisma rasvjetljujenam Osobu Duha Svetoga. Neki æele zanijekati da je Duh Sveti TreÊaOsoba Boæanstva. Oni vjeruju da je Duh Sveti sila ili bit koja proistjeËeod Oca, a ne posebno BiÊe ili boæanska Osoba.

Ovaj Êemo tjedan tijekom prouËavanja sustavno razmotriti bib-lijske tekstove koji jasno ukazuju na boæansku narav i osobnost DuhaSvetoga. Tri osnovne karakteristike osobnosti jesu um kojim osobarazmiπlja, volja kojom odluËuje i govor kojim stupa u komunikaciju.Duh Sveti posjeduje sve tri. U ovoj pouci dublje Êemo prouËiti prvedvije.

Uvodni razgovor: Kada razmiπljate o Duhu Svetome, na πto pomi-slite? Koliko je jasan vaπ stav o naravi, ulozi i sluæbi Duha Svetoga?Sigurno je mnogo lakπe razmiπljati o Ocu i Sinu kao boæanskim Oso-bama, nego o Duhu Svetome.

Mi Ëesto izjednaËavamo pojam vidljivosti s osobom. Teπko jezamisliti osobu koja je nevidljiva. Meutim, narav Duha Svetoga jetajna. Ljudski um ne moæe shvatiti ono πto je beskonaËno; ali to neznaËi da ono πto ne razumijemo u potpunosti, ne postoji samo zatoπto mi to ne razumijemo.

Pitanja za razgovor:1. Zaπto je vaæno da shvatimo narav Duha Svetoga?2. Zaπto je Boæjem narodu potrebno djelovanje Duha Svetoga u

svakidaπnjem æivotu?3. ©to moæemo nauËiti iz Isusovog opisa Duha Svetoga u Evane-

lju po Ivanu 16,13.14?


DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Kada pristupimo boæanskim tajnama, vaæno

je da otkrijemo πto Biblija kaæe o njima i da budemo spremni ostatibez odgovora ako ona niπta ne govori o tome. U pouci za ovaj tjedanusredotoËit Êemo se na ono πto Biblija nauËava o boæanskoj OsobiDuha Svetoga, pronalazeÊi ohrabrenje i snagu za svoj æivot.

Biblijski komentar1. “Pozvan na neËiju stranu”: Duh Sveti kao PomoÊnik i Brani-telj

(Prisjetite se u razredu teksta iz Evanelja po Ivanu 14—16.)U razgovoru o Duhu Svetome u Ivanu 14—16, Isus se koristi izra-

zom “PomoÊnik” ili “Branitelj” u Ëetiri razliËite prilike (Ivan 14,16.26;15,26; 16,7). GrËki izraz koji je upotrijebljen u ovim tekstovima, pa-rakletos, u doslovnom smislu znaËi “pozvan na neËiji stranu, nekomeu pomoÊ” (Vine’s Expository Dictionary of New Testament Words, s.v.parakletos; https://www.blueletterbible.org/search/Dictionary/viewTopic.cfm?topic=VT000499). Nekada se na sudu, kada bi se sudilo nekojosobi, dodjeljivao parakletos, koji je pomagao toj osobi i brinuo seza njezine potrebe. Ove potrebe mogle su biti tjelesne naravi, kaoπto je potreba za hranom, vodom i odjeÊom. Osim toga, mogle su bitiemocionalne ili psiholoπke, kao πto su potreba za ohrabrenjem i na-dom. Mogle su biti i pravne, kao πto je potreba za obranom ili odvjet-nikom, kada su optuæbe iznoπene na sudu.

Duh Sveti opisan je kako ispunjava naπe tjelesne, duπevne, emo-cionalne i duhovne potrebe. Nema situacije s kojom se suoËavamokao Boæja djeca, a da On nije tu. Ne postoji iskustvo koje doæivljava-mo a da On to ne bi mogao rijeπiti. Naπ nebeski PomoÊnik uvijek jeprisutan, spreman da nam pomogne u trenucima potrebe.

Razmislite:Koji je izvorni grËki izraz koji se odnosi na Duha Svetoga upo-

trijebljen u Evanelju po Ivanu 14,16, i πto doslovno znaËi? Kakonam njegovo znaËenje pomaæe da potpunije shvatimo misao o DuhuSvetome kao PomoÊniku i Branitelju? Kako nam On dolazi u pomoÊ?Koje potrebe ispunjava?

2. Osoba Duha Svetoga(Prisjetite se u razredu sljedeÊih tekstova: Rimljanima 8,27; 1.

KorinÊanima 12,11; Koloπanima 1,15.16.)


OpisujuÊi Duha Svetoga kao Osobu, Apostol Pavao upotrebljavadva izuzetna izraza: misao i volju. U Rimljanima 8,27 Pavao govori o“misli Duha”. U 1. KorinÊanima 12,11 ukazuje da Duh Sveti darujeduhovne darove svakom vjerniku posebno “kako hoÊe”. Misao i voljadvije su jedinstvene karakteristike osobe. Pogledajmo malo pobliæekako su “misao” i “volja” prikazane u kontekstu vjernika i Krista uBibliji, da bismo potpunije sagledali πto znaËi da je Duh Sveti obda-ren jednim i drugim.

Um je srediπte misli. Upravo tu razum, savjest i sud utjeËu naodluke. Biblija upotrebljava rijeË “misli” kad govori o svetosti, jedin-stvu i razboritosti uma, osobinama kojima vjernici trebaju teæiti i zakoje se trebaju moliti. Na primjer, u Bibliji je reËeno da moæemo imatiKristove misli, Kristov um (Filipljanima 2,5; 1 KorinÊanima 2,16), πtoznaËi Njegov sveti karakter. A kada govorimo o potrebi za jedinstvommeu vjernicima, Biblija nas poziva da budemo “jedne misli” (Rim-ljanima 12,16; Filipljanima 4,2) i da “jednako mislimo” (2. KorinÊani-ma 13,11). Kada doemo Kristu, dobivamo razborit um, kao πto sna-æno prikazuje izvjeπtaj o Ëovjeku opsjednutom zlim duhom. Poslije,kada su demoni bili istjerani, Ëovjeka koji je bio bijesan pronalazegdje sjedi “pametan” (Marko 5,15; Luka 8,35), πto se takoer moæeprevesti s grËkog kao “biti zdravog uma”. (Vine’s Expository Dictionaryof New testament Words, s.v. sophroneo; https://www.blueletterbible.-org/lang/Lexicon/Lexicon.cfm?strongs=G4993&t =KJV)

Kao πto je dar uma vrlo znaËajna boæanska i ljudska osobina,tako je i volja. Æivotinje imaju um. Ali volja i sposobnost da donosi-mo racionalne odluke, uzdiæe nas iznad æivotinja. Biti obdaren voljomdjelomiËno pokazuje πto znaËi biti stvoren na Boæju sliku. Mi nismosamo biÊa voena nagonima i bioloπkim æeljama. Bog je svakome odnas dao sposobnost da donosimo moralne odluke ispravnom primje-nom volje. Ellen G. White to na jezgrovit naËin kaæe ovako: “Volja jeupravljaËka sila u ljudskoj naravi, to je sposobnost odluËivanja ilibiranja. Svako ljudsko biÊe, obdareno razumom, ima sposobnost daizabere dobro. U svakom æivotnom iskustvu Boæja rijeË nam govori:‘Danas izaberite kome Êete sluæiti!’ (Joπua 24,15) Svatko svoju voljumoæe pokoriti Boæjoj volji, moæe izabrati da Mu bude posluπan i pove-zujuÊi se na taj naËin s boæanskim silama, moæe postati tako Ëvrstda ga niπta ne moæe prisiliti da Ëini zlo.” (Odgoj, str. 257) Pravilnomupotrebom volje, pod vodstvom Duha Svetoga, razvija se boæanski ka-rakter.

BuduÊi da Duh Sveti posjeduje i boæanski um koji razmiπlja iprosuuje, i boæansku volju koja odluËuje, On prema definiciji mora


biti boæanska Osoba. On nije samo sila koja proizlazi od Oca, jedanaspekt Boæje Osobe. On je odvojena, posebna Osoba. Duh Sveti raz-miπlja, prosuuje, donosi odluke i bira. On je stvarna i boæanska Oso-ba kao i Otac i Sin.

Razmislite:Odredite karakteristike osobe i odgovorite zaπto, na osnovi ovog

kriterija, Duh Sveti, koliko god bio tajanstven, ispunjava definicijuosobe.

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Povedite u razredu praktiËan razgovor o tome

kako Duh Sveti otkriva istinu o Boæjoj rijeËi i Isusu koji je “put,istina i æivot” (Ivan 14,6). Ako je Isus “istina”, na πto je Isus æelioukazati uËenicima kada je rekao da Êe ih Duh Sveti uputiti “u svuistinu” (Ivan 16,13)?

Za primjenu:1. Kada traæimo da Duh Sveti bude kraj nas, ne traæimo da nas

vodi neka “kozmiËka sila”. Kada traæimo vodstvo Duha Svetoga, neoËekujemo mistiËnu prisutnost koja Êe nas povesti nekom unutar-njem svjetlu. Mi molimo Boga svemira da poπalje TreÊu OsobuBoæanstva da nam pruæi potporu koja nam je potrebna. Zaπto se DuhSveti katkad Ëini toliko tajanstvenim? Kako On moæe postati stvaranu naπem æivotu?

2. Kako kao pojedinci moæemo biti osjetljiviji na djelovanje Du-ha Svetoga u svojem æivotu?

3. Koje praktiËne stvari moæemo uËiniti da bismo Ëuli Boæji glaskoji govori preko Duha Svetoga dok Ëitamo Boæju rijeË?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Duh Sveti je silna pomoÊ u postizanju pobjede

nad grijehom. On nas osposobljava da æivimo sretnim i izobilnimkrπÊanskim æivotom. Duh Sveti nas snaæi kada se suoËimo s kuπ-njom, hrabri nas u trenucima obeshrabrenja i vodi nas u trenucimaodluke. Kada dopustimo Duhu Svetome da ispuni naπ æivot svojomboæanskom prisutnoπÊu, æivjet Êemo punim æivotom. NeÊemo se boritiprotiv lukavosti zloga oslanjajuÊi se na svoju snagu i æivjeti razoËa-rani zbog poraza. Radovat Êemo se pobjedama koje nam daje DuhSveti.


Aktivnosti:1. Zamolite Ëlanove razreda da iznesu najznaËajniju misao koju

su zapazili u pouci za ovaj tjedan.2. Razgovarajte u razredu o tome πto za svakog osobno znaËi da

je Duh Sveti boæanski parakletos.3. Potaknite uËenike da ispriËaju na koje naËine sluπaju glas

Duha dok razmiπljaju o RijeËi i Boæjim djelima.


Pouka 5 28. sijeËnja—4. veljaËe 2017.

Krπtenje i ispunjenost DuhomSvetim

KljuËni tekst: Matej 3,11.

UËenik ÊeZnati: Shvatit Êe znaËenje krπtenja Duhom u Svetom pismu i

razumjet Êe praktiËnu vaænost ovog biblijskog nauka u svojem æivotu.Otkrit Êe preduvjete za primanje punine Duha Svetoga.

OsjeÊati: Njegovat Êe dublju æelju da svakoga dana bude ispu-njen Duhom Svetim i da æivi sa svijeπÊu o prisutnosti i vodstvu DuhaSvetoga.

»initi: Svjesno Êe traæiti svakodnevno krπtenje Duhom Svetimpomnim prouËavanjem Boæje rijeËi.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: ZnaËenje i vaænost krπtenja Duhom

A. Zaπto je krπtenje Duhom Svetim toliko vaæno u æivotu svakogvjernika?

B. Koju praktiËnu promjenu krπtenje Duhom unosi u naπ æivot?C. Zaπto ne moæete biti posveÊeni krπÊanin bez krπtenja Duhom

Svetim?

II. OsjeÊati: Siromaπtvo duπe bez krπtenja Duhom SvetimA. Kako nas osjeÊaj slabosti i nedostojnosti moæe nagnati da te-

æimo za Duhom Svetim?B. Zaπto je nedovoljno znanje o krπtenju i izlijevanju Duha Sve-

toga toliko πtetno za naπ duhovni æivot?

III. »initi: Radost i snaga æivljenja u sili DuhaA. Zaπto je æivot u sili Duha Svetoga naπ svakidaπnji izazov?B. ©to konkretno moæemo uËiniti da bismo pripremili svoje srce

za izlijevanje Duha Svetoga?


Saæetak: ZahvaljujuÊi ispravnom razumijevanju krπtenja DuhomSvetim, postajemo svjesni siromaπtva duπe ako nije ispunjena Njime.Dok slijedimo praktiËne biblijske korake kako bismo bili ispunjeniDuhom Svetim, primamo snagu i radost.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Matej 3,11.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Bog æeli ispuniti svoj narodsvojim Duhom Svetim, Ëak ako on ne shvaÊa u potpunosti znaËenjeispunjenosti Duhom i koje korake treba poduzeti da bi se Duh Svetiizlio na njega. Kristovo srce puno ljubavi æeli da primamo sva dobrakoja nam Nebo nudi da bismo pobijedili lukavstva zloga i æivjeli naj-izobilnijim moguÊim æivotom. Bog Ëini sve πto je moguÊe ne bi li nasosposobio da iziemo kao pobjednici u borbi sa zlom.

Samo za uËitelje: Pouka za ovaj tjedan treba pomoÊi Ëlanovimarazreda da postanu svjesni da krπtenje Duhom Svetim nije samo zaodabranu nekolicinu ili malobrojnu duhovnu elitu krπÊana. Krπtenjeili izlijevanje Duha Svetoga namijenjeno je svim vjernicima u svakomnaraπtaju. Ako postanemo neosjetljivi za izlijevanje Duha Svetoga, æi-vjet Êemo krπÊanskim æivotom oslanjajuÊi se na svoju snagu, nemo-Êni pred kuπnjama. Bit Êemo razoËarani zbog poraza, umjesto da bu-demo ispunjeni radoπÊu zbog izvojevane pobjede. Naπe odluke viπeÊe se temeljiti na ljudskoj mudrosti nego na boæanskom vodstvu. BitÊemo uhvaÊeni u zamku naizgled nepobjedivih navika, umjesto da uæi-vamo u slobodi koju nam Kristov Duh donosi.

Uvodni razgovor:Pastor Mark Finley, adventistiËki evanelist, odræao je niz evane-

oskih predavanja na istoËnoj obali Amerike u saveznoj dræavi Massa-chusetts. Nakon jednog predavanja, mladiÊ u kasnim dvadesetim godi-nama priπao je pastoru Finleyju s Ëudnim, zabrinutim izgledom nalicu. Upitao je: “Moæemo li porazgovarati nasamo? Moram vam posta-viti vrlo vaæno pitanje.”

Pastor Finley je pozvao mladiÊa da porazgovaraju u jednom ugludvorane. MladiÊ je odmah iznio ono πto ga je muËilo. Zabrinuto jepoËeo postavljati pitanja: “Kako mogu znati jesam li poËinio neo-prostivi grijeh? Zaπto se osjeÊam duhovno praznim? Je li ova prazninaznak da me je Duh Sveti napustio?” Pastor Finley mu je strpljivoodgovarao na postavljena pitanja, sve dok mladiÊ nije stekao sigur-


nost u Kristu i svijest o svakidaπnjoj prisutnosti Duha Svetoga u nje-govom æivotu.

Ovdje se postavlja vaæno pitanje: Po Ëemu se razlikuju neopro-stivi grijeh i krπtenje Duhom Svetim? To su dvije toËke na suprot-nim stranama spektra. Zatim, πto je krπtenje Duhom Svetim? KakoËovjek doslovno biva “ispunjen” Duhom? Zaπto ispunjenost DuhomSvetim nije jednostavno emocionalno iskustvo? Kakvo je to iskustvo?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Glavne teme u ovoj pouci jesu: 1) krπtenje

Duhom Svetim, 2) preduvjeti za primanje Duha Svetoga, 3) promjenekoje izlijevanje Duha Svetoga unosi u æivot svakog vjernika. U okviruovih tema pokuπat Êemo pronaÊi odgovore na sljedeÊa pitanja: ©to jekrπtenje Duhom Svetim? ©to Ivan Krstitelj ima na umu kada usmje-rava svoje sluπatelje k Isusu koji Êe ih krstiti “Duhom Svetim i og-njem” (Matej 3,11)? Zapazite da u Bibliji stoji “i ognjem”, a ne “iliognjem”. U Ëemu je razlika?

Dok vaπi uËenici pronalaze odgovore na ova pitanja, vaæno je imatina umu da postoje najmanje tri osnovna naËina na koje mogu shva-titi biblijski tekst:

Kao prvo, potaknite Ëlanove razreda da proËitaju cijeli kontekstbiblijskog teksta. ©to prethodi tekstu koji razmatraju, a πto slijedi?

Drugo, na koji su naËin rijeËi i misli iz ovog teksta upotrijebljenena ostalim mjestima u Bibliji?

I treÊe, koje je znaËenje rijeËi koju prouËavaju? (Katkad moæebiti korisno da se osvrnemo na izvorni jezik teksta. Od koristi mogubiti dobri biblijski komentari ili rjeËnici.)

Tijekom prouËavanja pouke naglasite uËenicima da je krπtenjeDuhom za sve vjernike. Istaknite istinu da je krπtenje uronjavanje ida svatko od nas svakodnevno moæe uroniti u Boæju prisutnost dje-lovanjem Duha Svetoga. Dok hranimo svoj um RijeËju, ispunjeni smoDuhom Svetim. Isti Duh Sveti koji je nadahnuo Bibliju, ispunjava ipreobraæava naπ æivot dok je Ëitamo.

Biblijski komentarKrπtenje Duhom Svetim

(Prisjetite se teksta iz Evanelja po Mateju 3,11.)U Bibliji se oganj koristi kao simbol Boæje prisutnosti. U Postan-

ku 3,24 Boæja prisutnost kraj drveta æivota simboliËki je prikazanaognjenim maËem. U Izlasku se Boæja prisutnost pokazuje u grmu ko-


ji ne sagorijeva (Izlazak 3,2-4). Takoer je otkrivena u stupu od ognjakoji je noÊu vodio izraelski narod (Izlazak 13,21). Bog se pokazuje u“vatri koja saæiæe” na gori Sinaju (Izlazak 24,17). On se otkriva uslavi ©ekine na najsvetijem mjestu izraelskog Svetiπta (Izlazak25,8.21.22; 40,34-38). On je u ognju koji spaljuje neznaboæaËki ær-tvenik na gori Karmelu, u uæarenom ugljevlju na nebeskom ærtveni-ku koji dodiruje Izaijine usne, i u ljevaËevom ognju u Knjizi prorokaMalahije (1. o kraljevima 18,38; Izaija 6,6-8; Malahija 3,2.3; 4,1).

Kao πto moæemo vidjeti, Boæja prisutnost se u Starom zavjetuotkriva slikom ognja. Zato nije sluËajno πto se u Djelima 2 prisutnostDuha otkriva u ognjenim jezicima. U Novom zavjetu oganj je jedin-stveni biblijski simbol koji prikazuje slavu, veliËanstvo i silu BoæjevjeËne prisutnosti djelovanjem Duha Svetoga.

Biblijsko krπtenje nije ni πkropljenje ni polijevanje, veÊ uranja-nje. Biti krπten Duhom Svetim znaËi biti uronjen u Boæju prisutnost.To znaËi biti ispunjen Njegovom miloπÊu, odsjajivati Njegovu slavu iotkriti svijetu koji Ëeka i svemiru koji promatra veliËinu Njegove sileu svojem æivotu. To znaËi æivjeti u skladu s Njegovom voljom, iÊiNjegovim putovima i biti posveÊen Njegovim ciljevima. Kad smo ispu-njeni silom Duha Svetoga, naπ æivot se mijenja i mi postajemo svjedociNjegove milosti. Kada se krπtavamo uronjavanjem da bismo dali svje-doËanstvo svoje potpune posveÊenosti Kristu i Njegovoj istini, tako-er se krπtavamo Duhom Svetim i doæivljavamo izlijevanje Duha Sve-toga.

Razmislite:Navedite primjere iz Starog i Novog zavjeta u kojima oganj na

simboliËki naËin prikazuje Boæju prisutnost.©to znaËi krπtenje? Definirajte uronjavanje. ©ta znaËi biti krπten

ili uronjen u Boæju prisutnost?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Biblijski uvjeti za primanje Duha Svetoga dani

su ne zato πto nam Bog æeli uskratiti Duha Svetoga, veÊ zato πto æelida Ga primimo u punini. Ne radi se o tome da Bog nerado darujesvojeg Duha, veÊ da mi nismo sposobni primiti Duha Svetoga u puninibez ispunjenih uvjeta.

Razmislite:1. Bog nas æeli ispuniti Duhom Svetim i korjenito promijeniti

naπ æivot i viπe nego πto moæemo zamisliti. Njegova je æelja da æivimo


pobjedonosnim æivotom odraæavajuÊi Njegovu dobrotu i objavljujuÊiNjegovu ljubav i silu. ©to krπtenje Duhom Svetim znaËi za vas osobno?

2. Kako Duh Sveti mijenja vaπ æivot?3. Koja su praktiËna naËela za svakidaπnje primanje Duha Sve-

toga u punini?

Za primjenu:Razmotrite svaki od sljedeÊih uvjeta za primanje Duha Svetoga i

razgovarajte o tome u razredu:1. Zaπto je pokajanje preduvjet za primanje Duha Svetoga?2. Kakvu ulogu u primanju Duha Svetoga ima povjerenje u Boæju

rijeË?3. Kakvu ulogu u primanju Duha Svetoga ima posluπnost?4. Zaπto mislite da Bog neÊe izliti Duha Svetoga na one koji su

svjesno neposluπni Njegovoj volji?5. Zaπto neËistoÊa spreËava djelovanje Duha Svetoga?

Aktivnost:Zamolite Ëlanove razreda da navedu biblijske retke koji im naj-

viπe znaËe u vezi sa silom Duha Svetoga u njihovom æivotu.

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Bît krπÊanske vjere je kristocentriËno æivlje-

nje. Vjera mora utjecati na naπ svakidaπnji æivot. Da bi vjera bila is-krena i prava, mora utjecati na svaki aspekt naπeg æivota. Ova pro-mjena je jedan od razloga zaπto nam je potreban Duh Sveti. Kadasmo ispunjeni Duhom Svetim, naπ æivot se mijenja i ljudi oko nas toprimjeÊuju.

Aktivnosti:1. U Ëemu je razlika izmeu sebiËne osobe i osobe koja je voena

Duhom?2. ProËitajte GalaÊanima 5,16-26 i razmiπljajte o ovom tekstu.

Zamolite Boga da vam otkrije podruËje æivota koje nije u potpunomskladu s Njegovom voljom. Provedite nekoliko trenutaka razmiπlja-juÊi o tome πto Duh Sveti unosi u vaπ um.

3. Predajte to podruËje æivota Njemu i oslonite se na obeÊanjeda Êete primiti Duha Svetoga i izvojevati pobjedu.


Pouka 6 4.—11. veljaËe 2017.

Duh Sveti i svetost æivota

KljuËni tekst: 1. Petrova 1,14-16.

UËenik ÊeZnati: U Svetom pismu Êe prepoznati poziv na svetost koji upu-

Êuje Duh Sveti i dublje Êe ga cijeniti.OsjeÊati: Njegovat Êe sve veÊu æelju za svetoπÊu i poboænim

æivotom.»initi: Pod utjecajem Duha Svetoga odluËit Êe æivjeti æivotom

svetosti.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Svetost je Boæja bît i sræ krπÊanstva

A. Zaπto je danas toliko opÊeprihvaÊeno naglaπavati Boæju lju-bav, a zanemarivati Njegovu svetost?

B. ©to bi bilo drugaËije kada bi Bog bio svemoÊan i sveznajuÊ,ali ne i svet?

C. U kakvom su odnosu Boæja svetost i Njegova ljubav? Kakoovaj odnos utjeËe na nas?

II. OsjeÊati: Radost teænje za svetoπÊu zahvaljujuÊi sili DuhaSvetoga

A. Je li svetost cilj koji postiæemo ili putovanje na kojem senalazimo kao krπÊani? Objasnite.

B. Zaπto teænja za svetoπÊu, teænja da postanemo Ëisti i puniljubavi kao Isus, treba biti teænja svakog krπÊanina?

III. »initi: Boæjom miloπÊu odluËit Êe traæiti svetost u molitvi,prouËavanju RijeËi i krπÊanskom razmiπljanju

A. Usporedite biblijske izraze “æivjeti po Duhu” i “boriti se u do-broj borbi vjere”. Po Ëemu su ove izjave sliËne i kako ih moæete primi-jeniti u svojem æivotu?

B. Kako moæemo razviti nove navike kada su stare duboko uko-rijenjene?


Saæetak: Teænja za svetoπÊu poziv je svakom krπÊaninu. Kadatraæimo svetost, traæimo je od Boga koji je svet. Duh Sveti, boæanskiPomoÊnik, pritjeËe nam u pomoÊ kako bi nas osnaæio u teænji zasvetoπÊu koja je bît Boæjeg karaktera.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Efeæanima 1,3-6.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Bog nas je izabrao prije osni-vanja svijeta. U Kristu nas je blagoslovio svakim duhovnim blago-slovom da bismo mogli odraæavati milost Njegovog karaktera i teæitiza Njegovom svetoπÊu. Svetost nije stanje savrπenstva koje poku-πavamo postiÊi. Svetost znaËi neprestano postajati sliËan Isusu. Toje stanje koje se svakodnevno postiæe silom Duha Svetoga dok stu-pamo u zajednicu s Bogom u molitvi i preko Njegove RijeËi. Svetostje posljedica promatranja ljepote Kristovog karaktera.

Samo za uËitelje: Boæja svetost sastoji se najveÊim dijelom oddva glavna elementa. Kao prvo, ona obuhvaÊa Njegovu pravednost, Ëistkarakter, koji je bitan dio Njegove naravi. Bog ne moæe djelovati su-protno svojoj naravi, tako da su Njegova djela uvijek pravedna, Ëistai ispravna. Drugo, svetost Ga odvaja od svih ostalih stvorenih biÊa.Njegova ljubav, dobrota, pravednost i suosjeÊanje su bezgraniËni. Ni-tko nije poput Njega u Ëitavom svemiru (Levitski zakonik 19,2; Psa-lam 47,9; 1. Petrova 1,15.16).

Razmiπljanje o Boæjoj svetosti navodi nas da odraæavamo Njego-vu svetost u svojem æivotu (2. KorinÊanima 3,18). Ellen G. White ja-sno kaæe: “Zakon uma je da se on postupno prilagouje predmetimao kojima je nauËio razmiπljati.” (Patrijarsi i proroci, str. 502) Ciljpouke za ovaj tjedan je dvostruk: pomoÊi Ëlanovima razreda da shvatekoliko je vaæno da teæe za svetoπÊu i ohrabriti ih da promatrajuÊiBoæju svetost u Njegovoj RijeËi razviju takvu svetost u svojem æivotu.

Uvodni razgovor:Na πto pomislite kada razmiπljate o Boæjoj svetosti? Da imate

zadatak da naslikate svetog Boga, kako biste Ga prikazali? Jesu lislike svetog Boga u vaπem umu pozitivne ili negativne? Zaπto? KakveosjeÊaje u vama budi misao o Boæjoj svetosti?

Misao o svetom Bogu u nekim ljudima izaziva divljenje i stra-hopoπtovanje. U drugima strah i osudu. Ima onih koji izjednaËavajuBoæju svetost s Njegovom mrænjom prema grijehu i buduÊi da znaju


da su sagrijeπili, u svjetlu Boæje svetosti preplavljeni su vlastitomkrivnjom. U pouci za ovaj tjedan otkrit Êemo da je ljubav u samomtemelju Boæje svetosti i da iz nje proizlazi Njegova milost. Sveti Bogje pravedan. Njegova pravednost tvori samu osnovu svemira u kojemnema razornog utjecaja grijeha.

Pitanja za razgovor:1. ©to mislite zaπto je opÊeprihvaÊeno naglaπavati Boæju ljubav,

a zanemarivati Njegovu svetost?2. Je li Boæja svetost dar ili zapovijed? Zaπto?3. U Ëemu je razlika izmeu svetosti i savrπenstva?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: U æivotu svakog krπÊanina postoji napetost.

Ova napetost vlada izmeu onoga πto jesmo i πto bismo æeljeli biti,izmeu stvarnosti i ideala. Kao posveÊeni krπÊani æeljeli bismo odra-æavati Isusov lik u svim svojim djelima, ali katkad u tome ne uspije-vamo. Radosna je vijest da smo prihvaÊeni u Kristu, da nas je Kristotkupio i opravdao. Primamo spasenje zahvaljujuÊi Njegovoj ærtvi, ane postizanjem odreenog stanja svetosti (Efeæanima 1,6.7; 2,8;Rimljanima 5,8-10). U okviru Njegove ljubavi i milosti æelimo biti kaoOn. Njegova ljubav nas nadahnjuje da traæimo Njegovu svetost (2. Ko-rinÊanima 5,14.15). Æelimo biti kao On zato πto smo otkupljeni Nje-govom miloπÊu (1. Ivanova 3,1.2).

UsredotoËite se na ovu misao u pouci za ovaj tjedan: Teæimoza svetoπÊu zato πto smo otkupljeni Njegovom miloπÊu i æelimo od-raæavati Njegov karakter. Kao πto je reËeno u Pismu: “Da imamo miljubav prema njemu, jer on najprije pokaza ljubav prema nama.” (1.Ivanova 4,19)

Biblijski komentarÆivjeti svetim æivotom

(Prisjetite se u razredu teksta iz Poslanice Hebrejima 12,2.)U Hebrejima 11 Bog navodi junake vjere. Dvanaesto poglavlje po-

Ëinje ovim rijeËima: “Zato i mi, opkoljeni tolikim oblakom svjedoka,odbacimo od sebe svako breme i grijeh koji lako zavodi, te ustrajnotrËimo na utakmici koja nam je odreena!” (Hebrejima 12,1) Metafora“tolikim oblakom svjedoka” nosi u sebi misao o sportaπu koji se na-tjeËe na stadionu dok ga bodre tisuÊe svjedoka. Apostol Pavao ovdje


kaæe da nas junaci vjere iz proπlosti sliËno tome bodre u naπoj utrciprema kraljevstvu. Oni nas ohrabruju da teæimo æivotu svetosti. “Gri-jeh koji je za nas prionuo” zapravo je nedostatak vjere koji skreÊenaπ pogled s Kristove pravednosti i navodi nas da se oslonimo nasvoju pravednost. Pogubna je pogreπka usredotoËiti se na ljudske na-pore umjesto na boæansku milost; osloniti se na svoju slabost umje-sto na Kristovu snagu.

Apostol potiËe sve vjernike da “gledaju” na Isusa, “ZaËetnika” i“Zavrπitelja” naπe vjere (Hebrejima 12,2). U adventistiËkom biblijskomkomentaru stoji sljedeÊe: “Dræati oko vjere na Isusu znaËi odræavatistalnu zajednicu s Njim koji je izvor sile, koji nas moæe osnaæiti dasve podnesemo i pobijedimo.” (The Seventh-day Adventist Bible Com-mentary, sv. 7, str. 481) RijeË “Zavrπitelj” u Hebrejima 12,2, grËkiteleiotes, znaËi onaj koji zavrπava, usavrπava ili ispunjava.

Isus je naπ Spasitelj i Gospodin. On je umro za nas i æivi zanas. On nas opravdava i posveÊuje. On je zapoËeo dobro djelo u namai zavrπit Êe ga. ZahvaljujuÊi sluæbi Duha Svetoga, TreÊoj Osobi Bo-æanstva, mi napredujemo “u milosti i pravoj spoznaji naπega Go-spodina, Spasitelja Isusa Krista” (2. Petrova 3,18). Mi koji nismo sveti,u Kristu smo prihvaÊeni kao sveti, On nas je svojom miloπÊu uËiniosvetima.

Razmislite:U Rimljanima 7,12 apostol Pavao opisuje Boæji zakon kao “svet,

pravedan i dobar”. U cijeloj Bibliji Bog je opisan kao svet (Izaija 6,3),pravedan (1. Ivanova 1,9) i dobar (Psalam 25,8). Ako su ovo Boæjeosobine i karakteristike Zakona, πto vam ta izjednaËenost govori osamoj naravi Zakona? U kakvom je odnosu æivot ispunjen Duhom sBoæjim zakonom? Razgovarajte u svojem razredu o sljedeÊoj izjavi:“Moæete pokuπavati vrπiti Zakon bez ljubavi, ali ne moæete istinskiljubiti bez vrπenja Zakona.”

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: U naπem bezbriænom egocentriËnom druπtvu,

samoodricanje, posluπnost i svetosti veÊini ljudi mogu izgledati nera-zumno. Pomozite Ëlanovima razreda da shvate da je sræ krπÊanskogæivota da vjernici, spaπeni miloπÊu i preobraæeni Boæjom ljubavlju,prirodno teæe za svetoπÊu. Kada se nekome divite, æelite biti sliËnitoj osobi kojoj se toliko divite. Kristova ljubav osvaja naπe srce i mipo karakteru æelimo biti sliËni Njemu.


Za primjenu:1. Kako moæemo razviti nove navike koje Êe nas voditi na naπem

putu prema svetosti?2. ©to nas u æivotu odvraÊa od æivljenja svetim æivotom?3. Zaπto je takav naËin æivota Ëesto veliki izazov?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Teæiti za svetoπÊu zapravo znaËi teæiti za Bo-

gom i Njegovim karakterom. Pomozite razredu da shvati da Êe DuhSveti donijeti svetost u æivotu onih koji posveÊuju vrijeme traæenjuBoga u molitvi i Njegovoj RijeËi.

Aktivnosti:1. Pozovite Ëlanove razreda da kaæu koje su misli o svetosti otkrili

u ovoj pouci.2. Podijelite svim Ëlanovima razreda po listiÊ. Zamolite svakog

uËenika da napiπe molitvu u vezi sa svetoπÊu u tri ili Ëetiri reËenice.(Ako niste u moguÊnosti izvesti aktivnost na ovaj naËin, zamolite Ëla-nove razreda da izgovore molitvu u sebi.) Slijedi jedan primjer moli-tve za svetost.

Dragi Gospodine,Danas æelim biti sliËniji Tebi. Katkad imam previπe obveza da

bih provodio vrijeme s Tobom. Molim Te, oprosti mi zbog toga. Usporime da bih mogao Ëuti Tvoj glas. Promijeni me Duhom Svetim dabih mogao æivjeti u svetosti na koju si me pozvao.

U Isusovo ime, amen.



Duh Sveti i plod Duha

KljuËni tekst: GalaÊanima 5,22-26; Ivan 15,1-8.

UËenik ÊeZnati: U potpunosti Êe prepoznati potrebu da bude u Kristu kako

bi donosio plod Duha u svojem æivotu.OsjeÊati: Iskusit Êe dublju æelju za zajedniπtvom s Isusom i plo-

dom Duha.»initi: Provodit Êe vrijeme s Isusom u molitvi, prouËavanju Biblije

i krπÊanskom razmiπljanju kako bi razvio plod Duha u svakom pod-ruËju svojeg æivota.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Duhovnost i plod Duha

A. Moæemo li biti pravi krπÊani bez pokazivanja ploda Duha Sve-toga u svojem æivotu? Zaπto?

B. Na πto ukazuje plod Duha Svetoga?

II. OsjeÊati: Prebivanje u Kristu i plod DuhaA. Kada se netko prema vama ponaπa grubo i upuÊuje vam ne-

ljubazne rijeËi, a vi odgovorite ljubavlju, ljubaznoπÊu, strpljenjem isuzdræanoπÊu, kako to utjeËe na vas i vaπ odnos?

B. Kako se osjeÊate kada ne pokaæete plod Duha u napetim okol-nostima? Kakvi vas osjeÊaji proæimaju kada ste bezosjeÊajni, nestr-pljivi i neljubazni?

III. »initi: Svakidaπnji æivot i plod DuhaA. Donesite odluku da Êete svakoga dana odvojiti vrijeme koje

Êete provesti s Isusom. Vodite dnevnik o svojem duhovnom æivotu.B. Svakoga dana posvetite odreeno vrijeme zajednici s Kristom

u molitvi i prouËavanju RijeËi.

Saæetak: Plod Duha nije prirodna Ëovjekova karakterna osobina.To je posljedica prebivanja u Kristu koje stvara nadnaravnu promje-nu u æivotu svakog vjernika. Plod Duha je dokaz da imamo duboko


ukorijenjen odnos s Kristom. Zdravo drvo daje zdrave rodove u izo-bilju. Kao krπÊani ne pokuπavamo u svojoj snazi donositi plod Duha.Dok stanujemo u Kristu, prouËavamo Bibliju i molimo se, On razvijaovaj plod u nama.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: GalaÊanima 5,22.23.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: NajveÊa motivacija za posluπnosti sluæbu je ljubav. Boæja ljubav prema nama preobraæava æivot. Svi-jest o Njegovoj ljubavi mijenja nas. Kada doæivimo Njegovu ljubav, imi Êemo ljubiti. Bog pun ljubavi osposobljava nas da ljubimo druge.Odvojeno od Boga, ljudsko srce je po naravi sebiËno i nesposobnoda iskreno voli.

Kada promatramo Boæju ljubav, otkrivenu u Kristu, mi se mije-njamo. “Æivot po Duhu” (GalaÊanima 5,25) znaËi usmjeriti svoj umprema Isusu. To znaËi “da u Njemu stojimo” (1. Ivanova 4,13), da provo-dimo vrijeme s Kristom. Kada prednost damo zajednici s Isusom, Nje-gova ljubav ispunit Êe naπe srce, a plod Duha pokazat Êe se u naπemæivotu. Ellen G. White je to izrazila na divan naËin: “Kad upoznamoBoga onako kako Ga imamo prednost upoznati, æivjet Êemo æivotomstalne posluπnosti. Poπtovanjem Kristova karaktera i zajednicom sBogom, grijeh Êe nam postati mrzak.” (Isusov æivot, str. 554)

Samo za uËitelje: U pouci za ovaj tjedan usmjerit Êemo se narazvoj ploda Duha u svojem æivotu. ProuËavat Êemo sve osobine karak-tera poznate kao plod Duha naveden u GalaÊanima 5,22.23. Ove oso-bine karaktera zapravo su osobine Kristovog karaktera. Isus je punljubavi, strpljiv, ljubazan, dobar i nesebiËan. On uvijek pokazuje njeæ-nost i suzdræljivost. On je pokazao vjernost OËevoj volji, savrπeni miri povjerenje u svojega nebeskog Oca.

Dok promatramo Isusa, postat Êemo sliËni Onome kome se naj-viπe divimo. BuduÊi da Duh Sveti “svjedoËi” za Isusa (Ivan 15,26) i“proslavlja” Ga (Ivan 16,14), kada se pokorimo Njegovom utjecaju ipredamo Njegovoj sili koja osvjedoËuje, Duh Sveti Êe svjedoËiti zaIsusa i proslaviti Ga u naπem æivotu. Kristova ljubav bit Êe otkrivenau nama i preko nas (1. Ivanova 3,1-3; 4,9-11).

NemoguÊe je stvarno ljubiti Boga, a ne ljubiti ljude oko sebe.Boæja ljubav je izvor iz kojeg teËe iskrena ljubav. Kada volimo Njega,volimo jedni druge. ©to viπe ljubimo Boga, Njegova ljubav u veÊoj mjeriteËe kroz nas prema drugima (1. Ivanova 4,12-16). Svaki element plo-


da Duha izrasta iz naπe ljubavi prema Bogu i Njegove ljubavi premanama.

Uvodni razgovor:U GalaÊanima 5 apostol Pavao govori o “æivotu po Duhu” (Gala-

Êanima 5,16) i “djelima tijela” (redak 19). On nas poziva da razapnemo“svoje tijelo s njegovim strastima i poæudama” (GalaÊanima 5,17.24).Pitajte razred πto znaËi “æivjeti po Duhu” u naπem svakidaπnjem æi-votu? ©to znaËi “razapeti tijelo”?

ProËitajte GalaÊanima 5,22-24 i zamolite Ëlanove razreda da opiπukako svatko od nas pokazuje plod Duha u svojem æivotu. Neka Ëlanovirazreda meusobno podijele πto im sve pomaæe da “razapnu tijelo” ida “æive po Duhu”. Kako oni dopuπtaju Duhu Svetome da se otkrijeu njihovom æivotu? Pozovite Ëlanove razreda da podijele svoja duhov-na iskustva koja su znaËajna za njihov krπÊanski rast.

Pitanja za razgovor:1. ©to iz izraza apostola Pavla “æivite po Duhu” (GalaÊanima 5,16)

moæemo nauËiti o æivotu u kojem se otkriva plod Duha?2. Je li plod Duha neπto πto razvijamo ili dar koji automatski

primamo od Boga? Objasnite. Ako ga razvijamo, kako to Ëinimo i oda-kle primamo snagu za njegov razvoj?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Suvremena medicinska istraæivanja otkrila su

da prehrana koja se temelji na namirnicama biljnog podrijetla sma-njuje rizik od srËanih bolesti, moædanog udara, veÊine malignih bo-lesti, gojaznosti i dijabetesa tipa 2. Zastupljenost raznovrsnog voÊa,oraπastih plodova, æitarica i povrÊa u prehrani ne smanjuje samo rizikod bolesti koronarnih arterija, veÊ i rizik od drugih smrtonosnih bole-sti 21. stoljeÊa.

Tako je i u duhovnom rastu. Ne trebamo imati razliËit pristupsvakoj duhovnoj bolesti koja nas pogaa. Nestrpljenje, neljubaznost,ljubomora, zavist, poæuda, sve imaju isti lijek — Isusa. Gnjev, mrænja,gorËina — za sve nalazimo rjeπenje u Njemu. Plod Duha je izvanjskipokazatelj da æivimo u zajednici s Isusom i da je naπe srce ispunjenoNjegovom ljubavlju.


Biblijski komentarRasti u Kristu i plod Duha

(Prisjetite se u razredu teksta iz Evanelja po Ivanu 15,4.)Isus je konaËno rjeπenje svih naπih duhovnih problema. On je

izgovorio ovu vjeËnu istinu: “Ostanite u meni i ja Êu ostati u vama!Kao πto mladica ne moæe sama od sebe, ako ne ostane na trsu, roditiroda, tako ni vi, ako ne ostanete u meni.” (Ivan 15,4) Biti u KristuznaËi razviti stalan, svakidaπnji odnos s Njim. Mladice ne rastu i nedaju rod ako su na trsu jedan dan, a sljedeÊeg dana veÊ nisu. Nekipojedinci jaπu jedan dan na visokim valovima vjerskih osjeÊaja, asljedeÊi hodaju dolinom nemarnosti. Æiv, znaËajan odnos s Isusom,koji pokazuje plod Duha Svetoga u æivotu, nije povremeno iskustvo.To je svakidaπnja, stalna zajednica s Kristom.

DolazeÊi Kristu, prebivajuÊi u Njemu i poËivajuÊi u Njegovoj lju-bavi, postajemo puni ljubavi, strpljivi, ljubazni, blagi i vladamo so-bom. Razmislite o ovoj snaænoj izjavi: “Æivot Êe se trsa pokazati udivnom plodu na lozama. ‘Tko ostaje u meni,’ rekao je Isus, ‘i ja unjemu, rodi mnogo roda. Jer bez mene ne moæete niπta uËiniti.’ Akoæivimo vjerom u Boæjeg Sina, u naπem Êe se æivotu pokazati plodDuha i nijedan neÊe nedostajati.” (Ellen G. White, Isusov æivot, str.562)

Smisao pokazivanja ploda Duha u naπem æivotu nije da na naπojduhovnoj listi stavimo kvaËicu kada postignemo neki cilj, veÊ da upo-znamo Isusa i dopustimo Mu da otkrije plod svojeg Duha u nama.Kada rataru rodi izobilna æetva, on se raduje. SliËno je s Bogom. Naπnebeski Otac se raduje kada dopustimo Duhu Svetome da donese svojplod u naπem æivotu (Ivan 15,11). Kada boæanskom miloπÊu postane-mo dionici boæanske naravi, Boæji karakter bit Êe obranjen pred sve-mirom u borbi izmeu dobra i zla.

Pitanja za razgovor:Pitanje ne glasi æelimo li mi da Isus stanuje u nama, veÊ hoÊemo

li Mu dopustiti. HoÊemo li Ga upoznati kao Prijatelja? Svako prija-teljstvo zahtijeva vrijeme.

1. ProËitajte Ivan 15,4.7. U kakvom je odnosu prebivanje u Kristus Ëitanjem RijeËi?

2. Kako Krist stanuje u nama? Je li to neko nejasno, mistiËnoiskustvo, ili postoje odreeni naËini na koje Isus æivi u naπem æivo-tu? Objasnite.

3. U kakvom su odnosu razvijanje ploda Duha i prebivanje u Kri-stu?


TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: ProËitajte u razredu tekst iz GalaÊanima 5,22-

24. Ukratko se prisjetite svakog aspekta ploda Duha Svetoga. Zamoli-te Ëlanove razreda da definiraju po jedan od devet navedenih aspe-kata ploda u GalaÊanima 5. Na primjer, πto je ljubav? Kako definirateradost? ©to je mir? Kako biste opisali osobu koja dugo trpi i ljuba-zna je? Pristupite na ovakav naËin svakom aspektu ploda Duha.

1. Koji vam je od ovih devet aspekata ploda Duha Svetoga teπkopokazati u svojem æivotu? Zaπto vam je teπko? Kako to moæete po-praviti?

2. Koje vas sve pojedinosti u æivotu odvraÊaju od æivog odnosa sKristom koji mijenja æivot? Predajte sve te pojedinosti u Njegove ruke.

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Plod Duha nije neki neostvarivi ideal za pro-

sjeËnog vjernika, dostupan samo “izuzetnim svecima”. To je prirodniizdanak provedenog vremena s Isusom. Pomozite svojem razredu daprepozna koliko je vaæno da svakoga dana provode vrijeme s Isusomkako bi Duh Sveti mogao razviti svoj plod u njihovom æivotu.

Aktivnost:1. Zamolite razred da se u nekoliko minuta prisjeti navedenih

aspekata ploda Duha iz GalaÊanima 5,22-24. Neka naglase podruËjau kojima se najviπe bore.

2. Pozovite sve Ëlanove razreda da na kraju pouke predaju oveneæeljene karakterne osobine Bogu moleÊi Ga da razvije plod DuhaSvetoga u njihovom æivotu.



Duh Sveti i duhovni darovi

KljuËni tekst: 1. KorinÊanima 12,4-11.

UËenik ÊeZnati: Usporedit Êe plod Duha s duhovnim darovima. ProuËit Êe

razliku izmeu njih i otkriti boæanske namjere Duha Svetoga kadasu u pitanju duhovni darovi.

OsjeÊati: Cijenit Êe duhovne darove i njegovat Êe æelju da isko-risti svoje Bogom dane darove u izgradnji Kristovog tijela, misionar-skom radu i sluæbi drugima.

»initi: Bit Êe osjetljiv na djelovanje Duha Svetoga koji darujeduhovne darove i upotrijebit Êe ove darove Bogu na slavu.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Razumijevanje duhovnih darova

A. Kako definiramo duhovne darove? ©to je duhovni dar?B. Tko udjeljuje darove?C. Po Ëemu se razlikuju plod Duha i darovi Duha?

II. OsjeÊati: Prepoznavanje svojeg osobnog daraA. Zaπto je vrlo lako previdjeti duhovne darove koje nam Bog

daje?B. Kada osjeÊamo zavist prema viπestruko nadarenim ljudima, πto

to zapravo govori o naπem stavu prema Bogu?

III. »initi: Razumijevanje svrhe duhovnih darovaA. Koja je svrha darova koje nam daje Duh Sveti?B. Kako nas darovi Duha Svetoga osposobljavaju da se pozitivno

odnosimo prema drugim vjernicima?C. Koju ulogu duhovni darovi imaju u izgradnji Kristovog tijela i

sluæbi u zajednici?

Saæetak: Kada pozitivno odgovorimo na poticaje Duha Svetoga iuspostavimo blisku zajednicu s Kristom, Duh Sveti svakome od nas


daje darove, ili boæanski darovane sposobnosti, kako On hoÊe, da bi-smo izgradili Kristovo tijelo, sluæili zajednici i proslavili Boga.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: 1. KorinÊanima 12,4-11.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Duh Sveti daje darove svim vjer-nicima radi izgradnje Kristove crkve i ostvarenja Kristovog poslanjau zajednici. Naπ Gospodin nam nije dao zadaÊu a da nas prije toganije osposobio za nju. On nam nije dao poslanje bez darivanja daro-va koji su potrebni za njegovo ispunjenje. Darovi Duha dani su svimvjernicima da bi mogli ispuniti ulogu kao Ëlanovi Kristovog tijela uproslavljanju Boga.

Samo za uËitelje: Pouka za ovaj tjedan otkriva jedno od najsna-ænijih naËela u cijeloj Bibliji vezano za rast zdravih crkava. Bog sva-kom vjerniku daje darove za sluæbu u Crkvi i zajednici. Oni moædane razumiju koji su to darovi, ali Duh Sveti ih im je podario. Kadaprepoznamo darove koje nam je Bog dao i upotrijebimo ih Njemu naslavu, Crkva funkcionira kao zdravo tijelo.

Pozovite Ëlanove svojeg razreda da se mole da im Bog pomogneda prepoznaju svoje darove i da ih vodi da ih iskoriste za unapree-nje Njegovog kraljevstva. Istaknite misao da Êe isti Duh Sveti kojidaje darove otkriti svakome od nas koji nam je dar dao i kako ga nanajbolji naËin moæemo upotrijebiti u Kristovoj sluæbi. Kada smo os-jetljivi na djelovanje Duha Svetoga i potpuno posveÊeni Kristu i Nje-govom djelu, Duh Êe nas navesti da uvidimo svoje darove i nauËitinas kako ih najbolje moæemo iskoristiti u proslavljanju Boga.

Uvodni razgovor:ProËitajmo zajedno navedene darove Duha Svetoga u 1. KorinÊa-

nima 12,27.28 i Rimljanima 12,6-8. Kad biste mogli birati jedan odovih darova, koji biste izabrali? Zaπto biste izabrali upravo taj dar?©to taj dar Ëini privlaËnim?

Moæete li se sjetiti odreenog roendana kada ste kao dijete ne-πto æarko æeljeli, ali ste se razoËarali jer to niste dobili? Ovakvo razo-Ëaranje doæivjela je djevojËica koja se molila da dobije slona. Æeljelaje mladunËe slona kao kuÊnog ljubimca. Niπta nije æeljela toliko kaopravog slona. ©to mislite jesu li joj roditelji kupili sloniÊa da ga dræiu dvoriπtu? Naravno da nisu! Bili su mudriji od ove djevojËice. Postojetrenuci kada se molimo za svoje “slonove”, ali Bog je mnogo mudriji


od nas. On nam daje darove za koje sigurno zna da Êemo ih upotri-jebiti u proslavljanju Njegovog imena i u sluæbi Njemu.

Pitanja za razgovor:1. ©to mislite zaπto Duh Sveti odreuje darove svim vjernicima i

zaπto nas ne potiËe da se molimo za odreeni dar?2. Koje darove trebamo traæiti? (Vidi 1. KorinÊanima 12,30.31.)3. Po Ëemu se razlikuju duhovni darovi i prirodni talenti?4. Zaπto je tema o duhovnim darovima toliko ohrabrujuÊa?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Svaki Boæji dar dan nam je iz izobilja Njegove

milosti i ljubavi. On toliko voli svoju Crkvu da nam daje darove zanjezinu izgradnju. Iako nijedan krπÊanin ne moæe uËiniti sve, svatkood nas moæe uËiniti neπto za Krista. Svakome je darovan dar za slu-æbu.

Iako su darovi razliËiti, svi su nuæni za zdravo funkcioniranjeCrkve. Ne postoje vredniji i manje vrijedni darovi. Dar pomaganja istoje toliko vaæan za Crkvu kao i dar izljeËenja. Dar gostoljubivosti istoje toliko vaæan kao i dar objavljivanja Radosne vijesti. Dar dareæljivo-sti isto je toliko vaæan kao i dar rukovoenja. Moæete li zamisliti Cr-kvu bez onih koji imaju darove pomaganja, gostoljubivosti i velikodu-πnosti? U tom sluËaju bila bi to hladna, sebiËna skupina ljudi usre-dotoËena samo na sebe. Svaki dar je vaæan. Apostol Pavao zapaæa:“Ali je Bog udove, i to svaki pojedini od njih, razmjestio na tijelukako je htio. ©toviπe, najpotrebniji su oni udovi koji se Ëine najsla-biji.” (1. KorinÊanima 12,18.22) Pomozite Ëlanovima razreda da shvateda su svi vjernici potrebni, da su svi primili darove od Boga i da susvi pozvani da upotrijebe te darove, bilo da su veliki ili mali, za una-preenje Njegovog kraljevstva.

Biblijski komentarDuh Sveti daje duhovne darove za sluæbu

(Prisjetite se u razredu teksta iz 1. KorinÊanima 12,11.)Korintska crkva bila je puna ozbiljnih duhovnih problema. U njoj

je vladala ljubomora, zavist i sukobi meu vjernicima (1. KorinÊanima3,3.4). U Crkvu se uvukao nemoral (1. KorinÊanima 5,1). Neki Ëlanovisu Ëak prijetili da Êe odreene vjernike izvesti na graanski sud dabi rijeπili svoje probleme (1. KorinÊanima 6,1). Vodile su se raspraveoko jedenja mesa koje se prinosilo idolima, o pogreπnom razumije-


vanju Gospodnje veËere i pogreπnoj upotrebi duhovnih darova (1. Ko-rinÊanima 8; 11; 14) Crkva u Korintu bila je podijeljena, proæeta su-kobima i suoËavala se s raskolom.

Upravo u ovom kontekstu apostol Pavao, pod nadahnuÊem DuhaSvetoga, piπe vjernicima te crkve o duhovnim darovima kao sili kojaujedinjuje. On istiËe tri kljuËne toËke o duhovnim darovima u æivotui sluæbi Crkve:

1. Bog daje darove onako kako On odluËi. Mi ne biramo koji darÊemo primiti. On odluËuje koji Êe nam dar dati.

2. Svaki vjernik prima najmanje jedan poseban dar od strane Du-ha Svetoga.

3. Uloga je svih darova da vjernici pomoÊu njih proslave BogagradeÊi Crkvu, ujedinjujuÊi Kristovo tijelo i vrπeÊi poslanje u druπ-tvenoj zajednici.

Isti Duh Sveti daruje darove vjernicima. Pavao ovo toliko jasnoistiËe da ne moæe biti pogreπno shvaÊeno. “A sve to Ëini jedan te istiDuh koji to razdjeljuje svakomu kako hoÊe.” (1. KorinÊanima 12,11)Ellen G. White dodaje: “Svakoj osobi povjeren je neki poseban dar ilitalent koji treba biti upotrijebljen za unapreenje Otkupiteljevog kra-ljevstva.” (Testimonies for the Church, sv. 4, str. 618) Svakome odnas Krist je dao poseban dar koji treba biti upotrijebljen u Njegovojsluæbi. Nitko nije izostavljen. Svaki dar je potreban za izgradnju Bo-æjeg kraljevstva i napredak Njegovog djela.

Razmislite: Koju ulogu imaju duhovni darovi? Kako darovi slu-æe kao sjedinjujuÊa sila u Crkvi?


kako moæemo otkriti svoje darove i kako ih upotrijebiti u Kristovojsluæbi. Istaknite da Êe im isti Duh Sveti koji im je dao darove i otkritite darove. Slijedi nekoliko koraka koji Êe pomoÊi uËenicima da otkri-ju darove koje im je Bog dao:

1. Posvetite svoj æivot Kristu i zahvalite Mu za darove Duha kojevam je dao.

2. Zamolite Ga da vam otkrije te darove.3. Ispitajte u koja vas je podruËja svjedoËenja i sluæbe Bog pozvao,

a zatim se ukljuËite u tu sluæbu.4. Ne zaboravite da ne dobivamo potpuno razvijene darove. ©to

viπe upotrebljavamo darove koje nam je Bog dao, viπe se razvijaju ipostajemo uspjeπniji u njihovom koriπtenju.


5. Potraæite potvrdu od drugih Ëlanova Kristovog tijela da vas jeBog obdario posebnim darovima u odreenim podruËjima.

Razmislite:1. Kada posvetimo svoj æivot Isusu i krstimo se, On obeÊava da

Êe poslati svojeg Duha da nas ojaËa kako bismo se mogli suoËiti saSotoninim kuπnjama, i dâ nam darove za sluæbu. Zaπto katkad neprepoznajemo svoje darove?

2. Kako moæemo znati koje darove nam je Bog dao?

Za primjenu:1. Kako moæemo pomoÊi jedni drugima da otkrijemo svoje du-

hovne darove?2. Koje darove imaju drugi Ëlanovi razreda? Razmislite o svojem

subotnjoπkolskom razredu. Pozovite Ëlanove da spomenu neke daro-ve koje zapaæaju u drugim Ëlanovima razreda.

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Kada otkrijemo darove koje nam je Bog dao i

upotrijebimo ih za izgradnju Njegove crkve i svjedoËenje u druπtve-noj zajednici, doæivjet Êemo radost u sluæbi. Duhovno zadovoljstvonastaje kada koristimo darove na blagoslov drugima. Sebi ne pripi-sujemo slavu zbog ovih darova zato πto znamo da smo ih primili odBoga punog ljubavi za unapreenje Njegovog djela.

Aktivnosti:1. Koje vam je darove Bog dao i kako ih uspjeπnije moæete upotri-

jebiti u sluæbi?2. Osmislite neki kreativni projekt za svoj subotnjoπkolski ra-

zred u kojem Êe na jedinstven naËin biti upotrijebljeni darovi svakogËlana. Kako zajedniËki moæete upotrijebiti svoje darove u Kristovomdjelu?


Pouka 9 25. veljaËe—4. oæujka 2017.

Duh Sveti i Crkva


UËenik ÊeZnati: Shvatit Êe naËela crkvenog jedinstva koja su nadahnuta

Duhom. Otkrit Êe kakav odnos ima prema posveÊenosti Kristu, Nje-govom poslanju i jedinstvu Kristovog tijela.

OsjeÊati: Zauzet Êe ponizan stav prema drugima i pokorit Êe seistinama Pisma kao temelju jedinstva.

»initi: Dopustit Êe Duhu Svetome da iskorijeni osobne intereseradi viπeg cilja, jedinstva Crkve.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Razumijevanje naËela jedinstva

A. Koja je uloga Duha Svetoga u stvaranju jedinstva Crkve?B. Kako naπe osobno jedinstvo s Kristom vodi k zajedniËkom

jedinstvu unutar Crkve — Kristovog tijela?C. Zaπto Biblija i doktrina imaju tako kljuËnu ulogu u ujedinje-

nju Crkve?

I. OsjeÊati: »uvanje jedinstvaA. Kako naπi stavovi utjeËu na jedinstvo Crkve?B. Koji stavovi doprinose jedinstvu, a koji nejedinstvu?C. Zaπto nije moguÊe steÊi iskustvo jedinstva u Duhu Svetome

neovisno o nauku Boæje rijeËi?

III. »initi: Pokazivanje jedinstvaA. »emu nas naËela istaknuta u Djelima 2,41-47 uËe o jedinstvu

u lokalnoj zajednici?B. Kako mi kao Crkva moæemo uspjeπnije primijeniti ova naËe-

la?

Saæetak: Kada odgovorimo na poticaje Duha Svetoga i dopusti-mo Isusu da bude naπ Spasitelj i Gospodin, ponositost i vaænost ko-ju sami sebi pripisujemo ustupaju mjesto poniznosti i pokornosti.


Boæja rijeË postaje naπ vodiË, a sluæba i svjedoËenje predmet naπegzanimanja. Jedinstvo je posljedica obraÊenih srca, usidrenih u BoæjojrijeËi i posveÊenih Kristovoj sluæbi.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Efeæanima 1,22.23; 2,19-22.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Jedna od najvaænijih uloga DuhaSvetoga jest da svjedoËi o Isusu i oda Mu slavu (Ivan 15,26; 16,14).Duh Sveti pokazuje nam πto je grijeh, ukazuje nam na potrebu zaSpasiteljem i otkriva nam Kristovu neusporedivu ljepotu karaktera.Upravo zahvaljujuÊi Duhu Svetome, privuËeni smo Kristu. Silom Du-ha Svetoga naπe srce se mijenja i po Njemu postajemo dio Kristovogtijela — Crkve. U svojoj velikoj posredniËkoj molitvi u 17. poglavljuEvanelja po Ivanu, Krist se iskreno moli za jedinstvo svoje Crkve.

Kada smo ujedinjeni s Kristom — Glavom Crkve — ujedinjenismo istim Duhom jedni s drugima. Kao πto su udovi tijela povezanii Ëine neraskidivo jedinstvo, tako su u Crkvi Ëlanovi Kristovog tijelaujedinjeni preko Duha Svetoga s Kristom. Pavlova upotreba tijela kaoslike Crkve snaæna je ilustracija jedinstva koje Krist æeli da Njegovnarod postigne.

Samo za uËitelje: Obje omiljene ilustracije apostola Pavla za Cr-kvu, tijelo i graevina, æivo svjedoËe o bliskom jedinstvu vjernika. UDuhu Svetome “niste viπe tuinci i gosti, nego ste sugraani svetih iukuÊani Boæji, nazidani na pravom temelju — na apostolima i proro-cima, a zaglavni je kamen sam Krist Isus. U njemu sva zgrada, Ëvrstopovezana, raste u sveti hram u Gospodinu.” (Efeæanima 2,19-21) Zami-slite veliËanstvenu kamenu Crkvu s ruËno obraenim kamenom kojiËvrsto prianja uz susjedni kamen. Ili zamislite dvije piramide sagrae-ne od masivnog kamenja, od kojih su mnogi kamenovi teπki izmeudvije i dvije i pol tone. Svaki kamen savrπeno se uklapa sa sljedeÊimda Ëak ni list najtanjeg papira ne moæete staviti izmeu njih. Pavaoopisuje Boæju crkvu kao graevinu u kojoj je Krist zaglavni kamen,tako ujedinjenu, tako voenu Duhom da meu vjernicima ne postojiniπta πto ih razdvaja. Svatko od njih rado i ponizno ispunjava svojuulogu. Svi su ujedinjeni meusobno po Duhu Svetome u Boæjem hra-mu vjeËne istine. Zajedno Mu odaju slavu i svjedoËe o ljepoti Njegoveistine.


Uvodni razgovor:U Poslanici Efeæanima apostol Pavao upotrebljava dvije omiljene

metafore kojima opisuje jedinstvo Kristove crkve — ljudsko tijelo iveliËanstveni hram. Zaπto je Pavao izabrao ova dva simbola? ©to uljudskom tijelu jasno ukazuje na jedinstvo? Razmislite o razliËitimfunkcijama tijela. Mozak, srce, pluÊa, æeludac — svi imaju razliËitefunkcije. OËi su sigurno drugaËije od uπiju i nosa. Stopala imaju pot-puno drugaËiju ulogu od πaka. Ako tijelo kao metafora prikazuje viπerazliËitosti nego sliËnosti, kako nam ta odlika pomaæe da shvatimopojam jedinstva? Kako moæemo biti ujedinjeni, a ujedno razliËiti? UËemu je razlika izmeu jedinstva i jednolikosti?

Pitanja za razgovor:1. Kako biste definirali jedinstvo?2. ©to mislite zaπto se apostol Pavao koristi tijelom i graevi-

nom da prikaæe jedinstvo? Bi li jedan simbol bio kompletan bez dru-gog? Ako ne, zaπto?

3. Koju ulogu Duh Sveti ima u jedinstvu Crkve?

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Iako je krπtenje simbol jedinstva s Kristom u

Njegovoj smrti, pokopu i uskrsnuÊu, ono je takoer simbol jedinstvas Kristovom crkvom (Djela 2,41; 1. KorinÊanima 12,13). Prigodom krπ-tenja Duh Sveti osposobljava i priprema vjernika za sluæbu u Kristo-voj crkvi (Djela 2,38.39). Ujedinjeni s Kristom putem krπtenja, ujedi-njeni smo meusobno po Duhu Svetome u Kristovom tijelu. Krπtava-mo se u Krista, Glavu, i Crkvu, Njegovo tijelo. Kao πto tijelo ËinerazliËiti udovi koji imaju razliËite uloge a ipak doprinose dobru cijelogtijela, tako je i Crkva sastavljena od razliËitih vjernika koji svojimindividualnim darovima doprinose zdravlju i æivotu Crkve.

Krπtenje je element koji ujedinjuje. Njime ljudi svih kulturoloπ-kih pozadina, etniËkih pripadnosti i jezika stupaju u zajednicu saæivim Kristom i Njegovom Crkvom.

Biblijski komentarJedinstvo u Crkvi

(Prisjetite se u razredu teksta iz Djela 2,41-47 i 1. KorinÊanima12,13.)

Knjiga Djela jedna je od najuzbudljivijih u cijeloj Bibliji. Uspr-kos slabim izgledima, novozavjetna Crkva doæivjela je veliki rast. Od


male skupine vjernika u Djelima 1, koji su bili mladi u vjeri, nastalaje moÊna sila u Rimskom Carstvu. Tri tisuÊe ljudi prikljuËilo se Crkvina blagdan Pedesetnice (Djela 2,41). U izvjeπtajima je zabiljeæeno daje joπ pet tisuÊa ljudi (Djela 4,4), osim æena i djece, bilo krπtenoubrzo nakon ovog prvog krπtenja. U Djelima 6 dalje stoji: “RijeË seBoæja πirila bez prestanka, a broj je uËenika u Jeruzalemu silno ra-stao.” (redak 7)

Ovo silovito objavljivanje Evanelja izazvalo je snaænu reakcijurimskih vlasti, ali Ëak ni progonstvo nije omelo rast Crkve. “Oni sadπto su bili rasprπeni prolazili su iz jednog kraja u drugi propovije-dajuÊi Evanelje RijeËi.” (Djela 8,4) Doπlo je do meukulturalnog ra-sta. Kornelije, rimski stotnik, bio je krπten s cijelom svojom obitelji;etiopski kraljevski sluæbenik prihvatio je Krista; Lidija, poslovna æe-na iz Tijatire, krstila se u Filipi; rimski tamniËar prihvatio je Evane-lje. Crkve su nicale i umnoæavale se πirom Sredozemlja (Djela 9,31).

©to je dovelo do tog brzog rasta? Koje je elemente Duh Svetiiskoristio da dovede Crkvu u takvo jedinstvo koje je utjecalo na Ëitavsvijet? Drugo poglavlje Djela daje dublji uvid o jedinstvu prve Crkve.Zapazite sljedeÊa naËela u retku 42: “Oni su bili postojani u apostol-skoj nauci, zajedniËkom æivotu, lomljenju kruha i u molitvama.”

Ovi novozavjetni vjernici bili su ujedinjeni zahvaljujuÊi svojemvjerovanju u istinu Svetog pisma. Doktrina je ujedinjujuÊi ËimbenikKristove crkve. Takoer su bili sjedinjeni zajedniπtvom, molitvom ibogosluæjem. Duh Sveti nas vodi k jedinstvu kada se molimo zajedno,sluæimo Bogu zajedno i uæivamo u meusobnom druæenju. Ovo je-dinstvo u Kristu, doktrini i zajedniπtvu potiËe nas na posveÊenostmisiji i sluæbi. Ellen G. White je napisala sljedeÊu misao: “Njihov ciljnije viπe bila svjetovna veliËina. Bili su ‘jednoduπni’, ‘jedno srce ijedna duπa’ (Djela 2,46; 4,32). Njihove je misli ispunjavao Krist; njihovje cilj bio napredak Njegova kraljevstva. Umom i karakterom postalisu sliËni svojem UËitelju i ljudi su znali ‘da bijahu s Isusom’ (Djela4,13).” (Djela apostolska, str. 29)

Razmislite:Novozavjetna Crkva doæivjela je veliki rast zato πto su prvi vjernici

bili u potpunosti posveÊeni Kristu, ujedinjeni oko osnova biblijskedoktrine i usredotoËeni na Boæju misiju zadobivanja izgubljenih. Zbli-æila ih je zajedniËka crkvena organizacija. Sukob je ustupio mjestopobjedi, osobna netrpeljivost snaænoj æelji da se spase izgubljeni. Kojanas naËela, koja mogu izvrπiti utjecaj i na danaπnju Crkvu, Duh Svetimoæe nauËiti iz jedinstva prve Crkve? Kako svatko od nas i naπa mje-


sna crkva moæe primijeniti naËela jedinstva o kojima smo prouËavaliu pouci za ovaj tjedan?


kako na najbolji naËin moæete postiÊi jedinstvo u svojoj mjesnoj cr-kvi. Kako vaπa crkva moæe postiÊi pravo biblijsko jedinstvo kada jeËine ljudi razliËitog podrijetla, razliËitih glediπta i pogleda na svijet?Kako elemente jedinstva, koji su istaknuti u Djelima apostolskim,moæemo primijeniti danas? Razgovarajte o ulozi svakog od ovih petosnovnih naËela jedinstva u svojem razredu: 1. vodstvo Duha Svetoga,2. posveÊenost Kristu, 3. vjernost Svetom pismu, 4. zajedniπtvo, 5.posveÊeno svjedoËenje i sluæba.

Za primjenu:1. Kako jedinstvo Crkve moæe postati duhovni prioritet u naπem

æivotu?2. Kako Crkva u joπ veÊoj mjeri moæe naglasiti znaËenje jedin-

stva?3. Kako vaπ subotnjoπkolski razred moæe njegovati jedinstvo u

vaπoj zajednici?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Duh Sveti ujedinjuje, On ne razdvaja. Kada je

Crkva podijeljena zbog sukoba i borbe, to nije djelo Duha Svetoga.Duhom nadahnuta Boæja rijeË temelj je jedinstva. Kada pojedinci za-uzmu krajnja teoloπka glediπta koja nisu Ëvrsto ukorijenjena u Rije-Ëi, πto dovodi do podjela u Crkvi, moæemo biti sigurni da nisu voeniDuhom Svetim. Duh Sveti osvjedoËuje nas u naπe grijehe, ukazujenam na osobnu duænost, njeguje jedinstvo, rasvjetljava Sveto pismo inadahnjuje naπe svjedoËenje izgubljenom svijetu.

Aktivnosti:1. Ovaj tjedan razmiπljajte o sljedeÊoj misli: “Jedinstvo s Kristom

sjedinjuje nas meusobno.” Ima li u crkvi nekoga s kim se ne slaæete?©to moæete uËiniti da premostite taj jaz? Molite se ovaj tjedan davam Bog otvori put da se pomirite s tom osobom.

2. Molite Boga ovaj tjedan da budete graditelji mira, poslanicidobre volje, kanali blagoslova i da njegujete jedinstvo za koje se Kristmolio u Ivanu 17.


Pouka 10 4.—11. oæujka 2017.

Duh Sveti, RijeË i molitva

KljuËni tekst: Rimljanima 8,26.27.

UËenik ÊeZnati: UoËit Êe potrebu za molitvom i Pismom da bi mogao æivjeti

krπÊanskim æivotom ispunjenim Duhom Svetim.OsjeÊati: Osjetit Êe potrebu da u joπ veÊoj mjeri doæivi prisutnost

Duha Svetoga u molitvi i biblijskom prouËavanju.»initi: Njegovat Êe ljubav prema tihim trenucima zajednice s Kri-

stom posredovanjem Duha Svetoga u odreenom vremenu za molitvui biblijsko prouËavanje.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: ObeÊanje Duha

A. Zaπto je prisutnost Duha Svetoga toliko bitna u krπÊanskomæivotu?

B. Kakav odnos vlada izmeu molitve, prouËavanja Biblije i izlije-vanja Duha Svetoga?

II. OsjeÊati: Prisutnost DuhaA. Kako u veÊoj mjeri moæemo doæivjeti prisutnost i silu Duha

Svetoga u svojem æivotu?B. Kako se osjeÊate kada provodite vrijeme s Bogom u æivoj i

usrdnoj molitvi?C. Kako se osjeÊate kada stalno iznova propuπtate vrijeme za

molitvu?

III. »initi: Sila DuhaA. Kako moæete poboljπati svoj molitveni æivot da biste svakodne-

vno æivjeli u prisutnosti i sili Duha Svetoga?B. Dok Ëitamo obeÊanja u Pismu, kako ona mogu postati naπa, a

ne samo neπto o Ëemu Ëitamo u Bibliji?

Saæetak: Bog æeli ispuniti naπ æivot svojim Duhom Svetim. DuhSveti je Kristov osobni Predstavnik i najdragocjeniji Dar. Dok provo-


dimo vrijeme s Isusom u molitvi i prouËavanju Biblije poniznog ipokornog srca, On Êe nas ispuniti svojim Duhom. Kada predamo svojæivot Kristu, kada vjerujemo u Njegovu RijeË i vjerom se dræimo Nje-govih obeÊanja, æivjet Êemo u Njegovoj prisutnosti. Duh Sveti Êe ispu-niti naπ æivot. Tajna primanja Duha Svetoga u punini Njegove silenije uopÊe tajna. Kada predamo svoj æivot Kristu, mi traæimo Njegovuslavu, a ne svoju. Kada se molimo, vjerujemo i dræimo se obeÊanjaDuha, On Êe biti izliven na nas u izobilnoj mjeri.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: 1. Ivanova 5,14.15.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Mnogi krπÊani pogreπno razu-miju pravu svrhu molitve. Mi se ne molimo samo zato πto æelimoneπto za sebe. Molimo se zato πto smo toliko ispunjeni ljubavlju pre-ma Kristu i toliko cijenimo ono πto je On uËinio za nas da Ëeznemoza zajednicom s Njim. Radost je biti u Njegovoj prisutnosti. Æelja jenaπeg srca da uæivamo u zajedniπtvu s Njim. Molitva je prilika kadaKristov Duh govori naπem srcu i mi bivamo privuËeni bliæe Njemu.

Kada je æelja naπeg srca da Ga upoznamo, spremni smo primitiNjegov najobilniji blagoslov. Naπ Gospodin je Darovatelj svih dobrihdarova (Psalam 84,12; Jakov 1,17). Kao πto roditelj daje dobre darovesvojoj djeci, tako Êe naπ nebeski Otac izobilno podariti dobre darovesvakome od nas. Kada traæimo u vjeri, kada vjerujemo da Êemo pri-miti i kada se dræimo Njegovih obeÊanja, primit Êemo najvrednije ne-beske blagoslove.

Samo za uËitelje: Jedan od najvaænijih naËina na koji moæemoiskusiti dublji molitveni æivot jest da spojimo molitvu i prouËavanjeBiblije. Kada se molimo, razgovaramo s Bogom. Kada Ëitamo NjegovuRijeË, On se obraÊa nama. Ohrabrite uËenike iz razreda da kleknupred Gospodinom s otvorenom Biblijom. Neka poËnu s Ëitanjem Psa-lama ili jednog od evanelja. Predloæite im da proËitaju odreeni tekstiz Pisma i tiho razgovaraju s Bogom o onome πto su proËitali. DuhSveti utjecat Êe na njihov um i pokazati im u kojim podruËjima usvojem æivotu trebaju duhovno rasti. Pruæit Êe im uvid u Boæju rijeËkoja Êe ih pribliæiti Isusu.

Ellen G. White nam daje praktiËan savjet: “Ako istraæujeπ Pismau poniznom i pouËljivom duhu, tvoji napori bit Êe bogato nagraeni.‘Zemaljski Ëovjek ne prima ono πto dolazi od Duha Boæjega, jer je toza nj ludost. On to ne moæe ni upoznati, jer se to mora uz pomoÊDuha prosuivati.’ (1. KorinÊanima 2,14) Bibliju treba prouËavati s


molitvom.” (Review and Herald, 4. lipnja 1889.) Pozovite Ëlanove ra-zreda da ovaj tjedan slijede ovaj boæanski nadahnut savjet o spajanjuprouËavanja Biblije s molitvom i da sljedeÊe subote ispriËaju u razredukako je to utjecalo na njihov molitveni æivot.

Uvodni razgovor:Iako je molitva izuzetno znaËajna mnogim krπÊanima, ona je za

neke viπe duænost nego radost. Postala je monotono ponavljanje istihrijeËi. »ini se da Bog πuti i da je daleko. Kako ste vi svoj molitveniæivot uËinili znaËajnim? Imate li omiljeno mjesto za molitvu na kojemosjeÊate da ste posebno blizu Bogu? Imate li tijekom dana odreenovrijeme za molitvu koje ne æelite propustiti? Koje biste aspekte svo-jeg molitvenog æivota æeljeli podijeliti s razredom?

Kada promatramo Isusa na molitvi, zapaæamo najmanje Ëetiri po-jedinosti:

1. Isus je znao da je molitva bitna za Njegov duhovni æivot. Uevaneljima Ga Ëesto vidimo na molitvi (Luka 11,1).

2. Imao je posebna mjesta i vrijeme za molitvu (Marko 1,35).3. Redovno se molio naglas (Hebrejima 5,7.8).4. Bio je potpuno posveÊen OËevoj volji u svim svojim molitvama

(Matej 26,39).

Pitanja za razgovor:1. Kako Isusov molitveni æivot moæe biti uzor naπem?2. Zaπto je vaæno da spojimo molitvu i prouËavanje Biblije?3. Kakvu ulogu vjera ima u usliπanoj molitvi? ©to mislite zaπto

je vjera toliko vaæna u naπem molitvenom æivotu?

DRUGI KORAK: Istraæite!Biblijski komentarMolitva za Boæja obeÊanja

(Prisjetite se u razredu teksta iz 1. Ivanove 5,14.15.)U 1. Ivanovoj 5,14 Ivan iznosi sljedeÊu tvrdnju: “Ovo je sinovsko

pouzdanje koje imamo u nj da nas usliπava ako πto molimo po nje-govoj volji.” Zapazite gdje je naπe pouzdanje. Nije u naπim molitvama.Nije u dobrim djelima ili pravednim postupcima. Nije Ëak ni u naπojvjeri. Pouzdanje je u Isusu Kristu. U tekstu je reËeno: “Ovo je sinov-sko pouzdanje koje imamo u nj.” Mi se pouzdajemo u Krista koji neizgovara laæi i Ëija su obeÊanja sigurna. Moæemo imati potpuno po-vjerenje da Êe Krist ispuniti ono πto je obeÊao.


Izvorno znaËenje grËke rijeËi parresia, “sloboda, uvjerenje, po-uzdanje”, bilo je “sloboda govora” — sloboda da se govori otvoreno ihrabro u svakom pravom demokratskom druπtvu. U oËima Neba miimamo tu savrπenu slobodu. Ne trebamo niπta zadræavati za sebe iliskrivati od Onoga koji nas najbolje poznaje i koji nas voli. Bog naspoziva da doemo k Njemu i slobodno Mu kaæemo sve πto nam je umislima.

U jednom od najizuzetnijih tekstova koje je Ellen G. White ikadanapisala o molitvi, ona kaæe: “Iznesite Bogu svoje potrebe, svoje ra-dosti, svoje tuge, svoje brige i svoja strahovanja. Vi Ga ne moæetepreopteretiti, ne moæete Ga zamoriti. ... Iznesite Mu sve πto zbunjujevaπ um. Onome koji u svojoj ruci dræi svjetove i upravlja svim po-slovima svemira niπta nije preteπko nositi. Njemu nije neznatno niπtaod onoga πto se bilo kako tiËe naπeg mira. Nema nijednog poglavljau naπemu iskustvu koje bi Mu bilo premraËno za Ëitanje; nema pro-blema koji bi Mu bio preteæak za razrjeπenje. Nema nesreÊe koja bipogodila Njegovo najmanje dijete, nema brige koja bi muËila duπu,nema radosti koja bi razgalila, nema iskrene molitve koja bi poletjelas usana — da naπ nebeski Otac ne vidi i da se odmah ne zainteresi-ra.” (Put Kristu, izd. 2012., str. 105,106)

Ohrabreni smo da slobodno i hrabro priemo prijestolju milosti(Hebrejima 4,16). Bog nas Ëeka da doemo. On je tamo i uvijek sluπa,radostan kada Njegova djeca dou sa svojim radostima i tugama, svo-jim nadama i strahovima, svojim pobjedama i porazima.

Ivan naglaπava veliko naËelo molitve prema kojem trebamo tra-æiti da bude Njegova volja. Mi se ne molimo: “Gospodine, neka sepromijeni Tvoja volja”, veÊ: “Gospodine, neka se ispuni Tvoja volja”.U biblijskim komentarima Ivanovih poslanica, William Barclay saæetoiznosi ovaj koncept: “Jedina prava molitva glasi: ‘Neka bude voljatvoja’, u kojoj se jedino molimo za milost da prihvatimo tu volju i zasnagu da je ispunimo.” (Barclay’s Bible Commentary, The Letters ofJohn and Jude, str. 137)

Pitanja za razgovor:Koji je jedini pravi izvor naπe slobode i povjerenja? ©to znaËi

imati puno povjerenje u Krista kada se molimo? Kako nam izvornoznaËenje rijeËi “sloboda” na grËkom jeziku pomaæe da bolje razumi-jemo πto znaËi priÊi Bogu bez straha i sustezanja? ©to znaËi molitise prema Boæjoj volji?


TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Povedite u razredu praktiËan razgovor o osla-

njanju na Boæja obeÊanja. Pozovite Ëlanove razreda da podijele svojaomiljena obeÊanja iz Biblije. Moæete zamoliti nekoga da sastavi listuod deset najomiljenijih obeÊanja Ëlanova vaπeg razreda.

Razmislite:1. ©to mislite zaπto je Boæji narod Ëesto viπe zaokupljen time da

traæi neπto od Boga nego da upozna Boga od kojeg neπto traæi?2. Iako je Duh Sveti u naπoj sredini i njeæno nas vodi prema

dubljem iskustvu s Isusom, zaπto nam se katkad Ëini da je daleko?Kako moæemo njegovati jasniju svijest o tome da je Duh prisutan?

Za primjenu:1. Moæete li se sjetiti nekih obeÊanja u Bibliji za koja se nema

potrebe moliti na ovaj naËin: “Gospodine, ako je Tvoja volja, molimTe uËini to za mene?”

2. Ako nam Bog æeli podariti svojeg Duha Svetoga Ëak i viπe ne-go πto mi Ëeznemo za Njim, zaπto se onda moramo moliti za izlijeva-nje Duha?

3. Kako vaπ subotnjoπkolski razred moæe staviti veÊi naglasakna molitvu za izlijevanje Duha Svetoga u naπem æivotu i crkvi?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Prava duhovna snaga javlja se kada se Boæji

narod zajedno moli za izlijevanje Duha Svetoga. Duh Sveti je doπao uvelikoj sili kada su se uËenici molili u jedinstvu. Novozavjetna Crkvabila je posveÊena molitvi. Vjernici su prepoznali svoju potpunu nespo-sobnost da se bez sile Duha Svetoga suoËe sa Sotoninim kuπnjama iostvare Kristovu zadaÊu navijeπtanja Evanelja svijetu.

Aktivnosti:1. Ovaj tjedan podijelite svoja omiljena biblijska obeÊanja s nekim

Ëlanom iz svojeg razreda.2. Zamolite Boga da vas uputi na osobu s kojom se zajedno

moæete moliti i traæiti izlijevanje Duha Svetoga.


Pouka 11 11.—18. oæujka 2017.

ÆaloπÊenje i odbacivanje Duha

KljuËni tekst: Efeæanima 4,25-32.

UËenik ÊeZnati: NeÊe odbacivati pozive Duha Svetoga u svojem æivotu.OsjeÊati: Cijenit Êe poticaje Duha Svetoga i postat Êe svjestan

naËina na koje Duh Sveti djeluje u njegovom æivotu.»initi: Bit Êe osjetljiviji za djelovanje Duha Svetoga i odgovarat

Êe na Njegove poticaje.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: »uvati se æaloπÊenja, odbacivanja ili guπenja DuhaSvetoga

A. ©to moæemo uËiniti da ne oæalostimo Duha Svetoga?B. ©to znaËi oduprijeti se poticajima Duha?C. Zaπto Pavao upotrebljava izraz “ne gasite Duha”? Kakvu sliku

ovaj izraz stvara u vaπem umu?

II. OsjeÊati: Razvijanje osjetljivosti za poticaje Duha SvetogaA. Kako nas Duh Sveti moæe uËiniti svjesnim potrebe za duhov-

nim rastom?B. Zaπto je zanemarivanje poticaja Duha Svetoga toliko pogubno

u krπÊanskom æivotu?

III. »initi: Odgovaranje na poticaje Duha SvetogaA. Kako moæemo postati osjetljivi za poticaje Duha Svetoga?B. Koji stavovi spreËavaju djelovanje Duha Svetoga u naπem æi-

votu i koje praktiËne korake moæemo poduzeti da bismo izbjegli takvemisli i osjeÊaje?

C. Kako moæemo izbjeÊi zamku da imamo preosjetljivu savjest ida æivimo u strahu optereÊeni krivnjom?

Saæetak: Ispravno razumijevanje sluæbe Duha Svetoga pomaæenam da budemo osjetljivi na Njegove zahtjeve i poticaje, i pokorniNjegovoj volji. ImajuÊi na umu da je Duh Sveti TreÊa Osoba Boæanstva


i Kristov osobni Dar svakom krπÊaninu, ljubit Êemo Isusa i neÊemoËiniti niπta Ëime bismo raæalostili, odbacili ili ugasili djelovanje Du-ha u naπem æivotu.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Djela 7,51.

KljuËno naËelo duhovnog rasta: Otac, Sin i Duh Sveti ukljuËenisu u djelo spasenja. Bog æeli spasiti svoj narod, bilo da on to razumijeili ne. On ga æeli spasiti bez obzira na to odgovara li na Njegovuljubav ili ne. U Starom zavjetu Bog je svojem narodu neprestano slaoproroke i nadahnute vjesnike. ObraÊao mu se proroËkim rijeËima iporukama s Neba. Usprkos najsnaænijim i najhitnijim pozivima, vjer-ski voe odbacili su ove boæanske poruke.

Ponovimo joπ jednom, Bog se u ovom naraπtaju obraÊa prekoDuha Svetoga, potiËe nas da odgovorimo na pozive Duha i da uËimoiz pouka iz proπlosti.

Samo za uËitelje: Pomozite Ëlanovima razreda da se odazovu naBoæje poticaje preko Duha Svetoga. Pozovite ih da razviju pozitivnestavove prema sluæbi Duha u svojem æivotu. Paæljivo istaknite πtoznaËi æalostiti, odbacivati ili gasiti Duha Svetoga. Naglasite Ëinjenicuda poticaji Duha Svetoga ne sluæe za to da usade krivnju; oni nastrebaju povesti Isusu, Izvoru svake slobode od krivnje. Ne trebaju nasokovati u lance legalizma; trebaju nas osloboditi da uæivamo u æivotuvjere dajuÊi nam silu da budemo posluπni.

Pouka za ovaj tjedan presudna je za razumijevanje osnovne ulo-ge Duha Svetoga u pripremanju ljudi za Isusov dolazak i odlazak naNebo.

Uvodni razgovor:Jedan mladiÊ u dvadesetim godinama prisustvovao je prije ne-

koliko godina evaneoskom predavanju Marka Finleyja. Prihvatio jeIsusa Krista u svoj æivot i bio je duboko ganut istinama koje je sa-znao. Dok se pripremao za krπtenje, osjetio je veliku æelju da ispravineπto u svojem æivotu πto se dogodilo nekoliko godina prije.

Ovaj mladiÊ sudjelovao je u jednoj pljaËki u gradu. Zajedno snekoliko drugih tinejdæera, provalio je u kuÊu i ukrao audio i stereoopremu. Sada, nakon obraÊenja, bio je uvjeren da treba ispraviti od-reene stvari. Posavjetovao se s pastorom Finleyjem i napravio plan.Pastor Finley je pristao otiÊi k pokradenoj obitelji i ispriËati im o


obraÊenju ovog mladiÊa te da im je mladiÊ spreman nadoknaditi ukra-denu robu.

Obitelj je bila oduπevljena pri pomisli da im je mladiÊ spremannadoknaditi πtetu. Njegovo obraÊenje ostavilo je snaæan dojam na njihi oni su mu oprostili sav dug. Zamislite kakvim je mirom i radoπÊubio ispunjen æivot mladiÊa kada je Ëuo ovu radosnu vijest.

Pretpostavimo da je mladiÊ zanemario poticaje Duha Svetoga. Bili njegov osjeÊaj krivnje proπao? Bi li nestao zato πto ga je zanema-rio? Kako moæemo reÊi da smo pokrenuti Duhom Svetim, a ne potak-nuti nemirnom savjeπÊu?

Slijedi vaæno naËelo djelovanja Duha Svetoga. Duh Sveti nas uvi-jek osvjedoËuje u neπto posebno. Kada priznajemo svoje grijehe, onisu oproπteni (1. Ivanova 1,9). Ako osjeÊate krivnju prije nego πto pri-znate grijeh, to je zato πto vas Duh Sveti navodi da ga priznate. AkoosjeÊate krivnju nakon πto se priznali grijeh, to je zato πto vas Soto-na æeli odvratiti od uæivanja u rodovima opraπtanja.

Ako imate nejasan osjeÊaj bezvrijednosti, taj stid je takoer Ëe-sto Sotonin naËin da vam oduzme pouzdanje u Krista. BuduÊi daæelimo uvijek imati “Ëistu savjest i pred Bogom i pred ljudima” (Djela24,16) i pozitivno krπÊansko svjedoËanstvo pred svima kojima smouËinili nepravdu, na poticaje Duha Svetoga trebamo ispraviti svoje pri-jestupe gdje je to moguÊe (Matej 5,23.24).

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Glavna tema pouke za ovaj tjedan jest osjet-

ljivost na poticaje Duha Svetoga. Naglasite koliko je u æivotu vaænoupoznati i sluπati glas Duha Svetoga da bismo kao krπÊani æivjeliæivotom mira, slobode i radosti.

Biblijski komentarÆaloπÊenje Duha Svetoga

(Prisjetite se u razredu teksta iz Poslanice Efeæanima 4,25-32.)U Efeæanima 4 apostol Pavao nabraja oblike ponaπanja koji æalo-

ste Duha Svetoga. Meu njima su laæ, gnjev, nepoπtenje, ruæne rijeËi,gorËina. Ako ove osobine æaloste Duha Svetoga, zar ne mislite da Êenas Duh osvjedoËiti u ovakve sklonosti i osposobiti nas da ih pobije-dimo? Jedna od glavnih uloga Duha Svetoga jest da nas pripremi zaNebo. On nepoπtenje æeli zamijeniti poπtenjem, gnjevan duh smire-nim ponaπanjem, rijeËi kritike ljubaznim rijeËima, grubost ljubaznoπÊui gorËinu opraπtanjem.


RijeË “æalostiti” u Efeæanima 4,30, grËki lupeo, ima znaËenje “na-nositi bol”. UpuÊuje nam se poziv da budemo osjetljivi na poticajeDuha Svetoga i da viπe ne nanosimo bol Boæjem srcu namjernim, upor-nim grijeπenjem.

BuduÊi da nije moguÊe raæalostiti silu ili neπto πto nema osob-nost, ovaj tekst, meu mnogim drugima, jasan je dokaz da je DuhSveti boæanska Osoba. Æalostiti Duha Svetoga znaËi opirati se Nje-govim zahtjevima i odbacivati Njegove molbe. Neprestano æaloπÊenjeDuha, odupiranje i odbacivanje moæe dovesti do neoprostivog grijeha.

Neoprostivi grijeh spomenut je triput u evaneljima (Marko3,28.29; Luka 12,10; Matej 12,31). U Evanelju po Mateju Isus ukrat-ko kaæe: “Zato Êe se, kaæem vam, svaki grijeh i hula oprostiti ljudi-ma, ali hula protiv Duha Svetoga neÊe se oprostiti nikada.” (Matej12,31) Zapazite πto Isus jasno naglaπava. Svaki grijeh bit Êe oproπten.Neoprostivi grijeh nije vrsta grijeha. To nije preljub, ubojstvo, laganjaili kraa. To je svjesno odupiranje utjecaju Duha Svetoga, odbijanjeda se pokajemo i neprestano prianjanje uz grijeh iako znamo za bo-lje.

Neoprostivi grijeh ne javlja se zato πto nas Bog prestaje voljeti.On se javlja zato πto srce pojedinca postaje toliko tvrdo da viπe nevoli Boga. Nije u pitanju to da Bog neÊe oprostiti, veÊ da osoba viπene æeli oprost. Ne radi se o tome da Boæje srce viπe nije njeæno premagreπniku, veÊ da greπnikovo srce viπe nije njeæno prema Bogu zbogstalnog protivljenja i odbijanja da se pokori utjecaju Duha Svetoga.

Neoprostivi grijeh moæemo definirati na jednostavan naËin. To jestanje kada osoba viπe ne æeli spasenje ili ne Ëezne za njim, kada jojje srce otvrdnulo za Boga zbog uporne pobune i sada viπe ne moæeodgovoriti na najsnaænije pozive Duha Svetoga i potvrde Boæje ljubavi.

Razmislite:Kako æalostimo Duha Svetoga? ©to je neoprostivi grijeh?Ne trebamo strahovati da smo poËinili neoprostivi grijeh dokle

god æelimo spasenje. Koliko god mi æelimo biti spaπeni, Bog Ëeznejoπ viπe. Uloga je Duha Svetoga da nas svakodnevno pribliæava Kristukako bismo primili dragocjeni dar koji nam nudi. Kako nas osposo-bljava da svakoga dana budemo sve sliËniji Isusu?

TRE∆I KORAK: Primijenite!Samo za uËitelje: Povedite u svojem razredu praktiËan razgovor

o tome kako moæemo biti osjetljivi za vodstvo Duha Svetoga. Razgo-


varajte o ulogama Duha Svetoga — da nas osvjedoËi u grijeh, da svje-doËi o Isusu, da vodi i pruæa snagu vjernicima, da nas pouËava pra-vednosti i osposobljava za svjedoËenje. Kako moæemo odgovoriti navodstvo Duha u svakom od ovih podruËja?

Za primjenu:1. Kako svijest o sluæbi Duha Svetoga moæe postati sastavni dio

naπeg svakidaπnjeg æivota?2. Kako moæemo primiti duhovne prednosti koje nam Duh Sveti

besplatno nudi?3. Na koji naËin moæemo ohrabriti jedni druge da budemo svjes-

niji djelovanja Duha Svetoga?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Duh Sveti je Kristov osobni Predstavnik, naπ

Saveznik u borbi izmeu dobra i zla, naπ Prijatelj i Suradnik, naπSavjetnik i VodiË. Pozovite razred da Ëesto moli ovu jednostavnu mo-litvu:

“Duπe Sveti, vjerni VodiËu, uvijek blizu krπÊanina,Njeæno me vodi svojom rukom, putnika u pustoj zemlji.Moja umorna duπa vjeËno se raduje dok sluπa najljupkiji glasKoji πapuÊe jedva Ëujno: ‘Ti koji lutaπ, doi, slijedi me, povest

Êu te tvome domu.’Uvijek prisutni, najiskreniji Prijatelj, uvijek blizu da pruæi pomoÊ,Ne ostavlja nas da sumnjamo i da se plaπimo, traæeÊi slijepo u

sumornoj tami.Kada oluje bjesne, srca tuguju a nada nestaje,©apuÊe jedva Ëujno: ‘Ti koji lutaπ, doi, slijedi Me, povest Êu te

tvome domu.’”(Prilagoeno iz pjesme “Duh Sveti, vjerni VodiË” Marcusa Morrisa

Wellsa)

Aktivnosti:1. Imate li omiljenu pjesmu o Duhu Svetome? Zaπto vam je ta

pjesma vaæna? Pronaite u pjesmarici pjesmu o Duhu Svetome inaglas proËitajte stih koji se obraÊa vaπem srcu.

2. Koje ime ili ulogu Duha Svetoga najviπe cijenite ili im se naj-viπe divite?


Pouka 12 18.—25. oæujka 2017.

Djelo Duha Svetoga


UËenik ÊeZnati: Radovat Êe se zbog “Branitelja” koji nam pruæa snagu i

nadu u æivotu, kao i sigurnost spasenja.OsjeÊati: Njegovat Êe sve snaæniji osjeÊaj prisutnosti Duha u

svojem svakidaπnjem æivotu.»initi: Sluπat Êe glas Duha Svetoga koji osvjedoËuje i dopustiti

Mu da otkrije Kristovu pravednost u svojem æivotu.

Smjernice za pouËavanjeI. Znati: Djelo Duha

A. U Ëemu je razlika izmeu osvjedoËenja i optuæbe? Kako seosjeÊate kada ste osvjedoËeni da neπto trebate uËiniti? Kako se osje-Êate kada ste optuæeni da ste neπto uËinili?

B. ©to znaËi kada kaæemo da nas Duh Sveti osvjedoËuje u gri-jeh? Postoji li razlika izmeu grijeha (jednina) i grijehâ (mnoæina)?

II. OsjeÊati: Æelja DuhaA. Kako osvjedoËenje u grijeh utjeËe na naπ osjeÊaj potrebe za

Kristovom pravednoπÊu?B. Zaπto je nedovoljno poznavanje sluæbe Duha Svetoga vrlo πte-

tno za naπ krπÊanski æivot?

III. »initi: Cilj DuhaA. Koji je konaËni cilj Duha Svetoga u naπem æivotu? Kako mo-

æemo suraivati s Duhom Svetim ostvarujuÊi taj cilj?B. Kako moæemo primiti nadu, sigurnost i snagu koje nam prema

obeÊanju Svetog pisma trebaju biti darovane zahvaljujuÊi sluæbi Du-ha Svetoga?

Saæetak:Cilj Duha Svetoga jest da nas dovede u blisku zajednicu s Isusom

i da u naπe srce usadi sigurnost u vjeËni æivot u naπem Gospodinu


Isusu Kristu. On ostvaruje to divno djelo osvjedoËujuÊi nas da smoizgubljeni kada smo odvojeni od Krista. Grijeh nije samo neπto πtoËinimo; to je stanje u kojem se nalazimo. Duh Sveti otkriva tko smomi, tko je Isus i πto nam On znaËi. Duh svjedoËi o Isusovoj praved-nosti, dobroti, milosti i sili. Pribliæava nas Isusu u kojem imamo darvjeËnog æivota i sigurnost u vjeËnost.

PRVI KORAK: Motivirajte!Naglasite tekst: Rimljanima 15,13.

KljuËno naËelo duhovnog rasta:Duh Sveti je dragocjeni dar koji je Isus poslao da nas ohrabri,

podupre i ojaËa u naπem krπÊanskom æivotu. Isus je obeÊao svojimuËenicima da Êe im poslati “drugog Branitelja koji Êe ostati s vamazauvijek” (Ivan 14,16), koji ih neÊe ostaviti kao “siroËad” (Ivan 14,18).Isus je sa svojim uËenicima preko Duha Svetoga. NeograniËen vreme-nom i prostorom, ima pristup svima. Zapravo, bliæi im je nego da senikada nije uznio.

Ellen G. White je napisala sljedeÊe izuzetne rijeËi: “U sva vreme-na i na svakom mjestu, u svim tugama i svim nevoljama, kad suizgledi mraËni a buduÊnost neizvjesna, kad se osjeÊamo bespomoÊnii osamljeni, Branitelj Êe biti poslan kao odgovor na molitvu vjere.Okolnosti nas mogu odvojiti od svakog zemaljskog prijatelja, ali nika-kva okolnost, nikakva udaljenost ne moæe nas odvojiti od nebeskogBranitelja. Gdje god se nalazili, kamo god iπli, On nam je uvijek sdesne strane da nas podupre, podigne, pomogne i ohrabri.” (Isusovæivot, str. 555,556)

Duh Sveti je naπ Prijatelj, naπ Saveznik, naπ Utjeπitelj ili Branitelj,Onaj koji nas hrabri, naπ UËitelj, naπa snaga i sigurnost vjeËnog æivota.

Samo za uËitelje: Ovo je posljednja pouka u ovom tromjeseËjui sada je pravo vrijeme da se prisjetimo odreenih pojedinosti iz pret-hodnih pouka. Podsjetite svoj razred da je Duh Sveti TreÊa OsobaBoæanstva, a ne neka neodreena i nejasna sila, neko bezliËno biÊeili nedefinirana snaga koja potjeËe od Boga. Kao osobni Kristov Pred-stavnik, Duh Sveti je tu da nam pomogne na putu u Nebo. On nasosvjedoËuje u grijeh i otkriva naπu potrebu za Spasiteljem; ali tako-er ukazuje na Kristovu pravednost u svom njezinom sjaju i ljepoti.

Otkrivenje Kristovog pravednog karaktera i Njegove bezuvjetne lju-bavi prema nama potiËe nas da æelimo biti sliËni Njemu i da se pre-damo zahtjevima Onoga koji obeÊava da nas nikada neÊe napustiti.


Duh Sveti je naπ UËitelj koji nam pomaæe da shvatimo ljepotu milo-sti, slavu kriæa i Ëudo otkupljenja. ZahvaljujuÊi sluæbi Duha Svetoga,oduπevljeni smo Kristom i potaknuti smo da Ga prihvatimo kao svo-jeg Spasitelja prepunog ljubavi i svemoÊnog Gospodina.

Uvodni razgovor:Zamislite zbunjenost i zaprepaπtenje uËenika kada im je Krist

rekao da odlazi. ©to su pomislili kada ih je obavijestio da Êe se uskorouznijeti k Ocu? Sigurno su bili uznemireni, zabrinuti, nesigurni, zbu-njeni i smeteni. Nisu mogli u potpunosti razumjeti πto je mislio kadje rekao da Êe im poslati Branitelja. Tek poslije, kada se Duh Svetiizlio u punini sile na blagdan Pedesetnice, poËeli su shvaÊati znaËe-nje Isusovih rijeËi. Sada, osjeÊajuÊi prisutnost i silu Duha Svetoga,shvatili su znaËenje Kristovih rijeËi: “Vama je bolje da ja odem.” (Ivan16,7)

Isusovo obeÊanje Duha Svetoga vrijedi za nas koliko i za novo-zavjetne vjernike. Njegovo obeÊanje nije ograniËeno. Duh Sveti æeliispuniti naπ æivot svojom prisutnoπÊu.

Pitanja za razgovor:1. Zamolite Ëlanove razreda da opiπu trenutak kada su osjetili

silu Duha Svetoga u svojem æivotu. Koje su okolnosti dovele do togiskustva?

2. Koje su posebne trenutke bliskosti s Isusom imali vaπi uËeni-ci? Kako je u tom trenutku izgledao njihov duhovni æivot? PozoviteËlanove razreda da opiπu trenutke kada je Duh Sveti bio prisutan unjihovom æivotu.

DRUGI KORAK: Istraæite!Samo za uËitelje: Glavna tema pouke za ovo tromjeseËje jest

uloga Duha Svetoga, TreÊe Osobe Boæanstva, da nas osvjedoËi u gri-jeh, da nam otkrije Kristovu pravednost u svoj njezinoj ljepoti, danas nadahne nadom, da nas povede boæanskoj istini i neprestano is-punjava naπe srce Ëeænjom za Nebom.

Pouka za ovaj tjedan istiËe ove teme. Posebno se na vrlo prak-tiËan naËin usredotoËuje na ulogu Duha Svetoga u æivotu svakoga odnas.


Biblijski komentarUloga Duha Svetoga

(Prisjetite se u razredu teksta iz Evanelja po Ivanu 16,8-11.)U Ivanu 16,8-11 Isus nabraja tri glavne uloge Duha Svetoga. Duh

Êe “dokazati svijetu zabludu s obzirom na grijeh, na pravednost i nasud” (Ivan 16,8). Istraæimo dublje svaki od ovih izraza. Zapazite daIsus ne kaæe da Êe Duh Sveti dokazati svijetu zabludu s obzirom nagrijehe, u mnoæini, veÊ na grijeh, u jednini. Nemojte ovo pogreπnoshvatiti; Duh Sveti nas sigurno osvjedoËuje u naπe grijehe ili djelakoja nisu u skladu s Boæjom voljom. Meutim, cilj ovog teksta neπtoje dublji.

Ovdje se o “grijehu” govori kao o stanju. Grijeh se ne odnosinuæno samo na ono πto Ëinimo, veÊ i na ono πto jesmo. Roeni smou greπnom stanju s palom ljudskom naravi. Mi smo greπnici i roe-njem i svojim izborom. Duh Sveti otkriva naπe oËajno stanje u kojemse nalazimo bez Krista. Prepuπteni sebi, nemamo nadu u spasenje.Mi nismo samo greπni. Izgubljeni smo i ne moæemo biti spaπeni bezSpasitelja.

Slavite Boga! Duh Sveti nas ne ostavlja u bespomoÊnom stanju.On nam ne pokazuje samo πto je grijeh, On nam pokazuje i πto jepravednost.

RijeË koja u ovom tekstu oznaËava pravednost u izvornom jezi-ku, dikaiosyne, odnosi se na Kristovu pravednost. Njegova je pra-vednost izvor i mjerilo sve pravednosti. Duh Sveti dokazuje nam naπgrijeh, naπu nedostojnost, naπe potpuno izgubljeno stanje bez Kri-sta. Zatim, On otkriva savrπenstvo Kristove pravednosti i Ëudo Nje-gove milosti. Duh njeguje vjeru u naπem srcu da bismo primili Kri-stovu pravednost kao svoju i da bismo æivjeli kao Boæja djeca, posvo-jena u nebesku obitelj zahvaljujuÊi milosti.

Posljednji od tri izraza u koje nas Duh Sveti osvjedoËuje jestsud. Isus u Ivanu 16,11 (©ariÊ) objaπnjava zaπto nas Duh Sveti osvje-doËuje o sudu govoreÊi: “O sudu, jer je knez ovoga svijeta osuen.”Isus je na kriæu pobijedio “Poglavarstva i Vlasti” (Koloπanima 2,15).Sotona je pobijeeni neprijatelj. Isus je pobjednik. Pobjeda nad zlom,smrÊu i grobom je izvojevana. Duh Sveti nam otkriva da smo na po-bjedniËkoj strani.

Razmislite:“Sad, dakle, nema viπe nikakve osude onima koji su u Kristu

Isusu.” (Rimljanima 8,1) Ne postoji naËin na koji moæemo neovisnoo Kristu proÊi konaËni sud, ali u Kristu, po Kristu i uz Njegovu po-


moÊ, ne moæemo nikako biti izgubljeni. Krist je na Golgoti izvojevaopobjedu za naπe spasenje. Kako Duh Sveti svakome od nas pruæasigurnost spasenja? Kakvu ulogu Duh Sveti ima u naπem prihvaÊa-nju Kristove pravednosti? Zaπto je sluæba Duha Svetoga toliko vaænau æivotu svakog krπÊanina?


πto znaËi æivjeti æivotom koji je ispunjen Duhom. Napravite listu svihpojedinosti koje Duh Sveti obeÊava da Êe uËiniti u naπem æivotu. Raz-govarajte o toj listi u svojem razredu. Zaπto je svaka od navedenihpojedinosti vaæna u naπem krπÊanskom iskustvu?

Za primjenu:1. Koja su imena Duha Svetoga? Zaπto su vam ta imena vaæna?2. Na koje nas posebne naËine Duh Sveti ispunjava nadom?3. Kako se nada razlikuje od optimizma? Na Ëemu je utemeljena

nada koju nam pruæa Duh Sveti?

»ETVRTI KORAK: Budite kreativni!Samo za uËitelje: Kada odgovorimo na poticaje Duha Svetoga,

sruπit Êemo svaku prepreku koja stoji izmeu Isusa i nas, i radovatÊemo se spasenju koje nam naπ Spasitelj besplatno nudi.

Aktivnosti:Zamolite Ëlanove svojeg razreda da zapiπu najznaËajniju pojedi-

nost koju su ovog tromjeseËja nauËili o Duhu Svetome i kako Êe taspoznaja na njih utjecati. Dajte im tri do pet minuta da napiπu dvije-tri reËenice. Slijedi primjer:

“Ovog tromjeseËja ponovno sam se podsjetio da je Duh Sveti oso-bni Kristov Predstavnik koji neprestano pribliæava Kristu. Oduπevljensam miπlju da je Isus svakoga dana uz mene zahvaljujuÊi prisutnostiDuha Svetoga.” (Alternativa: umjesto zapisivanja, uËenici mogu uz mo-litvu razmisliti o ovom pitanju.) 2. Pozovite Ëlanove razreda da osta-lima iznesu svjedoËanstva koja su zabiljeæili ili o kojima su razmiπljali.


www.znaci-vremena.comwww.adventisti.hr

Mnogi ljudi Ëuli su rijeËi: “Krπtavam te u ime Oca i Sina

i Duha Svetoga.” Da, Duh Sveti je spomenut ovdje upravo

uz Oca i Sina.

Bog vjeËni Duh bio je aktivan s Ocem i Sinom prilikom

stvaranja, utjelovljenja i otkupljenja. On je Osoba kao πto

su Otac i Sin Osobe. Nadahnjivao je pisce Svetoga pisma.

Ispunjavao je Kristov æivot silom. On privlaËi i uvjerava

ljudska biÊa, a one koji se odazovu obnavlja i preobraæava

na Boæju sliku. Poslan od Oca i Sina da bude stalno s

Njegovom djecom, On daje duhovne darove Crkvi, opuno-

moÊuje je da svjedoËi za Krista i u skladu sa Svetim pis-

mom uvodi je u svaku istinu.

Za razliku od OËevog i Sinovog djelovanja, rad Duha Sve-

toga ni u Starom ni u Novom zavjetu nije prikazan na toli-

ko otvoren naËin.

Ova izraæena suprotnost dana je zbog odreenog razloga:

Duh Sveti ne nastoji biti u srediπtu pozornosti. On svoju

ulogu viπe igra iza pozornice. Otac i Sin neposrednije su

otkriveni u RijeËi zato πto Duh Sveti ne treba ukazivati na

sebe, veÊ na Isusa i sve πto je uËinio za nas.

frank m. hasel - adventisti.hr · priru¨nik za u¨itelje (1/2017) ¥ 5 drugi korak: istraæite!...

Documents