FUNCIONALIZAM(U ARHITEKTURI)

OPĆENITO O FUNCIONALIZMU

Na početku 20. st. razvija se struja arhitekata koji su osjetili duh vremena i ocijenili kako je potrebno koristiti nove materijale (čeličnu konstrukciju, armirani beton, staklo) te lišiti se suvišnih ukrašavanja

Jednostavno smatrali su da ljepotu arhitekture treba spojiti s njenom funkcionalnošću

Njih obično nazivamo “ pretečama moderne arhitekture”

Funkcionalizam u arhitekturi dočekan je kao rješenje oblikovnih konflikata 19. st.

On otkriva ono što se prije skrivalo, a sakriva ono što se prije pokazivalo

Tako nestaju pročelja, a više se vodi računa o pogledu iz kuće nego o pogledu na kuću

Početkom 20. st. poznati arhitekt Louis Sullivan je popularizirao izreku da forma uvijek slijedi funkciju u kojoj je uobličio svoje vjerovanje da veličina objekta, masivnost, odnos prostora i ostale karakteristike objekta trebaju proizaći isključivo iz funkcije objekta. Znači ukoliko se funkcionalne potrebe potkrijepe arhitektonska ljepota i estetika će same prirodno doći

ULOGA SECESIJE U FUNCIONALIZMU Funkcionalistički arhitekti opirali su se secesionističkom

načinu mišljenja Za funkcionalizam je najvažnije da je arhitektura u službi

funkcije društvu i ljudima, a nije u službi umjetnosti i estetike kao secesija

Secesija želi uljepšati industrijsku proizvodnju, spojiti umjetnost i obrt te ukrasiti bezlične fasade zgrada. Ona je inspirirana prirodom i unosi elegantnu profinjenost i ornametalnost plošnih linija.

Dok funkcionalizam više pažnje posvećuje samoj funkciji građevine te zadovoljstvu društva. Njegove građevine nastaju sa novim sociološkim i tehnološkim zahtjevima.

Kako bi se istaknula osobitost funkcionalzma ali i neke razlike sa secesijom koristit ćemo dva bitna dijela: dijelo Otta Wagnera ( Kuća majolike) i dijelo Adolfa Loosa ( Looshaus na Michaelerplatz) kao prvog predstavnika funkcionalizma.

Kuća majolike ( Otto Wagner)

Wagner ukrašava pročelje jednostavne armirano betonske građevine keramičkim pločicama s cvjetnim motivima

Taj način ukrašavanja koji je ornamentalan i dekorativan proizašao je iz prirodnih oblika prvenstveno cvijeća

Wagner koristi moderne materijale i bogate boje, ali je zadržao tradicionalnu uporabu ukrasa

Ukrašava i željezne balkone, a korištenjem S-

oblika linearno uljepšava i naglašava strukturu zgrade

Korištenjem svih tih detalja građevinu stilizira u duhu vremena i stila te time obilježava secesiju

Danas kuća majolike ima trgovinu u prizemlju i apartmane na katu

Otto Wagner – Kuća majolike (1889. Beč)

Looshaus (Adolf Loos)

Looshaus na Michalelerplatzu je najpoznatija Loosova zgrada

Jedna je od prvih poslovnih zgrada u Beču Oblikovana je tako da beton pruža široke

strukturalne raspone s fleksibilnim korištenjem prostora

Loooshuas je pravi simbol moderne arhitekture , njegova formalna elegancija leži u njegovoj jednostavnosti

Zgrada je dizajnirana prvenstveno za komercijalne svrhe, razvijena je u nekoliko katova, od kojih je samo posljednji stambeni

Zbog nedostatka ukrasa na fasadi, ljudi su ga zvali 'kuća bez obrva'.

Ulaz i stubište su bogato prekriveni mramorom i ogledalima

Strukturno zgrada se sastoji od armiranog betona i strukture unutarnjih prostora zahvaljujući fleksibilnim zavjesama zidova po cijeloj dužini pročelja

U nekim dijelovima preostalih pročelja koristi se i jednostavno oblikovanje glatkom žbukom

Danas je to banka

Adolf Loos – Looshaus ( 1911. Beč)

LE CORBUSIER Rođen 6. listopada 1887. u Švicarskoj, a umro 27. kolovoza 1965.u Francuskoj Rodio se u obitelji umjetnika. Otac je bio slikar i graver brojčanika na satovima, a majka glazbenica. S 14 godina počinje pohađati umjetničku školu ali se ubrzo posvećuje arhitekturi. 1906. posvećuje se isključivo arhitekturi te putuje po svijetu, a u Italiji proučava tamošnju arhitekturu.

Tijekom 1912. u Austriji počinje proučavati armiranobetonske konstrukcije i ostvarivati prve arhitektonske projekte.

1917. se trajno nastanjuje u Parizu Od 1923. gradi zgrade širom svijeta ( Francuska, Švicarska,

Njemačka, Rusija, Južna Amerika, Alžir ,Indija itd.) Le Corbusier postaje poznat prvonagrađenim natječajem

projektom za palaču Lige naroda u Genevi 1927. godine, a njegovo vjerojatno najpoznatije djelo je Vila Savoye.

1928. bio je jedan od glavnih osnivača Internacionalnog udruženja modernih arhitekata u Švicarskoj.

To udruženje je promoviralo “arhitekturu kao društvenu umjetnost” i snažno je utjecalo na arhitekturu 20. stoljeća.

Nakon 1945. koncentrira se na stambenu problematiku, u skladu sa suvremenim postulatima kolektivnog stanovanja koje on naziva “Sunčani grad” .

1950- ih dobiva priliku ostvariti ideje “Sunčanog grada” , dizajnirajući tako prvi planski grad u Indiji, a osim tu ostvaruje ga i u Marseillesu tzv. Zgradu zajedničkog stanovanja.

Dana 27. kolovoza 1965. usprkos liječničkom savjetu Le Corbusier je otplivao u Sredozemno more. Njegovo beživotno tijelo su pronašli kupači u 11 sati i vjeruje se kako je preminuo od srčanog udara.

Neka od njegovih poznatih djela su: Villa Fallet u Švicarskoj, Vila Stein Pariz, Švicarski paviljon Pariz, guvernerska palača, sabor, Državni muzej zapadnjačke umjetnosti Tokio itd.

Villa Savoye( Le Corbusier)

Villa Savoye je modernistička vila u Poissy, u predgrađu Pariza Dizajnirao je švicarski arhitekt Le Corbusier i njegov rođak Pierre

Jeanneret Sagrađena je između 1928. i 1931. koristeći armirani beton Njena izgradnja imala je ogroman utjecaj na međunarodni modernizam,

a na njoj se može objasniti i 5 najbitniji Le Corbusierovih modernih načela : 1. Slobodno prizemlje objekata sa stupovima- prvi kat za garaže ili poslovne prostore, 2. Slobodan tlocrt- fiksni su samo stupovi, pregradni zidovi se mogu stavljati proizvoljno, 3. Slobodno pročelje- pročelja se isto tako mogu varirati po potrebi, 4. Maksimalno ostakljenje- ako je pročelje slobodno zašto ne staviti više prozora, 5. Ravan krov - krov više nije beskoristan , može biti prepun zelenila za igru….npr. kao zamjena gabarita (tla koje je zgrada oduzela od krajolika)

Corbusier pažljivo dizajnira sve četiri strane ville Savoye s obzirom na more i sunce

U prizemlju je smješteno glavno predsoblje, rampe, stepenice, garaža te sluškinjina soba

Na prvom katu su spavaće sobe, gostinjske spavaće sobe, kuhinja, salon i vanjska terasa. Salon je bio orijentiran na jugoistok, terasa na istok, spavaća soba na sjeverozapad te kuhinja na jugozapad

Na drugom katu je bio formiran niz prostora koji su činili solarij

Le Corbusier veliku važnost daje i svjetlosti što se i može vidjeti kroz cijelu villu Savoyu, a sam vrhunac te svijetlosti je solarij na krovu

Duže stranice kuće napravljene su tako da stvaraju dojam težine, a kraće stranice su postavljene tako da daju plutajući efekt koji naglašava horizontalni osjećaj kuće

Za razliku od svojih suvremenika Corbusier je odlučio koristiti drvene prozore,a ne metalne jer drveni okviri dopuštaju fasadi da se vidi kao niz paralelnih ravnina

Koliko je Villa Savoye popularna govori nam i to da njene imitacije možemo naći diljem svijeta kao npr. jedna od najpoznatijih imitacija nalazi se u Australiji

Le Corbusier predstavlja maketu Ville Savoy

Le Corbusier- Villa Savoya ( Poissy)

Tlocrt ville savoy

ZGRADA ZAJEDNIČKOG STANOVANJA ( LE CORBUSIER)

Le Corbusier je još važan i zbog projekta “Zgrada zajedničkog stanovanja” (Unite d'habitation)kojeg je ostvario između 1947. i 1951. u Marseiellesu

Ovakav tip građevine pripada stambenoj problematici te je u skladu sa suvremenim postulatima kolektivnog stanovanja kojeg on naziva “Sunčani grad”

To je bio stambeni blok za 3600 stanovnika koji je postao uzorom za mnoga slična rješenja. Jednostavno to su bili jeftini stanovi koji su trebali i siromašnim ljudima omogućiti udobno stanovanje na moderan način.

Njegova Unite d'habitation je imala jedinstvenu infrastrukturu uključujući hotel, bazen za djecu, prodajni centar itd.

Sastoji se od 370 apartmana koji mogu obuhvatiti od jednog do nekoliko katova a smješteni su tako da jedan s drugim čine kompleksnu mrežu zemljišnih planova, koji mogu biti razlikovani kroz jasno izražene fasade

Stakleni međuprostor na fasadi ukazuje na ulicu prodavaonica smještenih unutar Unite-a s ciljem posluživanja njezinih stanovnika

Izražajan izgled krova daje zgradi , koja stoji na betonskim stupovima, dodatni tehnološki izgled

Također Sirovi beton- beton brut bez kojeg je Le Corbusierova zgrada nezamisliva , poprima veću nezavisnost kvalitete u ovoj zgradi stojeći na jednakoj osnovi sa ostalim materijalima u fasadi

Le Corbusier - Unite d'habitation (Marseille)

KUĆA DOMINO( LE CORBUSIER) Ovaj projekt Le Corbusier ostvaruje 1914. Naziva je Domino jer smatra da se takve obiteljske kuće trebaju

slagati poput pločica u igri domina To je osnovni građanski prototip za masovnu proizvodnju sa

slobodnostojećim stupovima i krutim međukatnim pločama Sva je spomenuta načela Le Corbusier primjenjivao u svojim

brojnim projektima te je radio i druge projekte tipiziranih kuća, jer je to smatrao nužnošću industrijske epohe, zbog naglo povećane potrebe za stanovima u gradu i zbog novih tehnoloških mogućnosti gradnje zdravstveno prikladnih i životno udobnih, a ujedno jeftinih stanova

MILA KNEŽEVIĆ 4.C