gamle folkeviser

2
gamle folkeviser (kæmpeviser) [gα'mlə fɔ'lkəvi:səɹ (kæmpeviser)] filologija skandinavska anonimne epsko-lirske pjesme u nordijskoj usmenoj narativnoj tradiciji; često krovni pojam za različite nordijske narodne pjesme. osnovno značenje danski: stare narodne pjesme (ratničke pjesme) izvor termina danski gamle: stara; folkevise: narodna pjesma, narodni spjev; kæmp: bitka; vise: pjesma Starija ih literatura najprije označuje kao kæmpeviser, a kasnija etnološka proučavanja nazivaju ih gamla folkeviser. Pod utjecajem francuskih etnoloških radova nazivaju se i srednjovjekovnim baladama, pogotovo u djelima književnih povjesničara koji su skloni nastanak nordijskih pjesama povezivati s francuskim plesnim pjesmama carole. Zabilježeno je osamstotinjak gamla folkeviser, koje se razlikuju tematski i vremenom nastanka. Najstarije i najmnogobrojnije datiraju iz srednjega vijeka, većinom iz Danske (200–300), i nazivaju se ridderviserne (pjesme jahača). Opisuju pustolovine heroja jahača, zavjere koje su kovane protiv njih, bratske osvete i ljubavne avanture. Drugu, manju skupinu čine trylleviser (čarobni spjevovi) i naturmytiske viser (mistične pjesme), koje opjevavaju nadnaravne svjetove vila i trolova; najpoznatija je Kći vilenjačkoga kralja (Elverskud). Ti su spjevovi nastali u XVI. st., s odjecima u XVIII. st., a romantičarima služe kao predlošci. Sve su se nordijske pjesme na danskom običavale nazivati kæmpeviser, zbog popularnosti istoimene najmlađe skupine ratničkih spjevova. Tek u XIX. st., kad su etnolozi predložili rekategorizaciju nordijskih pjesama, kæmpeviser se počinju nazivati samo spjevovi o polubožanskim junacima koji odlaze u bitke. Najpoznatiji je takav mitski spjev Tor od Havsgarda (Tor af Havsgård). Spjevove koji su svojevrsne biografije značajnih ličnosti različitih razdoblja povjesničari vrednuju kao narativne izvore, a u literaturi se nazivaju povijesnima (historiske), npr. Marsk Stig, Niels Ebbesøn, Kraljica Dagmar (Dronning Dagmar) i Kraljica Margrete (Dronning Margrete). Zasebnu skupinu čine i skæmteviser (rugalice), šaljive pjesme o običnim ljudima: seljacima, obrtnicima, učenicima, svećenicima. Iva Korbar Literatura

Upload: milan

Post on 17-Dec-2015

219 views

Category:

Documents


0 download

DESCRIPTION

definicija

TRANSCRIPT

gamle folkeviser (kmpeviser) [g'ml f'lkvi:s (kmpeviser)] filologijaskandinavska anonimne epsko-lirske pjesme u nordijskoj usmenoj narativnoj tradiciji; esto krovni pojam za razliite nordijske narodne pjesme. osnovno znaenje danski: stare narodne pjesme (ratnike pjesme)

izvor termina danski gamle: stara; folkevise: narodna pjesma, narodni spjev; kmp: bitka; vise: pjesma

Starija ih literatura najprije oznauje kao kmpeviser, a kasnija etnoloka prouavanja nazivaju ih gamla folkeviser. Pod utjecajem francuskih etnolokih radova nazivaju se i srednjovjekovnim baladama, pogotovo u djelima knjievnih povjesniara koji su skloni nastanak nordijskih pjesama povezivati s francuskim plesnim pjesmama carole. Zabiljeeno je osamstotinjak gamla folkeviser, koje se razlikuju tematski i vremenom nastanka. Najstarije i najmnogobrojnije datiraju iz srednjega vijeka, veinom iz Danske (200300), i nazivaju se ridderviserne (pjesme jahaa). Opisuju pustolovine heroja jahaa, zavjere koje su kovane protiv njih, bratske osvete i ljubavne avanture. Drugu, manju skupinu ine trylleviser (arobni spjevovi) i naturmytiske viser (mistine pjesme), koje opjevavaju nadnaravne svjetove vila i trolova; najpoznatija je Ki vilenjakoga kralja (Elverskud). Ti su spjevovi nastali u XVI.st., s odjecima u XVIII.st., a romantiarima slue kao predloci. Sve su se nordijske pjesme na danskom obiavale nazivati kmpeviser, zbog popularnosti istoimene najmlae skupine ratnikih spjevova. Tek u XIX.st., kad su etnolozi predloili rekategorizaciju nordijskih pjesama, kmpeviser se poinju nazivati samo spjevovi o poluboanskim junacima koji odlaze u bitke. Najpoznatiji je takav mitski spjev Tor od Havsgarda (Tor af Havsgrd). Spjevove koji su svojevrsne biografije znaajnih linosti razliitih razdoblja povjesniari vrednuju kao narativne izvore, a u literaturi se nazivaju povijesnima (historiske), npr. Marsk Stig, Niels Ebbesn, Kraljica Dagmar (Dronning Dagmar) i Kraljica Margrete (Dronning Margrete). Zasebnu skupinu ine i skmteviser (rugalice), aljive pjesme o obinim ljudima: seljacima, obrtnicima, uenicima, sveenicima.Iva Korbar Literatura Schmidt, Povl. Danske litterre tekster fra 1500-og 1600-talet. Odense2001.