g o d i Š nj e i z v j e Š Ć e - djecjivrticfijolica.hrsvečanosti (jesenska svečanost, dani...

1

REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJA MEĐIMURSKA

GRAD PRELOG

D J E Č J I V R T I Ć «F I J O L I C A»

Trg kralja Tomislava b.b.

40323 PRELOG

Tel/fax: (040) 645-601

e-mail: [email protected]

http://djecjivrticfijolicap.wix.com/prelog

KLASA: 601-01/15-01/144

UR.BROJ: 2109/14-07/15-01

G O D I Š NJ E I Z V J E Š Ć E

O RADU DJEČJEG VRTIĆA «FIJOLICA»

ZA PEDAGOŠKU GODINU 2014/2015

U Prelogu, kolovoz 2015.

mailto:[email protected]

http://djecjivrticfijolicap.wix.com/prelog

2

U skladu sa važećim Pravilnikom o obrascima i sadržajem pedagoške dokumentacije i

evidencije o djeci u dječjem vrtiću (»Narodne novine«, br.083/01) a na temelju Zakona o

predškolskom odgoju i obrazovanju (»Narodne novine«, broj 10/97, 107/07, 94/13), Godišnje

izvješće o ostvarivanju Plana i programa rada Dječjeg vrtića „Fijolica“ (u daljnjem tekstu:

Vrtić) za ped. 2014./2015.g. obuhvaća sva zadana područja a sačinili su ga:

odgojiteljice Dječjeg vrtića „Fijolica“:

Štefanija Šimunić, VŠS

Agneza Mihac, VŠS

Jasminka Hozjak, SSS

Biserka Petković, VŠS

Adrijana Karol, VŠS

Nataša Novak, VSS, prof. predškolskog odgoja

Marijana Agić-Hižman, VŠS odgajatelj i VSS prof. razredne nastave

Nikolina Šafarić, VŠS

Melita Novinčak, VŠS odgajatelj i VSS prof. razredne nastave

Kristina Posavec, VŠS

Jelena Čavlek, VŠS (rodiljni dopust)

Kristina Mihoci, VŠS

Ivana Crnčec Mati, VSS prof. predškolskog odgoja

Ivana Horvat, VŠS

Valentina Horvat, VŠS

Marija Kočet, VŠS

Katarina Lipić, VŠS odgojiteljica i senzorni pedagog

Stjepana Sokač, VŠS

Dijana Vuk, VŠS

Mirjana Lipić, VŠS – stručno osposobljavanje

Veronika Mikulan, VŠS – stručno osposobljavanje

Maja Horvat, VŠS – stručno osposobljavanje

Ivana Pavlic, VŠS – stručno osposobljavanje

magistra edukacijske rehabilitacije: Monika Novak, VSS

magistra logopedije: Marija Poljak, VSS

ravnateljica: Brankica Mezga, VSS prof. predškolskog odgoja

Temeljem članka 40. Statuta Dječjeg vrtića «Fijolica», Prelog, Trg kralja Tomislava b.b.,

Godišnje izvješće za 2014./2015. pedagošku godinu, razmatralo je Odgojiteljsko vijeće na

sjednici održanoj 27.8.2015. godine, a donijelo ga je Upravno vijeće vrtića na 16. sjednici,

održanoj 9.9.2015. godine.

U Prelogu, kolovoz 2015. g.

Ravnateljica: Predsjednik Upravnog vijeća:

_____________________ _________________________

Brankica Mezga, prof. Matija Strahija

3

SADRŽAJ:

1. USTROJ RADA -------------------------------------------------------------------------------5

1.1. osnovni podatci o Dječjem vrtiću --------------------------------------------------5

1.2. redovni, posebni, kraći programi --------------------------------------------------6

2. MATERIJALNI UVJETI RADA --------------------------------------------------------10

2.1. realizacija plana nabave i dopune didaktike i potrošnog materijala---------------10

2.2. realizacija plana investicijskog održavanja objekta ---------------------------------10

2.3. realizacija plana izvora sredstava ------------------------------------------------------11

ODGOJNO – OBRAZOVNI RAD-------------------------------12

3. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE--------------------12

3.1. realizacija razgovora radi snimanja početnog stanja u skupini--------------------12

3.2. realizacija identifikacije djece s posebnim potrebama i poduzimanje

odgovarajućih mjera prema programskim sadržajima-----------------------------------12

3.3 .realizacija planiranog jelovnika – zdrava prehrana---------------------------------14

3.4 realizacija skrbi o dnevnom ritmu djeteta---------------------------------------------14

3.5.realizacija svakodnevnog boravka na zraku------------------------------------------15

3.6. odgojno-zdravstveni programi: ljetovanje -------------------------------------------16

3.7. realizacija praćenja psihofizičkog razvoja djece------------------------------------18

3.8. realizacija plana sanitarno-higijenskog održavanja vrtića-------------------------18

4. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD----------------------------------------------------------18

4.1. realizacija ciljeva, zadaća i sadržaja redovnog programa---------------------------19

4.2. realizacija globalnog, tematskog planiranja po odgojnim skupinama-------------20

Realizacija programa rada s djecom u drugoj i trećoj godini života

Skupina „Gljivice“----------------------------------------------------------20

Realizacija programa rada s djecom u četvrtoj godini života

Skupina „Pčelice“-----------------------------------------------------------26

Realizacija programa rada s djecom u petoj godini života

Skupina „Mravići“-----------------------------------------------------------35

Realizacija programa rada s djecom u petoj i šestoj godini života

Skupina „Medeki ---“--------------------------------------------------------39


Skupina „Limači“------------------------------------------------------------43

Realizacija programa rada s djecom u trećoj, četvrtoj, petoj i šestoj

godini života

Skupina „Vrapčići“----------------------------------------------------------55

4

Realizacija programa rada s djecom u trećoj i četvrtoj godini života

Skupina „Male Zvjezdice“ -------------------------------------------------70

Realizacija programa rada petoj i šestoj godini života

Skupina „Velike Zvjezdice“ -----------------------------------------------82

5. NAOBRAZBA I STRUČNO USAVRŠAVANJE DJELATNIKA------------------95

5.1. realizacija individualnog i skupnog usavršavanja djelatnika-----------------------95

a) odgojiteljska vijeća--------------------------------------------------------------------95

b) stručni skup u ustanovi ---------------------------------------------------------------96

c) stručni skupovi izvan ustanove ------------------------------------------------------96

5.2. realizacija godišnje planirane satnice--------------------------------------------------98

5.3. stručna literatura--------------------------------------------------------------------------98

6. SURADNJA S RODITELJIMA----------------------------------------------------------98

6.1. realizacija plana i tema roditeljskih sastanaka----------------------------------------99

6.2. realizacija planiranih radionica s roditeljima-----------------------------------------99

7. REALIZACIJA SURADNJE SA SVIM ČIMBENICIMA KOJI SUDJELUJU

U OSTVARIVANJU ZADAĆA GODIŠNJEG PLANA I PROGRAMA-------100

8. REALIZACIJA GODIŠNJEG PLANA RAVNATELJA----------------------------101

9. REALIZACIJA STRUČNOG SURADNIKA – LOGOPEDA----------------------102

10. REALIZACIJA POSEBNOG PROGRAMA -----------------------------------------117

10.1. Program katoličkog vjerskog odgoja djece predškolske dobi

Skupina „Bubamare“ ------------------------------------------------------------------117

10.2. Program rada s djecom predškolske dobi s autističnim obilježjima

Skupina «Međimurske Iskrice»-------------------------------------------------------122

5

1. USTROJ RADA

1.1. OSNOVNI PODACI O DJEČJEM VRTIĆU

Tabela br. 1

NAZIV USTANOVE: DJEČJI VRTIĆ «FIJOLICA»

ADRESA: Trg kralja Tomislava b.b.

BROJ I NAZIV POŠTE: 40 323 Prelog

ŽUPANIJA: Međimurska

Broj vrtića: 3 (Prelog, Cirkovljan, Draškovec)

Broj djece u vrtiću: 224

Broj skupina: 10

BROJ RADNIKA:

(1 odgojiteljica na rodiljnom

dopustu)

a) ravnateljica 1

b) odgojiteljice: 23

- VSS 2

- VŠS

- SSS 1

- VŠS –stručno ospsobljavanje 4

c) magistra edukacijske rehabilitacije 1

d) magistra logopedije 1

e) ostali radnici: 8

- kuharica

- tajnik-rač.-financije

- domar

- spremačica

- adm.rač. radnik – stručno

osposobljavanje bez

zasnivanja radnog

odnosa

3

1

1

2

1

Podaci o vrtićima u sklopu Dječjeg vrtića «Fijolica»

Tabela br. 2

Rb. Objekt u: ADRESA BROJ SKUPINA BROJ DJECE

1. Prelogu Trg kralja Tomislava b.b. 6 155

2. Cirkovljanu Trg Sv. Lovre b.b. 1 26

3. Draškovcu Nikole Tesle 2 2 35

1 (autizam) 4+4

UKUPNO 10 224

6

1.2. REDOVNI, POSEBNI REDOVNI I KRAĆI PROGRAMI

(broj upisane djece, broj odgojnih skupina, broj djelatnika, struktura 40-satnog radnog

tjedna odgojno-obrazovnih djelatnika, radno vrijeme vrtića )

Tabela br. 3

Red.

Broj

DOB DJECE SKUPINA BROJ

DJECE

BROJ

ODG.

1. djeca u drugoj i trećoj

godini

„GLJIVICE“ 19 4

2. djeca u trećoj i četvrtoj

godini

„PČELICE“ 27 2

3. djeca u četvrtoj i petoj

godini

„MRAVIĆI“ 26 2

4. djeca u petoj i šestoj godini „MEDEKI“ 28 2

5.

djeca u šestoj i sedmoj

godini

„BUBAMARE“ 27 2

6. djeca u šestoj i sedmoj

godini

„LIMAČI“ 28 2

7. djeca u trećoj i četvrtoj

godini

„MALE

ZVJEZDICE“

Draškovec

9

2

8. Djeca u petoj, šestoj i sedmoj

godini

„VELIKE

ZVJEZDICE“

Draškovec

26

2

8. djeca u trečoj, četvrtoj, petoj,

šestoj i sedmoj godini

„VRAPČIĆI“

Cirkovljan

26 2

9. Djeca s poremećajem iz

autističnog spektra (3-6 g.)

„MEĐIMURSKE

ISKRICE“

4+4 2

UKUPNO: 224 22

7

Tabela br. 4

STRUKTURA 40-SATNOG RADNOG VREMENA

ODGOJNO-OBRAZOVNIH RADNIKA

NAZIV ZADUŽENJA BROJ SATI

Neposredni rad s djecom 27.5

Ostalo: 12,5

1. vođenje pedagoške dokumentacije

izrada orijentacijskog plana i programa odgojno-

obrazovnog rada (tromjesečno)

tjedni plan i program odgojno-obrazovnog rada

dnevni planovi

vrednovanje ostvarivanja plana i programa

imenik djece

evidencijske liste polaznosti, tabele

individualni dosjei djece

projekti

3

(141 h/godinu)

2. individualno i skupno stručno usavršavanje

odgojiteljska vijeća, aktivi

seminari i radionice

stručna literatura

2

(94 h/godinu)

3. suradnja s roditeljima

roditeljski sastanci

individualni razgovori s roditeljima

radionice s roditeljima

svečanosti (jesenska svečanost, dani kruha, dan grada,

maškarada, sajam cvijeća, obiteljski dan, majčin dan,

dan očeva)

2

(94 h/godinu)

4. nabava materijala i izrada didaktičkog materijala

potrebnog za rad u skupini

3

(141 h/godinu)

5. pauza 2,5

(117,5/godinu)

8

RADNO VRIJEME ODGOJITELJA:

PRELOG: 5,30-16,30 sati (10-satni boravak)

Jutarnje dežurstvo: 5,30 - 6,45 sati

Redovni rad: 6,45 – 16,00 sati

Poslijepodnevno dežurstvo: 16,00 – 16,30 sati

U jutarnjem i poslijepodnevnim dežurstvu odgojitelji su se mijenjali tjedno. Odgajatelji jasličke

skupine „Gljivice“ nisu bili u dežurstvu, zbog potrebe većeg preklopa radnog vremena.

CIRKOVLJAN: 5,30-16,00 sati (10-satni boravak)

DRAŠKOVEC:

Redovna skupina: 5,30 – 16,00 sati (10-satni boravak)

Skupina „Međimurske Iskrice“ 7,30 – 13,00 sati (5,5-satni boravak)

RADNO VRIJEME OSTALIH DJELATNIKA

Ravnateljica: 8,00 – 15,00 sati

Adm.- rač.djelatnica: 7,00 – 15,00 sati

Ponedjeljkom: 8,00 – 16,00 sati

Kuharice (Prelog): 6,00 – 14,00 sati

7,30 – 15,30 sati

Kuharica/spremačica (Draškovec): 7,00 – 15,00 sati

Spremačice (Prelog): 8,00 – 17,00 sati

14,00 – 21,00 sati

Domar: 7,00 – 15,00 sati

9

Redovni posebni Program katoličkog vjerskog odgoja djece predškolske dobi

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa dalo je Suglasnost na Program katoličkog vjerskog

odgoja djece predškolske dobi, u sklopu redovnog programa odgojno-obrazovnog rada u

Dječjem vrtiću „Fijolica“, dana 15. prosinca 2003.g.

U posebnom redovnom programu – program katoličkog vjerskog odgoja djece predškolske

dobi, bilo je uključeno 27 djece, u jednoj odgojnoj skupini „Bubamare“ u Prelogu.

Program su provodile odgojiteljice u vjeri, Agneza Mihac i Jasminka Hozjak, koje su završile

teološko-katehetsko doškolovanje i dobile mandat biskupa na neodređeno vrijeme, u 10-satnom

programu. Realizacija programa je u prilogu.

Kraći Program rada s djecom predškolske dobi s autističnim obilježjima

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa dalo je suglasnost na ustroj i provedbu Programa

rada s djecom predškolske dobi s autističnim obilježjima, dana 18. siječnja 2010.g.

U skupina «Međimurske iskrice» upisano je osmero djece s poremećajima iz autističnog

spektra, s područja cijele Međimurske županije, u dvije skupine, po četvero djece. Program se

financira iz Proračuna Međimurske županije i gradova i općina iz kojih dolaze djeca, tako da je

za roditelje djece polaznika besplatan. Početak rada bio je 01.04.2010.g. Program su provodile

Monika Novak, magistra edukacijske rehabilitacije i odgojiteljica, Katarina Lipić, senzorni

pedagog. Realizacija programa je u prilogu.

Kraći program engleskog jezika

Dječji vrtić je i ove ped. godine iznajmio prostor za izvođenje kraćeg programa engleskog

jezika . Program je izvodila djelatnica Škole za strane jezike Didasko, sa završenim studijem za

predškolski odgoj i engleskim jezikom. U program je bila uključeno 15 djece, u dobi od 3 do 6

godina. Program se izvodio dva puta tjedno po 45 min, u dvije skupine, poslije radnog vremena

vrtića. Roditelji su program financirali u potpunosti.

10

Kraći program predškole

U kraći program predškole bilo je upisano 10 djece u dobi od šest godina, koji će na jesen

krenuti u prvi razred, u skupinu „Limači“ i „Bubamare“.

2. MATERIJALNI UVJETI RADA

2.1. Realizacija plana nabave i dopune didaktike i potrošnog materijala za odgojne skupine

Potrošni materijal za odgojne skupine nabavljao se mjesečno, prema potrebama odgojno-

obrazovnog rada. Iako je svake godine sve manja pomoć firmi na području Grada Preloga i

okolice, još se uvijek snalazimo s prikupljanjem pedagoško-neoblikovanog materijala.

Povećanjem ekonomske cijene i promjenom omjera financiranja, moli smo izdvojiti financijska

sredstva za kupnju didaktike za sve skupine iz sredstava vrtića i MZOŠ.

Odgojitelji su samostalno, tijekom godine, izrađivali didaktička sredstva i time dopunjavali

postojeću didaktiku. Materijal za izradu nabavljali su sami i u suradnji s sponzorima i

roditeljima.

2.2. Realizacija plana investicijskog održavanja objekta

Vrtić u Prelogu:

manji popravci na zgradi i igralama (cca 5.000,00 kn)

soboslikarski radovi (cca 7.000,00 kn)

antistresne podloge na terasi jaslica (25.000,00 kn)

Vrtić u Cirkovljanu

soboslikarski radovi (cca 1.000,00 kn)

postavljanje klima uređaja (6.400,00 kn)

Vrtić u Draškovcu

postavljanje klima uređaja u prostorije skupine „Male zvjezdice“ i „Međimurske

iskrice“ ( 9.500,00 kn)

nabava korita za tobogan (1.000,00 kn)

11

2.3. Realizacija plana izvora sredstava

Ekonomska cijena vrtića povećala se od siječnja 2014.g., te sada iznosi 1.375,00 za vrtić i

1.939,00 za jaslice.

Također se promijenio i omjer financiranja, tako da sada grad financira 60% (prije 50%), a

roditelji 40% (prije 50%). Povećanjem ekonomske cijene postojala je mogućnost manjih

investicijski radova te nabavka opreme i didaktike.

Financijska sredstva za redovan rad vrtića osigurana su:

iz Proračuna Grada Preloga (60 % ekonomske cijene za vrtić i za jaslice)

uplatama roditelja (40 % ekonomske cijene za vrtić i za jaslice)

iz Državnog proračuna (predškola i djeca s teškoćama u razvoju)

iz Proračuna Međimurske županije i grada Čakovca, te općina Nedelišće, Domašinec,

Sv. Marija i Donji Kraljevec, za djecu s poremećajima iz autističnog spektra

iznajmljivanjem prostora (Škola stranih jezika Didasko)

Donacijama roditelja, udruga, poduzeća i firmi

12

ODGOJNO -OBRAZOVNI RAD

3. NJEGA I SKRB ZA TJELESNI RAST I ZDRAVLJE DJECE

3.1. Realizacija razgovora radi snimanja početnog stanja u skupini,

ravnatelj-roditelj-odgojitelj

Obavezni sistematski pregledi, za novoupisanu djecu, sastojao se od:

uvida u provedeno cijepljenje na osnovu liječničke dokumentacije

općeg kliničkog pregleda – potvrda o obavljenom sistematskom zdravstvenom

pregledu predškolskog djeteta prije upisa u dječji vrtić

pregleda zubi

antropološko mjerenje i stanje uhranjenosti

laboratorijskih pretraga

U inicijalnom intervju zabilježeni su podaci o:

djetetu ( ime, prezime, datum rođenja, adresa)

obitelji (ime oca, majke, zaposlenje)

porodu i bolestima djeteta

razvoju i navikama djeteta

Sistematski nadzor zdravlja u toku boravka djeteta u vrtiću provodio se u suradnji s

Domom zdravlja u Prelogu i Zavodom za javno zdravstvo Međimurske županije kroz:

opće kliničke preglede

preglede nakon bolesti djeteta

preglede djece pri pojavi zaraznih bolesti i poduzimanju odgovarajućih mjera zaštite

3.2. Realizacija identifikacije djece s posebnim potrebama i teškoćama u razvoju te

poduzimanje odgovarajućih mjera prema programskim sadržajima

Zapošljavanjem stručnog suradnika - logopeda (u studenome 2013.g.), njegovim

kontinuiranim radom, suradnjom s odgajateljima i roditeljima značajno su se ispravile govorne

poteškoće kod većine djece.

13

Tabela br. 5

DIMENZIJE PRISTUPA

Prepoznavanje

posebne potrebe,

praćenje razvoja

Individualizirani

pristup

Nositelji

DJECA S POSEBNIM

ZDRAVSTVENIM I

PREHRAMBENIM

POTREBAMA

- alergije na hranu – 7 djece

- vegetarijanska prehrana –

2 dijete

-formiranje

dokumentacije

(individualni dosje

djeteta)

-praćenje razvoja i

zdravlja djece

(alergije i nutritivni

poremećaji, kronične i

akutne bolesti,

respiratorne bolesti)

-poseban ili

prilagođeni jelovnik

-praćenje djetetove

prehrane i reakcije

na hranu

-pismene upute

odgojiteljima i

kuharicama o

mjerama i

postupcima

- odgojitelji

- kuharice

- liječnik

- roditelji

DJECA S POSEBNIM

POTREBAMA U

SPOZNAJNOM

RAZVOJU

(15 djece)

-praćenje razvoja djece

(ind. dosje)

-procjena spoznajnog

razvoja djece s:

disharmoničnim

spoznajnim razvojem,

te s potrebama za

većim i bogatijim

poticajima

-obogaćivanje

redovnog programa

poticajima za razvoj

posebnim djetetovih

interesa

- odgojitelji

- ravnatelj

-eduk.

rehabilitor

- roditelji

DJECA S POSEBNIM

POTREBAMA U

RAZVOJU GOVORA I

JEZIKA

( 52 djece)

-upućivanje na obradu

u specijaliziranu

ustanovu ili u

logopedski tretman u

vrtiću

-unošenje različitih

poticaja za vježbe

disanja i opuštanja,

grafomotorike i

vizualne percepcije

-konzultativni rad s

logopedom

-logopedski

tretman u

specijalističkoj

ustanovi ili u

vrtiću

- odgojitelji

- roditelji

DJECA S POSEBNIM

POTREBAMA U

SENZOMOTORIČNOM

RAZVOJU

(10 djece)

-formiranje ped.

dokumentacije

-praćenje razvoja i

zdravlja djece s:

-neurorizičnim

faktorom

- autizmom

-primjena vježbi

za razvoj krupne

i fine motorike

-konzultativni rad

između

odgojitelja i

roditelja

- odgojitelji

- ravnatelj

-eduk.

rehabilitator

DJECA S ELEMENTIMA

IZ AUTISTIČNOG

SPEKTRA

(8 djece)

-praćenje djetetova

ponašanja objektivnim

metodama

-stvaranje razvojno-

poticajnog

okruženja u vrtiću

- kreiranje akcija i

postupaka

usmjerenih na dijete

- odgojitelji

- ravnatelj

- eduk.

rehabilitator

- roditelji

14

3.3 Realizacija planiranog jelovnika-zdrava prehrana

U redovitom desetsatnom programu djeci su bila osigurana 4 obroka – doručak, voćni obrok,

ručak i užina. Djeci koja koriste jutarnje dežurstvo osiguran je i zajutrak – topli napitak i suhi

keksi. S obzirom da nekoliko djece ima posebnu prehranu, u suradnji s roditeljima prilgodili

smo jelovnik njihovim potrebama.

U skladu sa Godišnjim planom i programom rada, u ljetnim mjesecima pomaknuli smo vrijeme

doručka zbog što dužeg boravka djece na otvorenom u vremenu kad temperatura zraka još nije

previsoka. Tako je doručak pomaknut od 8.30 na 8.00. što se pokazalo jako dobrom praksom te

smo vrijeme doručka ostavili takvim i za vremena zimskih mjeseci. Djeca i roditelji su se brzo

privikli na novi ritam. Jelovnici se planiraju mjesečno. Obavezno se poštuje tendencija

korištenje što veće količine sezonskog povrća i voća u kombiniranju obroka. Jelovnik izrađuju

kuharice u suradnji sa ravnateljicom i zaduženim odgajateljima. Pri planiranju obroka poštuju

se propisana načela i prehrambeni standardi za planiranje prehrane u dječjim vrtićima te se

nastoji izaći u susret i zadovoljenju ne samo dječje potrebe za hranom već i za okusima koje

djeca vole.

Svježe meso s nam dostavljaju djelatnici mesnice „Kiš“, tako da se ono uopće ne stavlja u

duboko zamrzavanje. Kruh i pekarske proizvode dostavljaju nam Čakovečki mlinovi. Ostale

namirnice dostavlja nam Velpro.

Kuhinja je usklađena sa HACCP programom, te se vodi sva potrebna dokumentacija.

Neophodne propisane mjere iz HACCP-a, provode za to zaduženi radnici, uz nadgledavanje

ravnateljice. Kontrolu i ispravnost namirnica, hrane, bakteriološke briseve radnih ploha te

briseve pribora koji se koristi u kuhinji, provodila je služba Zavoda za javno zdravstvo

Međimurske županije.

3.4. Realizacija skrbi o dnevnom ritmu djeteta

Radno vrijeme vrtića bilo je od 5,30 do 16,30, odnosno 5,30 do 16,00 za vrtiće u Cirkovljanu i

Draškovcu. Jutarnje dežurstvo, u Prelogu, trajalo je od 5,30 do 6,45 sati, a popodnevno od

16,00 do 16,30.

U jutarnje dežurstvo dolazilo je oko dvadesetak djece, a u popodnevnom dežurstvu ostajalo je

oko desetak djece.

15

Poštivale su se individualne potrebe djece za snom, tako da je nekoliko djece spavalo i u

jutarnjem dežurstvu. U Prelogu su djeca spavala u tri skupine a u jednoj su bili spavači i

nespavači, kao i u Cirkovljanu i u Draškovcu.

Djeca borave u toplim, svijetlim i zračnim prostorijama (10 soba za dnevni boravak). Sobe u

Prelogu i Draškovcu imaju zaštitne roletne, dok su u Cirkovljanu, zaštita od sunca, tamne

zavjese. Sve prostorije u Prelogu i Draškovcu imaju klima uređaje s obzirom da su ta dva vrtića

radila i u ljetnim mjesecima. Vrtić u Cirkovljanu ne radi tijekom srpnja i kolovoza, ali smo ove

godine i tamo ugradili klima uređaj.

Nastojali smo svu djecu osamostaliti u provođenju tjelesne higijene:

svakodnevno pranje zubi, poslije doručka i ručka iako nemamo najbolje rješenje za

odlaganje četkica i čašica

pravilno pranje ruku prije i poslije jela jednokratnim papirnatim ubrusima

pravilna upotreba toaletnog papira

pravilna upotreba maramica za brisanje nosa

pravilna upotreba pribora za jelo (žlica, vilica, nož) i salveta

3.5. Realizacija svakodnevnog boravka na zraku, jednodnevnih izleta u prirodu

U skladu sa vremenskim prilikama, tendencija je da djeca što više i što češće borave na

svježem zraku gdje im se na dvorištu organiziraju igre uz pokret, tjelovježba, štafetne i ostale

suradničke igre, igre s rekvizitima, igre s vodom i pijeskom, istraživačke aktivnosti, šetnje

bližom okolicom Vrtića itd.

Također se u odgojno obrazovni rad nastoji utkati ljubav prema prirodi i stjecanje navike

provođenja vremena u prirodi na koristan i zabavan način. Zbog nedostatka kineziološke

dvorane, dvorište i terase su jedino mjesto gdje se mogu upražnjavati potrebni oblici

kinezioloških aktivnosti koje pomažu transformaciji dimenzija antropološkog statusa svakog

djeteta ponaosob.

Djeca su svakodnevno boravila na zraku, osim kada to vremenski uvjeti nisu dopuštali. Svaka

soba ima popločenu terasu, pa su se dječje igre često selile na terase. Na terasi jaslica postaavili

smo antistresne podloge, zbog sigurnosti djece od padova. Vrtić ima lijepo uređeno dvorište, sa

mnogo igrala za djecu i mnogo zelenog prostora za trčanje.

Šetnje su se uglavnom koristile u cilju aktivnog promatranja promjena u prirodi (voćnjak,

livada, polje, park), okolini (nova gradnja, popravak zgrada), pravilno kretanje u prometu.

16

Dvije skupine „Bubamare“ i „Vrapčići“ bili su na jednodnevnom izletu u Zagrebu. Skupina

„Medeki“, zajedno s roditeljima, Otrovancu.

3.6. odgojno-zdravstveni programi: ljetovanje

Ljetovanje djece ove godine odvijalo se u razdoblju od 13.07. do 17.07.2015. godine, na otoku

Rabu, u pratnji dva odgajatelja, Jasminke Hozjak i Melite Novinčak.

Na ljetovanju je bilo prisutno 15-ero djece, od toga 11-ero djece predškolske dobi i 6-ero djece

školske dobi. Adaptacijskog razdoblja nije bilo. Djeca su komunikacijom i dogovorom

rješavala konfliktne situacije. Reakcija odgajatelja gotovo da nije bila potrebna.

Tijekom boravka na otoku Rabu, djeca su imala planirane dnevne aktivnosti od strane

animatora, profesora kineziologa i odgajatelja.

Realizirale smo jedan izlet, vožnju brodom i obilazak okolnih otoka, razgledavanje grada i

upoznavanje znamenitosti. Djeca su svakodnevno bila uključena u školu plivanja. U večernjim

satima, svakodnevno su bile organizirane različite aktivnosti (ples, natjecateljske igre, igra

pantomime, disko večer…) na terasi dječjeg odmarališta.

Dnevni ritam realizirale smo na slijedeći način;

7.30 - buđenje, pranje zubiju, osobna higijena

8.00 - doručak

8.30-11.00 - odlazak na plažu, jutarnje tjelesno vježbanje, igre u vodi

12.00-13.00 -ručak, priprema za popodnevni odmor

13.00-15.00 -popodnevni odmor, aktivnosti za školsku djecu

15.30-16.00 -užina

16.00-19.00 -odlazak na plažu, škola plivanja, organizirane igre u moru

s animatorima

19.00-20.00 -večera, odlazak u grad, igre na terasi odmarališta

22.00 -odlazak na spavanje

17

Svakodnevno smo poticale samostalnost kod oblačenja, tuširanja i odlaganja osobnih stvari.

Poticale smo djecu na međusobnu komunikaciju i dogovor, na zajedničku igru i sklapanje

novih prijateljstava s djecom iz drugih odgojno-obrazovnih ustanova.

Najviše vremena, tokom boravka na plaži, djeca su provodila u igri pijeskom i gradnji kula i

tunela kanticama i lopaticama. U popodnevnim satima najviše smo realizirale igre loptom u

moru.

Ljetovanje smo realizirale bez ikakvih ozljeda i povreda. S veseljem možemo reći da su se

mnoga djeca tokom boravka u dječjem odmaralištu osamostalila i komunikacija se podigla na

jedan viši nivo između djece i odgajatelja. Suradnja s roditeljima je bila zadovoljavajuća.

Svakodnevno su se telefonski čuli s djecom i odgajateljima.

18

3.7. Realizacija praćenja psihofizičkog razvoja djece

Odgojitelji redovno u dnevnim zapažanjima, te tjednoj i tromjesečnoj valorizaciji prate

psihofizičko stanje djeteta. S obzirom da to nije relevantan pokazatelj psihofizičkog stanja

djeteta, izrađeni su individualni dosjei za svako dijete, gdje odgojitelji mogu na osnovu

promatranja i bilježenja pratiti psihofizičko stanje djece. U tjednom i godišnjem zaduženju

satnice, u području pedagoške dokumentacije, planirani su sati za izradu individualnih dosjea

djece. U individualnim dosjeima odgojitelji su pratiti psihofizički razvoj djeteta i to:

socio-emocionalni razvoj i razvoj samostalnosti (svijest o vlastitom identitetu i

samopoštovanje, samokontrola i interakcije, društveno ponašanje)

govor, komunikacija, izražavanje i stvaralaštvo (receptivni jezik, izražajni jezik,

vještine pismenosti i pripreme za čitanje, vještine pismenosti i jezik koji prethodi

pisanju)

spoznajni razvoj (motivacija i rješavanje problema, logičko i matematičko mišljenje,

znanje i podaci)

tjelesni i psihomotorni razvoj (osnovna motorika, složena motorika, zdravlje i sigurnost)

3.7.realizacija plana sanitarno-higijenskog održavanja vrtića

Dva puta tijekom godine izvršena je dezinsekcija i deratizacija objekta i okoliša vrtića.

Kontrola zdravstvenog stanja djelatnika vršena je redovno, prema zakonskim propisima.

Sa Zavodom za javno zdravstvo Međimurske županije sklopljen je ugovor i hrana se kontrolira

prema zakonskim okvirima. Primjena HACCAP programa je realizirana i ispunjava se sva

potrebna dokumentacija.

Edukaciju tehničkog osoblja (kuharice, spremačice, domar) o važnosti pravilnog i stalnog

korištenja zaštitnih sredstava pri radu i sredstava za rad provodio je Zavod za javno zdravstvo

Međimurske županije. Permanentnom edukacijom o koristi ali i štetnosti sredstava za

provođenje sanitarno-higijenskih uvjeta razvijao se kod odraslih svijest o očuvanju osobnog

zdravlja i očuvanju okoliša, te pravo djeteta na zdrav život u zdravom okruženju.

Poticanjem i razvijanjem osjećaja pripadnosti i fleksibilnosti u radu (tehničko osoblje),

prilagođavalo se potrebama djece (optimalno vrijeme za postavljanje dječjih ležajeva, poštivati

vrijeme predviđeno za jelo, čišćenje, igru i dr.)

19

4. ODGOJNO-OBRAZOVNI RAD

4.1. Realizacija ciljeva, zadaća i sadržaja redovnog programa (prema dječjem iskustvu,

interesima i potrebama razvojne dobi) stvaranje uvjeta za organiziranje i unapređivanje

dječjih aktivnosti radi zadovoljenja njihovih razvojnih potreba

Organiziranim predškolskim odgojem osigurali smo pomoć roditeljima u skrbi za odgoj i

obrazovanje njihovog djeteta, dopunili obiteljski odgoj, osigurali optimalan djetetov razvoj.

Predškolski odgoj temelji se na humanističkom pristupu odgoju, suvremenim znanstvenim

dostignućima i teorijama o dječjem razvoju, te Programskim usmjerenjem djece predškolske

dobi. U organizacijskom smislu, maksimalno smo se prilagodili potrebama djece i roditelja.

Omogućili smo roditeljima da sudjeluju u programu, što je uvelike doprinijelo boljoj suradnji

između obitelji i vrtića. Roditelji se privikavaju na takvu otvorenost vrtića, te želimo takvu

suradnju nastaviti. Roditelji su se uključivali i u obogaćivanje materijalnih uvjeta.

Tijekom godine, a pogotovo kada se promijenio omjer financiranja (60% grad – 40% roditelji)

bilo je nekoliko upisa, i to se pokazalo dobrim, jer je period adaptacije bio kraći, nego na

početku godine kada je puno novoupisane djece. Problem se javio u jasličkoj skupini, gdje se

gotovo svakog mjeseca upisalo po jedno dijete (otvorena su nova radna mjesta pa su se majke

zaposlile i tada upisale djecu u jaslice), pa je adaptacija stalno trajala. Uz pomoć odgajatelja na

stručnom osposobljavanju, uspjeli smo godinu privesti kraju. Tako da su u jasličkoj skupini u

jutarnjem i popodnevnim termunu radili po 1 odgajatelj i 1 odgajatelj na stručnom

osopsobljavanju (skupina „Gljivice“ je imala 2 odgajatelja i 2 odgajatelja na stručnom

osposobljavanju).

20

4.2. realizacija globalnog, tematskog planiranja po odgojnim skupinama (redovni,

cjelodnevni program)

Realizacija programa rada s djecom u drugoj i trećoj godini života

SKUPINA „GLJIVICE“

VREDNOVANJE OSTVARIVANJA UVJETA ZA PROVEDBU ZADAĆA

U pedagoškoj godini 2014./2015. u jasličku skupinu “Gljivice” upisano je 14 djece (najmlađe

dijete I.H.- 1,1 god., a najstarije M.S.- 2,3 god.), od toga 8 djevojčica i 6 dječaka.

Tabela- prikaz broja djece po mjesecima i starosni prosjek

mjesec broj djece upisano ispisano najmlađe najstarije

rujan 14 0 0 1,1 2,3

listopad 16 2 0 1,2 2,4

studeni 17 2 1 1,5 2,5

prosinac 18 1 0 1,3 2,6

siječanj 19 1 0 1,4 2,9

veljača 20 2 1 1,0 2,10

ožujak 20 0 0 1,1 2,11

travanj 19 1 2 1,2 3,0

svibanj 19 0 0 1,3 3,1

lipanj 19 0 0 1,4 3,2

Do polovice ped. god. radno vrijeme skupine je bilo od 6.30-16.00 sati, a od ožujka 2015.

dolazi do promjene, pa skupina radi od 6.00-16.00 sati. Do ove promjene je došlo zbog toga jer

se u jutarnjem periodu broj djece jasličkog uzrasta u dežurnoj skupini povećao, a i zbog novih

saznanja vezanih uz zdravstveno stanje djevojčice H.V.

Zbog potrebe većeg preklopa radnog vremena, odgajatelji skupine nisu bili u dežurstvu ni u

jutarnjem ni u popodnevnom periodu.

U skupini rade 2 odgajatelja- Biserka Petković i Adrijana Karol.

Problem u skupini se javlja kada gotovo svaki mjesec dolazi do upisa novog djeteta, pa se time

21

adaptacija produžila i stalno trajala tokom godine. Ovaj problem riješen je kad se povećao broj

osoba koje rade s djecom. Tako od polovice listopada 2014. god., boljim uvjetima rada u

skupini pridonose dvije odgajateljice na stručnom osposobljavanju, koje su aktivno sudjelovale

u brizi oko djece i zadovoljavnju njihovih potreba.

Tokom ped.god., većih izostanaka zbog zdravstvenih razloga, nije zabilježeno. Izostanci djece

bili su uobičajeni, a odnosili su se najčešće na razna infektivna stanja. Unatoč redovnom

provjetravanju SDB najčešće su bile zabilježene respiratorne infekcije.

Trudile smo se da olakšamo djeci odvajanje od roditelja i nastojale smo da to odvajanje za

djecu protekne što bezbolnije. U vrijeme privikavanja na jaslice, inzistirale smo da barem jedan

roditelj boravi s djetetom u skupini, tražile postupno produžavanje boravka djeteta, omogućile

smo korištenje prijelaznog objekta i privaćale stečene navike i ponašanja djeteta.

Prilagođavanje na jaslice, za veći broj djece iz skupine, proteklo je sa manjim teškoćama (npr.

poremećaji apetita, sna i sl.). Jača adaptacijska kriza uočena je kod dječaka I.H. i djevojčica

A.B. i L.K.

I.H.- teže je uspostavljao socio-emocionalnu vezu s odgajateljima

L.K.- nije dosad imala iskustvo odvajanja od majke

A.B.- povučeno dijete, koje često izostaje zbog bolesti, uočavamo naglašeniji separacijski strah

(1,10 god.).

- izražava pasivno ponašanje kada je veliki broj djece u skupini

ORGANIZACIJSKO-MATERIJALNI UVJETI

Stalnost odgajatelja u skupini omogućila je djeci emocionalnu sigurnost. Poštivale smo princip

individualnog rasporeda dnevnih aktivnosti. Prostor i oprema SDB prilagođeni su djeci

jasličkog uzrasta, kako bi se djeca mogla nesmetano kretati i istraživati. Zidovi sobe obogaćeni

su ogledalima i različitim taktilnim pločama. Postojeću didaktiku nadopunjavale smo

didaktičkim sredstvima koje smo samostalno izrađivale tokom ped.god. Svakodnevni boravak

na zraku i sigurniju igru omogućila je djeci obnovljena terasa sa zaštitinom podlogom.

Stol za previjanje nalazi se u sanitarnom prostoru, što nije otežavajuća okolnost za odgajatelja,

jer u skupini istovremeno rade 2 odgajatelja, pa djeca u sobi nisu bez nadzora. U prosincu

2014.god. uz stol za previjanje montirane su drvene stepenice, što je pozitivno za djecu i

olakšavajuća okolnost za odgajatelje.

22

SURADNJA SA RODITELJIMA

Realiziran je jedan roditeljski sastanak 29.08.2014. (prisutno 67% roditelja) i jedna radionica za

roditelje 15.12.2014. (prisutno 72% roditelja). Održano je obiteljsko druženje 19.05.2015.god.

(prisutno 77% roditelja). Ovaj vid suradnje su svi roditelji skupine jako pozitivno prihvatili i

posebno im se sviđa.

Svakodnevno smo provodile i inicirale individualne kontakte s roditeljima pri dolasku i odlasku

djeteta iz jaslica. U obogaćivanju centara aktivnosti naše sobe, posebno su se istakli roditelji

N.B. (likovni centar), roditelji K.S (plišane i glazbene igračke) i roditelji H.V. (glinene teglice).

Realizirano je i nekoliko individualnih susreta s roditeljima izvan radnog vremena skupine

(J.M., B.B., K.S., L.S., H.V., S.K.).

Pano za roditelje redovito smo obogaćivale dječjim likovnim radovima, stručnim tekstovima,

važnim obavijestima i sl.

TJELESNI I PSIHOMOTORNI RAZVOJ

Da bi se djeca jasličke dobi mogla pravilno razvijati tjelesna aktivnost veoma je važna. Zbog

toga smo se mi potrudile da im osiguramo prostor za slobodno i sigurno kretanje u sobi

dnevnog boravka. Djeci smo omogućile svakodnevno vježbanje od osnovnih oblika kretanja,

hodanje, hodanje sa zadacima za vježbe stopala, hodanje po ravnoj uskoj podlozi za razvoj

ravnoteže i druge vježbe za pravilan rast i razvoj dječjeg organizma. Ponuđeni su djeci i drugi

oblici vježbanja kao penjanje, vježbe sa spužvastim mlatićima, igre loptama, također im je

omogućen slobodan prostor za puzanje, provlačenje, kotrljanje, preskakivanje prepreka. Vrlo

spretna u baratanju navedenim rekvizitima su djeca u 3 godini života (M.S., A.B., K.L., L.G.,

L.S.), ali i ostala djeca kao i najmlađa, koja također aktivno sudjeluju u aktivnostima u skladu

sa svojim mogucnostima i interesima. Mnogo vremena provodimo aktivnosti na terasi, kao i

igrama na dvorištu te šetnjama kroz mjesto i boravcima u prirodi (parku). Svakodnevno smo

također radile na usvajanju kulturno higijenskih navika (pranje zubi nakon obroka, starija djeca,

odvikavanje od pelena tj. poticanje na samostalan odlazak na wc). Dosta se djece kroz godinu

odviklo od pelena (N.B., L.S., L.G., J.M., B.P., K.S., K.V., S.K., A.B., R.K.). Antropometrijska

mjerenja provele smo na početku pedagoške godine i na kraju. Najviša djevojcica je B.P., a

najniža je D.Š. najmlađa djevojcica i djecak B.B., a najmanje kilograma ima djecak R.K. i

djevojčica S.K. Tjelesni i psihomotorni razvoj u skladu je sa razvojnim karakteristikama.

23

SOCIO-EMOCIONALNI RAZVOJ I RAZVOJ LICNOSTI

Na početku pedagoške godine 13 je djece več adaptirane i prilagođene na odgajatelje i sobu.

Novoupisanoj je djeci i roditeljima bio omogućen boravak u skupini kako bi se djeca sa što

manje stresa privikla na novi prostor, odgajatelje, kucni red. Također je djeci dozvoljen

prelazni objekat za lakšu adaptaciju . Djeca u 3 godini također imaju povremeno problema kod

odvajanja od roditelja, ali to traje kratko, dok mlađa djeca teže prihvaćaju odvajanje pa smo im

posvetile više pažnje da lakse prebrode period adaptacije. Djeca još uvijek nisu u međusobnoj

interakciji već se vecćina igra sama, osim nekih starijih koji se igraju u dvoje kao M.S., A.B.,

N.B., B.P.,K.L. Najteze se prilagodila novoj sredini, djeci i odgajateljima H.V.. Kroz cijelu

godinu nije uspostavila nikakve kontakte sa drugom djecom već se uvijek micala iz aktivnosti i

situacija gdje je bilo puno djece. Puno je bolje funkcionirala kad je u skupini bilo manje djece.

Sa nama odgajateljimaje također teško uspostavila prisniji kontakt pogotovo u pocetku.

svakodnevnim nasim trudom postigle smo da ipak osjeća vecu privrzenost prema nama. Nije

bas onako kako bi mi željele ali ćemo se i dalje truditi da se ona u potpunosti opusti i sa nama i

sa djecom. Kasnije upisana djeca E.S., D.Š., A.B. trebala su vise kontakatai paznje od strane

odgajatelja sto smo im u potpunosti i pružile.

SPOZNAJNI RAZVOJ

Usobi dnevnog boravka napravile smo centre prema interesu djece. Popunjeni su materijalima i

igračkama koji potiču istraživanje, eksperimentiranje i manipulaciju materijalima. Na svim

zidovima sobe objesile smo djeci zanimljive taktilne ploče, ogledala, igračke, balone , sve to u

njihovoj visini da ih mogu koristiti kad god požele. Kroz godinu smo izradile i razlicite

didaktičke igračke i igre. Također smo kroz godinu mijenjale centre prema interesu djece i

24

prema godišnjim dobima i obogačivale ih novim materijalima i igračkama poticajnim za

spoznajni razvoj djece.Primjetile smo da vrlo kratkotrajnu pažnju ima H.V. kao i V.H.,K.V.,

G.F., a najdužu pažnju ima N.B., M.S.,K.S-. K.L. kakva je i primjerena njihovoj kronološkoj

dobi.

GOVOR, KOMUNIKACIJA IZRAŽAVANJE I STVARANJE

Ove smo godine posebnu pažnju posvetile razvoju govora tako što smo se trudile biti dobar

govorni model djeci. Problem sa govorom ima također H.V. pa smo se trudile svakodnevnim

individualnim radom utjecati na govor i razumijevanje pokušavajući joj jednostavnim nalozima

pomoći u razumjevanju i obavljanju naloga, što je bilo jako teško. Napredak se vidi ali još

nismo zadovoljne pa ćemo se truditi i dalje u slijedečoj pedagoškoj godini. U radu nam je

pomogla i logopedinja Marija Poljak. Najmanje u skupini govori B.B. pa smo i s njim

svakodnevno radile poticajući ga na komunikaciju. Ostvarile smo mali pomak. Pravilan govor

ima djevojčica u 4 godini života K.L. Isto tako istakla bi K.S. djevojčicu u 3 godini života koja

je vrlo napredna i ima vrlo bogat riječnik. Svaki smo dan odabirale vrijeme za gledanje, čitanje

i pričanje slikovnica i priča. Odabirale smo priče razumljivog sadržaja primjerene jasličkoj

dobi. Isto tako redovito smo 1-2 puta mjesečno posječivale Gradsku knjižnicu u kojoj smo

posuđivale i vraćale slikovnice. Uredile smo police za slikovnice koje smo svakodnevno sa

djecom nakon čitanja pospremale, pri tom smo obračale pažnju na urednost slikovnica. Djeca

su se njima mogla koristiti kad god su poželjela. K.S., N.B., L.G., K.L. posebno su

zainteresirani za priče. Sva djeca znaju svoje ime kad ih se pozove, isto tako svi osim H.V.

izvršavaju naloge odgajatelja što znači da smo uspostavile dobru govornu komunikaciju

između nas što nam je jako važno u budućem radu.

25

Likovne aktivnosti provodile samo svakodnevno. Ponuđene su djeci bile razne tehnike: drvene

olovke, drvene boje, pastele krede, tempere i kistovi, škare, ljepilo, kolaž papir, kutije,

plastelin, tijesto. Primjetile smo da sva djeca vole tempere i kistove pa smo im to češće

omogućile. Tkođer smo primjetile da se u tu aktivnost uključilai H.V. i u tome se zadržavala i

do 30 minuta. Potrudile smo da joj često omogućimo slikanje temperom, a ona je u tome

uživala. Osim slikanja temperama djeca jako vole škare, ljepilo, papir u boji ili stari časopisi,

tako da smo im to ponudile svakodnevno, s time da smo pazile na sigurnost djece. Tijesto, eko

plastelin, također im je ponuđen kroz cijelu godinu i djeca su u toj igri potpuno uživala kako

djevočice tako i dječaci.N.B., S.K. dosta su nježni u slikanju drvenim bojama. Vecina djece

starije dobi zadovoljavaju u crtanju i slikanju na zadanu temu (K.L., N.B.,K.S.,M.S.). Glazba

ima vrlo važnu ulogu u dječjem cjelokupnom razvoju pa smo tako i mi svakodnevno provodile

glazbene aktivnosti brajući pjesmice koje potiču vedro i veselo raspoloženje. Također smo za

popodnevni odmor birale glazbu za umirenje i ugodan san. Isto tako smo se potrudile izraditi

zvečke različitih oblika i zvuka i tako sviranjem poticale na razvoj ritma, usvajanju pojma

glasno-tiho, brzo-polako. To se jako sviđalo djeci. Osim slušanja glazbe sa CDa djeci smo puno

pjevale i ponavljale pjesmice koje vole tako su i djeca u toku dana sama pjevušila pjesmice

koje im se sviđaju, time smo poticale razvoj sluha. N.B. ima vrlo dobro razvijen sluh, sam zna

otpjevati uglavnom sve pjesmice, a zna neke i od kuće koje mu pjeva baka i mama pa ih je

često pjevao i nama. Kroz godinu smo igrale igre s pjevanjem: Igra kolo, Ide maca, Trava je

zelena , Medo i djeca, Tri u kolu sestrice i druge. Zadovoljne smo kako djeca vole ove

aktivnosti. Osim toga provodilke smo i prstovne i gestovne igre.

Na kraju pedagoške godine možemo reći da smo bile vrlo odgovorne i trudile se u radu

zadovoljiti sve dječje potrebe kako individualne tako i zajedničke, s time da smo posvetile

pažnju svim razvojnim područjimna s akcentom na razvoj govora, vrlo važnom tjelesnom i

psihomotornom razvoju koji je pokretač svih otalih razvojnih područja.U našem radu osim nas

pomagale su nam odgajateljice na stažu Mia Juras, Ivana Pavlic i Maja Horvat, kao i ostali

suradnici ravnateljica, logopedinja. U tehničkom dijelu pomagali su domar, spremačice i

kuharice.

Izvješće sastavile:

Biserka Petković, odgajatelj pred. djece

Adrijana Karol, odgajatelj pred. djece

26


SKUPINA „PČELICE“


U radnoj godini 2014. / 2015. u novoformiranu odgojno-obrazovnu skupinu «Pčelice»

upisano je 26 djece, od toga 20 novih polaznika (76%). Obzirom na rodnu pripadnost, u skupini

je 14 djevojčica ( 54% ) i 12 dječaka ( 46 % ). Najmlađe dijete staro je 2,6 godina a najstarije

4,6 godina. U listopadu se broj polaznika povećao na 27, ( 14 djevojčica i 13 dječaka). Radnu

godinu završavamo s 27, od toga 14 djevojčica i 13 dječaka. Godišnje prosječno dolaženje je

22. Izostanci djece bili su uobičajeni, najčešće razna infektivna stanja. Nije bilo ni jedne

manifestirane povrede ili traume. Rujanski period, obzirom na adaptaciju, prošao je bez većih

poteškoća. Najosjetljiviji period za novoupisanu djecu i njihove roditelje podrazumijevao je i

organizaciju rada između odgajatelja skupine sukladnu dogovorenom ritmu prilagodbe –

ispočetka potpuno a kasnije produljeno preklapanje rada odgojitelja, kao i uključivanje

roditelja. Redovitim praćenjem, analizom i procjenom pokazatelja rada vršile smo trenutne,

kratkoročne ili trajne promjene. Organizirale smo cjelodnevni zajednički rad, tako da su djeca

od početka upoznala oba odgajatelja, a time je naš rad ,osim na kvaliteti, bio lakši i

jednostavniji za odgajatelja. Kvaliteta materijalnog segment je osjetno bolja.Organizacijski

uvjeti su bili dobri. Rukovođene idejom da je ugoda jedna od važnih značajki kvalitete

prostorno- materijalnog okruženja, nastojale smo više pažnje posvećivati estetskoj razini

27

prostora, vodeći računa da on djeci osigurava osjećaj dobrodošlice, zadovoljstva i ugode.

Prostor smo osmislile i organizirale na taj način da stimulira i motivira djecu, da pomaže djeci

da se opuste i uspješno provedu cijeli dan u skupini sa što manjom mogućnošću ozljeđivanja.

Okruženje je uređeno tako da inicira i potiče pravilne izbore i mogućnosti za svladavanje

samopomoć i i samostalnosti. U samom početku formirale smo tzv.klasične centre za igru /

centar obitelji, građenja, likovni centar, glazbeni centar. Ubrzo nam se pokazalo da moramo

mijenjati i centre i poticaje. Naime, analitički promatranjem djelomično smo utvrdile smo

interese i potrebe svakog djeteta, pa smo tako i započele s izradom didaktike i planiranjem kako

reorganizirati prostor u druge, stimulativnije centre. Kritičkim opažanjem rada uočile smo i

vlastite propuste i nedostatke, tako da nam je prioritetni zadatak kroz cijelu godinu bio

(ekstrizično motivirani) kako u SDB organizirati prostor i aktivnosti prema individualnim

potrebama djece, odnosno kako prava djeteta na vlastite interese integrirati u interes skupine.

Planove smo prezentirale ravnateljici i dobile smo punu financijsku, materijalnu i stručnu

podršku i pomoć.

Suradnja s roditeljima

Odgojitelji i roditelji imaju prosječnu suradnju i komunikaciju. Kako bi suradnja s roditeljima

bila što kvalitetnija, potičemo i iniciramo što češće inicijalne susrete po dogovoru,izvan radnog

vremena, i u terminu koji odgovara i roditeljima i odgajateljima. No, bez većeg uspjeha.

Najkontinuiranije smo surađivale s roditeljima V.H.

Kao nedirektivnom obliku suradnje, veliku pažnju i nadalje pridajemo panou za roditelje gdje

smo tjedno mijenjale i nadopunjavale sadržaje kao što su tekuće informacije, dječji likovni

radovi i stručni savjeti. Izuzetno učinkovitom pokazala se suradnja putem elektronske pošte i

facebook zatvorene grupe (25 roditelja), u kojoj poštujemo profesionalni i etički kodeks.

28

Stručno usavršavanje

Usavršavanje odgojitelja sastavni je dio redovitog rada. Stručno usavršavanje realizirale smo

prema planiranom programu i mogućnostima, kao i prema područjima stručnog interesa. Više

vremena smo realizirale individualnim usavršavanjem tematski vezanim za dob djece koja

borave u skupini i razvoj djece te dobi, te osobnim sklonostima i potrebama za usavršavanjem i

dodatnim obrazovanjem. Odgajateljica Stjepana Sokač pohađa doškolovanje na Katoličko

bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kako bi postala odgajateljica za vjerski odgoj

djece predškolske dobi, dok je odgajateljica Nataša Novak, kao stručni suradnik Agencije za

odgoj i obrazovanje, stručno usavršavala sudionike stručnog skupa Karlovačke i Sisačko-

Moslavačke županije. Kod individualnog usavršavanja pratile smo novu literaturu iz područja

uže struke, pedagogije i psihologije. Kod grupnog stručnog usavršavanja, na internim aktivima

i drugim radionicama (Sokač 32 h, Novak 102 h), obrađivale su se tematske jedinice koje su

bitne za kvalitetno odvijanje odgojno-obrazovnog rada. Program stručnog usavršavanja

priložen je osobnoj dokumentaciji djelatnika te predan na uvid i pohranu ravnateljici.


Obzirom na kronološku dob djece iz skupine, te na njihove razvojne mogućnosti, zaključujemo

da je većina djeca samostalna, sukladno kronološkoj dobi, pri obavljanju osobnih potreba i

higijene. Uočene su aberacije pri oblačenju i svlačenju odjeće kod nekolicine djece, te

odstupajući razvoj fine motorike kod nekolicine djece. Shodno uočenom, pripremile smo i

realizirale niz aktivnosti i praktičnih situacija u kojima su djeca mogla vježbati i usavršavati

problemske zadatke. Osnovni program ovog odgojno-obrazovnog područja realizirale smo

različitim oblicima rada. Osnovno polazište bilo nam je inicijalno mjerenje morfološkog statusa

i motoričkih mogućnosti svakog djeteta/ sposobnosti snage, brzine, fleksibilnosti, ravnoteže,

koordinacije i preciznosti te kontrole efekata koji se postižu vježbanjem. Promatrajući razvoj

29

osnovne motorike uočile smo da djeca hodaju samouvjereno, zaobilaze prepreke u trku,

hvataju i bacaju velike lopte, penju se samostalno, ili uz malu asistenciju odgajatelja na

tobogan, sami se spuštaju, te većina djece naizmjenično koristi obje noge pri pjenjenju uz

stepenice. Većina djece, što se tiče fine motorike, sastavlja jednostavne puzzle, prave oblike od

gline i plastelina, boje prstima, mogu nacrtati jednostavne oblike kao što je krug, linija ili križ,

ili mogu napraviti toranj do devet kockica.

SOCIO– EMOCIONALNI RAZVOJ I RAZVOJ LIČNOSTI

Temeljne emocionalne potrebe djeteta-osjećaj sigurnosti, zaštićenosti, pripadnosti, stvaranje

pozitivnih odnosa unutar skupine i sa članovima skupine, dobivanje priznanja i pohvala, bile su

u potpunosti zadovoljene. Dječji emotivni razvoj u skladu je s kronološkom dobi. Većina djece

počinje razaznati vlastite granice. Malo njih pita za pomoć, u igri se vole igrati sami, ali blizu

druge djece, loše međusobnosurađuju i nerado dijele igračke.Veliki napredak uočen je pri

kontroli trajanju i intenzitetu emocija kod djece koja su već polazila vrtić, naročito O.G.

Polako se u skupini filtriraju potencijalne „vođe“, a na naše nezadovoljstvo to su djeca sa

neprimjerenim ponašanjem koja vrlo negativno djeluju na ostale članove skupine (O.G., M.H.).

Zbog nemogućnosti potpune kontrole emocija, a sve u statusu egocentrizma kao zakonite

pojave, djeca često dolaze u sukobe, naročito sredinom prvog tromjesečja, koji nerijetko

završavaju fizičkom agresivnošću. Tendencija agresivnog ponašanja je u rastu, pa nam je

podržavanje pozitivnog i poželjnog ponašanja bio i prioritetni cilj. Kako bi pozitivno djelovale,

nastojale smo u svakoj situaciji biti uzor i primjereni model uz aktivno korištenje MI emocija,

JA poruka, kao i načela suvremene metodske dijalektike.

SPOZNAJNI RAZVOJ

Djeci su bili ponuđeni i dostupni različiti materijali i igračke za manipuliranje i istraživanje

(rastavljanje, sastavljanje, punjenje, pražnjenje i sl.). Uočile smo da su u mogućnosti

uspoređivati slike i objekte, da intenzivno uče kroz igru i putem osjetila, počinju razumjeti i

djelomično poštivati koncepte "sada", "uskoro" i "poslije", te nekolicina djece (T.M.,

M.R.,V.I.) počinje prepoznavati jednostavne uzročno-posljedične veze. Akcijskim i sustavnim

promatranjem, bilježenjem i refleksijom determinirane su naše aktivnosti bazirane prema

uočenim dječjim potrebama i interesima (što djecu posebno zanima, za što pokazuju interes i

koje su njihove ideje, od začetka, postavljanje problemske situacije, do naznaka rješenja) :

početak rane pismenosti, istraživanje zvuka, svjetlosti, magneta, boja, oblika, tekstura,

veličina. Stjecanje kvalitetnih iskustava učenja djece koja uključuju priliku istraživanja stvari iz

30

različitih perspektiva uz samostalno razmišljanje i djelovanje djeteta. Put do novih spoznaja i

učenja djece započele same izradom igračaka i preoblikovanjem SDB kako bi uočeno kod

djece i podržale.

Jedan od najboljih preoblikovanih prostora u SDB je Centar građenja koji sadrži različite

materijale za građenje i konstruiranje, kao i materijale za istraživanje kosina, labirinte i sl.

Materijali su bilu različitih vrste od prirodnih do umjetnih proizvoda. Dijete je sukladno svojoj

potrebi moglo donijeti materijale iz različitih centara i konstruirati svoju igru te planirati kako

realizirati svoju ideju. Isto tako napravile smo niz manipulativnih igara za podržavanje fine

motoričke vještine, poboljšavanje koordinacije oka i ruke, te igre koje pridonose razvoju

osjećaj za pokret, pamćenje. Igrom u obogaćenim centrima podržavale smo razvoj vještina

poput promatranja, uspoređivanja, opisivanja, propitivanja, komuniciranja.

31

Cijelu radnu godinu kontinuirano, projektno smo poticale i podržavale taj proces , osiguravale

i organizirale materijale za igru. Promatranjem djece kako i što rade s ponuđenim materijalima,

unaprijedile smo i proširile dječje interese, te na ovaj način produbile svoje razumijevanje

procesa učenja djece, kao i naše uloge u tom procesu. U svom radu koristile smo suvremene

oblike rada kao što su kritičko promatranje, akcijsko istraživanje, promatranje djece,

vizualizacija aktivnosti i zadataka. Inicijaciju i iskazani interes smo usmjeravale ka projektu

„Prostorno okruženje kao poticaj za razvoj i učenje“ , kojeg smo i prezentirale 26.ožujka 2015.

u Čakovcu na Regionalnoj smotri projekata iz područja Nacionalnog programa odgoja i

obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo vlade Republike Hrvatske u

organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje.AZOO. Učenjem putem projekata djeca vlastitom

inicijativom zadovoljavaju interese i ostvaruju svoje kreativne i stvaralačke sposobnosti kroz

raznovrsne intelektualne i praktične aktivnosti. Naravno da takav rad iziskuje dobru

pripremljenost i organiziranost odgajatelja, ali uz nezaobilaznu suradnju s roditeljima.

Apsolutnu podršku imale smo od ravnateljice, koja je navedena kao suradnik na projektu, i

konkretnu od domara. Sve navedeno dostupno je na uvid u elektronskom izdanju.

GOVOR, KOMUNIKACIJA, IZRAŽAVANJE I STVARALAŠTVO

Planiranim i realiziranim sadržajima, naročito gore navedenim projektom, raznovrsnošću

materijala i audio-video tehnike, nastojale smo usmjeriti, aktivirati i razvijati dječji govor i

govorno stvaralaštvo, ali i stvoriti uvjete koji će stalno poticati dijete da se služi svim jezičnim

sredstvima u komunikaciji.

32

Dio projekta, koji se odnosi na knjižnu građu, odnosno rad na problemskim situacijama kroz

slikovnice, realizirale smo s KIČ Prelog (Maja Lesinger, dipl.knjižničar, mag.prim.educ.,

univ.spec.EU Project Manager). Napominjemo da su se aktivnosti održavale svake srijede

tokom radne godine. Na taj način podržavale smo dječje kompetencije i učinkovitiji razvoj

govora, mašte i kreativnog izražavanja, te smo ovakvim oblikom rada apsolutno utjecale na

razvoj govora, ali i primarno postavljenog zadatka-uočavanje i rješavanje problemskih

situacija. Procjena razvoja govora izvršena je od strane odgajatelja uz suradnju i digresije

logopedinje. Većina djece dobro govorno komunicira obzirom na razvojni status, te razumije

većinu onoga što je rečeno, a njihov govor je skoro potpuno razumljiv.

Sva primijećena odstupanja od jezičnog standarda prijavljena su logopedinji (V.H., K.B., F.K.).

Kod jednog djeteta , V.H. uočena je spori govorni razvoj uz dislaliju. Iz nalaza i mišljenja

logopedinje: „ Ekspresivne jezične vještine znatno bolje od receptivnih. Izražava se dominatno

verbalno višečlanim (tročlanim i četveročlanim) dizgramatičnim iskazima. Prisutne teškoće u

deklinaciji i konjugaciji. U spontanom govoru često koristi upamćene televizijske fraze iz

crtanih filmova. Povremeno prisutna eholalija. Povremeno uočena prozodijska odstupanja –

izjavne jezične forme nekad izgovara s upitnom intonacijom, ali bez intencije postavljanja

pitanja. Fraze su tematski kontingentne, no jezično nefunkcionalne. „

33

Obzirom da su odgajatelji skupine uočili teškoće i značajna odstupanja u jezičnom i

funkcionalnom razvoju kao i socijalnoj interakciji, roditelje smo savjetovale na opservacijski

postupak u MURID-u. Nalazi i mišljenja tima priloženi su u individualnom dosjeu djeteta.

Svakodnevno smo nastojale podržavati obogaćivanje vokabulara, komunikacije, izražavanje i

stvaralaštvo kroz razne aktivnosti-dramske igre (igre kazališta s lutkama, podjela uloga u

pričama i sl.), igre s pjevanjem (razvoj glazbene osjetljivosti uz pokret i ritam), upoznavanje

glazbenih instrumenata, razne pjesmice i aktivno slušanje dječje, ali i klasične glazbe, likovno

izražavanje kroz sve likovne tehnike, naročito kreativno izražavanje pedagoški neoblikovanim

materijalom.

Obilježavanje važnih datuma; svečanosti i manifestacije na nivou ustanove; organizirane

posjete, druženja i izleti:

Obilježavanje važnih datuma; svečanosti i manifestacije na nivou Grada i šire:

Obilježavanje dječjih i odgajateljevih rođendana

Olimpijski dan obilježen u vrtiću

Plodovi zemlje-Blagoslov kruha

Kazališne predstave

Mjesec knjige-Posjeta gradskoj knjižnici i čitaonice

Dječji tjedan

Dolazak Svetog Nikole

Djed Mraz

Božićni sajam

Božićna priredba, javni nastup

34

Maškare, manifestacija na nivou grada

Sajam cvijeća, javni nastup

Međunarodni dan obitelji

Osobni doprinos odgojitelja u ostvarivanju razvojnih zadaća bio je jako dobar, kao i kod

ostvarivanja plana i programa, s tendencijom poboljšanja međusobne interakcije među

odgajateljima unutar skupine. Trudile smo se dati maksimum u ostvarivanju razvojnih zadaća, a

samoprocjenom smo zadovoljne. Također neveliki broj iskaza i situacija ukazuje na određene

poteškoće, što nam je poticaj, da izgrađujući svoje jake strane, otklonimo one slabije.

Vjerujemo da će se teškoće na koje smo naišle pretvoriti u priliku za daljnji rast kvalitete kojoj

težimo. Tokom radne godine 2014./15.snimljeno je oko 5 sati video materijala i 700 fotografija.

Sve navedeno u izvješću dostupno je na uvid u elektronskom obliku.


Stjepana Sokač, bacc.predškolskog odgoja

Nataša Novak, prof. predškolskog odgoja

35

Realizacija programa rada s djecom u četvrtoj i petoj godini života

SKUPINA „MRAVIĆI“

U skupinu je upisano 26-ero djece u dobi od 3,5 - 6 godine starosti.Djevojčica je 12, dječaka

14. Među nama je i dječak sa teškoćama u razvoju koji ima svog asistenta.Socijalna integracija

zdrave djece i njihovih vršnjaka s posebnim potrebama daje mogućnost djeci da uče, igraju se i

žive zajedno, te da se razvijaju u osobe koje se međusobno razumiju i poštuju.

Kao i svih dugih godina do sada najvažniji korak u našem radu bio je postići dobru atmosferu u

skupini, a ona je rezultat odgajateljeva rada,njegova pristupa djeci. To je istinsko poštivanje i

uvažavanje dječje ličnosti, omogućivanje slobode izbora materijala, prostora,vršnjaka. Tokom

prijašnjih dviju godina djeca su usvojila znanja, vještine i navike u skladu sa svojim

psihofizičkim mogućnostima.Suradnja sa roditeljima odvijala se vrlo kvalitetno, jer uz

obiteljski odgoj predškolski je odgoj temeljno izvorište odgoja djece.Sve teškoće u govoru,

govornom aparatu stručno je vođeno od strane logopeda i rezultat nije izostao, a sve što je

potrebno nastaviti realizirat će se u narednoj šk.god.

TJELESNI, PSIHOMOTORNI I ZDRAVSTVENI RAZVOJ

Temeljio se na sposobnosti izvođenja preciznih pokreta i koordinaciji oko-ruka. Upotrebom

različitih sredstava i pomagala poticali smo spretnost i preciznost u radu kojima se razvija

taktilna i mišićno-zglobna osjetljivost. Multisenzornim aktivnostima, kojima se uči poticanjem

različitim podražajima, uvažavaju se razlike u kvaliteti i intenzitetu osjeta, senzibiliziraju se

36

osjetila različitih osjetilnih područja te stvaraju senzorne integracije.Odgojne vrijednosti

usvajali su različitim aktivnostima poput održavanja osobne higijene, pranja ruku nakon

aktivnosti, uređenje prostora, brige za sebe i svoje stvari, zaštiti odjeće i radne površine tijekom

aktivnosti, uočavanje i izbjegavanje opasnih, nepredvidljivih i nepoželjnih situacija

SOCIO-EMOCIONALNI RAZVOJ

Obuhvaća mnoge osobne kompetencije djece: neovisnost, samostalnost i razvoj osjećaja

uspješnosti. Samostalno su koristili različite materijale, alate i pomagala i pospremali ih.

Poticale smo ih na samostalnost u igri, planiranju i odlučivanju. Pozitivne odnose u

komunikaciji /među djecom, između djece i odraslih / kako bi se osjećali sigurnima,

prihvaćenima i imali osjećaj pripadnosti skupini. Osposobljavale smo djecu za

samoevoluacijski pristup k njihovom osobnom rastu, a sve to kroz poticanje pozitivnih

kvaliteta /dobrota, uspješnost, marljivost, radne navike..../ Poticale na sposobnost druženja i

komuniciranja s drugom djecom čime smo realizirale njihove potrebe: želju za pribivanjem u

blizini drugog djeteta, uspostavljanje kontakta i komunikacije,poziv na igru, dogovor,

planiranje, suradnja, želja za dijeljenje igračaka, razveseljavanje drugih, poštivanje pravila u

igri i radu,preuzimanje odgovornosti za uspjeh/neuspjeh, prepoznavanje potreba za pomoć

drugima, uvažavanje tuđih želja.Time smo razvijali emocionalno-socijalnu osjetljivost djece.

37

SPOZNAJNI RAZVOJ

Temeljio se na poticanju kognitivnih procesa. Sposobnost sve boljeg opažanja prostora i

predmeta: veličina, dubina, tekstura, udaljenost, oblici, boja, dodiri, težina, orijentacija, miris,

okus, zvuk. Sposobnosti kretanja: kružno, linijski-pravocrtno, sposobnost razlikovanja

vremenskih odnosa /orijentacija, uzastopnost događanja/. Poticale na stjecanje različitih

iskustava i spoznaja o sebi /fizičko, socijalno, psihološko "ja"/ i drugima / uočavanje

raznolikosti i složenosti odnosa među ljudima. Problemskim situacijama poticale djecu na

uočavanje problema, pretpostavljanje, planiranje, procjenjivanje u rješenjima odnosa.Što je

zajedničko ili različito, zapažali slijed, veze, događaje, radnje, ishode i provjeravali ih

promatranjem, jednostavnim pokusom, radom, različitim oblicima izražavanja, stvaranja,

grupiranjem predmeta i pojava. Razvijale kod djece radoznalost i aktivan stvaralački odnos

prema svijetu,traženje i stvaranje novog. Djeca su sama pronalazila odgovore i rješenja, slična

ili različita.

GOVOR, KOMUNIKACIJA, STVARALAŠTVO

Poticale smo pozitivnu komunikaciju za koju je potrebna: prirodna osjetljivost, razvoj

mogućnosti doživljavanja, primanja, razumijevanja i izražavanja. Razvijale i poticale

38

artikulaciju, jezik, rječnik, navike slušanja, komunikacijski sustav / verbalni, neverbalni,

simbolički/, različite oblike izražavanja/ govorno, scensko, likovno, glazbeno, tjelesno. Pružale

djeci mogučnost svakodnevnog susreta sa različitim materijalima / kist, tempera, škare, papir,

ljepilo, plastelin, instrumenti, lutke na štapiću, audio -vizuelni materijali /. Mnogo smo koristili

priče, stihove, prstovne igre. Njegovali etno baštinu, imajući u vidu da je dobrobit djeteta naša

temeljna zadaća, da je dijete vrijednost sama po sebi i da je vrtić mjesto istinskog življenja

djeteta, djeca s teškoćama u razvoju postala su integralni dio naše skupine, iako nismo imali

zadovoljavajuće uvjete za primjeren smještaj. Prihvatili smo i zavoljeli našeg prijatelja J.M.

koji je sa nama treću godinu. Naučio nas je kako pomaganje i uvažavanje svakoga može

donijeti sreću i radost svima, a svaki njegov osmijeh i pogled su naše zadovoljstvo. Stvarali

smo toplo ozračje puno ljubavi i podržavanja te omogućavali daljnji razvoj, uz izražavanje

brigezadrugeidrugačije i time stvorali bolje uvjete za život djece u vrtiću i gradu u kojem

živimo.


Štefanija Šimunić, nastavnik pred. odgoja

Anamarija Vrbanec, bacc.predškolskog odgoja

39


SKUPINA „MEDEKI“

U skupinu „Medeki“ s 1.09.2014. godine upisano je 29-ero djece. U odgojno-obrazovnoj

skupini boravilo je i dijete s posebnim potrebama, G.Č. Starosna dob djece na početku radne

godine bila je od 4.9 do 6.6. Imale smo 9-ero predškolaca.

Djeci smo nastojale stvoriti ugodnu atmosferu punu pozitivnih emocija kako bi se osjećala

smireno, zaštićeno i sigurno. Povremeni izostanci djece bili su zbog bolesti (viroze, angina).

Djeca su rado sudjelovala u ponuđenim aktivnostima i ulogama koje su im bile namijenjene.

Dječaci su tokom pedagoške godine najviše vremena provodili u centru građenja, a djevojčice

su svakodnevno željele slušati glazbu i plesati. Koristile smo sve povoljne vremenske prilike za

boravak djece na zraku. Sprovodile smo šetnje kroz mjesto, do polja.

Antropometrijska mjerenja vršile smo dva puta godišnje. Djeca su se razvijala u granicama

normale. Razvijene su kulturno-higijenske navike kao i samostalnost kod jela, obuvanja,

izuvanja te briga o sebi i drugima.

Zadatke smo planirale prema razvojnoj dobi djeteta. Zadaće smo planirale po razvojnim

područjima (tjelesni i psihomotorni razvoj, spoznajni razvoj, socio-emocionalni razvoj i razvoj

ličnosti, govor, komunikacija, izražavanje i stvaralaštvo). U periodu adaptacije (kod G.Č..),

zadaci su bili usmjereni lakšoj socijalizaciji i prihvaćenosti skupini. Aktivnosti su bile tematski

vezane uz važna zbivanja, događaje, obilježavanje važnih datuma, a sprovodile su se prema

potrebama i interesima djece. Veliku zainteresiranost djeca su pokazala za predstave koje smo

gledali u Domu kulture.

Brojnim didaktički neoblikovanim materijalom (kutije, tkanine, otpadni drveni materijali i dr.),

koje smo prikupljale uz pomoć roditelja, poticale smo dječju maštu, razvijale dječju

kreativnost, zajedničko druženje, komunikaciju i stvaralaštvo. Sa predškolcima se intenzivno

radilo tokom cijele pedagoške godine na usvajanju zadataka vezanih uz početno čitanje i

pisanje. U aktivnostima smo nastojale razvijati kod djece sposobnost druženja, komuniciranja,

pomaganja, zajedništva, samokontrole i spoznaju o poželjnim oblicima ponašanja. Sva su djeca

osjetno napredovala, naročito u socio-emocionalnom, spoznajnom i komunikacijskom razvoju.

Postignut je veliki stupanja kolegijalnosti i samostalnosti.

U listopadu smo proslavili Dane kruha svečanostima i blagoslovom u vrtiću, te sudjelovanjem

na manifestaciji Dani zahvale koja je bila organizirana na nivou grada. U mjesecu knjige više

pažnje i vremena posvetile smo pričanju priča i bajki te su djeca donosila svoje omiljene bajke i

40

priče u vrtić. U prosincu nas je posjetio Sv. Nikola i darivao djecu malim poklonima. Također

smo održali božićnu priredbu, krajem prosinca, u Domu kulture. Sudjelovala su sva djeca iz

vrtića. Provodile smo aktivnosti vezane uz narodni običaj maskiranja i maškara. Tim povodom

realizirale smo radionicu s roditeljima i izrađivali maske povodom maškara. U povorci,

povodom maškara, sudjelovala su sva djeca. Ove pedagoške godine bili smo patuljci. U travnju

smo se s djecom pripremale za radosnu proslavu Uskrsa, uz bojanje i kaširanje jaja, slušanja

priča. Uspješno smo sudjelovale na sajmu cvijeća, s jednom plesnom točkom. 27.05.2015.

zajedno s djecom i roditeljima realizirale smo izlet Podravka Otrovanec. Djeca su bila jako

vesela i oduševljena. Ovo je našim roditeljima bio prvi takav izlet, reagirali su oduševljenjem i

zadovoljstvom. Predškolci su sudjelovali na Dječjoj olimpijadi u Čakovcu te 17.06.. na

završnoj svečanosti, koja se ove godine odvijala u Centru za kulturu. U vrtiću su nas i ove

godine posjetili vatrogasci i policija. U 6. mjesecu otvarala se Dječja kuća te su predškolci

sudjelovali malim prigodnim programom.

Na početku godine održale smo roditeljski sastanak na kojem smo roditelje upoznale s

programskim usmjerenjem. Odaziv na roditeljske sastanke bio je dobar (oko 20-ero roditelja je

dolazilo na roditeljske sastanke). Na svakom roditeljskom sastanku roditelje smo izvještavale o

tekućoj problematici, o planiranim aktivnostima i posjetama, te o svemu što je roditelje

zanimalo. S roditeljima smo surađivale tijekom cijele pedagoške godine prigodom opremanja

odgojnih skupina, sakupljanja pedagoško-neoblikovanog materijala, prikupljanje sredstava koja

se mogu koristiti u radu i u igri odgojnih skupina. Pedagošku godinu završavamo sa 28 djece u

odgojno-obrazovnoj skupini. Realizirale smo 4 roditeljska sastanka i jednu radionicu. Tokom

pedagoške godine najviše smo s roditeljima surađivale kroz individualne razgovore.

Pedagošku godinu završavamo sa 28 djece u odgojno obrazovnoj skupini.


Kod gotovo sve djece u odgojnoj skupini primjećena je velika potreba za kretanjem i tjelesnim

aktivnostima (izuzetak K.P.). Svakodnevno smo organizirale jutarnje tjelesno vježbanje sa

pomagalima ili bez, te dva puta tjedno sat tjelesne i zdravstvene kulture. Cijela skupina je dosta

dinamična, te je pokretna igra svakodnevna u radu s djecom. Primjećuje se da su djevojčice

samostalnije od dječaka. Kod L.H., K.P., F.M., primjećena je lagana pretilost. Na visini tokom

godine najviše je dobio F.M. Kod G.Č. radile smo na razvoju koordinacije pokreta, spretnosti,

hvatanja i trčanja.

41

SOCIO-EMOCIONALNI RAZVOJ I RAZVOJ LIČNOSTI

Bila je primjećena pojačana svađa među dječacima (F.B., N.P., N.P., F.M., I.N., L.B.), pa smo

svakodnevno razgovarale o poželjnom i nepoželjnom ponašanju. Dogovarali smo zajednička

pravila. Uvodile smo znakove za različite oblike ponašanja (smješko, plačko), kojima smo

opominjale djecu na poželjno ponašanje. Više vremena posvećivale smo F.B. (međusobno

uvažavanje i poštivanje druge osobe). Poticale smo ga na kontrolu emocija.

SPOZNAJNI RAZVOJ

M.K., F.M. tražili su dodatne poticaje. Za njih su se planirali zadaci u kojima je potrebno

mišljenje, pažnja i logičko zakljočivanje. F.B., L.P. su bili jako zainteresirani za matematičke

igre. Isticali su se na svim područjima, aktivno sudjelovali u svim aktivnostima. K.P. i K.K.

izbjegavale su radne zadatke, nisu se mogli koncentrirati u slušanju priča. L.S. i K.S.M. su se

voljele igrati i spontano su organizirale igre. Kod I.N. poticale smo interes za boje i oblike.

Djeci smo svakodnevno pružale informacije o svijetu koji nas okružuje.

42

GOVOR, KOMUNIKACIJA, IZRAŽAVANJE I STVARALAŠTVO

Kod G.Č. poticale smo više sigurnosti u govoru, poticale smo drugu djecu da strpljivo slušaju i

da se ne rugaju. Planirale smo sadržaje za razvoj govora, radile na pravilnom izgovoru. L.P.,

G.Č. su nečisto izgovarali riječi, pa smo provodile individualne vježbe za razvoj govora.

Tražile smo savjet logopedice. M.K. smo trebale poticati da se uključuje u aktivnosti s drugom

djecom. Bila je nesigurna u svoje sposobnosti prilikom rješavanja zadataka.


Melita Novinčak, odgajatelj pred. djece

Kristina Posavec, bacc.predškolskog odgoja


43

SKUPINA „LIMAČI“

VREDNOVANJE OSTVARENIH RAZVOJNIH ZADAĆA

*Tjelesni i psihomotorni razvoj

Kod sve djece u skupini je tjelesni i psihomotorni razvoj u skladu sa kronološkom dobi

djece,osim kod novoupisanog djeteta V.H. koji je u skupinu upisan 1.5.2015. Većina djece

ovladala je jednostavnim, ali i složenim senzornim vještinama.

Tijekom pedagoške godine provodile smo razne aktivnosti za poticanje navedenog područja

razvoja djece kao što su:

razvoj koordinacije i preciznosti u baratanju predmetima: nošenje, skupljanje,

grupiranje, razvoj koordinacije i preciznosti pokreta: kotrljanje, dodavanje, služenje

priborom za jelo, ulijevanje i izlijevanje

razvoj fine motorike šake: oblikovanje papirom, prirodnim materijalom, sitnim

predmetima,

razvoj složenih senzornih vještina i preciznosti: slaganje niza sitnih predmeta, vezanje u

čvor

razvoj vještina korištenja raznih alata: igle, pincete, čekići, čavli

razvoj psihomotoričkih sposobnosti: timski sportovi, stvaranje pokreta uz ritam i

glazbu.

Djeca su savladala hodanje u koloni i u paru, poskakivanje na jednoj i obje noge, penjanje,

puzanje, provlačenje, preskakivanje kroz razne tjelesne aktivnosti i poligone. Omiljena igra im

je bila dodavanje sa vrećicama riž,e gdje su vježbali spretnost i koordinaciju pokreta, te

osobito okulo-motornu motoriku. Sva djeca u skupini su definirano dešnjaci. Dva puta godišnje

smo provele antropološka mjerenja koja su priložena u službenoj dokumentaciji.

*Socio-emocionalni razvoj i razvoj ličnosti

Djeca se odmah na početku godine vesele boravku u vrtiću. Sve im je zanimljivo, atraktivno,

radoznali su i rado biraju ponuđene materijale, sredstva i poticaje. Raduju se dolasku u vrtić i s

nestrpljenjem očekuju jedni druge u garderobi. Većina djece je novoupisano (21 , te je 7 djece

drugu godinu u vrtiću. Odgajatelji su tjedan i pola radili cijeli dan kako bi se djeca što lakše

adaptirala. Kolegica i ja smo nastojale sa svakim djetetom ostvariti socio-emocionalnu vezu i

44

prisni odnos. Nije bilo nikakvih neočekivanih i nepoželjnih ponašanja tijekom adaptacije. Malo

je teži taj period bio za dvojicu dječaka. B.P. je često bio plačljiv i žalostan i tražio je potpunu

posvećenost odgajatelja, dok L.Č.nije uopće htio dolaziti u vrtić i nije htio izaći iz kuće. Sa

roditeljima obojice dječaka smo imali individualne razgovore na kojima smo im još jednom

objasnile tijek adaptacije, savjetovale smo im kako da se ponašaju, te da uskladimo i mi sa

njima svoje reakcije i ponašanja u problemskim situacijama. Dogovorili smo se da budemo

dosljedni i ustrajni u tome i adaptacija je uspješno privedena kraju početkom siječnja. Osnovni

cilj i zadatak nam je bio osvijestiti kod djece pozitivna emocionalna stanja, prepoznavanje i

izražavanje emocija, razvoj pojma o sebi te time i stvaranje bolje slike o sebi, razvoj pozitivnih

odnosa sa vršnjacima, razvoj empatije i tolerancije te suradnički odnos u igri. Djeca rado

sudjeluju u svim vrstama aktivnosti i organiziraju raznovrsne igre. Pri tome koriste stečena

znanja i spoznaje. Vidljivo je ustvari siromaštvo toga u odnosu na djecu koja više godina

borave u odgojno–obrazovnoj ustanovi. Na svim područjima razvoja vidljivo je lagano

zaostajanje u odnosu na druge vrtićance. S obzirom na takvu situaciju kolegica i ja smo pomno

i detaljno izrađivale godišnji plan i program, mjesečne, tjedne a posebice individualne poticaje.

Dodatni poticaji potrebni su za B.P.,L.Č.,N.N.i N.G. koji su mirni i samozatajni, te teško

stupaju u interakcije s djecom ali i odgajateljima skupine. Djeca su se brzo sprijateljila i

uhvatila ritam dana i način funkcioniranja u skupini. Sve to je ustvari rezultat dobre suradnje

među odgajateljima , ali i spontanog i nenametljivog suradničkog odnosa sa roditeljima.

*Spoznajnj razvoj

Nizom raznih aktivnosti i igara nastojale smo pomoći djeci da razviju koncentraciju i pažnju,te

da samostalno istražuju okolinu i sami dolaze do rješenja problema metodom pokušaja i

pogrešaka. Poticale smo djecu na uočavanje odnosa i veza među stvarima i pojavama. U svrhu

toga bile su im ponuđene razne aktivnosti vezane uz razvoj taktilne percepcije (dodir, osjeti,

oblici, veličine, teksture, raznovrsni materijali), taktilne ploče, senzoričke kutije (svijetlo, sjena,

plastične kuglice i labirinti, sjemenke raznih vrsta, pincete i hvataljke), pisanje zadanih formi,

slova i brojeva u mljevenoj kavi samo su neke od njih. Razvoj vizualne pecepcije (oblici, boje,

predmeti, prepoznavanje sličnosti i razlika, grupiranje prema zadanom kriteriju, klasifikacija i

serijacija). Razvoj slušne percepcije (tišina, buka, šum, strojevi i alati, promet, zvukovi iz

prirode prilikom šetnji i boravka u dvorištu). Razvoj percepcije mirisa (hrana, biljke, voće,

povrće). Razvoj spoznaje o predmetnoj, prirodnoj i društvenoj sredini (promatranje, opažanje,

bilježenje putem domaćih zadaća tematski vezanih uz sva četiri godišnja doba). Matematičke

spoznaje su brzo i lako usvojili uz razne zanimljive matematičke prič .Nakon toga uslijedila je

45

manipulacija sa sredstvima i materijalima iz „Male matematike“.Izradile smo im razne

didaktičke igre u kojima je trebalo bilježiti i zbrajati bodove :“Puhalica „ ,“Tunel sa

špekulama“, “Obruči i obojana voda“…

*Govor, komunikacija, izražavanje i stvaralaštvo

Poticale smo pravilan govor, književno izražavanje, pravilnu artikulaciju i izgovor kod djece.

Nastojale smo im biti kvalitetan model u tome. Desetak djece ima problema sa izgovorom

pojedinih glasova, te savladavanjem predčitalačkih vještina. Na tom području nam je pomogla

kvalitetna suradnja sa mg.logopedije Marijom Poljak. Nakon svakog tretmana sa pojedinim

djetetom dala nam je povratne informacije i daljnje smjernice za rad. U 11.mjesecu održan je

roditeljski sastanak sa ppt prezentacijom „Priprema za školu i razvoj predčitalačkih vještina“.

Sastanku se odazvao veliki broj roditelja. Prezentirane su im na konkretnim primjerima vježbe

glasovne i slogovne analize i sinteze. Odgajatelji su vježbe radili individualno sa svim

predškolcima i roditelji kod kuće. Veliki napredak vidljiv je u siječnju kad su djeca počela s

lakoćom shvaćati teže govorne igre, slovkati i pisati slova. Svi predškolci prepoznaju i imenuju

slova abecede, znaju napisati vlastito ime i prezime i postigli su dobre rezultate na testiranjima

u školi. Gotovo svu djecu koja su bila uključena u stalni logopedski tretman je trebalo

ispravljati u izgovoru ,jer im je iskrivljeni govor prešao u naviku. O istom problemu roditelji su

bili informirani na individualnim razgovorima kod nas i kod logopedinje.

Osobito omiljene igre i način učenja u našoj skupini su malešnice i razne prstovne igre.

Što su djetetovi prstići aktivniji to se bolje ostvaruje njegov govorni, emocionalni i intelektualni

razvoj. Sve navedeno je važan segment u pripremi djece za školu.

Primijenile smo nekoliko metoda rada iz Waldorfske pedagogije: crtanje formi u prostoru,

aktivnosti za smirenje i opuštanje, vježbe ležeće osmice, slikanje mokro na mokro,što je

pozitivno utjecalo na cjelokupni razvoj.

Jako im je bilo zanimljivo izrađivati slikovne riječnike, te pisati, crtati i prezentirati domaće

zadaće. Na kraju godine oni najvredniji su nagrađeni sa medaljom (M.E.H. i P.Č.)

Tijekom godine smo izradili i dvije slikopriče „Zmajevi u knjižnici“ i „Pas Šarko“.

Djeca pokazuju interes za nove tehnike i aktivnosti. Ponudile smo im tuš, razne papire, ukrasne

trakice, tkanine, cvjećarske materijale, glinu, domaći plastelin za plastično oblikovanje u

prostoru.

46

Razvoj stvaralaštva najuočljiviji je u likovnim i glazbenim aktivnostima (plesne improvizacije

uz glazbu, te sviranje na muzičkim instrumentima. U našoj garderobi je oformljen glazbeni

centar. Djeca su uz pomoć odgajatelja izradila razne nove i maštovite instrumente: zvečke,

bubnjeve, udaraljke, šuškalice… Interes za igre u njemu bio je stalno prisutan. “Limačima „ su

se rado pridružili „Mravići „i „Medeki“.

Kroz razna područja razvoja djeca su stekla potrebna znanja i vještine za početak novog

životnog razdoblja. Odgajatelji su se osjećali sretno i ispunjeno na Završnoj svečanosti i bilo

nam je teško oprostiti se od njih.


Početkom ove pedagoške godine, u našoj skupini „Limači“ boravilo je 27-ero djece, (11

djevojčica i 16 dječaka) u dobi od 4.-7. godine života, većinom predškolci. Tokom godine

imali smo 3 upisa T.R., I.J. i V.H. , te 2 ispisa T.R. i D.M. Dječak T.R. boravio u našoj skupini

samo 2 mjeseca, jer ostatak godine, polazi vrtić na otoku Rabu. Pedagošku godinu završili smo

sa 28-ero djece (11 djevojčica i 17 dječaka).

U skupini s djecom radile su Nikolina Šafarić i Kristina Mihoci. U skupinu je došlo 21

novoupisano dijete. Adaptacija na početku pedagoške godine, prošla je bez većih problema,

malo teže se ujutro odvajaju od roditelja D.M., D.B., N.G. i J.Ž., ali već nakon nekoliko dana

rastanci su sve lakši i djeca se polako uključuju u skupinu. Rad smo u prvim danima

organizirale tako, da smo obje radile jutarnju smjenu, što je pomoglo djeci da se osjećaju

sigurnije, jer većini djece je to bilo prvo odvajanje od roditeljskog doma.

Kontinuirano smo kroz cijelu godinu,pokušavale stvoriti sigurno,toplo,poticajno i djeci ugodno

okruženje. Centre aktivnosti smo mijenjale i nadopunjavale različitim materijalima,

promatranjem djece i njihovog interesa,kroz različite igre i aktivnosti. Okruženjem smo

nastojale da djeca mogu samostalno svladavati različite vještine u svojem okruženju, te da ih

prostor potiče na istraživanje i otkrivanje novih spoznaja.

U svakodnevnom radu, koristile smo sve prostore vrtića. Našu sobu, za igru po formiranim

centrima i niz aktivnosti tijekom dana, te za posluživanje obroka. Svakodnevno biramo dvije

reduše, koje taj dan postavljaju i brišu stolove, vode brigu kao mali ekolozi o pravilnom

sortiranje otpada u skupini ,te vode brigu o urednosti kupaonice i garderobe.

Hodnik je u prosincu dobio novo lice, osim što je bio okićen božićnim drvcem uoči blagdana,

Djed Mraz nam je donio nove drvene,didaktičke igračke, koje je potom naš domar u suradnji s

47

ravnateljicom, montirao na zidove hodnika. U garderobi smo oformile glazbeni centar, koji je

obogaćen mnogim novoizrađenim šuškalicama, zvečkama, bubnjevima i drugim glazbenim

instrumentima. Centar je rado posjećivan, a na hodniku smo tokom godine izjenjivale podne

igre: „Školice“ , „ Pevčeki“ i „Geometrijski oblici“ , te centar oblačenja i presvlačenja.

Ravnateljica je u hodniku postavila senzornu kućicu, kinetički pijesak, kvarcni pijesak, svjetleći

stol i plastične granulice sa tunelima od tuljaka. Hodnik je bio vrlo posjećen i zanimljiv djeci,te

su se izmjenjivali u raznim aktivnostima. Na taj način, otvorena su vrata za suradnju s djecom

iz ostalih skupina, stupanje u interakciju i razvijanje bolje komunikacije, napredak na području

društvenog i emocionalnog razvoja, spoznaje, te spretnosti u finoj i gruboj motorici.

Djeca su veoma zainteresirana za svijet, koji ih okružuje i njegovo istraživanje,pa smo im kroz

godinu nastojale omogućiti poticajnu sredinu i istraživanje različitih materijala,ponuđeni su im

bili pijesak,voda,brašno,led,snijeg,zemlja,piljevina,stara tjestenina,razne tkanine i gumbići,

sapunica...

- brašno, istraživanje rasipnosti i teksture -

- slano tijesto, modeliranje i izrada kolačića -

48

Velik napredak vidljiv u spoznajnom razvoju, gdje su koristili sva osjetila (dodir, miris, opip,

osluškivanje, promatranje, taktilna percepcija), te u socio-emocionalnom razvoju. Uživaju u

igri s prijateljima, spremni su na dogovor i poštivanje pravila.

Stvorena je ugodna i topla atmosfera, djeca se puno grle i pozdravljaju prilikom dolaska i

odlaska, u/iz vrtića, vrlo su povezani i složni, razvili su prave prijateljske odnose, međusobnu

suradnju i empatiju.

Da bismo što više potaknule suradnju, samostalnost i razvoj samopouzdanja kod djece, nudile

smo im na raspolaganje aktivnosti, kojima se i koliko žele baviti, uz poštivanje dogovora i

završavanje započete aktivnosti, čime uče odgovornosti. Veliko mnoštvo materijala ponuđeno

im je u likovnom centru, osim slikarskih i crtačkih tehnika, tu su bile: borove iglice, češeri,

kamenje, perje, vuna, školjkice, puževe kućice, spužvice, te u suradnji sa cvjećarnicom „M.G.“

nabavile smo mnoštvo ukrasnih vrpci, papira, trakica, koje djeca vrlo vješto koriste u

svakodnevnim aktivnostima,u koje je uloženo puno truda. Djeca su na taj način razvijala

koncentraciju, pažnju, strpljenje, koordinaciju oka i ruke,fino- motoričke vještine, međusobnu

suradnju i komunikaciju.

Grafomotoričke vježbe započinjemo, crtanjem formi u prostoru, prema Waldorfskoj pedagogiji.

Djeca pomoću vidne i taktilne percepcije, te manipulacijom raznih predmeta (škare, plastelin,

vuna, papir, platnene trakice, mljevena kava), usvajaju pojam linije. Ovaj način rada, djeci

omogućuje lakše ovladavanje grafomotoričkih vještina, što se kasnije vidjelo po napredku u

grafomotorici, u vježbama u crtančici, gdje djeca imaju vidnu percepciju iz prethodnih vježbi.

- vježbe grafomotorike u mljevenoj kavi -

49

- djeca dobivaju vizualnu percepciju linije -

Kad god nam je vrijeme dopuštalo, koristile smo vanjske prostore, terasu i dvorište za različite

igre i aktivnosti na otvorenom.

- istraživanje rasipnosti pijeska, gradnja dvoraca -

Većih izostanaka iz vrtića nije bilo, sve do kraja travnja, kad je J.G. slomila ruku (tokom

vikenda), te je izostala do kraj pedagoške godine.

Marija Poljak ,mr.logopedije provela je inicijalna testiranja i u rad s njom, bili su uključeni svi

predškolci, a posebno R.K., B.F., S.M., P.Č., L.Č. i N.N.

Glasovnu analizu i sintezu, te predčitalačke vještine, uvježbavali smo i u skupini, cijele godine,

kroz razne igre i zadatke , grupno i individualno s djecom.

Stručno usavršavanje realizirale smo prema programu za ovu pedagošku godinu,

prisustvovanjem na raznim stručnim radionicama i predavanjima, a naš vrtić „Fijolica“ bio je

domaćin 5.radionice, N.Novak - „Tradicijske igre“ ,te sručnom seminaru i radionici J.E.

Tomljanović - „Praćenje razvoja djeteta i planiranje putem razvojne mape“. Koristile smo se

stručnom literaturom, tematski vezanom uz razvojna područja djece predškolske dobi.

50

SURADNJA S RODITELJIMA

Suradnja s roditeljima, bila je prisutna tokom cijele pedagoške godine. Od samog početka

započele smo s dobrom suradnjom,a s vremenom se razvijala u sve bolju i kvalitetniju.

-SVAKODNEVNA KOMUNIKACIJA- prilikom dolaska i odlaska djeteta u/iz vrtića

-PANO ZA RODITELJE (u našoj garderobi)- tekuće informacije i obavijesti

-stručni savjeti iz literature, prigodni tekstovi,stihovi i dječji radovi

-INDIVIDUALNI RAZGOVORI - prema dogovoru s roditeljima tokom pedagoške godine.

Na uvid roditeljima, dajemo dječje individualne mape, gdje su pohranjene informacije po

razvojnim područjima djece, crtančice, radne listove i bilježnicu, gdje uvježbavamo forme u

prostoru,te kroz razgovor dotaknemo važne segmente u razvoju njihovog djeteta. Sastancima su

se većinom odazivale majke, a imali smo dva sastanka sa oba roditelja.

-RODITELJSKI SASTANCI - 29.08.2014. - Organizacija rada u 2014./2015. godinu

- Planirane aktivnosti kroz godinu

- Adaptacijsko razdoblje

- Ostale informacije i obavijesti

25.11.2014. - Rad logopeda- Marija Poljak,mr.logopedije

- Spremnost djeteta za školu- ppt

- Nadolazeće aktivnosti: advent,Sv.Nikola,Božić

- Osvrt na adaptacijsko razdoblje

11.05.2015. - Olimpijski festival dječjih vrtića u Čakovcu

- Obiteljsko druženje

- Završna svečanost

- Ostalo

-RADIONICA ZA RODITELJE- 02.02.2015. - izrada kostima za povorku maškara

Gđa.Fleten, bila je predstavnik roditelja naše skupine. Ostvarena je jako dobra suradnja s njom,

pomogla nam je više puta u nabavi kartona i papira,te u prikupljanju različitih neoblikovanih

materijala, te u organizaciji obiteljskog druženja povodom „Dana obitelji“ i druženja nakon

„Završne svečanosti“.

Tokom godine, roditelji su nam pomagali u prikupljanju pedagoški, neoblikovanih materijala

(tuljci, papirnati i plastični različitih dimenzija i oblika, kartonske kutije,razne tkanine, šarene

čarape,gumbići,ispuhana jaja,papiri, odjeća, nakit…), što smo koristile u raznim aktivnostima i

nadopunjavanju postojećih i formiranju novih centara.

51

Mnogi roditelji donosili su nam i različite prirodnine i ukrase: oslikane tikvice,velike viseće

božićne kugle, jaslice, te igračke: gumene životinje - dinosaure,umetaljku „Brojeve“ , krede u

boji i nekoliko malih autića.

Prilikom obiteljskog druženja, 19.05.2015. roditelji su bili sretni i ponosni raznim postignućima

svojih mališana i uživali su u druženju s njima, (velik odaziv roditelja).

Ugodnu i dobru suradnju s roditeljima ,zaokružili smo na samom kraju, na druženju u vrtiću

nakon svečanog programa u Domu kulture, 17.06.2015. gdje smo se oprostile od naših

predškolaca, a roditelji su nam iskazali zahvalnost za sveukupan rad i odnos s djecom. Bile smo

dirnute i ponosne. Djeca, roditelji i odgajatelji,družili su se na terasi i dvorištu vrtića.

PROVEDENE AKTIVNOSTI ZA OSTVARIVANJE RAZVOJNIH ZADAĆA

- OLIMPIJSKI DAN- 10.09.2014. - male tjelesne aktivnosti i poligon s gđom.Maltar

- olimpijski dan u vrtiću -

- TJEDAN KRETANJA- 15.09.-19-09.2014. - narukvice move week

- MUP i HAK - vožnja s biciklima

- DJEČJI TJEDAN - 06.10.-10.10.2014. - Krug prijateljstva na trgu

- POSJET SŠP- 09.10.2014. - prezentacija projekta „Svemir“

- BLAGOSLOV KRUHA I HRANE- 16.10.2014. - svečani blagoslov u holu vrtića, sa

svim skupinama

- POSJET BANCI- 31.10.2014. - svjetski dan štednje

- MJESEC KNJIGE- 15.10.-15.11.2014. - posjeti KIČ Prelog, zamjena slikovnica,

05.11.2014. - čitaonica u KIČ

- DOLAZAK SV.NIKOLE (u župnu crkvu)- 05.12.2014.

- DAROVI SV. NIKOLE (u čizmicama, u vrtiću) - 08.12.2014.

52

- pronađeni darovi Sv. Nikole -

- DOLAZAK DJEDA MRAZA - 11.12.2014. - drvena didaktika za hodnik

- BOŽIĆNA SVEČANOST - 16.12.2014. - nastup djece u Domu kulture na pjesmicu

„Djed Mraz i baka Zima“

- IGRAONICA- 19.01.2015. - Nivein projekt „Geppetov kutak“ , u prostorijama

DND-a Prelog

- POSJET SŠP- 13.02.2015. - pečenje kolača povodom Valentinova

- POVORKA MAŠKARA ULICAMA GRADA - 15.02.2015. u kostimu „Krampusa“

- POVORKA MAŠKARA (vraćamo ključ gradonačelniku) - 17.02.2015.

- POSJET OŠ PRELOG - 18.03.2015. - prezentacija projekta „Mlijeko“

- RADIONICA DRVENIM IGRAČKAMA - 19.03.2015.- u prostoru muzeja „Croata

Insulanus Prelog, interaktivna radionica

- POSJET POLICAJACA - 25.03.2015. - ponašanje u prometu

- PREDSTAVA „Put oko svijeta“- 14.04.2015.- na holu vrtića

- SAJAM CVIJEĆA - 24.04.2015.- nastup djece s pjesmicom „Proljeće“

- DAN EUROPE - 05.05.2015.- na trgu formiran krug- znamenitost Hrvatske - Pulska

Arena i oslikane kravate oko vrata,te obućeni u kockaste dresove

- obilježen Dan Europe-

53

- OLIMPIJSKI FESTIVAL DJEČJIH VRTIĆA - 13.05.2015. - sudjelovanje i sveukupna

pobjeda na 14. OFDV-a u Čakovcu

- sveukupni pobjednici na 14. OFDV-a -

- OBITELJSKO DRUŽENJE - 19.05.2015. - na terasi i dvorištu vrtića

- POSJET PRE-KOM-a -29.05.2015.- kratko predavanje i sortiranje otpada

- POSJET SŠP -03.06.2015.- priča u knjižnici SŠP „Juha od bundeve“

- kuhanje juhe u kabinetu kuharstva

- igra: „Potres“

- degustacija juhe i koktela ,posluživanje konobara

- rezanje tikvica za juhu -

54

-degustacija juhe i koktela -

- ZAVRŠNA SVEČANOST - 17.06.2015. - dramatizacija priče „SOFIJA SOVA,

ČUVARICA SNOVA“

- pjesmica „Doviđenja“

- podjela diploma predškolcima

- druženje u vrtiću

- DJEČJI ROĐENDANI - tokom cijele pedagoške godine

Izvješće sačinile:

Nikolina Šafarić, stručna prvostupnica(baccalaurea) pred. odgoja

Kristina Mihoci, stručna prvostupnica(baccalaurea) pred. odgoja

55

Realizacija programa rada s djecom u trećoj, četvrtoj, petoj i šestoj godini života

SKUPINA „VRAPČIĆI“

U pedagoškoj godini 2014./2015. u odgojnu skupinu „Vrapčići“ upisano je 23 djece (5

novoupisane djece) mješovite dobi (od 2 do 7 godina). Tokom godine dolazi do promijene u

brojčanom stanju skupine. U zimskim mjesecima (siječanj, veljača) zabilježeno je najviše

izostanaka zbog prisutnosti gripe i respiratornih infekata što je utjecalo i na dva privremena

ispisa dječaka J.M. i djevojčica S.M. koji zbog oslabljenog imuniteta, liječničkom preporukom

ostaju kod kuće do kraja pedagoške godine. Ove godine bilježimo znatno povećanje broja

upisane djece kroz cijelu godinu – 02.12. 2014. – L.L. (5 god.), 06.03.2015.- S.T. (2 god.),

08.04.2015. – P.H.(6 god.), 30.04.2015. – M.G. (2.5 god), 14.05.2015. – D.K. (2.5 god.). Tako

da skupina „Vrapčići“ na kraju ima 26 djece od toga 6 predškolaca a obzirom na spolnu

pripadnost 15 dječaka i 11 djevojčica. Upravo zbog većeg broja djece, osobito mlađe dobi i

specifičnosti rada u mješovitim skupinama, 25.05.2015. dolazi novi odgajatelj pripravnik – I.P.

čija pomoć pridonosi boljim i kvalitetnijim uvjetima odgojno obrazovnog rada u skupini.

Adaptacijski period na samom početku godine prošao je bez većih poteškoća kao i prilikom

upisa djece tokom godine jer su djeca dolazila pojedinačno, tako da smo se svakom djetetu bile

u mogućnosti individualno posvetiti a time olakšati integraciju u skupini. Potrebe za snom su se

prilagođavale svakom djetetu ponaosob a svakodnevnu potrebu za spavanjem imaju E.H., V.H.,

G.K., J.H., M.P., S.T., M.G. i G.K., dok ostala djeca spavaju ili odmaraju prema vlastitoj

potrebi i želji. S obzirom na različitu dob djece trudile smo se izgrađivati takvo socijalno

okruženje u kojem mlađi uče od starijih a stariji razvijaju poželjne socijalne kompetencije

pomaganja i brižnosti. Prostorno okruženje smo zajednički organizirale i osmislile na način da

stimulira i motivira djecu, da pomaže djeci da se opuste, stvarajući toplo i sigurno okruženje u

kojem će se osjećati kao u obiteljskom domu. Osobito nam je bitan odnos dijete-odgojitelj koji

se gradi na način da je svako dijete prihvaćeno onakvo kakvo jest sa svim svojim potrebama i

sposobnostima. Prepoznavanjem i zadovoljavanjem svih djetetovih potreba razvijale smo

njegove osobine i sposobnosti. Stavljale smo naglasak na interes djece kao glavnu smjernicu

koja određuje sadržaje i aktivnosti, a dijete samo odabire čime će se baviti. Raznovrsnim,

zanimljivim sadržajima i aktivnostima, uvođenjem novih kutića, razmještanjem sobe i hodnika,

poticajnim okruženjem, bogatom ponudom različitih materijala pratile smo interes djece te

omogućile prirodni put dobivanja informacija, indirektnog podupiranja učenja djeteta,

konstruiranje znanja i rješavanje problema. Individualni razvoj dječjih kompetencija pratile

56

smo kroz sva područja a u tu svrhu smo koristile tabele praćenja razvoja svakog djeteta

ponaosob, antropometrijska mjerenja, starost djeteta, tabelu boja i oblika, tabelu izgovora

glasova, tabelu praćenja osnovnih parametara djeteta, crteže te fotodokumentaciju što smo

tokom godine kontinuirano bilježile u individualni dosje svakog djeteta.


Za predškolski odgoj značajno je povezivanje obiteljskog i izvan obiteljskog, odnosno vrtićkog

iskustva djeteta, stoga nastojimo obiteljski i vrtićki odgoj uskladiti i usmjeriti prema istom

cilju, i time zajednički pridonositi razvoju određenih kompetencija djeteta. U tu svrhu razvijali

smo uspješnu suradnju s roditeljima kroz različite oblike i sadržaje:

Slike 1. Suradnja s roditeljem u skupini – „Izrada kućice za ptičice“

Individualni razgovori odgojitelja s roditeljima:

14.10.2014. – E.M.

28.10.2014. – K.T.

03.12.2014. – E.H.

10.03.2015. – L.K.

22.04.2015. – E.H.

28.04.2015. – D.M.

26.05.2015. – S.T.

26.05.2015. – K.T.

57

Roditeljski sastanci:

29.08.2014. (prisutno 17 roditelja)




Druženja:

01.10.2014. – Jesenska svečanost

16.10.2014. – Blagoslov kruha

16.02.2015. – Posjeta obitelji Horvat

15.05.2015. – „Dan obitelji“ – posjeta obitelji Hurley

18.05.2015. – Izlet u Zagreb, Zoo, Bundek

02.06.2015. . Posjeta obitelji Hižman

18.06.2015. – Završna svečanost

Slike 2. Jesenska svečanost – druženje djece i roditelja

58

Slika 3. Izlet u Zagreb – Zoološki vrt

Radionice:

26.092014. – Radionica bojanja namještaja

14.10.2014. – Posjeta obitelji Pigac

02.02.2015. – Radionica izrade kostima za maškare

24 i 25.02. 2015. – Radionica za djecu

- izrada kućice za ptice (roditelj u skupini – gosp. Mikec)

07.11.2015. – Sadnja drveća u dvorištu vrtića

(roditelj u skupini - gosp. Kavran)

Slike 4. Radionice s roditeljima

Priredbe:

21.12.2014. – Božićna priredba i podjela darova

24.04.2015. – Sajam cvijeća

59

Slike 5. Sajam cvijeća i Božićna priredba

Osobito smo sretni i zadovoljni što smo ove godine, zahvaljujući roditelju iz skupine (gđa

Kavran) dobili donaciju „Međimurje pleta“ – 25 novih prekrasnih šarenih jastuka za stolice i 2

strunjače.

Suradnja s vanjskim čimbenicima:

30.10.2014 – Posjeta Raiffeisen banci, Muzeju Grada Preloga i Knjižnici i čitaonici Grada

Preloga

23.03.2015. – Roditeljski sastanak za predškolce u OŠ Prelog

06.05.2015. – Edukativni program komunalnog poduzeća PRE-KOM – a „Ne dvoji nego

smeće odvoji“

10.06.2015 – Posjeta predškolaca OŠ Cirkovljan i upoznavanje s učiteljem

Preventivni program – posjeta Prometne Policije

Slika 6. Posjeta „Raiffeisen Bank“

60

Predstave:

18.09.2014. – „Lukin čarobni kutak“

23.02.2015. – „Jozo Bozo“

14.04.2015. – „Put oko svijeta“

STRUČNO USAVRŠAVANJE

U pedagoškoj godini 2014./2015. imali smo planirano stručno usavršavanje za odgajatelje u

vidu seminara,radionica, stručnih skupova, odgajateljskih vijeća i stručne literature. Stručno

usavršavanje realizirale smo prema planiranom programu i mogućnostima. Svaki odgojitelj ima

svoj individualni plan usavršavanja u kojem su navedene teme za individualno stručno

usavršavanje, te teme odgojiteljskih vijeća i stručnih skupova, kojima su prisustvovali

odgojitelji.

MATERIJALNI UVJETI

Ove godine dopunili smo didaktiku, stolno manipulativne igre, dobili nove lopte, a sve

zahvaljujući Božićnom poklonu naše ravnateljice i poklonu roditelja na kraju godine.

U suradnji s domarom izradili smo i „Svjetleću kutiju“ koja je bila pravo otkriće za djecu.

Od velike važnosti je novi klima uređaj koji nam je uvelike olakšao rad i stvorio ugodnu

atmosferu djeci za vrijeme igre, a osobito tokom popodnevnog odmora i vrućih dana u

mjesecima svibnju i lipnju.

Slika 7. Igre svjetlećom kutijom

61

VREDNOVANJE OSTVARIVANJA RAZVOJNIH ZADAĆA

Tjelesni i psihomotorni razvoj

Tokom godine pratile smo i bilježile tjelesni i psihomotorni razvoj djece, stvarale uvjete za

skladan cjelokupan djetetov rast i razvoj, usvajanje zdravog načina življenja i navikama važnim

za očuvanje zdravlja i života. Redovito smo provodile antropometrijska mjerenja. Tjelesne

aktivnosti djece organizirale smo na način da bude zadovoljstvo i radost, da potiču, razvijaju i

njeguju potrebu za suradnjom među djecom. Dječje potrebe za boravkom u prirodi i kretanjem

zadovoljene su u potpunosti svakodnevnim šetnjama, boravkom na dvorištu, igralima, plesom,

pokretnim igrama itd. Osnovne zadaće su nam bile da zadovoljimo elementarnu biološki

potrebu za kretanjem i socijalizacijom, usavršavati sve prirodne oblike u različitim situacijama

i automatizirati ih osobito kod mlađe djece, utjecati na morfološki status djeteta te intenzitet

živčano-mišićnog sustava, povećati funkciju krvožilnog i dišnog sustava, te razvijati mišićno –

zglobnu osjetljivost i potrebu za optimalno funkcioniranje organizma u cjelini. U odnosu na

kronološki dob većina starije djece je samostalna pri obavljanju osobnih potreba i kulturno

higijenskih navika dok mlađoj djeci, osobito novoupisanoj, treba mnogo poticaja i pomoć

odgajatelja kako bi stekli svakodnevne navike i vještine. Tjelesni i psihomotorni razvoj je u s

kladu s dobi većine djece jedino je kod djece J.H. i E.H. prisutna određena nesigurnost u svoje

sposobnosti što rezultira i slabije razvijenom koordinacijom pokreta i prirodnih oblika kretanja

kao i učestalo traženje pomoći odgajatelja prilikom oblačenja i obuvanja. Kod djece V.H., E.H.,

L.K. i K.T. uočena su određena odstupanja u razvoju fine motorike iako smo kroz godinu

provodile razne aktivnosti za razvoj fine motorike šake i prstiju ( korištenje raznih alata –

nizanje iglom na konac, čekić, čavli, nizanje sitnih predmeta, vezanje u čvor, modeliranje

plastelinom itd.).

62

Slike 8. Kutić malih majstora (lijevo), povlačenje užeta (desno)

Kako smo primijetile da predškolci još nisu ovladali vještinom vezanja vezica na obući,

intenzivno smo se trudile svaki dan različitim igrama i aktivnostima uz pomoć odgajatelja

potaknuti djecu na uspješno savladavanje vještine vezanja, što smo zajedničkim snagama i

uspjeli, a uz to smo zainteresirali i mlađu djecu koja su promatrajući, a usput i isprobavajući,

savladala vještine vezanja ( S.B. u M.P.).

Početak odvikavanja od pelena započet je 08.06.2015. kod djevojčice M.G. za što na početku

M. nije pokazivala određenu zrelost pa je odlazak na toalet uglavnom tokom dana bio potaknut

samo od strane odgajatelja no s vremenom uz puno poticaja, pohvala i nagrada djevojčica

počinje osvještavati svoje fiziološke potrebe tako da postepeno odlazi sama na toalet.

Dječak D.M. ove godine imao je prilike sudjelovati na Dječjoj Olimpijadi. Zahvaljujući svojim

tjelesnim predispozicijama i uspješnim trkaćim sposobnostima u disciplini trčanja na 50 m

osvojio je srebrnu medalju.

Slika 9. Osvojena srebrna medalja na dječjoj olimpijadi

63

Socioemocionalni razvoj

Svakodnevno smo se trudile stvoriti okruženje u kojem smo djeci pružale osjećaj da su voljena,

zbrinuta i prihvaćena od djece i odgojitelja. Jačali smo emocionalnu vezu na relaciji dijete-

odgojitelj, dijete-dijete i dijete-grupa uspostavljajući topao emocionalni odnos individualnim

pristupom i komunikacijom sa svakim djetetom. Omogućile smo djeci razvijanje pozitivne

slike o sebi, svojim mogućnostima, poticajima, pohvalama i nagradama.

Jedna od najvažnijih uloga odgojitelja u poticanju društvenog i emocionalnog razvoja je

stvaranje modela očekivanog ponašanja. Taj proces smo neprestano i dosljedno primjenjivali.

Modeli ponašanja koji podupiru stvaranje prijateljstva i zajedništva među djecom u grupi

uključuju poštivanje druge djece, suradnju u igri, nalaženje kompromisnih rješenja i iskazivanje

osjećaja. Većina djece pokazuje pozitivan stav prema sebi i drugima, samopouzdanje,

samostalnost te poštuju vlastita prava i prava drugih. Slijede većinu pravila i sudjeluju u igri s

vršnjacima i mlađom djecom. Pokazuju empatiju, razumiju i poštuju različitost, a pri rješavanja

problema traže kompromise i raspravljaju o problemima.

Slika 10. Društvena igra - šah

Tijekom adaptacije neka novoupisana djeca u vrtić su donosila svoje igračke, gaze i dekice,

kako bi se lakše odvojila od roditelja, ali i osjećala sigurnije. Mlađoj djeci koja su imala tu

potrebu, a djelomično i zbog popodnevnog odmora ( J.H.,V.H.,S.T.,L.R.,D.K.), dopustile smo

nositi igračke tokom cijele godine, a ostalima samo u petak.

I.P. – djevojčica (6 god) s obzirom na dob emotivno je vrlo nesigurna. Jedan duži period traži

puno pažnje i emocionalnog kontakta te blizinu odgajatelja, no s vremenom smo zajedničkim

snagama utjecali na jačanje njezinog samopouzdanja, osjećaj sigurnosti i zaštićenosti,

pripadnosti skupini pa se djevojčica oslobodila nesigurnosti te je jasno vidljiv napredak u

jačanju samopouzdanja, ostvarivanju uspješne socijalne interakcije s drugom djecom, osobito s

dječakom njezine dobi E.H. s kojim uspostavlja topao i emotivan odnos pravog obostranog

64

prijateljstva. Prekrasno se nadopunjuju uz puno tolerancije i razumijevanja. S.B. – u vremenu

adaptacije izrazito samozatajna, plaha i tiha djevojčica. Trudile smo stvarati osjećaj da je

prihvaćena i voljena, i razvijale smo sposobnosti druženja s drugom djecom tako da se s

vremenom djevojčica izvrsno uklopila u skupinu i stvorila jaču emocionalnu vezu s

djevojčicom sličnih karakternih osobina S.M. s kojom provodi veći dio dana što joj pruža

određenu sigurnost. Kasnije uspostavlja socijalne kontakte i s drugom djecom i potpuno

mijenja obrasce ponašanja, oslobađa se barijera, iskazuje emocije, želje i potrebe, komunicira

na otvoren i prihvatljiv način. J.H. – Na samom početku prisutan problem kod popodnevnog

odmora zbog nedostatka bočice s mlijekom (za koju odgajatelji na početku nisu niti znali) a

koja je dio njezinog rituala kod kuće tako da smo savjetovale majku da je vrlo važno da J.

svakodnevno ima na raspolaganju svoju bočicu, osobito u adaptacijskom periodu naglašavajući

pri tom važnost čvrste povezanosti djeteta što se s vremenom pokazalo dobrim jer za nekoliko

mjeseci J. sama odbacuje bočicu bez ikakvih problema.

Kod neke djece (D.S.,D.L.,G.K.,L.L.) je još uvijek potrebno osigurati razvoj kontrole emocija,

podržavati pravilno izražavanje misli i osjećaja, razgovarati o granicama prihvatljivog i

neprihvatljivog izražavanja emocija, jačati samokontrolu u zadovoljavanju potreba i trenutnih

želja. D.L.(4 god) – novoupisani dječak koji zbog nemogućnosti potpune kontrole emocija i

odgađanja trenutnih želja često ulazi u sukobe koji nerijetko završavaju fizičkom agresivnošću,

no najveći problem proizlazi zbog nepridržavanja pravila ponašanja u skupini ali i općenito

težeg usvajanja normi ponašanja što je i odraz obiteljskog odgoja koji u neku ruku nedostaje

zbog indiferentnog pristupa roditelja i izrazite nedosljednosti što smo uočile prilikom

razgovora. Nakon dužeg vremenskog razdoblja uz mnogo razgovora i pozitivnih primjera,

zajedničkim djelovanjem roditelja i odgajatelja vidljiv je veliki napredak u izražavanju emocija

na prihvatljiv i konstruktivan način, i rješavanju nepoželjnih situacija u interakciji s djecom. S

obzirom na različitu dob djece, u našoj skupini izgrađujemo takvo socijalno okruženje u kojem

mlađi uče od starijih a stariji razvijaju poželjne socijalne kompetencije pomaganja i brige za

najmlađe u čemu se posebno ističe djevojčica K.T. koja ima poseban senzibilitet za

razumijevanje osjećaja, empatiju i spremnost pomoći drugome što je zaista hvale vrijedno, a

osobito veliku emocionalnu podršku u svakom trenutku pruža svojem novoupisanom mlađem

bratu kojeg vrlo vješto i postepeno uključuje u socijalne interakcije s drugom djecom pri čemu

njegov adaptacijski period prolazi gotovo neprimjetno. S.T. dječak koji je s obzirom na svoju

dob (2 god) izuzetno prilagodljiv, od samog početka prihvaća pravila ponašanja skupine i

dnevne rutine u potpunosti bez ikakvog pružanja otpora. Izuzetno poslušan i strpljiv. Pokazuje

65

emocionalnu zrelost iznad očekivanja te razvijene socijalne vještine, toleranciju i nevjerojatnu

regulaciju emocija na društveno prihvatljiv način.

Spoznajni razvoj

Kroz bogatstvo ponuđenih različitih materijala, igračaka, i istraživačkih aktivnosti indirektno

smo poticale djecu na promatranje, istraživanje i manipuliranje predmetima istraživanje,

uočavanje prostornih, vremenskih i kvantitativnih i kvalitativnih svojstava, razvijale

sposobnosti uviđanja zajedničkih svojstava, grupiranje predmeta i pojava.

Slika 11. Eksperiment – „Erupcija vulkana“

Aktivnosti koje potiču kognitivni razvoj vezane su uz podržavanje samopoštovanja i povjerenja

u vlastite sposobnosti. Način na koji dijete vidi sebe kao osobu i vlastite sposobnosti izravno je

povezan sa stupanjem djetetove odlučnosti u pristupu aktivnosti. Dijete koje se osjeća

vrijednim, prihvaćenim i vjeruje u svoje sposobnosti sudjelovat će u aktivnostima puno

spremnije, potpunije i s više volje za svladavanje izazova i mogućih pogrešaka. U rad smo

uključivale aktivnosti kojima smo podupirale djetetovo samopoštovanje i povjerenje u vlastite

sposobnosti i aktivnosti u kojima su uzročno-posljedične veze izravne i lako uočljive.

66

Slike 12. Priprema voćne salate

Djeca su pokazivala znatiželju i želju za rješavanjem problema, postavljali su pitanja da bi

nešto saznali, sortiraju predmete u grupe prema istim svojstvima i imenuju i pridružuju

predmete po zajedničkim obilježjima. Većina starije djece ima razvijenu sposobnost

samostalnog uočavanja problema i traženja odgovora te utvrđivanje uzročno posljedične veze.

Mlađa djeca su osobito uživala u aktivnostima vezanim uz istraživanje opipom, mirisom i

okusom te igrama kinetičkim pijeskom i vodom.

Dječak D.S, (5 god) se posebno ističe svojim istraživačkim duhom te razvijenim

sposobnostima analitičkog i sintetičkog mišljenja kao i samostalnog rješavanja problema.

Izrazito napredan u smjeru kognitivnog razvoja, pamćenja i opažanja.

Problem uočavamo na samom početku kod djevojčice E.M. (6 god.) koja ima problem

zaključivanja i uzročno posljedičnog povezivanja te naglašenu nesigurnost samostalnog

uočavanja problema i traženja odgovora. Kroz određeno razdoblje primjećujemo da zapravo bit

problema kod E. proizlazi najveći dijelom zbog nedostatka samopouzdanja što na određeni

način stvara „blokadu“ razvoja i upotrebe misaonih procesa u određenim situacijama.

Koncentracija i pažnja su kod pojedine djece vrlo kratke i fluktuirajuće ( L.L., D.S., V.H.,

L.K), pa smo ih nastojale postepeno produljivati različitim metodama i materijalima kroz

pojedine sadržaje i aktivnosti.

67

Slike 13. Izrada dizanog tijesta i priprema klipića za „Blagoslov kruha“

Govor, izražavanje, komunikacija i stvaralaštvo

U predškolskoj dobi dječji govor razvija se osobito brzo i složen je proces. Naša uloga u

uspostavljanju i razvoju govorne komunikacije posebno je značajna tako da smo nastojale biti

pravilni govorni model djeci. U svakodnevnim situacijama, igrama i aktivnostima poticale smo

djecu na međusobno komuniciranje i postavljanje pitanja, pravilnu artikulaciju glasova i

pravilni izgovor. Provodile smo malešnice, prstovne i gestovne igre za razvijanje govornog

aparata u čemu djeca posebno uživaju, a osobito oni najmanji. Svakodnevnim pričanjem priča,

bajki, brojalicama, zagonetkama i stihovima razvijale smo interes za pisanu riječ i osjećaj

prema knjizi.

Na početku godine od strane logopeda izvršena je procjena razvoja govora iz čega je vidljivo

da veliki broj djece ima potrebu za logopedskim tretmanom. (E.H., F.H., D.L., A.M., I.P.,

D.R., D.S., P.M.). Stručnim savjetima logopedinje i zajedničkom suradnjom tokom godine

uočen je izuzetan napredak i ispravljanje govornih poteškoća kod nekolicine djece (M.S., R.D.,

M.M., M.P.

Kod predškolaca smo intenzivno provodili aktivnosti glasovne analize i sinteze, ritmiziranog

govora, poticale djecu na prepričavanje doživljenog, sposobnost korištenja svih gramatičkih

struktura u kompleksnijim opisima i razgovorima te sposobnost stvaranja i izmišljanja novih

riječi. Na samom početku su kod nekolicine predškolaca uočene poteškoće kod navedenih

aktivnosti (E.M., E.H., P.H.), no svakodnevnim radom i trudom, došli smo do željenih rezultata

i velikog napretka osobito u glasovnoj analizi i sintezi. Svi predškolci prepoznaju slova naše

abecede, pišu svoje ime i prezime te kraće riječi, a osobito nas je iznenadio dječak koji nije

68

predškolac A.M, (5 god.) a potpuno je ovladao čitalačkim sposobnostima, i u mogućnosti je bez

poteškoća pročitati i duži nepoznati tekst.

Kreativnost i stvaralaštvo su visoko vrijedne osobine djeteta tako da smo ih poticale stvarajući

takvo okruženje u kojem su djeca imala potpunu slobodu stvaralačkog izričaja i stav u kojem su

sve ideje prihvaćene i smatraju se dragocjenima.

Slike 14. Kreativno izražavanje djece različitim tehnikama

Djeca svakodnevno imaju prilike koristiti različite tehnike i sredstva za likovno izražavanje.

Starija djeca posebno su uživala u crtanju tušem i perom, olovkom i flomasterom, dok oni

mlađi najviše vremena provode modelirajući domaćim plastelinom, stvarajući različite

zanimljive oblike i slikanju temperama i vodenim bojama. D.R. i A.M. dolaze do izražaja

svojim izuzetnim sposobnostima crtanja i stvaranja prekrasnih crteža.

Slike 15. Oslikavanje temperom i crtanje tušem

69

Slika 16. Modeliranje domaćim plastelinom

Glazbene osjetljivosti, slušnu percepciju i glazbeno pamćenje razvijale smo usvajanjem novih

melodija, pjevanjem, slušanjem vokalno-instrumentalne glazbe i sviranjem na različitim

glazbenim instrumentima. Organizirale smo niz glazbenih aktivnosti (plesanje, glazbene dječje

igre) te na taj način poticale izražavanje glazbe pokretom. Ove godine posebnu pažnju smo

posvetili njegovanju tradicijske glazbe i igara u čemu su djeca posebno uživala.

Pojedina djeca (G.K., M.G., M.M., D.R., S.T.) imaju istančan senzibilitet i osjećaj za glazbu,

ritam, pokret i u tome se posebno ističu.

Slika 17. Oslikavanje lica povodom maškara

Odgojiteljice:

Marija Kočet, stručna prvostupnica(baccalaurea) pred. odgoja

Ivana Crnčec Mati, prof. predškolskog odgoja

70


SKUPINA „MALE ZVJEZDICE“

Još na jesen, starija i mlađa skupina „Zvjezdica“ djelovale su kao jedna. No zbog velikog broja

djece, njih 35, ravnateljica nam je omogućila odvajanje skupina tako što je pregradila sobu od

„Iskrica“, te smo sada „Male zvjezdice“ i sveukupno nas ima 10, u veljači svega 9 jer je

djevojčica E.K. privremeno ispisana.

Tako podijeljeni, odgojiteljice se mogu više posvetiti individualnim potrebama svakog djeteta.

Zbog odlaska na porodiljni kolegice J.Č.,u prosincu, skupina je dobila novu odgajateljicu

Veroniku Mikulan. Djeca su ju super prihvatila.

Što se tiče adaptacije, nije bilo nekih većih problema. Uz dječaka L.V. dva je dana bila mama,

pošto ju nije puštao od sebe, te se uz nju jedino osjećao sigurno u novoj sredini. No, već treći

dan dječak je ostao sam, te reagirao suzama na mamin odlazak, ubrzo se smirio i sve je dalje

bilo u redu. Kolegica J.Č. uspjela mu je avionima zaokupiti pažnju. Iz nekog razloga, dječak

strahuje od rješavanja crtančice te odlaska na engleski. Tek kad bih mami ili baki, pri jutarnjem

dolasku, rekli da neće rješavati crtančicu niti ići na engleski, dječak bi, mirno, bez suza, ušao u

sobu. No nakon nekog vremena, uz razgovor, to smo uspjeli rješiti. Nakon planiranih

zajedničkih aktivnosti, imamo „otvorena vrata“ te djeca mogu cirkulirati te birati igru te

aktivnosti u sobi kojoj žele. Tako L.V. većinom odlazi u sobu starije skupine gdje se „blejda“

sa ostalim starijim prijateljima. Na individualnom razgovoru mama nam je dala do znanja da ju

zabrinjavala njegova nezainteresiranost oko likovnih aktivnosti, no u posljednje vrijeme luka je

samostalno počeo ulaziti u slobodne likovne aktivnosti ljepljenja papirića od kolaž papira, ali i

crtanje flomasterima po vlastitom izboru.

Tokom adaptacije nešto burnije reagirao je i dječak J.P. koji je u vrtić stigao s 1.10. Na svaki

dolazak u vrtić reagirao je suzama, te se nije htio odvojiti od bake. No s vremenom je to postalo

sve smirenije i dječak se sve jednostavnije odvajao bez obzira tko ga je doveo. Na početku

njegovu znatiželju uspjeli su zaokupiti autići te cesta. Uvelike je pripomogla i prisutnost seke

predškolske G.P. Dječak se rijetko zaigra s drugom djecom, većinu svoje slobodne igre provodi

sa sekom ili negdje u blizini odgajatelja. Vrlo je nestašan, često ga treba upozoravati te poticati

na lijepo ponašanje.

71

Zbog teškoća u razvoju, novoupisani dječak D.V. koji je po dobi za stariju skupinu, u

razgovoru s drugim odgajateljicama, odlučile smo da je bolje za njega da ga premjestimo u

manju skupinu, što smo i napravile. Dječak se teško uključuje u igru s drugom djecom, kao i u

interakciju s njima. Još uvijek često ulazi u konfliktne situacije s drugom djecom, nema

prihvatljiv model ponašanja. Ponekad je agresivan prema drugoj djeci, pa ga vrlo često treba

upozoravati na prihvatljivo ponašanje. Svakodnevno ga treba upozoravati na lijepo ponašanje,

upozoravati ga na pravila kojih se mora pridržavati. Dječaku više odgovara individualan rad, te

kad je netko od odgajatelja ili ostalih stručnjaka posvećen više njemu nego ostaloj djeci.

Njegovo govorno izražavanje još je uvijek slabo, no vidi se napredak. Često u govoru mijenja

muški i ženski rod, pri čemu ga treba ispravljati. Naučeno vrlo rado ponavlja, te rado ispituje

ono što mu je već poznato.

Djevojčica E.P. do prije par mjeseci osjećala se sigurno samo u prisutnosti odgajatelja, te je

rijetno ulazila u interakciju s drugom djecom. Uspjela se sprijateljiti s dječakom D.B. s kojim

jedino provodi svoju slobodnu aktivnost. No, u posljednje vrijeme djevojčica je postala mnogo

opuštenija, slobodnija, samostalnija, te se rado uključuje u igru s drugom djecom. Sada bez

problema pristupa drugoj djeci te jih poziva na igru. Isto tako, više nema problema prilikom

uključivanja u „igre u kolu“ uglavnom svima želi pružiti ruku, s čime je prije imala problema.

Sada ju svlja sve češće treba upozoravati na lijepo ponašanje, ponajviše za stolom jer je

uglavnom najglasnija i najnemirnija. Jako slabo jede, pa zabavlja sve oko sebe.

Dječaka D.B. najčešće se može vidjeti u društvu djevojčice E.P. Često se igraju ispod drvene

penjalice ili vani u pijesku. Jako lijepo jede, te je za svoju dob (3,5 god) dosta samostalan. Lako

se povodi za ostalom djecom.

Dječak R.G. jako voli igru autićima, na proljeće smo ga uspjeli odviknuti od pelena. Jako lijepo

jede. Govorno izražavanje mu je dosta slabo, pogotovo u posljednje vrijeme, sav se povuče u

sebe kad nešto treba i mora to izgovoriti.

T.S. ponekad reagira u suzama na mamin odlazak pri jutarnjem dolasku, ali se uvijek ubrzo

smiri. Uživa u slobodnim likovnim aktivnostima crtanja flomasterima.

Djevojčica D.M., djevojčica kojoj je postavljena dijagnoza poremećaja pokreta koja u vrtiću

skoro uopće nije vidljiva. Obožava likovne aktivnosti te je uvijek prva u redu kad radimo nešto

od planiranih aktivnosti. Jako se lijepo zaigra s ostalim djevojčicama, ali je često umorna i ide

odmarati, pa čak i ako je jutro i tek je stigla u vrtić.

72

M.V., djevojčica kojoj se cijeli svijet vrti oko Disnyjevih likova Else i Ane. Tu spada gotovo pa

svakodnevno oblačenje kostima sa spomenutim likovima, papuča te donošenje igračaka.

Najbolja prijateljica joj je djevojčica D. Č. Iz starije skupine. Samostalna. Jako slabo jede.

U veljači je djevojčica E.K. privremeno ispisana, no vratila se na dva mjeseca ali u stariju

skupinu na zahtijev roditelja.

ORGANIZACIJSKI I MATERIJALNI UVJETI RADA

Još na početku pedagoške godine radile smo tako da smo se tokom planiranih zajedničkih

aktivnosti dijelili na dvije skupine, jedna je ostajala u sobi s mlađom djecom,a druga je odlazila

na hodnik s predškolcima i starijom djecom kamo smo zbog skučenog prostora premjestile i

građevni centar. No, pregradivši sobu „Iskrica“, te nakon što smo se podijelili na „Velike i

Male zvjezdice“ sve je postalo mnogo lakše. Ravnateljica nam je omogućila kupnju razne

didaktike, materijala, te pomagala, te smo uspjele opremiti našu sobu dnevnog boravka.

Omogućile smo djeci raznovrsne poticaje kro koje se mogu razvijati u različitim aspektima. Da

bi stvorili veći prostor za igru, stolove smo premjestili u međuprostor. Sve likovne potrepštine

premjestile smo u međuprostor da nam budu pri ruci, kao i stolno-manipulativne igre. Djeca

vole boraviti u svojoj maloj sobi, no svaku slobodnu priliku pokušavamo iskoristiti za

„otvorena vrata“, tako da djeca cirkuliraju kroz obje sobe ovisno prema njihovim željama i

interesima.

Unutrašnjost sobe dnevnog boravka

73


Tokom godine pratili smo tjelesni i psihomotorni razvoj djece i vršili bilješke u tabele.

Redovito smo provodili antropometrijska mjerenja. Svakodnevno smo provodili tjelesne

aktivnosti, zadovoljavali dječju potrebu za kretanjem. Dok nam je vrijeme to dopuštalo,

koristili smo za boravak na otvorenom uz šetnje selom ili igru na dvorištu. Djeca s veseljem

sudjeluju u tjelesnim aktivnostima, posebice kad im složimo poligon prepreka.

Tjelesne aktivnosti unutar i izvan vrtića

Olimpijski dan prigodno smo obilježili jutarnjim aerobikom, poligonom preprekama te

štafetnim igrama. Djeca su uživala u svakom trenutku.

Olimpijski dan u našem vrtiću

74

SOCIOEMOCIONALNI RAZVOJ I RAZVOJ LIČNOSTI

Djeci naše skupine dopuštale smo donošenje svojih igračaka kako bi se lakše odvojili od

roditelja tijekom jutarnjeg dolaska u vrtić, te se osjećali sigurnije u novoj sredini.

Dječak D.V. često je agresivan prema drugoj djeci, zbog čega se ne žele igrati s njim. Kod

njega treba poticati lijepo ponašanje, te mu ukazati na pravilan model ponašanja. Ne razumije u

potpunosti smisao „kazne“ ili pak „crne točke“.

U posljednje vrijeme i kod djevojčice E.P. potrebno je poticati lijepo ponašanje za stolom.

Slabo jede, pa ima previše vremena za zabavljanje djece oko sebe.

Djevojčica T.S. često je znala plakati u maminu naručju pri jutarnjem dolasku, no nakon nekog

vremena saznale smo da je to zbog „dude“ koju joj mama uzme pri dolasku u vrtić da joj je

druga djeca ne bi smijala. No, rekle smo mami da to nije potrebno, nek joj dopusti, da će sve

biti u redu. I dalje je hodala u vrtić s osmjehom na licu. No još ponekad zna zaplakati ujutro pri

dolasku, no ubrzo se smiri i dalje je sve u redu.

U skupini nostojimo poticati interakciju me djecom, poticati stvaranje prijateljstva i zajedništva

među djecom – suradnja u igri, nalaženje zajedničkog kompromisnog rješenja, te iskazivanje

osjećaja.

Također smo hvalili pozitivna ponašanja, uspjehe te svladavanje novih vještina te nagrađivale

štambiljom ili bombonima. Ponajviše smo poticale na samostalnost prilikom obuvanja,

oblačenja, skidanja, stavljanju jela.

SPOZNAJNI RAZVOJ

Nastojali smo kroz bogato okruženje i različite aktivnosti zadovoljiti različite dječje interese i

potrebe. Prema interesu djece nadopunjavali smo i mijenjali centre aktivnosti. Često smo

poticali igre u kojima djeca koriste vlastito znanje o sebi, obitelji i sl. Centar istraživanja

nadopunili smo mnoštvom senzoričkih i didaktičkih igračaka koje su razveselile djecu.

75

Uživamo u igri u centru istraživanja

Čak nekoliko puta tokom godine bili smo u posjeti u voćnjaku obitelji Mikec koja nas je jako

lijepo ugostila, ispričala sve što nas je zanimalo o jabukama. U vrtiću smo se i sami okušali u

pravljenju voćne salate od jabuka.

Posjetili smo voćnjak obitelji Mikec u ranu jesen i kasno proljeće.

GOVOR, IZRAŽAVANJE, STVARALAŠTVO, KOMUNIKACIJA

Potičemo djecu na razgovor među sobom te na razgovor s odgajateljima. Puno pričamo priče,

slikopriče, listamo slikovnice, nakon čega potičemo prepričavanje priča, pričanje uz ilustracije

te prepričavanje doživljaja.

Neka djeca su nam jako slaba što se tiče govornog izražavanja, npr. dječak D.V. koji još često

pokazuje kad nešto treba, te u govoru mijenja muški i ženski rod, što je potrebno ispravljati. I

dječak R.G. jako malo govori, a u posljednje vrijeme kad nešto treba sav se povuče u sebe i

jedva izgovori to što treba.

76

Djeca pokazuju velik interes za likovne aktivnosti, rado sudjeluju u svim planiranim

zajedničkim likovnim, a vole i likovne aktivnosti po vlastitom izboru, najčešće je to crtanje

flomasterima.

Pošto djeca puno vremena provode u igri plastelinom, često napravimo i domaći plastelin kojim

djeca uživaju modelirati. Nastaju tu svakakva umjetnička djela. Od jegulja, dinosaura, zmija, pa

do snjegovića, cvijetova i ostalog.

Jedna od omiljenih aktivnosti nam je modeliranje plastelinom.

Svakodnevno smo provodile glazbene aktivnosti (pjesmice, brojalice, slušanje glazbe, glazbeni

instrumenti) i tako njegovale glazbeni senzibilitet.


Sa većinom roditelja uspjele smo ostvariti ugodnu suradnju. Svakodnevno smo razvijale

suradnju s roditeljima kroz individualne razgovore o postignućima njihovog djeteta, o

potrebama i poteškoćama na emocionalno valjanom planu djeteta, te o sakupljanju oblikovanih

i neobikovanih materijala koji nam uvelike koriste za ostvarivanje raznih zadaća i ciljeva u radu

s djecom. Roditelji su nam uvelike pomogli oko prikupljanja materijala za našu završnu

svečanost. Bilo je tu mreža, čamaca, šlaufi, maski za ronjenje i puno drugih stvari.

Kao i svake godine i ove godine održala se Jesenska svečanost gdje su djeca pokazala što su

naučila, poigrali se par natjecateljskih igara zajedno s mamama, vučenje konopa, te na kraju

štafetne igre. Na kraju je uslijedila okrijepa pečenim kestenima i sokom.

77

Na Jesenskoj svečanosti svi smo se super zabavljali!

Roditeljima smo ponudile i mogućnost odlaska na jednodnevni izlet u Zagreb na Disney on Ice

pogledati bajku na ledu „Snježno kraljevstvo“. Uspjeli smo napuniti jedan cijeli autobus, te

otišli na izlet i super se proveli.

Uživali smo gledajući bajku na ledu

Održale smo i par radionica sa roditeljima. Na božićnoj radionici izrađivali su se ukrasi koje

smo prodavale na Božićnom sajmu te uspjele sakupiti 1400 kn, koje smo potrošile na kupnju

didaktike.

78

Hvala divnim mamama koje su uvijek spremne pomoći!

Roditelji su nam puno pomogli i oko uljepšavanja našeg dvorišta donjevši nam palete, gume, te

lončanice. Djeca su zajedno sa odgajateljima posadila lončanice, te ih svakodnevno zalijevaju.

Uz pomoć doniranih guma napravili smo lijepi cvjetnjak

Organizirale smo i radionicu povodom maškara gdje su nam mame pomogle u izradi kostima.

SURADNJA SA OSTALIM SKUPINAMA U VRTIĆU

U dogovoru sa kolegicama iz Cirkovljana posjetili smo Banku, Muzej, Knjižnicu i čitaonicu

grada Preloga dana 31.10. Djeci je to bilo vrlo poučno iskustvo.

79

Posjet knjižnici i čitaonici Posjet muzeju

U centar za kulturu otišli smo pogledati mađioničarsku predstavu mađioničara Luke zajedno sa

ostalim vrtićkim skupinama. Bilo je vrlo zabavno.

I ove godine nas i skupinu „Iskrice“ posjetili su Sveti Nikola i Djed Mraz te nam donijeli

mnoštvo darova na poklon jer smo i ove godine bili dobri i vrijedni.

Sveti Nikola i Djed Mraz u našem vrtiću

Posjetio nas je i mađioničar Jozo Bozo kao i glumci Produkcije Z, odgledali smo predstavu

„Put oko svijeta“ . Uživali smo u predstavama zajedno sa prijateljima iz „Iskrica“.

80

Predstave u našem vrtiću

24.04. nastupali smo na sajmu cvijeća zajedno sa ostalim vrtićkim, predstavivši se sa

koreografijom na pjesmu „Valcer cvijeća“ od Čajkovskog.

Nastup na sajmu cvijeća u Prelogu

AKTIVNOSTI ZA OSTVARIVANJE RAZVOJNIH ZADAĆA

10.09. Olimpijski dan

18.09. Mađioničarska predstava u Centru za kulturu

02.10. Blagoslov kruha

03.10. Jesenska svečanost

20.10. Posjet voćnjaku obitelji Mikec

81

30.10. Posjet Banci, Muzeju i Knjižnici i čitaonici grada Preloga

06.12. Sveti Nikola, izlet u Zagreb na Disney on Ice (Snježno kraljevstvo)

14.12. Božićni sajam

16.12. Božićna priredba

24.12. Badnjak

25.12. Božić

01.01. Nova Godina

06.01. Sveta tri kralja

14.02. Valentinovo

23.02. Mađioničarska predstava „Jozo Bozo“

25.03. Dolazak policijskog službenika u našu ustanovu

14.04. Lutkarska predstava „Put oko svijeta“

22.04. Posjeta voćnjaku obitelji Mikec

24.04. Sajam cvijeća u Prelogu

14.05. Dječja Olimpijada

19.06. Završna svečanost u vrtiću


Dijana Vuk, stručna prvostupnica(baccalaurea) pred. odgoja

Veronika Mikulan, sveučilišna prvostupnica(baccalaurea) pred. odgoja

82


SKUPINA „VELIKE ZVJEZDICE“

Naša odgojno obrazovna skupina zove se „Zvjezdice“. Djeca su mješovite dobi od 2 od 6

godina.

Pedagošku godinu započeli smo sa trideset i troje djece. U 10-tome mjesecu upisuju se još S.K.

(predškolac) te J.P. (dvogodišnjak). Tijekom mjeseca odvojili smo se na dvije skupine „Velike i

male zvjezdice“, što je olakšalo rad u skupinama

Adaptacijski period protekao je bez većih problema. Djeca uživaju u boravku u vrtiću te u igri s

vršnjacima.

Već prvih dana u vrtić ne dolazi H.P. te je nema puna dva tjedna zbog čega stupamo u kontakt s

roditeljima jer se ne radi o bolesti djeteta.

U vrtić dolazi povremeno i to u vremenskome periodu od 11 do 14 sati zbog čega s djecom ne

može uspostaviti igru ni bilo kakav odnos. Na kraju je roditelji ispisuju u jedanaestome

mjesecu.

Početkom 12-tog mjeseca stiže još jedno djete L.V., brat K.V., no on se vrlo brzo prilagođava

skupini. U prvome mjesecu dolazi D.V.. Dječak je vrlo živahan, potrebno ga je neprestano

usmjeravati na prihvatljiva ponašanja te mu uvelike pomaže individualan rad jer dijete ima

problema s pravilima i autoritetom uz izrazito slabo govorno izražavanje.

Unutar skupine pojavile su se uši, no zbog brze izolacije djevojčice nisu se dalje proširile

unutar skupine.

Djeca su nam početkom prvog mjeseca počela biti češće bolesna te ih je falilo polovica.

Neprestano su se izmjenjivali u temperaturi, upali grla, ali i ponovno se pojavio konjuktivitis

unutar skupine. Tek nakon mjesec i pol došli smo do punog sastava djece u skupini.

Dječak G.V. nije se pojavio u vrtiću od Božića, kružile su razne priče kako je dječak jako

bolestan. Na pojavu čudne izrasline na vratu svakodnevno smo upozoravale roditelje. Na kraju

se i ispostavilo da je dječak jako bolestan te da mora na operaciju. Organiziran je i humanitarni

koncert za pomoć.

ORGANIZACIJSKI I MATERIJALNI UVJETI RADA

Rad u skupini isprva je organiziran pomoću međusmjene koju je odrađivala stažistica D.V.. U

periodu nakon doručka razdvajali smo se na dvije grupe te tako odrađivali planirane aktivnosti.

Jedina problematika je bila ta što se jedna grupa odvajala na hodnik gdje nije bilo dovoljno

83

materijalnih poticaja za optimalan rad. Često su aktivnosti ometala djeca i roditelji koji su

dolazili kasnije u vrtić. Međutim djeca su vrlo lijepo prihvatila takav oblik rada u skupini.

Ponekad su se u skupine grupirala i prema vlastitim željama npr. mlađa braća sa starijom, što

smo im i omogućili. Tjelesne aktivnosti smo provodili na terasi zbog skućenog prostora u SDB-

a. U šetnje smo se spremali u grupama zbog malog garderobnog prostora. Spavači su spavali u

sobi gdje su predškolci odrađivali svoju pripremu za školu. Popodnevne aktivnosti radile su se

s mlađom djecom u skupini „Iskrice“ kako bi spavači imali mir kao i predškolci. Vrijeme

obroka bilo nam je uvijek bučno budući da su djeca od 2 do 6 godina, i to njih 35-tero morali

biti tiho. SDB-a nismo mogli previše razmještati prema potrebama djece jer je bila prepuna

stolica i stolova. Sve aktivnosti uspjele su se ostvariti zbog vrlo dobre organizacije nas triju

odgajatelja. Djeca su sudjelovala u ponuđenim aktivnostima, ništa nisu odbijala te smo svi bili

sretni i zajedno se igrali.

Poticali smo međusobnu suradnju, pomaganje, razumjevanje i nikome ništa nije bilo teško.

Sredinom jedanaestog mjeseca pregrađena je SDB-a „Iskrica“ te smo tako konačno dobili jednu

malu, ali vrlo toplu i ugodnu sobu za mlađu djecu. Isprva smo se odgajatelji mijenjali kako bi

svaka od nas radila sa svom djecom, no to nije dugo trajalo te smo dobili još jednu stažisticu i

konačno su se skupine razdvojile na „mlađu“ i „stariju“. Time naša zajednička igra i druženje

ne završava, nego započinjemo sa kvalitetnijim uvjetima rada za obje skupine. Teta Jelena u

prvome mjesecu otišla je na bolovanje kao trudnica te je stigao novi odgajatelj pripravnik V.M.

na njeno mjesto.

Ove pedagoške godine vrtić je radio u sedmome mjesecu, u dogovoru sa roditeljima pa je tako

skupinu polazilo 16-tero djece. U osmome mjesecu vrtić je bio zatvoren.


Promatrajući tjelesni razvoj primjećujemo da djeca imaju poboljšanu kontrolu nad kretnjama,

kreću se koordinirano i uravnoteženo. Nastojali smo poticati djecu na razvoj fine motorike

(crtanje, rezanje škarama, nožićem, lijepljenje, šivanje) jer je to nekoj djeci i to predškolcima

bilo teško.

Psihomotorne sposobnosti poticali smo u složenim vještinama (košarka, nogomet, stvaranje

pokreta uz ritam).

84

Olimpijski dan prigodno smo obilježili u bijelim majicama i trenirkama. Vježbali smo uz

aerobik te pripremili djeci mnoštvo štafetnih igara i poligon na terasi. Cijeli dan zapravo je bio

prožet s mnogo kretanja.

Olimpijski dan u vrtiću

I ove godine sudjelovali smo na Olimpijadi dječjih vrtića iz Međimurja u Čakovcu i vrlo smo

ponosni na naše dječake D.S. i D.M. koji su osvojili prva mjesta u bacanju loptice i skoku u

dalj s mjesta.

Naši zlatni olimpijci

SOCIOEMOCIONALNI RAZVOJ I RAZVOJ LIČNOSTI

Većina djece pokazuje pozitivan stav prema sebi i vršnjacima, samopouzdanje, sudjeluje rado u

igri s mlađom djecom. Dosta djece još uvijek ima problema sa rješavanjem negativnih emocija

koje proizlaze kada tražimo dosljednosti i suosjećajnost. Zato smo kod njih poticali razvoj

sposobnosti prepoznavanja i iskazivanja emocija, sposobnosti donošenja samostalnih odluka i

poštivanje pravila i dogovora.

85

SPOZNAJNI RAZVOJ

Spoznajni razvoj je kod djece u skladu s godinama. Djeci je problem predstavljao razvoj

prostorne i vremenske percepcije te smo to nastojali razvijati kroz igru. Razdoblja

koncentracije su produljena kod predškolaca u rješavanju radnih listova i crtančica. Većina

djece se uključuje u suradničke igre, natjecateljske igre i istraživačke aktivnosti. Primjetili smo

da djeca puno bolje funkcioniraju po grupama pa im tako nastojimo stvoriti poticajno okruženje

prilagođeno njihovim interesima. U vidu tog potpuno smo izmjenili centre unutar SDB-a,

dodali smo centar liječnika i centar malih majstora, a u međuprostoru opremili smo likovni

centar. Započeli smo i projekt „Svemir“, no na kraju nas je dječji interes poveo drugdje.

U jesen istraživali smo što nam ona nudi pa smo tako i posjetili voćnjak obitelji Mikec, brali

jabuke te ih rezali i od voća napravili našu voćnu salatu.

Guljenje, rezanje, sjeckanje jabuka i izrada voćne salate

Često se družimo sa manjom djecom što potiče djecu na suradnju, veću odgovornost i brigu o

mlađima te se tako djeca osjećaju sigurnija u sebe i svoje mogućnosti.

Povodom Dana planeta Zemlje sa djecom smo obojali gume u vesele boje i posadili cvijeće o

kojem se redovito brinemo i zalijevamo ga.

86

Ideje od starih guma

Povodom Svjetskog dana voda istraživali smo propusnost, plovnost različitih materijala,

prelijevali vodu, radili pokuse sa vodom i istraživali agregatna stanja vode.

Istraživanje vodom

87

GOVOR, IZRAŽAVANJE, STVARALAŠTVO, KOMUNIKACIJA

Cijele pedagoške godine vrlo kvalitetno smo surađivali sa logopedicom. Nastojali smo nakon

svakog logopedskog tretmana dobiti povratnu informaciju o djetetu te njezine savjete i same

primjenjivati u radu.

U početku je dosta djece predškolaca imalo problema sa glasovnom analizom i sintezom te

predčitalačkim vještinama pa smo intenzivno individualno radili na tome.

Razvijali smo slušanje i razumijevanje govora, pravilnu artikulaciju glasova, vještine slušanja i

razgovaranja, glazbeno pamćenje te likovni senzibilitet za različita sredstva i materijale.

Poticanje dječjeg senzibiliteta za glazbu i upoznavanje sa glazbenim instrumentima


Tokom ove pedagoške godine imale smo šest roditeljskih sastanaka.

Na prvome roditeljskome sastanku bili su prisutni svi roditelji te smo roditeljima ukratko

objasnili o adaptaciji, predočili plan i program za pedagošku godinu.

Na drugome roditeljskome sastanku upoznali smo roditelje sa logopedskim tretmanom, kazali

ukratko o blagoslovu kruha te Jesenskoj svećanosti.

Treći roditeljski sastanak bio je povodom dogovora oko izleta u Zagreb.

Četvrti roditelji sastanak bio je zajedno sa „Iskricama“ te su bili prisutni ravnateljica i

gradonačelnik jer smo roditelje obavještavali o razdvajanju „Zvjezdica“ na dvije skupine te o

pregrađivanju SDB-a „Iskrica“.

Na petom roditeljskom sastanku dogovorili smo se oko izrade maske za maskenbal te

roditeljima predškolaca ukratko objasnili pripremu za školu.

88

Na šestome roditeljskom sastanku obavjestili smo roditelje o odlasku na Olimpijadu, posjeti

školi te o završnoj svećanosti u vrtiću. Ravnateljica je dala prijedlog o radu vrtića samo u

sedmome mjesecu o čemu su se roditelji složili.

Imali smo dvije radionice s roditeljima. Prvu u dvanaestome mjesecu povodom božićnog

sajma, a drugu u prvome mjesecu povodom izrade maske za maškare.

Na početku pedagoške godine imali smo dva individualna razgovora, na inicijativu odgajatelja i

to s majkom Balent s obzirom na dječakovu prošlogodišnju odgodu škole te drugi razgovor s

obitelji Pongrac zbog djevojčičina česta izostajanja iz vrtića.

Zbog nezanimanja roditelja za individualne razgovore naglasili smo im obavezu barem jednog

individualnog razgovora te stavili van popis koji se ubrzo počeo puniti.

Tako smo tjedno imale i po tri individualna razgovora. Smatramo da smo na taj način poboljšali

suradnju sa nekim roditeljima.

Jesenska svečanost održala se 03.10. te smo se ugodno družili s djecom i roditeljima. Roditelji

su imali priliku uvidjeti koliko toga djeca mogu naučiti kroz igru te i sami probali čari vrtića.

Natjecateljske igre na Jesenskoj svečanosti

89

I ove smo godine s mamom Mikec dogovorili posjetu voćnjaku. Djeci je to bilo novo iskustvo

boravka u prirodi i na svježem zraku na nekom drugom mjestu, a nije vrtić.

Za vrijeme prave zimske idile posjetili smo obitelj Mihoci gdje smo vidjeli „iglu“ napravljen od

leda. Anin brat objasnio nam je postupak izrade, a djeca su mogla ući u njega i slikati se.

U četvrtome mjesecu opet smo posjetili voćnjak obitelji Mikec, ali ovaj put u punome cvatu te

su djeca tako mogla vidjeti razliku između jeseni i proljeća. Poigrali smo se tradicijske igre te

napravili pravi mali piknik.

Proljeće u voćnjaku obitelji Mikec

Zahvalni smo mami Dolenec što je ovih par godina bila predstavnik roditelja. Uvijek smo se

mogli osloniti na nju te ju upitati za savjet. Njezin pozitivan duh i osmijeh uvijek su nam bili na

raspolaganju te smo ostvarili ugodnu suradnju s njom.

19.06. imali smo završnu svećanost u vrtiću gdje smo se oprostili od naših predškolaca te

priredbom „Morska priča“ pokazali sve što znamo i možemo.

90

Završna svečanost u vrtiću

SURADNJA SA OSNOVNOM ŠKOLOM

Već tradicionalno i ove godine zajedno sa osnovnom školom organizirali smo božićni sajam

gdje smo prodavali božićne ukrase napravljene uz pomoć roditelja. Prikupljeni novac iskoristili

smo za kupnju didaktičkih igara za našu skupinu.

Sa predškolcima posjetili smo školu i upoznali se sa učiteljicom Ljubicom. Oni su za nas

pripremili kraći program te smo mogli vidjeti ukratko kako izgleda jedan školski sat. Mi smo

njima uz pjesmu i stih također pokazali što znamo.

SURADNJA SA OSTALIM SKUPINAMA U VRTIĆU

Dana 18.09. zajedno sa skupinom „Vrapčići“ i „Iskrice“ posjetili smo mađioničarsku predstavu

Luke Vidovića u Domu kulture u Prelogu. Predstava se jako djeci svidjela, naročito je bila

zabavna interakcija mađioničara Luke s djecom te njihovo prisustvo u izvođenju trikova.

91

Mađioničar Luka i naše „Zvjezdice“

30.10. posjetili smo Knjižnicu i čitaonicu grada Preloga, Banku te Muzej grada Preloga. Bilo

nam je doista naporno sve to odraditi u kratkom roku od sat i pol. U banci smo dosta dugo

čekali na službenicu te je nedostajalo koncentracije i pažnje kako bi posjetu odradili na

planirani način.

Posjeta Muzeju grada i Knjižnici grada Preloga

05.12. posjetio je nas i skupinu „Iskrice“ Sveti Nikola, djeca su bila iznenađena i oduševljena te

je djeci bio doživljaj dotaknuti njegovu bradu i držati štap. Najviše su ih obradovali pokloni

koje im je donio.

Sv. Nikola u vrtiću

92

11.12. uranio je Djed Mraz te smo dobili pregršt lopti koje smo podijelili s „Iskricama“.

16.12. sudjelovali smo na božićnoj priredbi u Prelogu sa plesnom koreografijom „Patuljci“ sa

ostalim vrtićkim skupinama.

„Patuljci Djeda Mraza“

Kao pingvini sudjelovali smo ove godine na maskiranoj povorci u Prelogu.

Pingvini

23.02. sa „Iskricama“ prisutvovali smo zabavi i smiješnim trikovima Joze Boze.

14.04. sa „Iskricama“ odgledali smo lutkarsku predstavu „Put oko svijeta“.

24.04. nastupili smo na Sajmu cvijeća u Prelogu zajedno sa ostalim vrtićkim skupinama te smo

izveli koreografiju na pjesmu „Valcer cvijeća“.

93

Nastup na Sajmu cvijeća

I ove godine sudjelovali smo na Olimpijadi dječjih vrtića u Čakovcu te osvojili dva prva

mjesta.

AKTIVNOSTI ZA OSTVARIVANJE RAZVOJNIH ZADAĆA

09.09. ispračaj prvašića

10.09. Olimpijski dan

18.09. Mađioničarska predstava u Prelogu

02.10. Blagoslov kruha

03.10. Jesenska svećanost

20.10. posjeta voćnjaku obitelji Mikec

30.10. posjeta Knjižnici grada Preloga, Banci i Muzeju

05.12. Sveti Nikola

06.12. izlet u Zagreb – „Bajke na ledu“

11.12. Djed Mraz

14.12. božićni sajam u Draškovcu

16.12. božićna priredba u Domu kulture

23.12. posjet vatrogasaca

24.12. Badnjak

25.12. Božić

94

01.01. Nova Godina

06.01. Sveta tri Kralja

14.02. Valentinovo

15.02. maskirana povorka u Prelogu

23.02. predstava Jozo Bozo u vrtiću

01.03. Humanitarni koncert za Gabriela Varga

22.03. Svjetski dan vode

25.03. posjet policajaca našoj skupini

14.04. lutkarska predstava „Put oko svijeta“

22.04. Dan planeta Zemlje – posjeta voćnjaku obitelji Mikec

24.04. Sajam cvijeća

10.05. Majčin dan

13.05. Olimpijada dječjih vrtića

18.05. posjeta školi

15.06. završna iz Engleskog jezika

19.06. završna svećanost u vrtiću


Valentina Horvat, stručna prvostupnica(baccalaurea) pred. odgoja

Mirjana Lipić, odgajatelj pred. djece

95

5. NAOBRAZBA I STRUČNO USAVRŠAVANJE DJELATNIKA

5.1 realizacija individualnog i skupnog stručnog usavršavanja djelatnika

Stručno usavršavanje odgojitelja provodilo se na odgojiteljskim vijećima u vrtiću, seminarima i

aktivima koje se organizirao Agencija za odgoj i obrazovanje, MZOŠ, Udruga odgajatelja

„Krijesnice“, Knjižnica i čitaonica grada Preloga, Međimurska udruga za ranu intervenciju,

Katehetski ured Varaždinske županije, Župni ured Prelog, OMEP Croatia, Nacionalni centar

za vanjsko vrednovanje, Institut za waldorfsku pedagogiju, preko stručne literature i Interneta.

Svaki odgojitelj ima svoj Individualni plan usavršavanja koji je odložen u dosjeu radnika, u

kojem su navedene teme za individualno stručno usavršavanje, te teme odgojiteljskih vijeća,

stručnih aktiva i stručnih skupova, kojima se prisustvovali odgojitelji.

a) odgojiteljska vijeća

Tabela br. 7

Realizirane teme stručnog usavršavanja

Red.

br.

TEMA

vrijeme

realizacije

nositelj

realizacije

1. - Organizacija rada za 2014/2015

- Prihvaćanje Godišnjeg izvješća za 2013/2014

- prijedlozi za Godišnji plan i program 2014/2015

- zaduženja odgajatelja

kolovoz

2014.g.

Ravnateljica,

odgojiteljice

2.

-Samovrednovanje ustanova ranog i pred. odgoja

- Prihvaćanje Godišnjeg plana i programa za

2014/2015

- ostalo

rujan

2014.g.

Ravnateljica

3.

- kolegijalno opažanje

- nadolazeće aktivnosti-ostalo

studeni

2014.g.

Ravnateljica

4. - Program stažiranja odgajatelja pripravnika

- smotra projekata NPOO

- ostalo

ožujak

2014.g.

Ravnateljica,

Nataša Novak,

prof. pred odgoja

5. - izbor predstavnika u UV

- ppt „Prostorno okruenje kao poticaj za razvoj i

učenje“

-ostalo

Travanj

2014.g.

Ravnateljica,

Nataša Novak,

prof.pred.odgoja

96

b) stručni skup u ustanovi

Tabela br. 8

Red.

Br.

TEMA datum mjesto Br. odgajtelja

1.

Pračenje razvoja djeteta i planiranje uz

pomoć razvojnih mapa, Pučko otvoreno

učilište Korak po korak

Svibanj, 2015.g.

Prelog

20

c) stručni skupovi izvan ustanove

Tabela br. 9

Red.

Br.

TEMA datum Mjesto br.odgojitelja

1. Edukacija za voditelje programa

radionica s roditeljima djece s

teškoćama u razvoju, AZOO

20.9.2014.

Zagreb

1

2. Praktična upotreba vještina iz terapije

igrom za rad s djecom u vrtičkom

okruenju, Centar Proventus

24.9.2014.

Zagreb

1

3. Biblija-knjiga vjere, odgoja i kulture za

vjeroučitelje i odgajatelje u vjeri

Varaždinske biskupije, AZOO

27.9.2014.

Varaždin

2

4. Inicijativa za ivot, Pastoralni centar 30.9.2014. Prelog 5

5. Waldorfska pedagogija, Centar Rudolf

Steiner

Tijekom

2014/2015

Donji

Kraljevec

1

6. I moje ruke govore, znakovni jezik,

DND Prelog

9.10.2014. Prelog 1

7.

Međunarodni Comenius projekt

„Zaboravljene ulične igre“

20,21,23.

10.2014.

Prelog

1

8.

Ranaintervencija u djece s oštećenjem

sluha i teškoćama rane komunikacije-

podrška roditeljima, ERF, Hrvatsko

logopedsko duštvo

24.10.2014.

Zagreb

1

9. Samovrednovanje ustanova ranog i

predškolskog odgoja, NCVVO

25.10.2014.g.

Šenkovec

5

10..

Novi pristupi praćenja i unapređivanja

odgojno-obrazovne prakse-kolegijalno

opaanje odgojno-obrazovnog procesa

22.10.2013.

Čakovec

2

11..

Kako uspješno igrom razvijati IQ – 1.

dio, dr.Ranko Rajović, Nakladnička

kuća Harfa

22.10.2014.

Čakovec

20

12. Stručno-metodička priprema za

polaganje stručnog ispita, AZOO

28.10.2014.

Zagreb

3

97

13. Umijeće pripovijedanja, Udruga

odgajatelja Krijesnice

29. i

30.10.2014.

Čakovec 9

14.

Multikulturalnost u odgoju i

obrazovanju/IPA projekt, Udruga

odgajatelja Krijesnica

8.11.2014.

Čakovec

2

15.

Projekti kao poticaj za učenje o pravima

i demokratskom građanstvu, Udruga


20.11.2014.

Čakovec

14

16.

Podučavanje za rano učenje; Uniting

Differences-fostering the integration og

Roma preschool children

21 i

22.11.2014.

Sv. Martin

na Muri

1

17.

Modeliranje poželjnog dječjeg

ponašanja, Pučko otvoreno učilište

Korak po korak

6.12.2014.

Zagreb

2

18.

Završna konferencija IPA projekta „Let

s go to kondergarten“ Udruga


10.2.2015.

Čakovec

2

19.

Predgovorna komunikacija i korištenje

znakova u komunikaciji s djecom u

predgovornoj i ranoj govornoj fazi u

svrhu poticanja socijalnog,

emocijonalnog i govoorno-jezičnog

razvoja, Bebi signum, Zagreb

21.2.2015.

Zagreb

1

20.

Priprema glazbenog konteksta u

dječjem vrtiću za kvlitetno ostvarivanje

osgojno-obrazovnog procesa, AZOO

12.3.2015.

Karlovac

1

21. Tjedan mozga, Hrvatski institut za

istraživanje mozga

16.-22.3.2015. Zagreb 1

22.

Očinska uloga u ranom djetinjstvu,

MURID

19.3.2015.

Čakovec

16

23.

Duhovne vježbe za odgojiteljice u vjeri

u pred. ustanovama, Katehetski ured

Varadinske biskupije

21.3.2015.

Veternica

2

24.

Nacionalni kurikulum ranog i

predškolskog odgoja i obrazovanja,

Udruga odgajatelja Krijesnice

31.3.2015.

Čakovec

9

25.

Regionalna smotra projekata

Nacionalnog programa odgoja i

obrazovanja za ljudska prava i

demokratsko građanstvo vlade RH

26.3.2015.

Čakovec

2

26. Tjedan hrvatskog znakovnog jezika,

ERF

13.-17.4.2015. Zagreb 1

27. Izzivi sodobne pedagogike,

Mednarodna konferenca

17. i 18.

4.2015.

Ljubljana 1

28.

Odnos računalnih igara i čestine

pozitivnih emocija koje izazivaju kod

djece pred(školske) dobi, Udruga


17.4.2015.

Čakovec

12

98

29.

Afazija i traumatska oštećenja mozga-

izazovi i mogućnosti, ERF, Odsjek za

logopediju

17.4.2015.

Zagreb

1

30.

Interdisciplinarni pristup u liječenju

sluha, slušanja i jezično-govornih

teškoća, Medicinski fakultet i Klinika

za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju

glave i vrata, KBC Zagreb

17. i 18.4.

2015.

Zagreb

1

31.

Kako igrom uspješno razvijati djetetov

IQ- 2. dio, Rajko Rajović, Nakladnička

kuća Harfa

23.4.2015.

Čakovec

21

32. Tradicijske igre, Udruga odgajatelja

Krijesnice

Tijekom

2014/2015

Čakovec i

Prelog

15

5.2. realizacija godišnje i mjesečno planirane satnice

Ukupna godišnja satnica, umanjena je za godišnji odmor pojedinog odgojno-obrazovnog

djelatnika, te je u potpunosti realizirana.

5.3. stručna literatura

Nabavljeno je nekoliko novih stručnih knjiga, kojima se upotpunila vrtićka knjižnica.

Pretplaćeni smo na časopis „Dijete, vrtić, obitelj“, „Djeca u Europi“ „Zrno“ , „Moj vrtić“.

Odgojitelji su se koristili i literaturom iz Knjižnice i čitaonice grada Preloga, te Internetom.

6. SURADNJA S RODITELJIMA

Roditelji imaju i pravo i odgovornost podijeliti odluke o skrbi i odgoju svoje djece s

odgojiteljima u vrtiću. Odgojitelji su odgovorni za uspostavljanje i održavanje čestih kontakata

s obiteljima.

Raznim oblicima suradnje jača se roditeljska kompetencija za odgoj djece, stjecanje znanja i

vještina za provedbu bitnih zadaća u skrbi za dijete i u radu s djecom. Takvom suradnjom

roditeljima se omogućio bolji uvid i sudjelovanje u praćenju psihofizičkog razvoja njihove

djece.

Oblici suradnje s roditeljima bili su različiti:

individualni razgovori

roditeljski sastanci – informativni, stručni

radionice za roditelje

99

roditeljski centar – pano za roditelje – dječji radovi, pisani materijal o odgoju djece

sudjelovanje roditelja u programu:

- boravak roditelja u skupini tijekom prvih dana djetetove prilagodbe

- posjete roditeljskom domu

- poludnevni izleti

- proslave rođendana

- blagdani- Dani kruha u vrtiću, Božić, Uskrs

- svečanosti – Jesenska svečanost, Božićna svečanost, Sajam cvijeća, Dan obitelji,

Završne svečanosti

6.1. realizacija plana i tema roditeljskih sastanaka

Na osnovu zapažanja odgojitelja, roditelji se još uvijek nedovoljno uključuju u diskusiju na

roditeljskim sastancima. Zadatak za odgojitelj, za novu ped. godinu je: i dalje stvarati dobru i

poticajnu atmosferu na roditeljskim sastancima, tako da se roditelji osjećaju što ugodnije, kako

bi mogli aktivnije sudjelovati, na prvom roditeljskom sastanku dogovoriti teme za narednu ped.

godinu. Realizacija plana i tema roditeljskih sastanaka nalazi se u izvješću svake skupine.

6.2. realizacija planiranih radionica s roditeljima

Realizacija planiranih radionica s roditeljima je u izvješću svake skupine.

Na osnovu valorizacije odgojitelja, radionice su prihvatljivije za suradnju, zbog opuštajuće

atmosfere, te će se slijedeće ped. godine u suradnji s roditeljima planirati više radionica.

100

7. REALIZACIJA SURADNJE SA SVIM DRUŠTVENIM ČIMBENICIMA KOJI

SUDJELUJU U OSTVARIVANJU ZADAĆA GODIŠNJEG PLANA I PROGRAMA

Suradnja s Osnovnom školom obuhvaćala je posjetu Osnovnoj školi, davanje podataka

o djeci za upis u prvi razred

Suradnja sa Srednjom školom – posjeta knjižnici, posjeta učenicima-kuharima, posjeta

učenika djeci u vrtiću i pričanje priča

Suradnja s Visokom učiteljskom školom - praksu u našem vrtiću imale su izvanredne

studentice Visoke učiteljske škole (odgojitelji).

Suradnja sa Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom – praksa studenata

rehabilitacije u skupini za djecu s autističnim poremećajem

Suradnja s Gradskom knjižnicom i čitaonicom provodila se putem posudbe slikovnica

za djecu, stručne literature za odgojitelje, stručnog usavršavanje odgojitelja, javne

izložbe dječjih radova, sudjelovanje u projektu „Čitaj mi“, te posjete djece u knjižnici i

posjete knjižničarke djeci u vrtiću

Suradnja sa Župnim dvorom- djeca iz vjerske skupine „Bubamare“ i odgojiteljice u

vjeri Agneza Mihac i Jasminka Hozjak, pripremile su prigodne programe u Župnoj

crkvi u Prelogu povodom blagdana, blagoslov kruha od strane župnika u našem vrtiću

Suradnja s Turističkom zajednicom grada Preloga - djeca Dječjeg vrtića «Fijolica»

sudjelovala su u svim aktivnostima koje su se organizirale na nivou grada –

manifestacija Zahvala za plodove zemlje, sudjelovanje u povorci maškara u Prelogu,

sudjelovanje na otvaranju Sajama cvijeća, javno obilježavanje Dana Europe na trgu

Suradnja s lokalnom upravom, sponzorima i donatorima – osigurana su sredstva za

redovnu djelatnost (60 % ekonomske cijene), te razna sponzorstva od strane firmi,

poduzeća i udruga na području grada

Suradnja s komunalnim poduzećem PRE-KOM

Komunalno poduzeće PRE-KOM, donira svake godine cvijeće za vrtić, te organizira

edukaciju djece pod nazivom „Ne dvoji, nego smeće odvoji“.

Suradnja sa Agencijom za odgoj i obrazovanje te Ministarstvom znanosti,

obrazovanja i športa RH - glede provedbe bitnih zadaća Godišnjeg plana i programa

rada vrtića, stručnog usavršavanja, financijska sredstva za djecu s teškoćama u razvoju i

predškolu.

Suradnja s Udrugom odgajatelja Krijesnice i Međimurskom udrugom za ranu

intervenciju u djetinjstvu MURID– stručno usavršavanje odgojitelja

101

Suradnja sa Zavodom za javno zdravstvo Međimurske županije- stručno usavršavanje

odgojitelja, kuharica, spremačica- primjena HACCP programa

Suradnja s Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje – sudjelovanje u projektu

Samovrednovanja ustanova ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja

Suradnja sa Katehetskim uredom Varaždinske županije – stručno usavršavanje

odgojiteljica u vjeri u predškolskim ustanovama

1.8. REALIZACIJA GODIŠNJEG PLANA RAVNATELJA

Tabela br. 9

Red.

Broj

PROGRAMSKI SADRŽAJI

1. Vođenje poslovanja dječjeg vrtića

-Poslovi organizacijske, financijske, pravne i stručno pedagoške naravi

-Zastupanje i predstavljanje vrtića

2. Poslovi planiranja i provođenja rada

-Rad na planu i programu vrtića

-Kontrola provođenja programa, ostalih dokumenata, briga o pravodobnosti i

kvaliteti izrade planova odgojitelja

-Planiranje nabave didaktike, stručne literature i ostalog potrošnog materijala

3. Poslovi u području radnih odnosa

- Osigurati stručnu pomoć djelatnicima u postupku zaštite njihovih prava

- Pravovremeno pripremanje i donošenje akata kojima se uređuju radni odnosi

4. Informiranje djelatnika vrtića

- o svim važnim događanjima

5. Sudjelovanje u radu Upravnog vijeća vrtića

- Aktivno sudjelovanje u radu

- Praćenje, kontroliranje, provjeravanje da li su odluke u skladu sa Zakonom i aktima

vrtića

- Pravilno i pravodobno provođenje odluka UV

6. Rad i suradnja s roditeljima i ostalim čimbenicima

- Osigurati uvjete za normalnu i nesmetanu suradnju između djelatnika vrtića,

roditelja i ostalih čimbenika

7. Praćenje, proučavanje i tumačenje zakonskih propisa bitnih za rad vrtića

- Obavljanje svih propisa u skladu sa Zakonom i drugim aktima

8. Rad u skupini: povremena zamjena odgajatelja

9. Ostali poslovi

- Ped.dokumentacija, ind.usavršavanje, i sl .

102

9. REALIZACIJA GODIŠNJEG PLANA STRUČNOG SURADNIKA - LOGOPEDA

O GOVORU

Govor je osnovno sredstvo komunikacije, a sam razvoj govora je složen i suptilan proces koji

se odvija pod utjecajem različitih bioloških, maturacijskih i okolinskih uvjeta.

Govor se uči od okoline, a put do pravilnog izgovora je dugotrajan. Nezamjenjivu ulogu u

poticanju jezičnog i govornog razvoja ima djetetova okolina – roditelji i odgajatelji te svi drugi

koji uključeni u djetetov odgoj.

Često se kaže da je govor proizvod glasova i glasovnih kombinacija, osnovno i najlakše

sredstvo usmenog kazivanja, izražavanja misli, želja i osjećaja.

Neophodno je imati na umu da, iako postoje dobne norme za pravilan jezično-govorni razvoj,

svako je dijete jedinstveno i ima individualan tempo razvoja. Nije svako odstupanje poremećaj,

ali zahtijeva posebno praćenje. Većina govornih poremećaja nastaje u ranom djetinjstvu i često

traju više godina otežavajući osobi život, jer ostavljaju posljedice na psihosocijalnom i

edukativnom planu samog djeteta.

Potrebno je intervenirati što ranije kako bi se govorni poremećaj što efikasnije uklonio, a štetne

posljedice svele na minimum.

Potrebno je pratiti rizičnu djecu i pravodobno početi s logopedskih radom, što se posebno

odnosi na predškolce, zbog saniranja samog poremećaja koji bi kasnije mogao utjecati na

čitanje i pisanje djeteta. Važnost logopedskog rada se očituje i u evidenciji djece koja imaju

dodatna oštećenja kao što su intelektualne poteškoće, poremećaji u ponašanju i oštećenje vida i

sluha.

Svake godine sve je veći broj djece s poremećajima u izgovoru i jezičnim poremećajima.

Većina se poremećaja može dijagnosticirati u najranijoj dobi (prije 3. godine) stoga je rana

intervencija ključan faktor sprječavanja teškoća u kasnijoj dobi.

Cilj logopedskog programa je usmjeren na prevenciju i sanaciju svih vrsta govornih, jezičnih i

glasovnih teškoća, koje se putem suvremenih tehnika, metoda i sredstava rada mogu uspješno

sanirati. Preventiva uključuje prvenstveno suradnju s odgojiteljima i roditeljima, te podizanje

opće govorno-pedagoške kulture roditelja i odgojitelja, upozoravajući na psihogene i sociogene

faktore koji mogu utjecati na djetetov govor.

Logopedski tretman potrebno je provoditi kontinuirano, te primjenjivati adekvatne terapijske

postupke i prilagoditi intenzitet terapije prema težini govornog poremećaja i mogućnosti

djeteta. U rad je potrebno uključiti odgojitelje i roditelje radi koordinacije postupka u cilju

postizanja očekivanih rezultata.

103

PRIKAZ REZULTATA RADA STRUČNOG SURADNIKA LOGOPEDA

U mjesecu rujnu 2014. provedeno je trijažno ispitivanje jezično-govornog statusa djece

polaznika Dječjeg vrtića «Fijolica» u Prelogu i područnih odjeljenja u Draškovcu i Cirkovljanu.

Dječji vrtić «Fijolica» sačinjavaju djeca s područja grada Preloga i okolnih naselja, a djeca su

prema kronološkoj dobi i zahtjevima roditelja raspodijeljena u 6 skupina u Prelogu (Bubamare,

Limači, Medeki, Mravići, Pčelice i Gljivice) te prostale 3 skupine u područnim lokacijama –

Vrapčići u Cirkovljanu i Zvjezdice i Iskrice u Draškovcu. Odjeljenje «Iskrice» posebno je

odjeljenje sastavljeno od 8 djece s dijagnozom komunikacijskih poremećaja.

Evidentiran broj djece u rujnu 2014. godine iznosio je 216, pri čemu je njih 64 polazilo vrtić u

područnim odjeljenjima (njih 41 u Draškovcu i 23 u Cirkovljanu). U lipnju 2015. godine

ukupan broj djece u vrtiću je iznosio 225.

Ispitano je ukupno 176 djece. Govorni status djece ispitivao se tijekom čitave godine za onu

djecu koja su kasnije uključena u vrtić te su prema potrebi i ona uključena u logopedski

tretman.

U trijažno ispitivanje bila su uključena djeca iz starije i mlađe predškolske skupine (djeca u

dobi od 4 do 7 godina) te djeca s teškoćama u razvoju.

Trijažnim ispitivanjem utvrđena su odstupanja u govoru kod djece, od čega je za njih 69

preporučena logopedska terapija, a za ostale (njih 15) praćenje statusa.

Tabela 1: Broj djece s poremećajima po vrtićima

USTANOVA Broj ispitanih Utvrđeni

poremećaji

Djeca u

logoterapiji

Djeca u

praćenju

Prelog 125 46 29 10

Draškovec 30 17 17 2

Cirkovljan 21 6 6 3

UKUPNO 176 69 52 15

Kao što je vidljivo iz tabele, najveći broj ispitane i evidentirane djece, a s time i djece uključene

u terapiju, bila su djeca s područja grada Preloga. Objašnjenje dobivenih rezultata leži u

činjenici što je grad Prelog veća sredina od obližnjih Draškovca i Cirkovljana, a i u Prelogu je

upisan najveći broj djece u dječji vrtić.

104

Iz dobivenih rezultata (dječaci 69% i djevojčice 31% od ukupnog broja djece) je vidljivo da

su govorni poremećaji zastupljeniji kod dječaka što je u skladu s rezultatima stranih

istraživanja. Kao glavni uzrok veće učestalosti govorno-jezičnih poremećaja kod dječaka

navodi se veća sklonost dječaka k razvoju govorno-jezičnih poremećaja i sporija maturacija

neuroloških i bioloških struktura potrebnih za jezično-govornu produkciju.

Tabela 2: Broj djece s obzirom na spol

USTANOVA Broj djece u terapiji Dječaci Djevojčice

Prelog 29 20 9

Draškovec 17 12 5

Cirkovljan 6 4 2

Grafički prikaz: Broj djece s obzirom na spol

Logopedska se terapija provodila najčešće 2 puta tjedno, najčešće individualno ili u paru.

Svaka je seansa trajala 25-35 minuta, a uvijek su se preporučile i vježbe za rad kod kuće.

Neka su djeca bila uspješnija i brža u napretku od druge djece te su u relativno kratkom roku

završila logopedsku terapiju i automatizirala pravilan izgovor. Razlozi «dugotrajnosti»

0

10

20

30

40

djevojčice dječaci

16

36

Prikaz po spolu

105

logopedske terapije mogu biti i nezainteresiranost djeteta i roditelja za rad kod kuće, slabija

maturacija artikulatora, manjak pažnje i koncentracije....

Uz direktnu terapiju djece, provodila se i suradnja s roditeljima (opservacijski rad u korekciji

izgovora, individualni razgovori, konzultacije, dijeljenje savjeta za rad kod kuće) i

odgajateljima (praćenje napretka djeteta, opservacija ponašanja u skupini te u grupnim

aktivnostima).

Tabela 3: Broj djece u terapiji s obzirom na dob

SKUPINA mlađa predškolska starija predškolska

BROJ DJECE U

TERAPIJI

30 22

Grafički prikaz: Broj djece u terapiji s obzirom na dob

Kao što je vidljivo iz tabele 3 u logopedsku su terapiju bila uključena djeca iz starije i mlađe

predškolske skupine. Iskazano u postocima, njih 42% iz starije i 58% iz mlađe predškolske

skupine polazilo je logopedske vježbe zbog nekog poremećaja. Mlađa su djeca bila primarno

uključena u terapiju iz preventivnog razloga – u najranijoj dobi, neke je poremećaje još moguće

spriječiti uz pravovremeno djelovanje.

U najvećoj mjeri djeca su bila uključena u logopedsku terapiju zbog korekcije izgovornih

poremećaja.

0

10

20

30

MLAĐAPREDŠKOLSKA

SKUPINA

STARIJAPREDŠKOLSKA

SKUPINA

30

22

BROJ DJECE U TERAPIJI S OBZIROM NA DOB

106

Tabela 4: Prikaz djece u terapiji po skupinama

NAZIV SKUPINE BROJ DJECE U

TERAPIJI

BROJ DJECE U

PRAĆENJU

Bubamare 9 (17%) 1 (2%)

Limači 7 (13%) 4 (8%)

Zvjezdice 9 (17%) 2 (1%)

Vrapčići 6 (12%) 3 (6%)

Medeki 6 (12%) 1 (2%)

Mravići 7 (13%) 1 (2%)

Iskrice 8 (15%) 0 (0%)

Gljivice 0 (0%) 1 (2%)

Pčelice 0 (0%) 2 (1%)

U tabeli 4 prikazan je broj djece u terapiji po skupinama. Najveći broj djece koja su polazila

logopedske vježbe bili su polaznici dviju skupina - «Bubamara» i «Zvjezdica». Preostala djeca

polaznici su mlađih predškolskih skupina.

Sva djeca iz skupine «Iskrice» bila su uključena u logopedsku terapiju zbog dijagnoze

komunikacijaskih poremaćaja. Kao što je već ranije navedeno, skupinu sačinjava 8 djece s

dijagnozom kominikacijskih poremećaja. S polaznicima svakodnevno rade odgajatelj-senzorni

terapeut i rehabilitator. Logopedska terapija odvijala se jednom tjedno, a u nju su bila uključena

sva djeca iz skupine, ovisno o rasporedu. Primarno se radilo na poticanju razvoja

komunikacijskih vještina i razvoju jezika i govora. Radilo se individualno sa svakim djetetom,

a seansa je trajala 25 minuta.

Zbog heterogenosti usvojenih vještina i sposobnosti polaznika skupine, zadatci i aktivnosti su

se prilagođavali svakom djetetu pojedinačno u dogovoru sa rehabilitatorom i odgajateljom.

Uz vođenu podršku u grupnim aktivnostima, naglasak u logopedskom radu bio je stavljen na

usvajanje znakova, vještina imitacije, usvajanje naziva za osnovne kategorije, razvijanje

vještina suradnje... Također, kroz čitavu godinu s roditeljima su održavani individualni

razgovori o praćenju napretka njihove djece.

107

VRSTE POREMEĆAJA

Što se tiče vrste poremećaja/teškoća, najviše je evidentirano djece s poremećajem artikulacije i

jezičnim poremećajem, a detaljniji prikaz teškoća vidljiv je u sljedećoj tabeli u kojoj se vidi kod

koliko je djece otkriven i tretiran određeni poremećaj. Iz iste se tabele može vidjeti da je

najčešći govorni poremećaj artikulacije (dyslalia) - lambdacizam pri čemu je zabilježeno da je

glas «L» kod velikog broja djece u inicijalnom trijažnom ispitivanju bio zamijenjen glasovima

/W/ ili /J/. Uz provedene vježbe za jačanje mišića jezika i poboljšavanje motorike jezika,

pravilan izgovor se brzo automatizirao.

Kod određenog broja djece zabilježena je opća oralna površnost u vidu nedovoljne

diferencijacije glasova /R/ i /L/ u izgovoru.

Nakon lambdacizma slijede poremećaji – rotacizam i sigmatizam. Glas «R» je kod većine

ispitane djece zabilježen kao supstitucija glasovima /J/ ili /L/, samo kod jednog djeteta je

uočena stražnja guturalna distorzija. Započete su vježbe korekcije, a terapija se nastavlja i u

narednoj pedagoškoj godini.

Što se tiče skupine frikativa /S,Z,Š,Ž/ i afrikata /C,Č,Đ,DŽ/ kod većine ispitanika oni su bili

interdentalno distorzirani. Kod troje ispitanika zabilježena je omisija glasa «C», a kod dvoje

ispitanika omisija glasova «S» i «Z».

S obzirom da je kod većine djece trajna denticija tek u razvoju, razumljivi su dobiveni postotci

o broju djece s interdentalno distorziranim izgovorom.

Rad s djecom s artikulacijskim poremećajima odvijao se u nekoliko faza – početnih vježbi za

motoriku artikulatora usne šupljine, faze izazivanja glasa, fiksacije glasova u logatomima,

riječima i rečenicama i automatizacije glasa u pričama, pjesmicama i spontanom govoru. Rad

na izgovoru kombinirao se vježbicama za poticanje razvoja predčitačkih vještina,

grafomotoričkim zadatcima, zadatcima za proširenje rječnika i općeg znanja, zadatcima za

poboljšanje pažnje, koncentracije i vizualne precepcije.

Osim artikulacije česti su bili i jezični poremećaji što je vidljivo i iz brojčanih podataka. Rad s

takvom djecom se bazirao na vježbama za poticanje razvoja predčitačkih vještina – slogovne i

glasovne analize i sinteze te izdvajanje određenih glasova u riječima i slušno razlikovanje

glasova. Spomenuti jezični poremećaji zahtijevaju daljnji logopedski rad i praćenje kako bi se

prevenirale ili ublažile moguće teškoće u obrazovnom sustavu.

108

Tabela 5: Prikaz broja djece u terapiji s obzirom na vrstu poremećaja

VRSTA POREMEĆAJA BROJ DJECE

LAMBDACIZAM 21

ROTACIZAM 14

SIGMATIZAM 9

KOMUNIKACIJSKI POREMEĆAJ 8

POTICANJE PREDČITAČKIH

VJEŠTINA

6

USPORENI JEZIČNO-GOVORNI

RAZVOJ

7

NAZALNOST 2

VIŠESTRUKA OŠTEĆENJA 1

Grafički prikaz broja djece u terapiji s obzirom na vrstu poremećaja

14

9

21

8

6

7

1

2

Brojčani prikaz djece s obzirom na vrstu poremećaja

ROTACIZAM

SIGMATIZAM

LAMBDACIZAM

KOMUNIKACIJSKIPOREMEĆAJ

POTICANJEPREDČITAČKIHVJEŠTINA

USPORENI JEZIČNO-GOVORNI RAZVOJ

VIŠESTRUKAOŠTEĆENJA

NAZALNOST

109

Poremećaj izgovora saniran je kod 44 djece, a kod ostalih je u fazi automatizacije pravilnog

izgovora. Da bi rezultati terapije bili još bolji potrebno je logopedske vježbe u vrtiću nastaviti i

kod kuće s roditeljima. Kako je logopedska terapija s nekom djecom trajala i do 6 mjeseci

osobito je važno nastaviti s vježbama i u narednim mjesecima. Neki poremećaji zahtijevaju

duži i intenzivniji tretman (nedovoljno razvijen govor, usporen jezično-govorni razvoj,

rascijep...).

U dječjem vrtiću «Fijolica» 32% djece ima zabilježen neki poremećaj u jeziku i govoru.

O GLASU

U pedagoškoj godini 2014./2015. također je provedeno i kratko istraživanje na temu – «Zdrav

glas od rane dobi – što znam o svome glasu?» s ciljem otkrivanja dječjih disfonija u

predškolskoj dobi na temelju testa subjektive procjene glasa.

Polazište u ovom istraživanju bila je subjektivna procjena stanja glasa i govora kod ispitane

djece, detekcija eventualnih glasovnih odstupanja i prikupljanje podataka za daljnje istraživanje

glasa u narednoj pedagoškoj godini.

Većina današnjih radova govori o poticanju jezično-govornog i komunikacijskog razvoja dok je

domena glasa i glasovne higijene poprilično zanemarena (o tome govore i malobrojna hrvatska

istraživanja). Zašto? Većina roditelja će prije reagirati na poremećenu artikulaciju odnosno na

probleme izgovora kod djeteta nego na poremećenu fonaciju ni ne shvaćajući da se problemi s

načinom fonacije i zloupotrebom glasa mogu „provlačiti“ doživotno i trajno oštetiti glasnice.

Problemi glasa u dječjoj dobi nisu nevažni stoga bi i primjerenim postupcima stručnjaci trebali

poticati dječju svijest o proizvodnji i štednji glasa.

Zašto baš ispitivanje glasa? - većina autora koji se bave oštećenjima dječjih glasova slažu se u

činjenici da pojavljivanje problema glasa u djece nije dobro poznato i da su uzroci često

nepoznati ili sakriveni. Također smatraju da su pogrešan način foniranja u ranoj dobi i pojava

čvorića na glasnicama rezultat neadekvatne upotrebe glasovnog mehanizma.

Promuklost glasa u dječjoj dobi objašnjavaju kao posljedicu pretjeranog naprezanja i

posljedičnog „trošenja“ glasnica prilikom govora.

Nedovoljno pažnje je usmjereno na zloupotrebu glasa za vrijeme dječjih igara i na loše

glasovne navike koje mnoga djeca prenose iz djetinjstva kasnije u školu.

Neka se djeca s problemima glasa najčešće otkrivaju u školi kada je već prisutna dugotrajnija i

loša upotreba glasa koja može dovesti do promuklosti.

110

Glasovna bi higijena trebala započeti u predškolskoj dobi s naglaskom na obrazovanju

roditelja, odgajatelja, nastavnika, liječnika i svih onih koji čine djetetovu okolinu.

Budući da se grkljan, kao generator glasa još razvija u toj dobi, dijete bi itekako trebalo

pažljivo postupati sa svojim glasom. Treba ga poučiti kako da postupa sa svojim glasom jer u

suprotnom posljedice se mogu protezati i do odrasle dobi i biti ozbiljna smetnja u komunikaciji.

Zloupotreba glasa je po mnogim autorima glavni uzrok dječjih promuklosti. Geen (prema

Baynes 1989; prema Stošić 1994) tvrdi da zloupotreba glasa prilikom igre (vriskanje, glasno

govorenje, nadvikivanje) ili u dužim razdobljima plača mogu kasnije prouzrokovati

promuklost. Djeca opterećuju svoje glasnice vrištanjem, nadglasavanjem ili govorom izvan

svog registra

U literaturi je većina podataka posvećena glasovnim poremećajima školske djece dok podataka

o broju predškolske djece s istim problemima ima vrlo malo. Jedan od razloga je zasigurno taj

što se takva djeca najčešće prvi puta otkrivaju u školi.

Ispitivanje glasa je provedeno kroz pedagošku godinu 2014./2015. na starijoj predškolskoj

skupini djece polaznicima odgojno-obrazovne skupine Dječji vrtić „Fijolica“ u Prelogu.

Ispitanici su bila djeca predškolske dobi (njih 56) objeg spola, kronološke dobi 6 i 7 godina.

Prilikom ispitivanja je korišten Buffalo II Voice Profile (Skala procjene glasa), prilagođena

verzija za ovo istraživanje s nekim ubačenim parametrima (Skala je u Prilogu)

Svako je dijete bilo ispitano individualno.

Od djeteta se tražila da spontano recitira, pjeva pjesmicu, prepričava neki događaj ili priču na

temelju sličica dok je ispitivač (logoped) bilježio obilježja glasa i govora u Buffalo II Voice

Profile.

Dobiveni rezultati su pokazali da je od ukupno 56 ispitane predškolske djece, kod njih 89,30%

nisu zamijećena glasovna odstupanja, dok je kod 10,30% njih glas okarakteriziran kao

promukao. Promuklost je najuobičajeniji simptom poremećaja glasa koji slušatelji prepoznaju

kao hrapavu ili šumnu komponentu. U osnovi promuklosti riječ je o nekompletnom zatvaranju

glotisa i nepravilnom titranju glasnica zboga čega zračna struja neprestano «bježi» između

glasnica. Djeca čiji su glasovi okarakerizirani kao promuki vjerojatno su razvila glasovnu

zloupotrebu uslijed pretjeranog vikanja, vrištanja, glasnog govorenja, nadvikivanja ili

prijevremene upotrbe glasa nakon infekcije dišnih puteva. Roditelji djece sa zamijećenom

promuklošću dobili su upute za rad kod kuće.

111

Grafički prikaz percepcije glasa:

Iako se Buffalo II Voice Profilom ispituju različiti parametri (laringealni ton, glasnoća, visina,

vokalni prekidi, vokalni naglasci, rezonancija, brzina) u ovom su prikazu izdvojeni rezultati

samo za najznačajnije parametre. Također, izmjereno je vrijeme fonacije i frikcije kod svakog

djeteta.

Fonacija (mjerenje vokala «a» na jednom izdisaju bez prekida) i frikcija (mjerenje frikativa «s»

ili »z» na jednom izdisaju bez prekida) mjere su protoka količine zraka kroz grkljan. Vrijeme

fonacije je rezultat količine zraka raspoložive za izdisaj, dok je mjerenje maksimalnog vremena

frikcije (mjerenje glasa «s») način mjerenja ekonomičnosti zraka i mišićne napetosti

artikulatora. Vrijeme fonacije i frikcije kraće od 15 sekundi upućuje na probleme na

laringealnoj razini.

Tablični prikaz srednjeg vremena frikcije i fonacije:

srednje vrijeme fonacije 8,24 sec

srednje vrijeme frikcije 6,57 sec

Brojčani prikaz percepcije glasa

promukao glas;

10,70%

normalan glas;

89,30%

112

Grafički prikaz srednjeg vremena frikcije i fonacije:

Dobiveni rezultati su pokazali da je vrijeme frikcije (6,57 sekundi) kraće od vremena fonacije

(8,24 sekunde) pri čemu je djeci bilo lakše fonirati glas «a» od glasa «s». Dobiveni rezultati

mogli bi se smatrati patološkim kod svih ispitanika jer su vremena fonacije i frikcije kod sve

djece bila kraća od 15 sekundi, no oni se moraju razmotriti iz perspektive nedovoljne

pripremljenosti djece za traženu fonaciju/frikciju pri čemu je smanjeni vitalni kapacitet

uvjetovao i kraće vrijeme fonacije i frikcije. Većina djece je počela fonirati odmah, bez

dubokog udaha pri čemu su i fonacija i frikcija bile kratke. Treba uzeti u obzir da se većina prvi

put susrela s ovakvim oblikom zadatka.

U sljedećem tabelarnom i grafičkom prikazu vidljivo je pojedinačno izmjereno najduže vrijeme

fonacije i frikcije i najkraće vrijeme fonacije i frikcije. Rezultate s najdužim i najkraćim

vremenom fonacije i frikcije su ostvarili dječaci, dok su rezultati djevojčica bili prosječni.

Tablični prikaz vremena fonacije i frikcije:

maksimalno vrijeme fonacije 18,09 sec

maksimalno vrijeme frikcije 12,27 sec

minimalno vrijeme fonacije 3,24 sec

minimalno vrijeme frikcije 3,13 sec

8,24

6,57

0

2

4

6

8

10

srednje vrijeme fonacije srednje vrijeme frikcije

Prikaz srednjeg vremena fonacije i frikcije

113

Grafički prikaz vremena fonacije i frikcije:

Iako su najduža i najkraća fonacija i frikcija zabilježene kod dječaka, prosječni rezultati s

obzirom na spol ne odudaraju značajnije među dječacima i djevojčicama. Kod njih je izmjereno

slično srednje vrijeme fonacije i frikcije.

Tablični prikaz srednjeg vremena fonacije i frikcije s obzirom na spol:

dječaci djevojčice

srednja fonacija glasa /a/ 8,23 sec 8,26 sec

srednja frikcija glasa /s/ 6,31 sec 6,77 sec

Grafički prikaz srednjeg vremena fonacije i frikcije:

18,09

12,27

3,24 3,13

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

maksimalna

fonacija

maksimalna

frikcija

minimalna

fonacija

minimalna

frikcija

Fonacija i frikcija

Prikaz maksimalnog i minimalnog vremena fonacije i

frikcije u sekundama

8,26

6,77

8,23

6,31

0

2

4

6

8

10

srednja

fonacija

djevojčice

srednja

frikcija

djevojčice

srednja

fonacija

dječaci

srednja

frikcija

dječaci

Prikaz vremena fonacije i frikcije s obzirom na

spol

114

S obzirom da je srednje vrijeme fonacije bolje u odnosu na srednje vrijeme frikcije, dobiveni

rezultat bi se mogao protumačiti uzimanjem nedovoljne količine zraka za potrebnu frikciju.

Većina djece je odmah počela izvoditi zadatak bez da su prethodno duboko udahnuli.

Ovaj podatak nije novost u istraživanjima, kao dječjih tako i odraslih glasova. Respracijska je

kontrola za vrijeme govora ili foniranje često ograničena, osobito kod vokalnih profesionalaca

koji ne štede svoje glasove za vrijeme svog radnog staža.

Djeca predškolske ili rane školske dobi često narušavaju adekvatan balans rada vokalnih

mehanizama vrištanjem, preglasavanjem, deranjem, neumjernim govorenje, govorom u buci.

Kod djece čiji su glasovi zabilježeni kao promukli vjerojatno češće i dugotrajnije dolazi do

zloupotrebe glasa – djeca ne zloupotrebljavaju svoj glas samo u vrtiću već i kod kuće, na

igralištu, sportskim centrima ili igraonicama. Inicijalni problem (npr. neizlječena upala grla ili

pogrešna upotreba ranjivih glasnica) u kombinaciji s tendencijom trošenja glasa vikanjem,

deranjem, ili vrištanjem rezultirali su oštećenjim glasnicama. Roditelji djece obaviješteni su o

važnosti higijene glasa i postupcima za rad kod kuće- upozoravanju na tiši govor, štenju glasa,

izbjegavanju vikanja, vrištanja, deranja...

Dobiveni rezultati poslužit će kao ogledni primjerak rezultata fonacije i frikcije prilikom

detaljnijeg istraživanja glasa u narednoj pedagoškoj godini.

115

PRILOG: SKALA ZA PROCJENU GLASA – Buffalo Voice II Profile

DIJETE: ............................................................

KRONOLOŠKA DOB: ....................................

BUFFALO II VOICE PROFILE

(SKALA PROCJENE GLASA)

1. LARINGEALNI TON 1 2 3 4 5 6 7

- NORMALAN

- PROMUKAO

- HRAPAV

- GRAKTAV

- ASTENIČAN

2. LARINGELNA TENZIJA 1 2 3 4 5 6 7

- NORMALNA

- HIPERTENZIJA

- HIPOTENZIJA

3. VOKALNA ZLOUPORABA 1 2 3 4 5 6 7

- DA

- NE

4. GLASNOĆA 1 2 3 4 5 6 7

- NORMALNA

- PREGLASNO

- PRETIHO

5. VISINA 1 2 3 4 5 6 7

- NORMALNA

- VISOKI GLAS (viši od uobičajenog)

- NIZAK GLAS (niži od uobičajenog)

6. VOKALNI NAGLASCI 1 2 3 4 5 6 7

- NORMALAN

- MONOTON

- PREKOMJERAN

7. VOKALNI PREKIDI 1 2 3 4 5 6 7

- NITI JEDAN

- PUNO

8. DIPLOFONIJA 1 2 3 4 5 6 7

- NIJE PRISUTNA

- PUNO

116

9. REZONANCIJA 1 2 3 4 5 6 7

- NORMALNA

- HIPERNAZALNOST

- HIPONAZALNOST

10. NAZALNA EMISIJA 1 2 3 4 5 6 7

- DA

- NE

11. BRZINA 1 2 3 4 5 6 7

- NORMALNA

- PREBRZO

- PRESPORO

12. OPĆA EFIKASNOST GLASA 1 2 3 4 5 6 7

- ADEKVATNA

- NEADEKVATNA

DODATAK:

1. MAKSIMALNO VRIJEME FONACIJE /A/ ............................................

2. MAKSIMALNO VRIJEME FRIKCIJE /S/ ...........................................

3. MEKANI POČETAK FONACIJE DA NE

4. TVRDI POČETAK FONACIJE DA NE

5. KRATKA FONACIJA DA NE

6. STEGNUTA FONACIJA DA NE

7. UZIMANJE MAKSIMALNE (pretjerane) KOLIČINE ZRAKA DA NE

8. UZIMANJE MINIMALNE (nedovoljne) KOLIČINE ZRAKA DA NE

9. FRIKCIJA S POGREŠNIM POLOŽAJEM JEZIKA DA NE

- interdentalno

- lateralno

- stražnje

1 – blaga devijacija 4 – umjerena devijacija 7 – vrlo jaka devijacija

117

10. REALIZACIJA POSEBNIH PROGRAMA

10.1. Program katoličkog vjerskog odgoja djece predškolske dobi

Skupina“Bubamare“ – djeca u dobi od šest godina

SKUPINA „BUBAMARE“

Na početku pedagoške godine 2014./15. u skupini „Bubamare“ upisano je 28 djece. Skupina

broji 12 djevojčica i 15 dječaka.Od toga 9 novo upisanih, a M.N. je iz skupine „Mišeki“.

Tokom godine ispisani su N.H. i S.S. a upisana je H.S. te smo godinu završili sa 27 djece.

U školu odlazi 26 djece, a petogodišnja H.S. ostaje u skupini. Veći izostanci djece bili su zbog

virusnih i streptokoknih oboljenje.

Tokom pedagoške godine u skupini su radila dva odgajatelja, od kojih je A.M. bila odsutna

zbog bolesti tokom mjeseca listopada, veljače i lipnja.

U skupini nije bilo spavaća ali su pojedina djeca imala potrebu malo se odmoriti (E.Š., S.R. i

S.Z.).

Osim stalnih centara u sobi dnevnog boravka povremeno smo formirale nove (centar

liječnika,pošte,postolara,centar preodijevanja…).

Centre smo nadopunjavale pedagoško-neoblikovanim materijalima kako bi kod djece potakle

što veći interes za tu vrstu aktivnosti.

118

Izrađivale smo didaktičke igre za centar početnog čitanja i pisanja. Sakupljale smo plodove iz

prirode (sjemenke, lišće, kamenčiće, cvijeće).

Suradnja s roditeljima bila je dobra uz česte individualne razgovore, roditeljske sastanke te

druženja s roditeljima i djecom u vrtiću, te prisustvovanju euharistijskim slavljima. Najčešći

kontakt nam je putem panoa, putem kojeg smo nastojale na zanimljiv način pružiti roditeljima

uvid u planirane i realizirane aktivnosti.

Roditelji su donosili pedagoški neoblikovani materijal, kolaž papir, ciklostil papir, krede u boji,

slikovnice, karton, koža i sl.

Tokom godine sudjelovale smo na svim događanjima na nivou vrtića i grada (Dani kruha,

jesensko druženje, božićna priredba, Svječnica, maškare, Dan očeva, noć knjige-posjeta

knjižnici, sajam cvijeća, Dan Europe, Dječja olimpijada, Majčin dan, Dan obitelji, završna

svećanost i i Tijelovo). U svim tim događanjima roditelji su se aktivno uključivali.

Dana Europe obilježili smo predstavljanjem Hrvatske.

Stručno usavršavanje realizirano je u skladu s programom stručnog usavršavanja te je i

evidentirano.

Tjelesni i psihomotorni razvoj u skladu je s kronološkom dobi djece. Cijelokupnim dnevnim

rasporedom poticale smo usvajanje zdravog načina života i navika korisnih za zdravlje djece.

Provodile smo vježbe za jačanjesvih mišićnih skupina te usavršavale prirodne oblike kretanja.

Djeca primjenjuju higijenske navike, pokazuju svijest o sigurnosti u otvorenom i zatvorenom

prostoru. Kada su nam vremenske prilike dozvoljavale boravili smo na svježem zraku – kako u

šetnjama, odlasku u prirodu tako i u igrama na dvorištu. Djeca obožavaju elementarne i

119

takmičarske igre. Svu svoju spretnost predškolci su pokazali osvajanjem prvog mjesta na

Dječjoj olimpijadi u Čakovcu.

Djeca su stekla svijest o vlastitom identitetu i samopoštovanju. Opisuju sebe, obitelj i aktivnosti

vezane uz obitelj. Vidljiv je pozitivan pristup prema sebi i drugima. Svako dijete pokazuje

samopouzdanje, te poštuje vlastita prava i prava drugih. Prilagođavaju se promjenama, iskazuju

osjećaje na prikladan način osim L.J.i A.Z.. U skladu sa svojim godinama sudjeluju u igri i

interakciji u skladu s isitm.

Sva djeca se samostalno oblače i svlače, ali im treba pomoć kod vezanja vezica na cipelama.

Kod jela su svi samostalni, ali problem predstavlja korištenje viljuške i noža.

Spoznajni razvoj u skladu je s dobi djece. S predškolskom djecom se puno radilo individualno,

naročito na rješavanju radnih listova i crtančica, te na sintezi i analizi riječi (naročito E.H. i

F.N.).

Djeca dobro opažaju, pamte, uočavaju veze i odnose među predmetima i pojavama, vide

promjene u prirodi, rade serijaciju i klasifikaciju predmete, zapažaju i imenuju količinske i

prostorne odnose.

Koncentracija pažnje je u skladu s kronološkom dobi djece. Većina predškolaca bila je

uključena u logopedski tretman, a neki će taj tretman morati nastaviti i u školi.

Djeca uspješno komuniciraju, razumiju pročitani tekst, u stanju su ga prepričati.

U skupini imamo djecu s vrlo bogatim rječnikom, vole se scenski izražavati.

Većina djece je kreativna, vole sudjelovati u svim likovim izričajima, pokazuju maštovitost i

smisao za lijepo.

120

U glazbenim aktivnostima vole sudjelovati gotovo sva djeca, a naročito uz pokrete i etno

glazbu.

Likovni, ali i glazbeni senzibilitet njegovale smo i podržavale raznim materijalima po modelu,

ali i pedagoški neoblikovanim materijalom.

Likovnim radovima sudjelovali smo na natječaju koji je organizirala Međimurska županija te

smo nagrađeni trećim mjestom, a djeca čiji su radovi odabrani bila su na prijemu kod župana te

bila simbolički nagrađena. Nakon svih događanja na kraju godine imali smo završni izlet u

Zagreb.

Osim redovnog programa u skupini se provodio program katoličko-vjerskog odgoja.

U skladu s ciljevima predškolskog odgoja, cilj programa katoličkog vjerskog odgoja djece

predškolske dobi bio je njegovati i razvijati religioznu dimenziju djeteta, osposobljavajući ga,

primjereno njegovoj dobi za otkrivanje, prihvaćanje i življenje autentičnih vrednota Evanđelja

u odnosu na sebe, drugoga, te na poseban način Boga.

Vodeći računa o djetetu kao cijelom biću, te da religiozna dimenzija konstitutivna njegovom

biću, poštujući njegov doživljaj svijeta kao cjeline, vjerski odgoj nije izdvojen iz odgojno-

obrazovnog rada, već je ta dimenzija njegov bitni sastavni dio.

121

Odgajatelji su dobro i uspješno surađivali koristeći pomoć logopeda i ravnatelja.


Jasminka Hozjak, odgojiteljica

Agneza Mihac, odgajatelj pred. djece

122

10.2. Program za djecu s elementima autizma

SKUPINA „MEĐIMURSKE ISKRICE“

Posebnu skupinu za djecu s poremećajima iz autističnog spektra te komunikacijskim teškoćama

u područnom odjeljenju Draškovec, ove je pedagoške godine polazilo osmero djece. Djelovali

smo u dvije grupe, prema kriteriju kronološke dobi te poštivanju prethodno formirane grupe.

Pedagošku godinu započeli smo sa sedmero djece, dok je osmo dijete uključeno u skupinu

7.1.2015. Početkom godine, zbog organizacije podrške pomagača u redovnom vrtiću, G.J.G.

počeo je polaziti grupu starijih Iskrica, dok je V.B. premješten u grupu malih Iskrica. Grupu

malih Iskrica polazi četiri četverogodišnjaka, dok je u grupi velikih Iskrica zastupljena

kronološka dob od 6 do 8 godina. Prva je grupa skupinu polazila ponedjeljkom i utorkom, a

druga grupa četvrtkom i petkom, dok su se srijedom grupe rotirale, čime se osigurala

ravnomjernost boravka u vrtiću. Princip djelomične integracije nastavio se i ove godine, stoga

su neka djeca, osim pohađanja posebne skupine, polazila i redovni vrtić u svojim lokalnim

sredinama. Tako je G.J.G. nastavio polaziti DV Žibeki uz podršku pomagača koji se početkom

pedagoške godine promijenio. E.Č. nastavio je polaziti DV Ftiček također uz podršku

pomagača. T.H. krenuo je u DV Čakovec uz podršku pomagača, dok je V.B. nastavio polaziti

DV Klinčec uz kratku podršku pomagača (nekoliko mjeseci). Ostala djeca nisu polazila

redovne vrtiće zbog nedovoljno razvijenih socijalnih i adaptivnih vještina.

Djelovanje kroz godinu temeljilo se na strukturiranim aktivnostima koje su uključivale: jutarnje

okupljanje i igru, doručak, jutarnji krug, individualni edukacijsko-rehabilitacijski rad, grupni

rad kroz likovno-manipulativne aktivnosti, boravak na zraku, ručak, održavanje osobne

123

higijene te slobodnu igru. Svakom djetetu osiguran je dnevni raspored aktivnosti koji

omogućuje predviđanje i sigurnost, uspješnost te osigurava vizualnu podršku (TEACCH). U

našoj smo sobi osigurali jasno istaknute zone koje pridonose strukturi i organizaciji prostora te

lakšem snalaženju u njemu. U prostoru za individualni rad osigurano je minimalno ometajućih

čimbenika kako bi djeca lakše usmjeravala pažnju na aktivnosti. Prostor za grupni rad također

je prilagođen manjoj grupi te se ujedno koristi za obroke. „Meki kutić“ omogućuje poticanje

senzorne integracije te motoričko-perceptivni razvoj. Početkom pedagoške godine nastupila je

promjena u prostoru, koja je rezultirala smanjenjem prostora. Organizirano druženje s djecom

iz redovne skupine ostvarili smo u manjoj mjeri, s obzirom na to da smo u jutarnjem terminu

nismo dijelili sobu. Nastojali smo, koliko su nam mogućnosti dozvoljavale, ostvariti kroz

strukturirane šetnje, predstave i slično. Tijekom pedagoške godine gledali smo predstavu

„Lukin čarobni kutak“ u kazalištu u Prelogu, kamo smo putovali autobusom. Predstavu „Put

oko svijeta“ gledali smo u vrtiću u Draškovcu, u susjednoj sobi. Organizirali smo druženja s

roditeljima u igraonicama Alex i MiniMoji, što je doprinijelo zbližavanjem s roditeljima te

uspostavljanjem kvalitetnijih odnosa. Povremeno smo i sami organizirali male izlete u prirodu

gdje smo istraživali, penjali se, trčali i zabavljali.

Ove je pedagoške godine suradnja s roditeljima bila izrazito naglašena. Prema unaprijed

dogovorenom terminu, sa svakim su roditeljem održana dva individualna razgovora mjesečno.

Za potrebe individualnih razgovora, kamera i fotoaparat bili su neizostavni medij. Bilježili smo

grupni i individualni rad, jutarnji krug te slobodnu igru. Analizom video snimaka roditeljima je

bio omogućen uvid u edukacijsko-rehabilitacijski rad te su svi postupci podrobnije bili

analizirani i pojašnjeni. Individualne smo razgovore tehnički izveli na način da je jedan

stručnjak boravio u sobi s djetetom, dok se drugi izdvojio s roditeljem, najčešće u kabinet.

124

Radu skupine hospitirale su dvije asistentice te jedna studentica. Studentica treće godine

Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu provela je dva tjedna u skupini u svrhu

studentske prakse. Asistentica T.H. i G.J.G. provela je u skupini ukupno dva dana, dok je

asistentica V.B. u skupini provela jedan dan.

T.H. u listopadu je navršio četiri godine. Početkom pedagoške godine krenuo je polaziti

redovni vrtić, DV Čakovec, uz podršku pomagača. Napredovao na području receptivnog jezika,

kao i ekspresivnog. Djelomično verbalizira brojeve, slova, neke životinje, neko voće i povrće

na engleskom jeziku, no prihvaća i imenovanje na hrvatskom jeziku. Pokazao veliki napredak

na području imitacije, što se očituje u vođenim aktivnostima, kao i u spontanim, tijekom dana,

no još uvijek potrebna podrška u vidu verbalnih uputa i fizičkog vođenja slabijeg intenziteta.

Djelomično je usvojio elemente osnovnih kategorija. Pažnju usmjerava i zadržava na nuđenim

zadacima. Kroz godinu su bile vidljive razlike na području suradnje, što se odražavalo na vrstu

zadataka koja mu se nudila. Razvio veću toleranciju na uključivanje u njegovu igru.

Dozvoljava jednom djetetu da mu blago remeti igru, dok često samoinicijativno vodi odrasle

osobe kako bi se uključili u aktivnost na način koji traži (verbaliziranje brojeva, slova, voća,

povrća i slično). Dijete može sjediti na stolici i čekati na red u aktivnostima koje se ponavljaju

svaki dan, dok mu je to u aktivnostima koje se rjeđe ponavljaju teže (npr. poligon). Pokazuje

interes za jednostavne plesne pokrete, što ga veseli.

V.B. u rujnu je navršio četiri godine. Nastavio je polaziti redovni vrtić, DV Klinčec u Donjoj

Dubravi. Prvu polovicu godine uz podršku pomagača, ostatak pedagoške godine bez. Početkom

pedagoške godine promijenio je grupu pa je iz grupe velikih Iskrica preseljen u grupu malih,

što je dobro prihvatio te stekao nova prijateljstva. Poboljšao suradnju, može čekati na red i

odgoditi zadovoljstvo. Unaprijedio razinu spoznaje, naučio kategoriju vozila, voća i povrća te

naučio veći broj gesti koje nije generalizirao u svakodnevnu komunikaciju. U slobodnoj igri

proširio interese te često mijenja igračke, no još su mu uvijek područje najvećeg interesa puzzle

koje uspješno slaže samostalno. Motorički je nemiran, no uz usmjeravanje može kontrolirati

nemir. Može duže vrijeme zadržati pažnju na aktivnosti, strpljiv je i ne odustaje lako. Tijekom

godine prisutne epizode nesuradnje tijekom šetnje, koje su bile kraćeg trajanja. Veliki napredak

postignut je na području hranjenja gdje mu je pri kraju obroka potrebna djelomična fizička

podrška. Samostalno odlazi na toalet.

125

J.S. je u rujnu kao četverogodišnjak upisan u skupinu, u grupu malih Iskrica. Izrazito je

napredovao na gotovo svim razvojnim područjima. Naučio je sjediti na stolici, za stolom i u

prostoru te djelovati u manjoj grupi. Usvojio je pravila ponašanja poput čekanja na red. Veliki

napredak postignut je na području ekspresivnog jezika, vokabular je u velikoj mjeri povećan te

je korišten i u komunikacijske svrhe. Često ponavljanje naučenih fraza iz svakodnevnog života

i crtanih filmova. Naučio kategoriju boja, životinja, vozila te je usvojio širok spektar pojmova

iz različitih kategorija. Unaprijedio vještine na području fine motorike i grafomotorike.

Povećana je razina inhibicije ponašanja te je smanjio impulzivnost. Pokazuje velik interes za

djecu, pristupa im spontano, priključuje se njihovoj igri. Naučio se igrati te je obogatio svoju

igru. Javlja se simbolička igra. Područje velikog interesa su mu vlakići koji ga vesele te plijene

njegovu pažnju gdje god da ih uoči. Ove pedagoške godine nije pohađao redovni vrtić.

M.C. je u siječnju kao četverogodišnja djevojčica upisana u grupu malih Iskrica. Napredak je

postigla na području suradnje. Naučila je sjediti za stolom tijekom svih aktivnosti te na stolici u

prostoru. Naučila je djelovati u manjoj grupi, čekati na red i usmjeravati pažnju na ostalu djecu

i aktivnosti. Djelomično je usvojila osnovne geste koje je potrebno još učvrstiti i generalizirati.

Djelomično je usvojila osnovne kategorije (životinje, boje) koje imenuje na engleskom i

hrvatskom. Ekspresivan jezik oskudan, u začecima. Motorički je nespretna, fina motorika bolje

razvijena, kao i grafomotorika. Napredak je postignut na području imitacije. Veseli se

pjesmicama koje su joj veliko područje interesa. Pjevuši ih kroz dan, u igri. Prihvaća ostalu

djecu, no komunikacija i ciljana interakcija je oskudna. Napredak je postignut na području

vještina brige o sebi, konkretno hranjenja, pranja ruku i presvlačenja. Još uvijek potrebna

126

podrška u većoj mjeri verbalna te manjoj fizička. Smanjena nepoželjna ponašanja agresivnog

tipa.

G.J.G. je u veljači navršio šest godina. Ove je pedagoške godine nastavio pohađati redovni vrtić

s podrškom pomagača kojeg je promijenio početkom godine te uspostavio odnos s njom.

Početkom godine premješten je iz grupe malih u grupu velikih Iskrica te promjenu nije doživio

stresno. Slobodna igra je oskudna te teško konstruktivno organizira slobodno vrijeme. Pažnju

mu privlače sjemenke, slagalice i umetaljke, igra s čašicama te rezanje škaricama. Prisutne su

česte stereotipne radnje koje se manifestiraju lupkanjem predmeta. Napredak je ostvario na

području receptivnog jezika. Velik napredak ostvaren je i na području imitacije, što je

najizraženije tijekom jutarnjeg zajedničkog pjevanja. Povremeno se spontano približi ostaloj

djeci u skupini te ih grli. Na području vještina brige o sebi je samostalan uz povremena kratka

usmjeravanja. Na naloge odgovara s duljom vremenskom odgodom ili uz laganu fizičku

podršku. Postignut napredak u nošenju sa stresnim situacijama. Vrijeme slušanja glazbe postala

je ugodna aktivnost koja opušta.

E.Č. je u travnju navršio osam godina. Dobio je rješenje za polazak u školu te od jeseni kreće u

COO Čakovec. Nastavio je polaziti redovni vrtić uz podršku pomagača. Kada govor ima

komunikacijsku funkciju, tada je to imperativna. Prisutna je eholalija i idiosinkratski govor, no

u manjoj mjeri u odnosu na prošlu pedagošku godinu. Ekspresivan je jezik jasniji i bogatiji.

Usvojio je odgovore na osnovna socijalna pitanja koja je i generalizirao. Napredak je ostvaren

na području grafomotorike i vizuomotorne koordinacije. Prema modelu uspješno crta te piše

svoje ime. Mehanički broji do 10. Slobodno vrijeme je organizirano, igra se s kockicama ili

drugim elementima s kojima može ostvariti građenje te istraživanje kosina te stavljanje u odnos

s drugim igrovnim materijalim, primjerice autićima. Veliko područje interesa predstavljaju mu

127

vozila poput kombajna, traktora i kamiona. Na području hranjenja ostvaren je velik napredak.

Jede većinu pripremljene hrane i to većinom na ručku, dok doručak kuša, ali rijetko pojede, što

je pokazatelj veće razine fleksibilnosti na ovom području u odnosu na prethodno razdoblje.

M.N. u listopadu je navršio šest godina. Dobio je odgodu škole. Ove pedagoške godine polazio

je samo posebnu skupinu. Velik napredak ostvario je na području socijalnih vještina, interakcije

s djecom i stručnjacima u skupini. Pokazuje interes za drugu djecu te na njih usmjerava više

pažnje u različitim situacijama. Uključuje se u igre u kojima je potrebna interakcija s djecom

(npr. Igra kolo) te se tome vrlo veseli. Organizira vlastito slobodno vrijeme različitim igrama

koje izvodi na stereotipan način. Napredak je ostvaren na području imitacije, što je najviše

vidljivo u jutarnjem pjevanju. Osim pokreta ruku i nogu, imitira i facijalnu ekspresiju.

Vokalizira. Razina suradnje kroz godinu nije bila konstantna, stoga je varirala od samostalnog

odgovaranja na jednostavne naloge do intenzivnih nepoželjnih ponašanja kao odgovora na

nalog. Također početkom pedagoške godine razdoblje nepoželjnih ponašanja prilikom dolaska

u vrtić bila je intenzivna te je trajala 2-3 mjeseca kada su se nepoželjna ponašanja tog tipa

potpuno ugasila. Napredovao je na hranjenja te tako jede gotovo svaki ručak, dok doručak

slabije. Dijete je gotovo samostalno na području pranja zubića te odlaska na toalet, potrebne

povremene i djelomične verbalne upute.

P.P. je u prosincu navršio šest godina te je dobio rješenje o odgodi škole. Ove pedagoške

godine polazio je samo posebnu skupinu. Manji napredak postignut je na području receptivnog

jezika. Djelomično usvojio dijelove tijela. Manji napredak ostvaren je na području imitacije,

stoga je često potrebna fizička podrška u izvođenju pokreta. Napredak je ostvaren na području

vizualne percepcije. Na području fine motorike može bojati unutar zadanog okvira jasno

istaknutih granica. Igra je vrlo oskudna, potrebno usmjeravanje i vođenje uz primjerenu razinu

podrške. Usvojio je osnovne geste imperativnih funkcija te uspostavlja kontakt očima. Govor

nije razvijen. Odgovara na jednostavne naloge. Napredovao je na području vještina brige o sebi

i to obuvanju i izuvanju. Nuždu obavlja na toaletu, no potrebno vođenje.

128

Ove su godine bila osigurana financijska sredstva za našu skupinu, što je osiguralo puno radno

vrijeme zaposlenim stručnjacima, što je opet osiguralo kvalitetan i sustavan rad.


Monika Novak, mag.rehab.educ.

Katarina Lipić, odgojitelj, senzorni pedagog

g o d i Š nj e i z v j e Š Ć e - djecjivrticfijolica.hrsvečanosti (jesenska svečanost, dani...

Documents