gajic (2012) slikovni kljuc za determinaciju zuba ajkula bih - finalna - pfbih

UZIZAŽ BIOSPELD

Vol. 8 Broj stranica: 61-71 Sarajevo 2012

Udruženje za inventarizaciju i zaštitu životinja, Omladinska 2, Ilijaš, Kanton SarajevoBiospeleološko društvo u Bosni i Hercegovini, Avde Jabučice 30, Sarajevo

SLIKOVNI KLJUČ ZA DETERMINACIJU ZUBA I RALJA AJKULA (Chondrichthyes: Elasmobranchii) U IHTIOFAUNI BOSNE I HERCEGOVINE

Andrej Gajić Sharklab – Society for reseaerch and protection of sharks, skates, rays & chimaeras

Sqaq IL-Forn, Ħamrun 4 Malta, HMR 1961

ABSTRACT

Gajić, A. Determination key for teeh and jaws of sharks from ichthyofauna of Bosnia and Herzegovina. This paper presents some basic taxonomic features of teeht and jaws of sharks (Subclassis Elasmobranchii Bonaparte, 1838) that live in the marine part of Bosnia and Herzegovina, and their differentiations by species.

Key words: sharks, teeth, jaws, biological key, Adriatic, sea

UVOD

Unutar potklase Elasmobranchii Bonaparte, 1838 (prečnouste: ajkule i raže) prema aktuelnoj sistematici recentih vrsta (Mould, 1999) nalaze se 4 nadreda ajkula, i to: Hexancho-idea, Heterodontoidea, Squaloidea i Galeoidea; koja se diferenciraju u 8 redova: Hexanchiformes, Heterodontiformes, Squaliformes, Pristiophoriformes, Squatiniformes, Orectolobiformes, Lamniformes, i Carcharhiniformes.

Od spomenutih nadredova, u Bosni i Hercegovini poznati su nadredovi: Squaloidae i Galeoidea (Hamzić & Lelo, 2006-2010; Gajić & Lelo, 2011). U marinskom dijelu Bosne i Hercegovine, prema aktuelnom popisu (Gajić & Lelo, 2011b) registrovano je 7 vrsta ajkula iz navedenih nadredova; dok se još 11 vrsta navodi kao očekivane tj. moguće. .

Nakon analize dostupnih podataka o ajkulama Bosne i Hercegovine autor je došao do zaključka da ne postoji dovoljno podataka na kojima bi se mogla zasnivati evoluciono-ekološkosistematska istraživanja ove skupine. Stoga je odlučeno da se putem naučnog rada pojasne morfološke karakterisike zuba i ralja ključne za determinaciju ove skupine organizama, prvenstveno radi brojnih zainteresiranih amatera, ali i uže naučne zajednice.

U ovom radu, autor predstavlja ključ za identifikaciju zuba i ralja 18 vrsta koje bi se mogle naći u vodama Neumskog zaliva, koristeći se aktuelnim popisom (Gajić & Lelo, 2011).

MATERIJAL I METODE

Podaci za izradu ovog rada preuzeti su iz morfoloških istraživanja zuba i ralja nekolicine ajkula Jadranskog mora (Gajić, 2008-2011), kao i većeg broja radova. Analizirani podaci iz dostupne literature uglavnom ne daju potpune, niti precizne morfološke podatke za diferenciranje zubi i ralja Jadranskog mora, pa i Neumskog zaliva.

Za istraživanja morfologije zuba i ralja korištena je binokularna lupa pri uvećanju od 10x20x30. Komparativnim analizama sa zubima ajkula koje se navode kao registrovane ili očekivane u Neumskom zalivu, autor je utvrdio morfološke sličnosti između vrsta; na kojima se ovaj ključ i bazira. Vlastite analzie zuba i ralja autor je vršio na vrstama: Scyliorhinus canicula (L.) (morska mačka bljedica), Scyliorhinus stellaris L. (morska mačka mrkulja), Squalus acanthias L. (kostelj), Lamna nasus Bonnaterre,1788; Spyhrna zygaena (L.) (ajkula čekićara), Mustelus mustelus (L.) (pas mekaš čukov, pena), Carcharodon carcharias L. (velika bijela ajkula), Galeocerdo cuvier (Péron & Lesueur, 1822) (tigar ajkula) I Isurus oxyrinchus Rafinesque, 1810 (mako ajkula).

Ilustracije prezentirane u ovom radu ustupio je, s ljubaznošću, Marc Dando (The Shark Trust, UK). Reproducirane su uz dozvolu autora pri projektu “Zubi i ralje ajkula Jadranskog mora”. Fotografije zuba dobijene su upotrebom binokularne lupe povećanja 10x20x30 te

Gajić, A. (2012). Ključ za determinaciju zuba i ralja ajkula (Chondrichthyes: Elasmobranchii) u ihtiofauni Bosne i Hercegovine. Prilozi fauni Bosne i Hercegovine, 7: xx-xx

Originalni naučni rad/Original scientific paper

digitalnog aparata Nikon L21; dok su neke preuzete s pravom od drugih autora.

REZULTATI I DISKUSIJA

Zubi ajkula predstavljaju modificirane plakoidne krljušti, prilagođene za rezanje i trganje plijena. U raljama ajkula nalazi se nekoliko serija zuba. Prva serija označava se kao vršna (kod nekih vrsta pojavljuju se i dvije vršne serije). Pored vršnih zuba, u raljama svih ajkula, nalaze se zamjenske serije (obično tri do četiri); odnosno zubi kod kojih se nakon oštećenja (pucanja ili trošenja) vršnog zuba javlja inicijacija njegove zamjene. Spomenuti zubi nisu zakačeni na samu čeljust već se razvijaju u zubnom mesu i učvršćeni su za dentalnu membranu. Korijen i zubna kruna građeni su od dentina prekrivenog caklinom („enamel”). Često se između korjena i zubne krune nalazi prelazni sloj prekriven tankom trakom cakline – rožnjak („bourlett”, „chevron”) (Hamlett, 1999). Zubi ajkula mogu se podijeliti u četiri velike cijeline, koje obuhvataju zube svih do sada opisanih vrsta,i to:(1) zaravnjene zube prilagođene mrvljenju rakova, (2) iglaste zube za hvatanje riba, (3) iglasti zubi donje čeljusti za hvatanje i trokutasti zubi gornje vilice za rezanje te (4) reducirani zubi kod vrsta koje se hrane planktonom pa nemaju stvarnu funkciju zuba (Gilbertson, 1999). Tipični zubi ajkula prikazani su na slikama 1 i 2.

Slika 1: Zubi “A” tipa morske mačke bljedice Scyliorhinus canicula (L.). Foto: A. Gajić Slika 2: Vršni zubi kostelja, Squalus acanthias L. Foto: A. Gajić

Da bi bili u mogućnosti precizno determinisati određeni zub ili ralje ajkula, prvenstve-no je potrebno upoznati se sa specifičom morfologijom pojedinih tipova zuba, kao i njihovim osnovnim dijelovima. Morfološki gledano, zubi ajkula se mogu podijeliti na nekoliko cjelina, koje čine morfo-taksonosmke karaktere pri diferencijaciji vrsta. Svaki zub ima jedan glavni, odnosno vršni, greben. Vršni greben je ujedno i najveći greben na zubu, ostali grebeni, ukoliko su prisutni, nazivaju se pseudogrebeni. Morfološke osobine vršnog grebena, kao i pseudogrebena (nji-hova količina, veličina, broj i oblik) zavise od vrste do vrste. Ivice, odnosno obodi, glavnog grebena i pseudogrebenova mogu biti testerasto zazubljene, što predstavlja prvi korak pri samom određivanju vrsta. Korijen zuba predstavlja dio kojim je zub zakačen za dentalnu membranu; on može biti izdužen, izdeljen (Slika 2) ili invaginiran. Za korijen kažemo da je invaginiran onda kada se on uvlači prema zubu. Na shematiziranim prikazima (slika 3-5) možemo uočiti taksonomsko-morfološke dife-rencijacije na nekoliko tipova zuba karakterističnih za ajkule reda Carcharhiniformes. Pored navedenih karakteristika, veliku ulogu pri determinaciji igra i sama veličina zuba, odnosno ralja, koja je karakteristična za određene vrste.

Gajic, A. (2012). Ključ za determinaciju zuba i ralja ajkula (Chondrichthyes: Elasmobranchii) u ihtiofauni Bosne i Hercegovine. Prilozi fauni Bosne i Hercegovine, 7: xx-xx


Slika 3-5: Različiti tipovi zuba ajkula, i njihove morfološke diferencijacije. Priredio: A. Gajić; Ilustracije: Marc Dando / The Shark Trust & Andrej Gajić / Sharklab

Glavni greben na slikama 3-5 označen je slovom “A”, pseudogreben(i) suoznačeni slovom “B”, dok je korijen zuba označen slovom “C”. Na slici 3 prikazan je zub koji je testerasto zazubljen, dok slike 4 i 5 prikazuju različite zube koji nisu testerasto zazubljeni. Prilikom identifikacije nepoznatih ralja, ukoliko se u raljama uslovno diferencira više tipova morfološki različitih zubi, uzimaju se karakteristike zuba označenih na slikama 6, 7 i 8.

Slika 6-7: Ralje vrste Scyliorhinus canicula (Linnaeus, 1758) iz Jadranskog mora. Slika 6: Zubi koji se uzimaju kao taksonomski karakteri u donjoj vilici; Slika 7: Zubi koji se uzimaju kao taksonomski karakteri u gornjoj vilici. Preredio: A. Gajić, Foto: A. Vesnić

Slika 8: Jedna strana ralja morske mačke bljedice, Scyliorhinus canicula (L.)

Povlačenjem zamišljene vertikale medijalno kroz ralje zapažamo jasnu bilateralnu (gotovo potpunu) simetriju u vilici. Ukoliko se u raljama diferencira više tipova zuba, koji se svojom morfologijom razlikuju jedni od drugih; tom slučaju zubi koji se koriste za determi-naciju označeni su na slici 8. Pravilno razumijevanje taksonomskih karatekra ključeno je za pravilnu idenifikaciju zuba, ili ralja ajkula.



Ukoliko su zubi koji se determinišu veliki svega 1–2 mm, autor preporučuje korištenje binokularne lupe povećanja 10x20x30; radi jasnog razaznanja detalja, kao i osnovnih, uslovno podijeljenih, morfoloških cjelina ključnih za pravilnu determinaciju. Prilikom identifikacije zuba i ralja ajkula, polazimo od činjenice da li je zub testerast na svojim ivicama ili ne. Dalje, gledamo da li su pseudogrebeni prisutni, i u kojem broju. Prateći korake vodiča, bit će te u stanju da pravilno identifikujete zub, odnosno ralje ajkule koje obitavaju ili se smatra da su prisutne u marinskom dijelu naše države, tj. Neumskom za-livu. U ključu su prezentirani samo karakteristični zubi; potrebno je naglasiti da, ukoliko se radi identifikacija samo jednog zuba (posebice zuba manjih vrsta) postoji mogućnost da se dotični zub ne uspije pravilno identifikovati. Razlog tomu jeste, što postoji određen broj vrsta kod kojih se u raljama nalazi i do 9 različitih tipova zuba; od kojih je svaki sličan sa zubima nekih drugih ajkula; te samo jedan zub nije dovoljan da bi se determinisala vrsta. Tab. 1: Ključ za determinaciju zuba i ralja ajkula (Chondrichthyes: Elasmobranchii) Bosne i Hercegovine

1

Zub nema testerasto zazubljene rubove, difere-ncira se na jedan glavni greben; može a i ne mora imati pseudogrebene. Glavni greben može, a i ne mora biti zakrivljen. Korijen zuba može biti proširen, a i ne mora.

2

Zub ima testerasto zazubljene rubove; Diferencira se na jedan glavni greben, dok pseudogrebeni mogu a i ne moraju biti prisutni. Glavni greben može biti raznih oblika i veličina; ispravljen ili zakrivljen. Korijen zuba može, a i ne mora biti izdužen.

11

2

Morfološki gledano zub se diferencira na jedan glavni greben, i jedan ili više pseudogrebenova. Položaj, veličina i oblik samih pseu-dogrebenova može biti različit. Korijen zuba može biti različitog oblika i veličine.

3

Zub se morfolški diferencira na samo jedan, glavni, greben dok pseudogrebeni nisu prisutni. Glavni greben može biti različitog oblika i veličine. Korijen može biti različitog oblika; može a i ne mora biti izdužen

6

\



3

Sa obe strane glavnog grebena nalaz se jedan, do dva, para manjih psedogrebenova; u najčešćem slu-čaju (tj. na sredini vilice) prisutan je po jedan pseudo-greben sa obe strane glavnog grebena. Korijen je blago invaginiran prema zubu.

Scyliorhinus canicula (L.) (Mačka bljedic: Registrovana u marinskom dijelu

BiH)

Zub se uslovno diferencira na glavni greben, te jedan ili više pseudogreben koji se nalaze samo sa jedne strane glavnog grebena. Pažnja: u raljama, pored ovakvih zuba može se nalaziti nekoliko zuba sa pseudogrebenima sa obe strane.

4

4

Zub je izdifernciran na jedan greben, i jedan pseudogreben, koji se u vidu kvržice nalazi sa strane glavog grebena. Pažnja: kao što je prikazano na shemi, ponekad, sa obe strane glavnog grebena, nalazi se po jedan pseudogreben.

Scyliorhinus stellaris Linnaeus, 1758 (Morska mačka mrkulja, autohtona vrsta)

Zub se odlikuje prisustvom jednog glavnog grebena nagetog na pseudogrebene koji su nalik na jedan teste-rasti greben sa jasno izraženim grbicama.Vrh glavnog grebena, šiljka, nalazi se iza sredine korjena koji je srcolikog oblika.

Galeorhinus galeus (Linnaeus, 1758) Morski pas butor

5

Glavni greben je sužen ili robusan. Korijen zuba može biti izrazito širok, ali i ne mora. U nekim slučajevima zub može biti veći u širini nego u dužini, formirajući tako latinično slovo “T”

6

Glavni greben je proširen, trouglastog je oblika. Greben može a i ne mora da bude zakrivljen ili pak kukast. Korijen može a i ne mora da bude izrazito širok

10



6

Glavni greben je ili sužen ili robusan, može i ne mora biti naget u stranu. Pseudogrebeni nisu prisutni. Korijen zuba nije znatno proširen, ili je sužen. Vrh grebena je izrazito oštar, zub može biti trokutastog ili valjkastog oblika.

7

Širina korijena zuba je veća od dužine zuba. Rožnjak, na samoj sredini, je znatno izražen Zub može, a i ne mora, biti blago zakrivljen u jednu stranu.

Anđeoska ajkula (dvije vrste): ili Squatina squatina L. (registrovana u vodama BiH) ili

Squatina oculata Bonaparte, 1840 (očekivana u BIH)

7

Glavni greben je robusan. Korijen zuba može biti duži od samog grebena, a i ne mora: korijen zuba može biti gotovo jednake dužine kao i glavni greben.

8

Glavni greben je sužen, korijen zuba je blago proširen, širi je od samog grebena; ali njegova širina ne prelazi dužinu glavnog grebena.

9

8

Greben je jako robusan, može biti prav ili veoma zakrivljen u stranu. Korijen zuba je znatno sužen Zub je reduciran i izgubio stvarnu funkciju zuba, vrsta se hrani planktonom.

Cetorhinus maximus (Gunnerus, 1765) (Psina gorostasna: moguća u bh. Akvatoriju)

Glavni greben je robusan, i blago zakrivljen u stranu. Veličina zuba, u prosjeku, uznosi oko 5-25 mm

Sphyrna zygaena (L.) (Čekićara, jaram (mlat): u vodama BiH moguća vrsta)



9

Glavni greben je blago zakrivljen u stranu. Korijen zuba nije znatno izdužen, i blago je udubljen.

Alopias vulpinus Rafinesque, 1810

(morska lisica, pas sabljaš: vrsta očekivana u marinskom dijelu Bosne i Hercegovine)

Glavni greben je ravan, i sužen; korijen zuba je znatno izdužen. Rožnjak je prisutan. Veličina zuba relativno je mala u poređenju sa ukupnom veličinom individue.

Carcharhinus plumbeus (Nardo, 1827) Vrsta moguća u ihtiofauni Bosne i Hercegovine

10

Glavni greben je zakiivljen gotovo pod pravim uglom, kukastog je oblika. Korijen zuba je proširen i podijeljen je .na dva dijela. Veličina zuba iznosi 3-5mm.

Squalus acanthias L Pas kostelj (autohtoni stanovnik Neumskog zaliva)

Zub, predstavljen samo jednim grebenom, je trouglastog, asimetričnog oblika nalik na ljusku. Izgleda kao da su pseudogrebeni srasli s glavnim grebenom, čineći tako cjelinu.

Mustelus spp. Pas mekaš, čukov (vrsta M. mustelus autohtoni je stanovnik bh. akvatorija, dok su vrste M. asterias i

M. punctulatus očekivane, odnosno moguće)

11

Zub je jasno podijeljen na dva dijela: zašiljeni, testerasti, greben koji je blago zakrivljen prema manjem, izduženom, testerastom pseu-dogrebenu.

Galeocerdo cuvier (Péron & Lesueur, 1822) Tigar ajkula (migrantska, alohtona vrsta)

susreti u akvatoriju BiH su mogući

12

Zub se morfološki diferencira na samo jedan greben (morfološki veoma različitih oblika), dok preudogrebe-novi nikad nisu prisutni. Korijen je uvijek cjelovit, nikad razdjeljen.



12

Zub je umjereno ili izrazito sužen. Može biti blago lučno zaobljen. Sam vrh zuba, tj. grebena, može biti zakrivljen u stranu.

13

Zubi su izrazito trokutastog oblika.. Korijen zuba je gotovo pa ravan, kod nekih zuba veoma malo udubljen. Zub može biti veoma blago zakrivljen u jednu stranu. Kada se oduzme korijen, zub poprima srcoliki oblik.

Carcharodon carcharias (Linnaeus, 1758); Velika bijela ajkula (u vodama BiH označena kao moguća)

13

Zub je umjereno ili veoma robusan; bočna zazubljenost zuba jasno je izražena. Vrh zuba blago je zakrijevljen u stranu ili gotovo kukast.

14

Zubi isključivo gornje vilice: Zub je izrazito sužen. Prelaz između dentina i samog korjena je ravan; korijen je relativno udubljen u sam zub. Izražen rožnjak.

Carcharhinus brevipinna (Müller & Henle, 1839) U vodama BiH označena kao moguća vrsta.

14

Zubi su trokutastog oblika, testerato nazubljeni po ivicama. Zubi gornje vilice su blago zakrivljeni ustranu, dok su zubi dolje vilice blago suženi i ravni, sa manjim zakrivljenim vrhom.

Prionace glauca (Linnaeus, 1758) Plava ajkula (pas modrulj): zabilježena je u vodama

Bosne i Hercegovine

Zubi isključivo gornje vilice: Zub je trokutastog, umjereno suženog oblika. Prelaz između dentina i samog korjena je ravan; korijen je relativno udubljen u sam zub.

Carcharhinus plumbeus (Nardo, 1827)

Očekivana vrsta u ihtiofauni BIH



ZAKLJUČAK

U vodama Bosne i Hercegovine poznati su redovi ajkula: Squaloidae i Galeoidea (Hamzić & Lelo, 2006-2010; Gajić & Lelo, 2011) u okviru klase Elasmobranchii Bonaparte, 1838. U marinskom dijelu Bosne i Hercegovine, prema aktuelnom popisu (Gajić & Lelo, 2011) registrovano je sedam vrsta ajkula iz navedenih nadredova; dok se još 11 vrsta navodi kao očekivane tj. moguće. Nakon analize dostupnih podataka o ajkulama Bosne i Hercegovine autor je zaključio da ne postoji dovoljno podataka na kojima bi se mogla zasnivati evoluciono-ekološko-sistematska istraživanja ove skupine. Stoga je odlučeno da se putem naučnog rada pojasne morfološke karakterisike zuba i ralja ključne za determinaciju ove skupine organizama, prvenstveno radi brojnih zainteresiranih amatera, ali i uže naučne zajednice. Na osnovu dostupnih podataka o morfologiji i biologiji ajkula Jadranskog mora, te Ne-umskog zaliva, te vlastitih morfoloških istraživanja (Gajić, 2008-2012), kreiran je originalni ključ za diferencijaciju ajkula koje bi se mogle naći u marinskom dijelu Bosne i Hercegovine prema popisu Gajić & Lelo, 2011a. Ovaj ključ kreiran je primarno za edukaciju amatera zainteresiranih za sakupljanje materijala, kao i detaljnih ihtifaunističkih podataka o hrskaviča-stim ribama Bosne i Hercegovine; a sve radi što bržeg sastavljanja stvarnog popisa hrskavičastih riba Neumskog zaliva, koji bi predstavljao reviziju popisa Gajić & Lelo, 2011a.

Zahvalnica

Zahvaljujem se kolegi i prijatelju Marc Dando-u, autoru ilustracija korištenih u ovom radu. Također se zahvaljujem uvaženom kolegi Prof. dr. sc. Suvadu Leli, vanrednom profesoru sa Odsjeka za biologiju Prirdno-matematičkog fakulteta (Univerziteta u Sarajevu) i Dr. sc. Sanji Matić-Skoko, naučnom saradniku Instituta za okeanografiju i ribarstvo u Splitu, ) na korisnim savjetima i sugestijama prilikom izrade ovog ključa; te gospođi dipl. biol. Dragani Baner iz Zavičajnog muzeja u Travniku i Mr. sc. Draženu Kotrošanu ispred Odjeljenja za prirodne nauke Zemaljskog muzeja u Sarajevu, te Feđi Ćehajiću, Borivoju Žuži i Dini Pecaru, na ustupljanju materijala za rad. Svoju zahvalu dugujem kolegici, biologu, Larisi Šišić na nesebičnoj podršci prilikom izrade ovog, ali i mnogih drugih radova; te kolegama Borisu Davidovu i kolegama iz Sharklab-a na ukazanoj tehničkoj pomoći.

LITERATURA

Gajić, A. (2007). Lesser-spotted car shark (Scyliorhinus caincula (Linnaeus, 1758)) look and

charachteristics of teeth and jaws. Shark Focus, The magazine of the Shark Trust, Plymouth, England; Issue 30, pp. 10.

Gajić, A., & Lelo, S. (2010) Promjenjivost zuba i zubala morske mačke bljedice Scyliorhinus canicula (Linnaeus 1758) (Elasmobranchii: Carcharhiniformes, Scyliorhinidae), u Jadranskom moru. Rukopis.

Gajić, A., & Lelo, S. (2011a). Procjena stepena istraženosti hrskavičastih riba (Chondrichthyes Huxley, 1880) Bosne i Hercegovine. Međunarodni naučni Skup “Struktura i dinamika ekosistema Dinarida (stanje, mogućnosti i persprektive)": Knjiga Sažetaka – Book of Abstract; str. 18-19.

Gajić, A., & Lelo, S. (2011b). Dopunjeni sistematski prijegled hrskavičastih riba Bosne i Herce- govine. Unutar: S. Lelo (urednik) Fauna Bosne i Hercegovine - Biosistematski pregledi 7. izmijenjeno i dopunjeno izdanje Udruženja za inventarizaciju i zaštitu životinja, Ilijaš, Kanton Sarajevo. pp: 293-294.

Gajić, A., Ćehajić, F., & Davidov, B. (2012). Contribution to the knowledge of morphology of teeth and jaws of spiny dogfish, Squalus acanthias L. (Elasmobranchii: Squaliformes: Squalidae) from the Adriatic sea. The 16th Symposum of Biology Students in Europe, 27 July - 6 August 2012 in Szeged and Gögölló, Hungary. Book of Abstract, pp. 20-21.

Gajić, A. & Dando, M. (2012). Teeth and jaws of lamnoid sharks (Chondrichthyes: Elasmobranchii:



Lamniformes) of the Adriatic sea. The 16th Symposum of Biology Students in Europe, 27 July - 6 August 2012 in Szeged and Gögölló, Hungary. Book of Abstract, pp. 22-23.

Gajić, A. (2012). Determinating the age of small spotted catshark, Scyliorhinus canicula (L.) (Elasmobranchii: Carcharhiniformes: Scyliorhinidae) by spinal vertebra. Symbiose. The 16th Symposum of Biology Students in Europe, 27 July - 6 August 2012 in Szeged and Gögölló, Hungary. Book of Abstract, pp. 61-62.

Gajić, A. (2012). Akvatorij Bosne i Hercegovine kao adaptivna zona klase Chondrichthyes Huxley, 1880. Zbornik sažetaka Trećeg kongresa geografa Bosne i Hercegovine. Geografsko društvo Bosne i Hercegovine, pp. 131-132.

Gajić, A. (2012). Zubi i ralje ajkula Jadranskog mora (with illustrations of Marc Dando). Rukopis Gajić, A. (2012). Vodič za identifikaciju bosanskohercegovačkih ajkula. Rukopis

Gilbertson, L. (1999). Zoology Laboratory Manual. McGraw-Hill Companies, New York. Hamlett, W. C. (1999). Sharks, Skates and Rays: The Biology of Elasmobranch Fishes. Johns

Hopkins University Press, Baltimore. Hamzić, A., & Lelo, S. (2007-2009). Korigirani sistematski prijegled hrskavićavih riba Bosne i

Hercegovine. Unutar: S. Lelo (urednik), Fauna Bosne i Hercegovine – Biosistematski pregledi. 3-5. izmijenjeno i dopunjeno izdanje Udruženja za inventarizaciju i zaštitu životinja, Ilijaš, Kanton Sarajevo, pp: 469-470.

Riedlecker, E., Herler, J., & Hilgers, H. (2007). Jaws: trophic morphology of coral-associated fishes from the Red sea (Ep3). XII European Congress of Ichthyology, 9-13 September, Cavtat (Dubrovnik), Croatia. Poster presentation: Programme, Anatomy and morphology, Ep. 3.

R. Aidan Martin. Tooth of the Tiger; ReefQuest Center for Shark Research http://www.elasmo-research.org/ Post: May 5, 1999 Šoljan, T. (1980). Morska fauna Bosne i Hercegovine. Posebna izdanja, knjiga XLVII,

Odjeljenje Prirodnih i matematičkih nauka, knjiga 8., Savjetovanje - Problemi inventarizacije životinjskog svijeta BiH - stanje i perspektive, pp 21-32.

Anonymus: Portal FishBase. http://www.fishbase.org. Anonymus: Portal Shark. http://www.shark.ch Anonymus: Encyclopedia of Life (EOL). http:www.eol.org Anonymus (2010). Shark Trust Shark ID Guides. Shark Trust,England, www.sharktrust.org.

SUMMARY

In the marine part of Bosnia and Herzegovine following shark superorders has been notices so far: Squaloidae i Galeoidea (Hamzić & Lelo, 2006-2010; Gajić & Lelo, 2011) in class Elasmobranchii Bonaparte, 1838. In the waters of Bosnia and Herzegovina, according to actual check-list (Gajić & Lelo, 2011), there are 7 registeres and 11 expected species. After the analyses of references on sharks of the Adriatic sea, auhor concluded tjat the exsitent datasets were insufficient for itegral evolutionary-ecologicalsystematic research into sharks of Bosnia and Herzegovina. Therefore, it is necessary to establisg exact composition of the cartilagionus fish fauna. In order to encourage collecting useful data of numerous interested amateurs, author have decided to clarify basic morphological and bio-taxomic features of teeth and jaws of these animal gropu. Identiication key is surely a necessary tool for elementary education of interested amaterus whose help in collecting detailed faunistis data on sharks of Bosnia and Herzeogovina.

gajic (2012) slikovni kljuc za determinaciju zuba ajkula bih - finalna - pfbih

Documents