geobotanika i ekologija biljaka
TRANSCRIPT
Geobotanika i ekologija biljaka
Prof. dr. sc. Nenad Jasprica
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 1
Sadržaj
Geobotanika (biljna geografija)
Rasprostranjenje sistematskih jedinica i uzroci
Areali
Biljne zajednice
Povijest flore i vegetacije
Florna carstva
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 2
1. Geobotanika (biljna geografija)
- Rasprostranjenje biljaka na Zemljinoj površini: utvrđuje, analizira pomicanja i pravilnosti te uzroke rasprostranjenja.
- Podjela: i) znanost o arealu (korologija) – rasprostranjenje svojta; ii) znanost o vegetaciji (uklj. fitosociologiju) – rasprostranjenost biljnih zajednica; iii) znanost o staništu (ekološka biljna geografija) – ekološke osnove; iv) genetska (ili historijska) – povijest flore i vegetacije
- Pojmovi engl. “Phytogeography”, “Geobotany”, “Plant Ecology”, “Plant Geography”
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 3
Povijest
- “otac biljne geografije”- pruski prirodoslovac Alexander Von Humboldt (1769.-1859.)
- 1799.-1804., Latinska Amerika
- Kosmos (1845)
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 4
2. Rasprostranjenje sistematskih jedinica i uzroci
Areal - područje rasprostranjenja svojte ili zajednice; i) kompaktni; ii) disjunktni
Stanište (biotop, “habitat”) – dio prostora kojeg karakterizira kompleks ekoloških čimebnika tj. mjesto koje zauzima jedna biocenoza. = Suma svih vanjskih čimbenika koji djeluju na biljku unutar njezina životnog prostora (okoline).
Nalazište – mjesto gdje biljka živi.
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 5
Ekološki čimbenici
Pojam – sva djelovanja različite prirode (fizičke, kemijske, biološke) kojima su izložene biljke.
Abiotički (npr. klimatski, geološki, edafski...)
Biotički
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 6
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 7
Abiotički čimbenici
1. Svjetlo
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 8
Abiotički čimbenici
1. Svjetlo
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 9
Abiotički čimbenici
2. Temperatura
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 10
Abiotički čimbenici
3. Provodljivost tla za vodu i uvjeti ishlapljivanja
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 11
Abiotički čimbenici
4. Količina CO2 i O2 u zraku, tlu i vodi
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 12
Abiotički čimbenici
5. Hranjive tvari u tlu
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 13
Abiotički čimbenici
6. Mehanički faktori (oluje, zapusi snijega i pijeska, lavine, pomicanje tla, naplavljivanje, itd.)
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 14
7. Biotički čimbenici
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 15
Podudarnost između stanišnih uvjeta i rasprostranjenja biljaka
i) Halofiti (Salicornia europaea)
i) Bazofilne/acidofilne b.
(Gentiana clussi, b.) (G. kochiana, k.)
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 16
Pokazatelji tla
Kalcifilni poljski korovi: Adonis eastivalis,
Ranunculus arvensis
Kalcifobni poljski korovi: Rumex acetosella,
Scleranthus annus
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 17
Klima
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 18
Palme, Arecaceae
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 19
Klima
Fagus sylvatica Pinus halepensis
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 20
- Poklapanje areala s klimatskom linijom nikada nije potpuno: i) mikroklima se razlikuje od makroklime; ii) sinergističko djelovanje mnogih čimbenika; iii) ekotipovi (nasljedne rase koje su prilagođene različitim uvjetima staništa – npr. raazličita dužina vegetacijskog razdoblja, fotoperiodičkog odnosa, osjetljivosti na mrazove, itd.).
- Razlikovanje jedinki iste vrste iz raznih dijelova areala i raznih staništa.
- Prenošenje biljaka u područja koja su im ranije bila strana (Elodea canadensis, u Europi od 1840.)
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 21
Areal
- Zatvoreni (naše šumsko drveće)
- Disjunktni (sastoje se od dijelova između kojih pod današnjim uvjetima ne može doći do rasprostranjenja)
- Prag disjunkcije
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 22
Disjunkcije
- Relikti (ostatci iz doba kada je njihov areal još bio zatvoren)
- Srednjoeuropske disjunkcije:
i) Europsko-azijsko-sjevernoameričke
ii) Arktičko-visokoplaninske i visokoplaninske
iii) Disjunkcije stepskih biljaka
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 23
i) Europsko-azijsko-sjevernoameričke
Hepatica nobilis
Fragaria vesca
(dijelovi areala odvoj.oceanima)
Fagus,
Acer,
Aesculus,
Tilia,
(ptoječu od zajed. predaka)
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 24
ii) Arktičko-visokoplaninske i visokoplaninske
- Biljke arktičkih zemalja na visokim planinama južnije (Alpe, Pirineji, Karpati)
- Salix reticulata
- Dryas octopetala
- Ranunculus glacialis
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 25
iii) Disjunkcije stepskih biljaka
- Biljke stijena i suhih rudina, siromašnim drvećem i grmljem (stepske vrištine)
- Lathryus panonicus
- Linum flavum
- Allium strictum
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 26
Endemi
Progresivni e. (Hieracium) Konzervativni e. (Ginkgo, Metasequoia, Taxodium)
Florni elementi: Calendula arvensis – južnoeuropsko-mediteranska Centaurea glaberrima – ilirsko-jadranska e. Inula conyza – južnoeuropsko-pontska Senecio vulgaris – b. širokog rasprostranjenja
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 27
Biljne zajednice
-Flora -Vegetacija, biljni pokrov (sve biljke koje pokrivaju neko područje) -Osnovne građevne jedinice: biljne zajednice (kombinacija vrsta koje se pravilno ponavljaju) -Fitocenologija, fitosociologija -Razvoj: Charles Flauhault (druga plovica 19.st.); Zürich–Montpellier fitosociološka škola: Josias Braun-Blanquet (1884.–1980.); Br.-Bl. ; (= Braun-Blanquet škola, europska f. škola)
Josias Braun-Blanquet
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 28
Zürich–Montpellier fitosociološka škola
-Sinsistematika, sintaksonomski sustav, sintaksoni
-An International Code of Phytosociological Nomenclature (Weber et al. 2000)
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 29
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 30
Metoda Zürich-Montpellier fitocenološke škole uključuje u analitičku obradu slijedeće elemente:
• brojnost vrsta (abundancija)
• pokrovnost vrsta (dominacija)
• združenost vrsta (socijalnost)
• učestalost vrsta (frekvencija)
• životnu sposobnost vrsta (vitalnost)
• slojanje vrsta
• periodičnost u razvoju fitocenoze (fenofaza)
• izgled fitocenoze (aspekt)
• oblik biljaka s ekološkog gledišta
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 31
Brojnost vrsta (abundancija) je oznaka za brojnost primjeraka svake pojedine vrste. Broj individua se procjenjuje okularno ili se vrši brojanje primjeraka na jedinici površine. Pokrovnost vrsta (dominacija) obično predstavlja stupanj pokrivenosti zemljišta nadzemnim dijelovima svih primjeraka neke vrste u sastojini koja se ispituje. Procjenjuje se također okularno, približno ili se mjeri objektivno. Za izradu fitoceloške tablice koristimo se kombiniranom procjenom brojnosti i pokrovnosti.U tu svrhu služimo se skalom od 6 stupnjeva: 5- dobiva vrsta, bez obzira na broj njezinih primjeraka na promatranoj površini, ako pokriva 75-100% površine; 4- dobiva vrsta, bez obzira na broj njezinih primjeraka, ako pokriva 50-75% površine; 3- dobiva vrsta, bez obzira na broj primjeraka, ako pokriva 25-50% površine; 2- dobiva vrsta, ako se javlja vrlo obilno ili pokriva 10-25% površine; 1- dobiva vrsta, ako se javlja obilno ili pokriva 1-10% površine; +- dobiva vrsta, koja ima malo primjeraka I pokrovnost joj je neznatna (manja od 1%). Združenost (socijalnost) je također karakteristika svake vrste koju susrećemo u istraživanoj sastojini. Vrste mogu rasti ili pojedinačno ili u manjim odnosno većim grupama u sloju drveća, grmlja ili prizemne flore. Oznake za združenost vrste su sljedeće: 5- biljke rastu u velikim skupinama odnosno sastojinama; 4- biljke rastu u skupinama, grupimično; 3- biljke rastu u obliku malih jastučići ili u malenim hrpama, skupinama; 2- biljke rastu u busenima, po više primjeraka zajedno; 1-biljka raste pojedinačno, stablimično; U srednjoeuropskoj fitocenološkoj literaturi i fitocenološkim tablicama upotrebljava se kombinirana procjena brojnosti, pokrovnosti i združenosti. I kod nas se združenost označava tako da se iza prve brojke koja označava brojnost i pokrovnost stavlja druga brojka koja označava združenost.
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 32
• Učestalost (frekvencija) neke vrste u jednoj sastojini određuje se pomoću broja kvadrata ili krugova postavljenih ravnomjerno u njoj. Površina kvadrata ili krugova je 1 m² ili više.
• Životna sposobnost (vitalnost) je jedna od odlika svake fitocenoze, a određivanje vitalnosti je vrlo važno za poznavanje najpovoljnijeg razvitka pojedinih vrsta u nekoj fitocenozi. Npr. vrsta može rasti uviše biljnih zajednica, ali ona nema u svima njima jednaku životnu sposobnost. Dok se u jednoj razvija nesmetano, cvijeta i donosi plod, a u drugoj se razvija samo vegetativno. Vitalnost se obilježava stupnjevima u skali od 1 do 14.
• Slojanje je osobina većine biljnih zajednica. Ova osobina dolazi do izražaja kod šume kao najsloženije zajednice ili biocenoze Ti se slojevi odlikuju mnogim svojstvima, pa ih neki autori shvaćaju kao “samostalne jedinice” – sinuzije. Slojanje može biti nadzemno i podzemno. Slojanja nema u zajednicama stijena i zidova.
• Periodičnost u razvoju vegetacije očituje se u fenofazama razvoja pojedinih vrsta koje izgrađuju fitocenozu. Jedne se vrste razvijaju u rano proljeće, druge ljeti, treće u jesen. Istraživanjem godišnjeg razvoja vegetacije bavi se posebna grana ekologije- fenologija. Ona prati pojave: pupanja, listanja, cvjetanja, dozrijevanja plodova i opadanja lišća u raznim krajevima, bavi se povezivanjem mjesta istovremenog razvitka pojedinih biljnih vrsta I zaključuje o sličnosti ekoloških (npr. klimatskih) uvjeta. Osim periodičnosti razvoja cijele vegetacije, postoji periodičnost i u razvoju svake pojedine fitocenoze.
• Izgled (aspekt) fitocenoze mijenja se tijekom godine, kod jednih više, a kod drugih manje. Različiti izgledi jedne fitocenoze u pojedinim godišnjim dobima su aspekti fitocenoze.
• Oblik biljaka s ekološkog gledišta (biološki ili životni oblici biljaka).
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 33
Životni oblici biljaka (Raunkier , 1934)
Prema položaju organa koji preživljava nepovoljno razdoblje godine, njegovoj visini iznad tla ili položaju u samom tlu, Raunkier (1904) je definirao pet osnovnih tipova životnih oblika (forma): Phanerophyta (P) (gr. phaneros - vidljiv, očit, phyton - biljka) Chamaephyta (Ch) (gr. hamai - na zemlji) Hemicryptophyta (H) (gr. hemi - pola, krypteos - sakriven) Cryptophyta (K) ili Geophyta (G), (gr. krypteos - sakriven) Therophyta (T) (gr. theros - toplo godišnje doba)
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 34
1. Sastav vrsta u zajednici je izbor onih vrsta koje pod određenim uvjetima staništa mogu trajno uspjevati („komenzali”, psamofiti).
2. Konkurencija još više smanjuje broj vrsta koje mogu na nekom staništu trajno uspjevati i razmnožavati se.
3. Mnoge vrste (posebno one koje se ističu veličinom i masom), mijenjaju prvotne uvjete staništa tako da se samo one vrste koje su se prilagodile na te promjenjene uvjete mogu nakon toga ovdje pojaviti (npr. bukva)
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 35
Raspodjela biljnih zajednica
- Odgovara geološkom, morfološkom i klimatskom raščlanjenju područja - Biljne zajednice kao pokazatelji stanišnih uvjeta Razred Phragmito-Magnocaricetea Klika in Klika et Novak 1941 Red Phragmitetalia communis Koch 1926 Sveza Phragmition communis Koch 1926 as. Typhetum angustifoliae Pign. 1953; as. Typhetum latifoliae G. Lang 1973; as. Typhetum laxmanii Nedelcu 1967; as. Phragmitetum communis von Soó 1927; as. Scirpetum lacustris (Allorge 1922) Chouard 1924; as. Sparganietum erecti Roll. 1938; as. Eleocharietum palustris Ubrizsy 1948 Sveza Oenathion aquaticae Hejny ex Neuhausl 1959; as. Rorippo amphibiae–Oenanthetum aquaticae (Soo 1928) Lohmeyer 1950.
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 36
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 37
- Sukcesije (prelazak zajednica u druge): doseljavanje novih vrsta - Dinamika zajednica - Zaraštavanje - Početna konačna: klimatogena zajednica (klimaks) - Zonalna vegetacija (tundre, crnogorične šume, miješane listopadne
šume, šumske stepe, stepe kovilja u istočnoj Europi) - Ekstrazonalna vegetacija (npr. izolirane pojave južno od zonalnog
područja na vlažnim i sjenovitim sjevernim padinama...) - Azonalna vegetacija (ekološki ekstremna staništa kroz više zonalnih
pojasa, npr. kamenjare..)
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 38
Vegetacijski pojasevi
1. Brežuljkasti - <500 (800) m n.v.
2. Donji pojas gorske šume - <800 (1200) m
3. Gornji pojas gorske šume - < 1600 (2000) m
4. Pojas klekovine s planinskim borom
5. Planinski pojas
6. Snježni (nivalni) pojas
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 39
Pregled biljnih zajednica
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 40
Razred CRITHMO-LIMONIETEA Br.-Bl. 1947 – zajednice grebenjača
Inula crithmoides Limonium dictyophorum Crithmum maritimum Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica
41
Razred CAKILETEA MARITIMAE R. Tx. 1950 - vegetacija šljunkovitih žalova
Tri Žala, Korčula
Žuta makovica
Glaucium flavum
Cakile maritima Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 42
Južna Albanija
Mljet, u. Blace Pancratium maritimum
Duboko korijenje
Mljet, trava Sporobolus
Razred AMMOPHILETEA Br.-Bl. et T. Tx. 1943 – psamofitska vegetacija
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 43
Psamofiti, bodljikave biljke!!!
Ech
ino
ph
ora
sp
ino
sa
Sals
on
a k
ali,
Sa
lso
la s
od
a
Eryn
giu
m m
ari
tim
um
Cyp
eru
s ka
li
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 44
Ostatci pješčanih dina u delti Neretve
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 45
Jednogodišnja caklenjača
Razred THERO-SALICORNIETEA Pignatti 1953 – slanjače caklenjača i sodnjača
Salic
orn
ia e
uro
pa
ea
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 46
Razred JUNCETEA MARITIMI R. Tx. 1951 – sitine visokih sitova
Jun
cus
acu
tus,
Ju
ncu
s m
ari
tim
us
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 47
Razred PHRAGMITO-MAGNOCARICETEA – kompleks močvarnih zajednica
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 48
Vegetacijski pojesevi u močvari
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 49
as. Scirpetum lacustris – zajednica običnog oblića
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 50
as. Equisteto palustris-Iridetum pseudoacori Trinajstić 2008 – močvara žute perunike i močvarne preslice
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 51
as. Typhetum angustifoliae – rogozik uskolisnog rogoza
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 52
as. CLADIETUM MARISCI Allorge 1922 – zajednica ljutka
Cla
diu
m m
ari
scu
s
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 53
Razred FONTINALETEA ANTIPYRETICAE Hiibschmann 1957– vegetacija hladnih izvora
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 54
Razred ISOËTO-NANOJUNCETEA Br.-Bl. et Tx. 1943 - periodički plavljene livade
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 55
Baldellia ranunculoides
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 56
Cyperus fuscus
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 57
Cyperus michelianus
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 58
Scirpus mucronatus
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 59
Razred POTAMETEA Tx. et Prsg. 1942 - vodena vegetacija
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 60
Potamogeton natans - plivajući mrijesnjak
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 61
Hippuris vulgaris (VU) - borak
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 62
Ranunculus ophioglossifolius
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 63
Marsilea quadrifolia
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 64
Razred LEMNETEA Oberd. 1967– vegetacija plutajućih cvjetnica
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 65
Vodene leće – plutajuće cvjetnice
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 66
Aim
Razred
BRACHYPODIO-CHRYSOPOGONETEA Horvatić 1963 – suhi kamenjarski
travnjaci
Uskolisno zvonce
Čubar Dalmatinski zumbulčić
Buhač Barušanka Ljekovita kadulja
Kamenjar
Šafrani
Cro
cus
sp.
Tan
ace
tum
cin
era
riif
oliu
s
Hya
cin
thel
la d
alm
ati
ca
Satu
reja
sp
p.
Lag
uru
s o
vatu
s
Salv
ia o
ffic
ina
lis
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 67
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 68
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 69
Razred ASPLENIETEA TRICHOMANES – vegetacija stijena
Bjelušina
Drvenasta mlječika ljeti
Uskolisno zvonce
Gola zečina
Srebrnolisni slak
Drvenasta mlječika zimi
Edra
ioa
nth
us
ten
uif
oliu
s In
ula
ver
ba
scif
olia
Co
nvo
lvu
lus
cneo
rum
C
enta
ure
a g
lab
erri
ma
Ca
nta
ure
a r
ag
usi
na
Eup
ho
rbia
den
dro
ides
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 70
Razred PARIETARIETEA JUDAICAE – vegetacija u pukotinama starih zidova
Pari
eta
ria
jud
aic
a
Cym
ba
lari
a m
ura
lis
Asp
len
ium
cet
era
ch
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 71
Razred ADIANTETEA CAPILI-VENERIS Br.-Bl. 1947– vegetacija nakapnica i plitkih poluspilja
Ad
ian
tum
ca
pill
us-
ven
eris
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 72
Razred DRYPETEA SPINOSAE Quezel 1967 – vegetacija točila D
ryp
is s
pin
osa
ssp
. ja
cqu
inia
na
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 73
Razred POSIDONIETEA Den Hartog 1976 – vegetacija mora Po
sid
on
ia o
cea
nic
a
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 74
Razred RUPPIETEA MARITIMAE – vodenjara rupije
Razred ZOSTERETEA MARINAE – vegetacija sviline
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 75
Razred CHARETEA FRAGILIS Sauer 1937 – vegetacija parožina iz roda Chara
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 76
Razred CHENOPODIETEA Br.-Bl. 1952 – ruderalna i korovna vegetacija Sredozemlja
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 77
Razred GALIO-URTICETEA Passarge ex Kopecký 1969 – vegetacija uz šumske rubove i na malenim čistinama u sklopu vlažnih i poplavnih šuma
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 78
Razred MOLINIO-ARRHENATHERETEA R. Tx. 1937 – higrofilne i mezofilne livade od nizinskog do brdskog vegetacijskog pojasa
Cyn
osu
rus
cris
tatu
s
Des
cha
mp
sia
ca
esp
ito
sa
Filip
end
ula
vu
lga
ris
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 79
Razred SESLERIETEA JUNCIFOLIAE Trinajstić 2008 – ilirsko-dinarske planinske rudine
Iris
orj
enii
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 80
Edra
ian
thu
s p
um
ilio
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica
81
Subnivalni pojas
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 82
Diverzitet pretplaninskih rudina
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 83
Planinske rudine na vapnencima
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 84
Diverzitet rudina
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 85
Razred INULETEA VISCOSAE Trinajstić 1978 – vegetacija napuštenih poljoprivrednih površina u Sredozemlju (“nerizi”)
as. Dauco majori-Foeniculetum vulgaris Trinajstić 2008 – neriz običnog komorača i dalmatinske mrkve, Pelješac, 2010
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 86
Razred TRIFOLIO–GERANIETEA SANGUINEI Th. Müller 1962 - zajednice rubova listopadnih šuma Srednje Europe i hladniji dio
submediterana s visokim trajnicama
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 87
Lase
rpit
ium
lati
foliu
m
Lase
rpit
ium
sile
r
Ger
an
ium
sa
ng
uin
eum
Razred QUERCO-FAGETEA Br.–Bl. et Vliger 1937 – listopadne ili mještovite šume s bukvom, Quercus, Acer, Carpinus i Abies
Redovi: 1. Fagetalia sylvaticae Pawlovski 1928 2. Rhamnetalia fallacis Fukarek 1969 3. Quercetalia pubescentis Br.-Bl. (1931) 1932 4. Populetalia albae Br.-Bl. 1931
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 88
Fagetalia sylvaticae Pawlovski 1928 čiste ili mješovite bukove šume....
Luzulo luzuloidi-Fagetum Meusel 1937
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 89
Rhamnetalia fallacis Fukarek 1969 šikare rubnih šumskih dijelova
Ribesi pallidigemmo-Rhamnetum fallacis Trinajstić 1987
Rh
am
nu
s fa
llax
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 90
Quercetalia pubescentis Br.-Bl. (1931) 1932 termofilne medunčeve šume
Querco-Carpinetum orientalis Horvatić 1939 Carpino orientali-Quercetum virgilianae Trinajstić 1987
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 91
Populetalia albae Br.-Bl. 1931 Salicion albae Soó 1930, Populion albae Br.-Bl. 1931
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 92
as. Myricarietum germanicae, sveza Salicion eleagno-daphnoidis
Razred SALICETEA PURPUREAE Moor 1958 - vrbici na riječnim sprudovima
Myricaria germanica
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 93
Vrbici rakite as. Salicetum purpureae
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 94
Razred Quercetea ilicis Br.-Bl. 1947 - vazdazelene šume česvine
Red Quercetalia ilicis Br.-Bl. ex Molinier 1934
Sveze:
1) Quercion ilicis Br.-Bl. (1931) 1936
2) Oleo sylvestris-Ceratonion siliquae Br.-Bl. ex Guinochet et Drouineau 1944
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 95
Razred ERICO-PINETEA NIGRAE Horvat 1959 - bazifilne borove šume
Pinus nigra ssp. dalmatica
Pin
us
sylv
estr
is
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 96
Razred ERICO-CISTETEA Trinajstić 1985 – sredozemni bušici na bazičnoj podlozi
Red Rosmarinetalia Br.-Bl. 1931 Red Cisto-Ericetalia Horvatić 1958
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 97
Razred PALIURETEA Trinajstić 1978
Paliu
rus
spin
a-c
hri
sti
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 98
Povijest flore i vegetacije
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 99
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 100
A. Tercijar
B. Ledena doba
C. Kasni glacijal i postglacijal:
1. doba breze i bora
2. doba lijeske (8000 pr.n.e.)
3. doba miješanih šuma hrasta
4. doba bukve
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 101
Florna carstva i područja
1. Holarktičko
2. Paleotropsko
3. Neotropsko
4. Australsko
5. Kaplandsko
6. Antarktičko
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 102
Holarktičko florno carstvo
-Arktičko područje tundra
-Eurosibirsko šumsko područje
-Sredozemno florno područje (makija, garig, frigana....)
-Pontsko-srednjeazijsko florno područje (stepe, šumske stepe, polupustinje, pustinjske stepe)
-Sjevernoafričko-indijsko pustinjsko područje
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 103
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 104
Tropska florna carstva
-Paleotropsko (tropi Staroga svijeta)
-Neotropsko (tropi Novog svijeta)
-Tropske kišne šume („rain forests”), bogate vrstama (uvjeti: 24-30°C, 2000-5000 mm, ujednačeno kroz godinu); bez četinjača, penjačice, epifiti
-Mosunske šume (izmjena sušnog i kišnog razdoblja; indomalajsko područje tikovina Tectona grandis, Verbenaceae)
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 105
Sušne šume, trnovito grmlje, „galerije”
Tropski travnjaci, savane, afrički baobab (Adansonia digitata, Bombaceae)
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 106
Savane
1. Pojas vlažnih savana - „ljanosi” (r. Orinoc, Venezuela) i „kamposi” (Brazil)
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 107
Savane
2. Pojas suhih savana – listopadne, svijetle, suhe šume i stepski travnjaci visine 1-1,5 m, Miombo, Afrika)
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 108
Savane
3. Pojas trnovitih savana s trnovitim šumama i šikarama, sukulenti, Mimosaceae i Cactaceae („caatingas” u Brazilu), i travnjaci do 50 cm.
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 109
Mangrove šume (vegetacija)
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 110
Tropi – kultivirane biljke
Paleotropi (tropske ili suptropske): riža, šećerna trska, čaj, kava, papar, ingver, cimet, kokos, banana, vrste roda Citrus.
Neotropi: kukuruz, krumpir (planinska biljka), kikiriki, kakao, paprika, rajčica, bundeva, vrste roda Cinchona (a.t. kinin), agava, i dr.
Oba područja: pamučika i kaučukovci.
Cin
cho
na
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 111
Australsko florno carstvo
- Kserofitsko s blagim zimama (bez sukulenata!)
- Od 10.000 vrsta je 8.000 endemično
- Eucalyptus
- Melaleuca
- Grevillea
- Hakea
- Banksia
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 112
Kaplandsko florno carstvo
- Najmanje florno carstvo,
- Bogata flora, por. Proteaceae i rod Erica (450 svojta!), Liliales, pelargonije, Mesembryanthemum i sukuletne Euphorbiaceae.
- Umjereno toplo područje sa suhim ljetima i kišnim zimama
- Zimezele, sitnolisne šikare i vrištine,
- Nema stabala,
- Brojni geofiti i jednoljetnice.
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 113
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 114
Antarktičko florno carstvo
- Najjužniji dio Južne Amerike
- Trajno vlažne planinske šume, mahovine, papratnjače i visoki cretovi
- Notofagus
- Antarktička skupina otoka bez šuma
- Jastučaste biljke (Azorella, Apiaceae)
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 115
Azorella
Geobotanika i ekologija biljaka, N. Jasprica 116