futurizam filologijatalijanska, poljska, ruska A. avangardni umjetniki i ideoloki pokret osmiljen u Italiji poetkom XX. stoljea. B. futurizam u ruskoj knjievnosti. C. futurizam u poljskoj knjievnosti. izvor termina talijanski il futuro: budunost

inaice futurismo (talijanski); futuryzm (poljski); futurizm (ruski)

A. Utemeljiteljem futurizma smatra se Filippo Tommaso Marinetti (18761944), koji je u parikom listu Figaro 20.veljae1909. objavio prvi Manifest futurizma. Futuristi su kao izraziti antitradicionalisti gajili negativno stajalite prema prolosti; primjerice Marinetti u Manifestu muzeje naziva javnim spavaonicama i apsurdnim klaonicama slikara i kipara. Na Marinettijevu su doktrinu futurizma utjecali pomodni filozofi na prijelazu iz XIX. u XX.stoljee, Friedrich Nietzsche i Henri Bergson. Prema Marinettiju, njemaki je filozof predstavljao slobodu od lanoga morala i osrednjosti te je Marinetti od njega preuzeo doktrine nadovjeka (njemaki bermensch) i volje za moi (njemaki Wille zur Macht), koje su uoi Prvoga svjetskog rata u Italiji bile izrazito popularne. Davanje velike uloge intuiciji u pjesnikome stvaralatvu, kao i ideja izjednaivanja vremena i trajanja, to je potaknulo ideju simultanizma u futurizmu, kod Marinettija se moe povezati s Bergsonovim utjecajima. Futuristi su slavili dosege ivota preobraenoga tehnikim vremenom, poput modernoga grada, automobila, podmornice, vlaka i zrakoplova te su veliali nova naela ivljenja poput brzine, dinamizma i simultanizma. Nove ideale ljepote izraavali su osloboenom rijei u knjievnosti (talijanski parole in libert), to je Marinetti izloio u poznatijem Manifestu futuristike knjievnosti Manifesto della letteratura futurista, 1910), umjetnou buke u glazbi (talijanski l'arte dei rumori), plastinim dinamizmom u slikarstvu, futuristikim vizijama grada u arhitekturi itd. Osnovna je futuristika tenja estetsko prevrednovanje svijeta (Aleksandar Flaker). Futurizam je osobito bio utjecajan u pjesnitvu i slikarstvu, no ostavio je traga u gotovo svim oblicima ljudskog izraavanja, pa i u grafikom dizajnu, scenografiji i modi.Talijanski je futurizam trajao i nakon Prvoga svjetskog rata. Njegova je radikalnost privukla mnogobrojne nacionaliste, dok su neki kljuni futuristi poslije pristupili faistikom pokretu. Marinetti navodi da valja slaviti rat, tu jedinu higijenu svijeta, te militarizam i rodoljublje. Najvrednije je dosege talijanski futurizam ostvario u likovnim umjetnostima, a skupina umjetnika (Giacomo Balla, Umberto Boccioni, Carlo Carr, Luigi Russolo, Gino Severini) objavljuje nizove manifesta u kojima istie da tenja za istinom vie ne moe biti zadovoljena tradicionalnom formom i bojom. Na skulpturi Jedinstvene forme kontinuiteta u prostoru (Forme uniche della continuit nello spazio, 19121913) Boccioni prikazuje ideju predmeta u stalnom kretanju, a na slici Grad se uzdie (La citt che sale, 19101911) urbani ivot kakvim ga zamiljaju futuristi, dok na Dinamizmu psa na povodcu (Dinamismo di un cane al guincaglo, 1912) G. Balla pokuava ostvariti futuristiku ideju simultanosti.U Hrvatskoj je futurizam takoer ostavio traga. Joe Matui je 1914. za tisak pripremio futuristiko glasilo Zvrk, u kojem su prilozima, meu ostalima, sudjelovali Ulderiko Donadini, Antun Gustav Mato i sam Marinetti.Futurizam je utjecao na mnogobrojne pravce i pokrete XX. st., pa i na art deco, vorticizam, konstruktivizam i nadrealizam.B. Futurizam u ruskoj knjievnosti. U Rusiji je futurizam doekan s posebnim oduevljenjem, kao opreka ezoterinom simbolizmu. Unato tomu to meu talijanskom i ruskom inaicom pokreta postoje odreene slinosti, osobito u sklonosti eksperimentu s izraajnim sredstvima u umjetnosti, dijeli ih niz programatskih razlika. Ruski su budetljani (od ruskog budet: bit e) zagovarali antiratnu politiku te su u sredite zanimanja uz novu, tehnikim napretkom promijenjenu civilizaciju stavili novog ovjeka. Nasuprot maizmu i urbanizmu talijanskog futurizma njeguje se kult infantilizma i primitivizma, a sam je pokret heterogen i podijeljen na razliite skupine, meu kojima su bili i kubofuturisti, egofuturisti, rajonisti Natalija Gonarova i Mihail Larionov te skupina Centrifuga, kojoj je pripadao i Boris Pasternak. Godine 1912. David Burljuk, Velimir Hlebnikov, Aleksej Krunyh i Vladimir Majakovskij objavljuju Pljusku drutvenom ukusu (Poeina obestvennomu vkusu), gdje se Pukin, Dostoevskij i Tolstoj bacaju s parobroda suvremenosti.Ruski je futurizam bio izrazito zainteresiran za poigravanje jezikom, odnosno rijeju kao takvom (ruski slovo kak takovoe); stvorili su zaum, paraleksiki transracionalni jezik (npr. Krunyhova pjesma dyr bul yl), a Hlebnikov potpisuje pjesmu Prisega smijehom (Zakljatie smehom, 1910), zasnovanu na permutacijama korijena rijei smijeh. Jedno od najzanimljivijih ostvarenja kubofuturistina je sinestetina opera Pobjeda nad suncem (Pobeda nad Solncem, 1913), za koju je zaumni libreto napisao Krunyh, prolog Hlebnikov, disonantnu glazbu Mihail Matjuin, a kostime je dizajnirao Kazimir Malevi. Vodei futuristi pozdravljaju Listopadsku revoluciju, izjanjavaju se kao angairani boljevici i formiraju LEF (Lijevu frontu umjetnosti), a Majakovskij postaje jedan od vodeih pisaca novoga, postrevolucionarnog doba (drama Misterija-Buff, 1918; poema 150000000, 1921., itd.). Njegovo samoubojstvo 1930. oznailo je kraj ruske avangarde.C. Futurizam u poljskoj knjievnosti. Pravac u razdoblju avangarde koji se dijelio na dvije skupine, u knjievnom ivotu aktivne od 1918: krakovsku, kojoj su pripadali Bruno Jasieski, Stanisaw Modoeniec i Tytus Czyewski, te varavsku, u kojoj su djelovali Anatol Stern i Aleksander Wat. Njihovo pjesnitvo ini cjelinu poljske inaice knjievnoga futurizma, srodne ruskomu futuristikom pravcu te, s neto manje zajednikih toaka, talijanskomu futurizmu. U slabo razvijenoj, ruralnoj Poljskoj nakon Prvoga svjetskoga rata ideje tehnikoga napretka i duhovnoga zaokreta prema budunosti naile su na povoljnu recepciju u pjesnika orijentiranih antitradicionalno, odlunih u osporavanju neoromantiarske poetike modernizma i sveprisutnoga nacionalnoga patosa, koji je bujao nakon povrata dravnosti 1918. Iako se isprva utjecao stranim, napose ruskim izvorima, ve poetkom 1920-ih poljski je futurizam ostvario djela iznimne samosvojnosti (manifest No u trbuhu Nu w buchu, 1921., B. Jasieskoga i A. Sterna, tiskan u obliku plakata, koji je u cijelosti napisan fonetskim pravopisom, suprotno poljskoj ortografskoj normi). Varavska skupina futurista poeziju je objavljivala u asopisima Nowa Sztuka (19211922) i Almanach Nowej Sztuki (19241925). Pompozna okupljanja futurista i njihove knjievne veeri u pravilu su bili drutveni skandali, koji su zavravali zabranom raspaavanja njihovih tiskovina i progonom sudionika. Radikalan u svojem antitradicionalizmu te blizak komunistikom pokretu, najistaknutiji poljski futurist B. Jasieski nakon 1925. nastanio se u Parizu, gdje mu je tiskana poema Rije o Jakubu Szeli (Sowo o Jakubie Szeli, 1926), jedno od najvrsnijih djela poljske pjesnike avangarde. Iako je ve i poema obiljeena poleminou i politikim radikalizmom, tek zbog romana Palim Pariz (Pal Pary, 1929) Jasieski je bio optuen za boljevizam i prognan iz Francuske. Nastanivi se potom u SSSR-u, pisao je na ruskom te je stradao u staljinistikoj istki. Njegov se osobni i umjetniki put dri reprezentativnim za ukupnu sudbinu poljskoga futuristikoga pravca.Futurizam je u Poljskoj zasluan za prodor avangardne duhovnosti u knjievnost te su nakon 1920. u poljskim knjievnim sreditima koegzistirale raznolike avangardne formacije, kojih je prvotni poetiki predznak bio determiniran njihovim odnosom prema futurizmu.Danijela Lugari Vukas, Tea Rogi Musa Usporediavangarda, Druga avangarda, Krakovska avangarda, kubizam, Kwadryga, Linia, moderna , modernizam, nadrealizam, postmoderna/postmodernizam, simbolizam, agary Literatura Barooshian, Vahan D. Russian cubo-futurism 1910-1930: a study in avant-gardism. HagueParis 1974. Bogdanovi, Nana. Futurizam Marinetija i Majakovskog. Beograd 1963. De Micheli, Mario. Le avanguardie artistiche del novecento. Milano 1959. [Umjetnike avangarde XX. stoljea, prev. Mihaela Vekari, Zagreb 1990.] Flaker, Aleksandar. Poetika osporavanja. Zagreb 1984. Flaker, Aleksandar. Ruska avangarda. Zagreb 1984. Petra, Boidar. Futurizam u Hrvatskoj. Dossier. Pazin 1995. Poggi, Christine. Inventing Futurism: The Art and Politics of Artificial Optimism. Princeton 2009. Delaperrire, Maria. Les avant-gardes polonaises et la posie europenne. Paris 1991. Gazda, Grzegorz. Futuryzm w Polsce. Wrocaw 1974. Miczka, Tadeusz. Kratka povijest poljskoga futurizma. Knjievna smotra, 29(1997) (103)1, str. 6163. Wakiewicz, Andrzej. W krgu futuryzmu i awangardy. Wrocaw 2003. niecikowska, Beata. Nu w uchu?: koncepcje dwiku w poezji polskiego futuryzmu. Wrocaw 2008.