geodezija u građevinarstvu skripta- i

8/17/2019 Geodezija u Građevinarstvu Skripta- I

1/22

SKRIPTA

GEODEZIJA UGRAĐEVINARSTVU

(1.PARCIJALA)

Defnicija e!"e#ije$Premjeravanje zemlje ili e!"e#ija (na latinskom geo=zemlja,


2/22

dezija=dijeliti) je znanost o izmjeri Zemljine površine,promjenama te površine i njezinom prikazivanju u popisima ibazama podataka, na kartama i planovima.Ge!"e#ija je znanost o izmjeri i prikazivanju Zemljine površine

(Helmert, 188)Znan%&'en! !je e!"e#ije %e "ijei na$ Primjenjenugeodeziju, !otogrametriju, "artogra#ju, $eoin%ormatiku, &išugeodeziju.

Djea&n!%& e!"e#ije$

1. Geodetska izmjera

2. Određivanje općih geometrijskih i gravimetrijskih parametara Zemlje

(veličina i oblik)

a) etode matematičke! "izikalne! astronomske i satelitske geodezije

#. $r%avna izmjera

a) &rigonometrijske! G' i nivelmanske me%e

. *atastar

a) *atastar zemlji+ta! gr,ntovni-a! katastar nekretnina

. &opogra"ska izmjera

a) &opogra"ske karte i planovi

/. 0idrogra"ska izmjera

a) 'omorske! naviga-ijske i dr,ge karte

. $r,ge izmjerea) 'rijenos planiranih građevina na teren! stabilnost građevina

(de"orma-ije)! klizi+ta i dr.

P!"jea e!"e#ije % !*#i+!, na &!-n!%& i 'ei-in!"+-ja$

1. 'raktična geodezija

2. n%enjerska geodezija#. *atastar

. 3otogrametrija i daljinska istra%ivanja

. Geoin"orma-ijski sistemi (G)

/. *artogra"ija

. 4i+a geodezija i "izikalna geodezija

5. atelitska geodezija!

6. 'omorska geodezija

17.Geodetska astronomija


3/22

O%n!'na na-ea e!"e#ije

1. 8ačelo hijerarhije i s,sjedstva

a) 'rin-ip 9iz velikog , malo:

b) ,sjedne točke moraj, biti određene kori+tenjem istih

priklj,čnih točaka

2. 8ačelo kontrole

a) *ontrola mjerenih veličina

b) *ontrola ,laznih podataka

-) *ontrola rač,nanja

#. 8ačelo ekonomičnosti

a) jeriti onoliko točno koliko je mog,će! ali ne točnije

nego je potrebno

Defni+anje !*i/a #e,je

1. tari vijek (Grčka! 'tolomej)

2. rednji vijek (&;O karta)

#. 8ovi vijek

a. *,gla

b. nestajanje broda na horizont,! okr,gla sjena Zemlje za vrijeme

pomrčine jese-a

• *ina ? s"era prihvaćena kao oblik Zemlje , prvom stoljeć, na+e ere

• Osnivač geodezije ? @rastoten iz Aleksandrije (2/;16 pne)

• jerenjem odredio radi,s Zemlje (s"ere)

• 'rin-ip l,čnih mjerenja

• Određivanje d,ljine l,ka!


4/22

• Određivanje sredi+njeg k,ta koji odgovara l,k, (astronomska mjerenja)

E+a&!%&en!'e +e&!%&a'/e$

Bena , &ropima (, vrijeme ljetnog solsti-ija ?, podne nema sjene)

? danas As,an

Aleksandrija i Bena s, na istom meridijan,

Cdaljenost izmeđ, njih je 777 stadija

Zrake ,n-a padaj, paralelno na povr+in, Zemlje

Dana0nja ,je+enja$

• Bena tj. As,an nije , &ropima tj. na ekvator,

• Aleksandrija i As,an nis, na istom meridijan,

• Cdaljenost izmeđ, dva grada je ,pitna

Ra#i/e +e#&a&i,a E+a&!%&en!'i +e&!%&a'/i i

"ana0nji ,je+enja$• razlika latit,de ? @rastoten> D12E ? danas> D7E

S+e"nji 'ije/$

1. @vropa ? -rkvena doktrina shvaćanja svijeta

a) 8egiranje postojećih saznanja

b) &;O karta svijeta

2. *ina ; nepoznani-a

#. Astronomsko;geodetska mjerenja izmeđ, 1;7 st,pnja geodetske +irine

(2 g.) radi određivanja d,ljine l,ka meridijana

. Arapi

a) 52.g izmjerena d,ljina l,ka meridijana sjeverozapadno od Fagdada

N!'i 'ije/ 2 "! "ana%$


5/22

• 12. 3ernel kvadrantom izmjerena geogra"ska +irina 'ariza i Amiensa!

te odredio ,daljenost izmeđ, njih iz broja okretaja kolnih kotača

• 1/11.*epler iz,mio teleskop

• 157;1/2/ neli,s ? triang,la-iom određ,je d,ljin, l,ka meridijana

• $r,ga polovina 1 vijeka 'i-ard prvi p,t koristi d,rbin s nitnim kri%em pri određivanj, l,ka od 'ariza do Amiesa

Ei%!i"ni ,!"e #e,je$

• *opernik ? objavlj,je prin-ip helio-entričnog sistema

• *epler ? zakone gibanja planeta

• Galil-i ? temelje mehanike (slobodni pad i njihalo)

• 8j,tn i 0,Bgens ? dokaz,j, da je Zemlja elipsoidnog oblika

• eđ,tim neka od l,čnih mjerenja pokaz,j, da je Zemlja spljo+tena na

ekvator, ? dvije ekspedi-ije koje vr+e mjerenja radi razja+njenja dvojbe

gdje je Zemlja spljo+tena (aponija i 'er, tj. dana+nji @kvador) ? rez,ltat>

Zemlja je spljo+tena na polovima

• Geoid ? tijelo čija se povr+ina de"inira kao ekvipoten-ijalna (povr+ina

okomita na sil, te%e) povr+ina srednjeg niova moraGEOID$

• 'ravilniji od "izičke povr+ine zemlje• @kvipoten-ijalna povr+ina na koj, je! , svakoj točki! prava- sile te%e

okomit

• 3iktivna povr+ina srednjeg nivoa mora koja se prote%e ispod kontinenata

• 8epravilna ploha ,vjetovana rasporedom masa , Zemlji

• Oblik zavisi od rasoreda masa planina i o-eana

• atematički kompli-irana

• Aproksimira se rota-ijskim elipsoidom

O+&!,e&+ij%/e 'i%ine

• 4isine određene od srednjeg nivoa mora

• @lipsoidna visina h! , odnos, na re"erentn, povr+in, (G')

• Osnovni sistem za određivanje visina točaka , geodeziji (niveliranje)

Ge!"e&%/i "a&, de#nira veli'inu i oblik Zemljinog elpsoida,koordinatni po'etak i orijentaiju u odnosu na Zemlju.

3!+i#!n&ani "a&, 'ini obrtni elipsoid koji aproksimiraZemljinu #guru i skup konstanti i uvjeta koje odreuju njegovu


6/22

veli'inu, polo*aj i orijentaiju. 3!+i#!n&ani "a&, koji setrenutno koristi u +osni i Heregovini de#niran je parametrima4e%e!'! elipsoida iz 181. godine i is-odišnom ta'kom u3e+,ann%/! (ustrija), u kojoj je de#nisana i njegova

orijentaija.Ve+&i/ani "a&, se de#nira kao re%erentna površina u odnosuna koju se odnosi usvojeni sistem visina.

Je"inice ,je+e +ije "!!'!+a ! je"in%&'eni, ,je+a,a

1. 'ala-

2. akat3. *orak

Je"inice ,je+e %'!jene 15 %&!je6$

• etar

7D ; 'očetni meridijan , GreenHit-h, ? 4elika Fritanija

7D 2 &+!"i,en#i!nana e!"e#ija

• Određivanje tri prostorne koordinate

• 'olo%aj (I!B)

• 4isina (h) ili (z)

Ra#'!j &en!!ije

• 'oslije sv. rata

• @lektronski daljinomjeri

• atelitsko opa%anje ? G' tenologija

Ge!"e#ija +a8e'ina+%&'$

• 'riprema kartogra"skih podloga

• zmjera zemlji+ta

• 'laniranje! ispitivanje i po+tivanje zakonskih propisa vezanih za zemlji+te

• skolčavanje (preno+enje projekta na teren)! k,bat,ra masa! kontrola

građenja


7/22

• zmjera novog stanja za ,planjenje i provedb, , katastr, i zemlji+noj

knjizi

• 'raćenje de"orma-ija

KARTOGRA9IJA

Ka+&!+afja je znanost o/ povijesti na'ina prikaza, izradi,oblikovanju i odr*avanju karata i kartama srodni- prikazapovršine Zemlje, nebeski- tijela ili nji-ovi- dijelova, kao i prikazstanja ili pojava povezani- s tim površinama. "artogra#ja jeprimjenjena znanost.

Preuzima/ znanja, metode i teorije od drugi- znanosti. 0pr.danas, kartogra#ja preuzima odgovarajua znanja iz drugi-podru'ja 2 psi-ologije, komunikaijski- znanosti, in%ormatike idr., te nastoji primijeniti nove teorije, kao što su teorija znakova,teorija in%ormaija, teorija modela i dr.

Ka+&e su jedan od najstariji- na'ina predstavljanja Zemljinepovršine.(0ajstarije su na'injene prije 3 tisua godina.)

"artogra#ja se po objektu istra*ivanja razlikuje od/ geogra#je

(objekt istra*ivanja je izgled, sadr*aj i zna'enje) i geodezije(objekt istra*ivanja je izmjera Zemlje).

4to je objekt istra*ivanja kartogra#je5pretvorba prostorne stvarnosti u gra#'ki prikaz u ravninipronala*enje najprikladnije kartogra#ke i vrste kartogra%skogprikaza

"artogra#ja je podru'je znanosti o organiziranju i posredovanju

prostorni- in%ormaija u gra#'kom ili digitalnom obliku i


8/22

obu-vaa sve %aze od uzimanja, prikazivanja do upotrebepodataka.

"artogra#ja je (s obzirom na djelatnost)/ znanstvena (teoretska,

eksperimentalna), upotrebna, te-ni'ka."artogra#ja je (s obzirom na sadr*aj)/ povijesna, opa (osobinekarata, metode prikaza, sadr*aj, kartogra%ska izra*ajna sredstva...), matemati'ka (kartogra%ske projekije, kartometrija),oblikovanje i sastavljanje karata, kartogra%ske reprodukije(izrada karata, metode), svemirska i geogra%ska .

"arta je znakovna slika geogra%ske stvarnosti, koja prikazujeizabrane objekte i nji-ove osobine, rezultat stvarala'kog djelaautora, namjenjena korisniku kojem su bitni prostorni odnosi(67, 19)."arta nije ograni'ena/ medijem, na'inom spoznaje, mjestomgledanja.

"arta je/ matemati'ki de#nirana površina, prikaz geogra%ski-objekata i pojava, model okoline, apstrakija prostora koji nasokru*uje, slika zemljišta i prostora, umjetni'ko gra#'ko djelo,komunikaijsko sredstvo, izvor tematski- podataka, tr*išniproizvod, te-ni'ki rad.

:bjekti kartogra%skog prikaza dijele se openito na predmete ilipojave i stanja.

"artogra%ski opis pojedinog objekta sastoji se openito odnavoda o njegovom/prostornom odnosu (geometrijska in%ormaija)zna'enjskom odnosu (semanti'ka in%ormaija)vremenskom odnosu (temporalna in%ormaija).

"lasi'na kartogra#ja/ karta je nosila svi- in%ormaija.;a'unalni okoliš/ karta prikazuje samo dio po-ranjeni-

in%ormaija u bazi podataka.


9/22

"artogra%ski model/ zapis podataka o prostoru u digitalnomobliku."arta/ prikaz kartogra%skog modela.

"arta korisniku treba omoguiti/2matemati'ku jednozna'nost polo*aja i meusobni- odnosa(mjerilo, koordinatni sistem < kartogra%ska projekija)2prepoznavanje po zna'aju i kategorizaiji (prikaz s uvjetnimznakovima, kartogra%ska generalizaija)2najprimjereniji na'in za prikaz prostorni- podataka

Karta je umanjen, pojednostavljen, uvjetno deformiran inaglašen prikaz površine Zemlje, svemirskih tijela i njihovih

dijelova, kao i pojava, koje su na bilo koji način prosotnro

povezani s tim površinama.”

>vjetno de%ormiranje/ kartogra%ske projekije>manjenje/ mjeriloPojednostavljenje/ metode kartogra%ske generalizaije0aglašavanje/ kartogra%ski uvjetni znakovi i zemljopisna imena

?jerilo karte je/2odnos elemenata duljine luka u projekiji prema podudarnojduljini na elipsoidu (ili kugli)2odnos duljina na karti prema odgovarajuim duljinama u prirodi

?jerilo mo*e biti/ broj'ano(?=1/ 39 ), gra#'ko ili linearno iopisno(1m na karti odgovara 39m u prirodi)

?odel karte/ "arta je pojednostavljen prikaz prostora iliznakovni model.;azlikujemo/&!c+&n! 'je+!"!%&!jan +i/a# < samo na kartamanajkrupnijeg mjerila&!c+&n! %i-an +i/a# < na kartama krupnog mjerila, sa'uvanisu tipi'ni oblii obrisa objekata!!:ajn! 'je+!"!%&!jan +i/a# < na kartama srednjeg,

sitnog i najsitnijeg mjerila, samo su najvei objekti prikazani


10/22

tlortno, ostali signaturama, ali sredina signature to'no de#nirapolo*aj objekta+!%&!+n! 'je+!"!%&!jan +i/a# < kod znatnogpojednostavljenja prikaza, objekt nije u svom polo*aju, ve je

sveden na pribli*nu površinu

7jelovitost karte/2da sadr*i sve objekte koji se u danom mjerilu mogu i morajuprikazati.2odr*avanje (a*uriranje)


11/22

Pismo slu*i za prikazivanje onog dijela sadr*aja karte koji se nemo*e adekvatno prikazati ostalim elementima kartogra#ke.

&rste karata/

"arte zemlje i drugi- svemirski- tijela"arte kopna i vodeni- površina"arte u krupnim, srednjim i sitnim mjerilima:pe geogra%ske i tematske karte

Podjela karata po sadr*aju/2ope geogra%ske karte2tematske karte2atlasi

"artama srodni prikazi/2dvodimenzionalni (3D) prikazi/ panorame, pro#li, avio snimi.2trodimenzionalni (ED) prikazi/ globusi, relje#, relje%ne karte2%oto karta

KORDINATNI SISTE;I

K!!+"ina&e (lat. 7o2zajedno i ordinatus2de#nirani) su brojevi'ijim se zadavanjem de#nira polo*aj to'ke na pravu, ravnini,na plo-i ili u prostoru.Prve u upotrebi su bile/ stronomske, $eogra%ske,...

?atemati'ka de#niija Zemljine s%ere/ ?=>#=@R=

$eogra%ska 0i+inaa&i&"a < kut koji zatvara normala u

proizvoljnoj to'ki na površini zemlje sa ekvatorskom ravninom.$eogra%ska ":ina!ni&"a < kut koji zatvaraju ravnine


12/22

po'etnog meridijana i meridijana koji prolazi kroz proizvoljnuto'ku.

De#niranje koordinatnog sistema na površini Zemlje

I /!+a/ / prelazak s #zi'ke površine na matemati'ki de#niranotijeloII /!+a/ / prelazak s matemati'ki de#niranog tijela na ravninu

KARTOGRA9SKE PROJEKCIJE

Ka+&!+aB%/a +!je/cija je matemati'ko preslikavanjeprostorni- objekata (jednodimenzionalni-, dvodimenzionalni- itrodimenzionalni-) i odnosa meu njima na ravninu.

Za"a&a/ kartogra%ski- projekija/ preslikavanje stvarnosti uzšto manje de%ormaije, umanjeni prikaz stvarnosti.

G+e +!je/cija2zimutalne projekije, perspektivne i neperspektivne

27ilindri'ne projekije, proizvoljene i perspektivne2Pseudoilnindri'ne projekije, proste i kri*ane2"onusna projekija2Pseoudokonusne projekije2Promjenjivo azimutalne projekije2"om%orna projekija

A obzirom na polo*aj ravnine u odnosu na Zemlju

e+%e/&i'ne +!je/cije se dijele na/ 0ormalne, Cransverzalne (popre'ne) i "ose.A obzirom na polo*aj ravnine u odnosu na Zemlju ciin"+i-ne+!je/cije se dijele na/ Polarne (uspravne), @kvatorijalne(popre'ne) i "ose.A obzirom na polo*aj ravnine u odnosu na Zemlju /!n%ne+!je/cije se dijele na/ Polarne (uspravne), @kvatorijalne i"ose.


13/22

@kvator sije'e okomito postavljen ilindar u dvije to'ke. Du*inaizmeu dvije to'ke presjeka s ekvatorom (površina projekije)

jednaka je dvostrukom radijusu zemlje.

P%e"!cin"+i-ne /a+&e generaliziaju Fpoliilindri'ni konept,koji mo*e biti prezentiran kao generalizaija grupe ilndri'ni-projekija primijenjeni- za odreenu grupu geogra%ski- širina.

Devet pojaseva parijalne ilindri'ne ekvididstantne kartepokriva globus. Avaki pojas dodiruje razli'itu standardnuparalelu. Pola pojasa je unutar globusa, 'uvajui duine, alivertikalna skala je identi'na u svi- devet karata.

K!n%ne +!je/cije/2?eridijani su ekvidistantni pravi koji konvertiraju jednoj to'ki(mo*e biti pol ili neka druga to'ka)2"utna udaljenost izmeu meridijana je #ksna tzv. konusnakonstanta2Paralele su krivulje ili kru*nie konentri'ne u odnosu na polkonusa2:dstupanje je konstantno du* svake paralele

>svojeni elipsoidi u +iH/ 4e%%e 11 FGS .>svojene kartogra%ske projekije u +iH/ Ga%%K+ee+!'a+!je/cija UT; +!je/cija.

4e%%e2ov elipsoid je usvojen 181. za podru'je @vrope,korišten u ustro2>garskoj, A!;G, +iH. Aredište elipsoida nije usredištu zemlje.;adi grešaka u orijentaiji geodetska mre*a je

de%ormirana.@lipsoid FGS / :pi koordinatni sistem odreen 18.Aredište elipsoida u središtu Zemlje. :dreen iz satelitski-mjerenja. :rijentaija nije potrebna. :snova za svjetskinavigaijski sistem $PA.

Ga%%K+ee+!'a +!je/cija/

2Popre'na, ilindri'na, kom%orna projekija


14/22

2$auss prvi geoid zamijenio elipsoidom, a "ruger dao jednad*beza prijelaz s elipsoida na ravninu2Avaki trei meridijan ima svoj valjak i svoj koordinatni sistem(zonu)

2Za ijelu zemlju postoji 13 koordinatni- sistema

D+:a'ni /!!+"ina&ni %i%&e,213. godine usvojena $aus2"rigerova projekija.2+esselov elipsoid2$eogra%ske du*ine ra'unaju se od grini'kog nultog meridijana.2?aksimalna de%ormaija du*ine iznosi 1 dm na 1 km du*ine.Pojavljuje se na meridijanu udaljenom km od srednjeg

meridijana, tako da širina meridijanske zone iznosi 3,19° geogra%ske širine.

UT; (Uni'e+%a T+an%Be+%e ;e+ca&!+) +!je/cija$7ilindri'na popre'na projekija i kom%orna projekija&aljak dodiruje Zemlju po meridijanu7ijelu Zemlju prekriva ilindara (odnosno koordinatni-sistema).

0omenklatura karata/ opa i lokalna oznaka.

NAHINI PRIKUPLJANJA PODATAKA

Prema aa& koji se koristi/ analogni, digitalni.Prema B!+,i izra*avanja/ slovno2broj'ani, gra#'ki, slikovni...

:snovna geodetska mjerenja/ inea+na mjerenja, /&na mjerenja, 'e/&!+%/a mjerenja.

?jerenje du*ina/ ,eani-/! (pantljika, letva..), !&i-/! (opti'ki daljinomjer..), ee/&+!ni-/! (elektromagnetni valovi..),ee/&+!!&i-/i "ajin!,je+i (in%rarveno).


15/22

3!+i#!n&ani kut je kut izmeu dva prava u prostoru koji seprojiiraju na -orizontalnu ravninu (ravninu limba). +roj'anavrijedost kuta se dobije razlikom o'itavanja na -orizontalnomlimbu teodolita koji zauzimaju ta dva prava.

Ve+&i/ani kut je kut izmeu prava koji se vizira na odabranuto'ku i prava -orizonta (razlika 'itanja na vertikalnom limbu zaodabranu to'ku i I).

Zeni&ni kut je kut izmeu prava koji se vizira na odabranuto'ku i prava zenita (razlika 'itanja na vertikalnom limbu zazenit = I i odabrane to'ke).

Ge!"e&%/e ,+e:e/ trigonometrijske, poligonske, linijske.Du*ine se mogu mjeriti/ neposredno (tzv. me-ani'ko mjerenje) iposredno. Ne!%+e"n! mjerenje < instrumenti su pantljikedu*ine 3, 39 i 9 m, širine 123 m.P+inci ,je+enja/ kosomjerenje i -orizontalno mjerenje du*ine.

P!%+e"n! mjerenje < instrumenti su daljinomjeri odnosnota-imetri. P+inci ,je+enja/ o'itanje odsje'ka na letvi i

viziranje prizme.?jerenje du*ina u poligonskim vlakovima mjere se u dvasmjera.

?jerenje -orizontalni- kuteva < instrumenti &e!"!i&i&ai,e&+i &!&ane %&anice. Aignaliziranje krajnji- to'aka <&+a%i+/e i +i#,e.

Gi+%na metoda mjerenja. "utevi u poligonskom vlaku se mjere

u min. 3 girusa.

?etode izmjere zemljišta za prikaz terena/ O+&!!nanaP!a+na 9!&!+a,e&+ij%/a.

?etode mjerenja za 'i%in%/i +i/a# terena omoguavaju/2:dreivanje na",!+%/i 'i%ina detaljni- to'aka2In&e+!acij i#!i%a (analogna, %otogrametrijska).

6zbor metode "e&ajn! %ni,anja terena zavisi od/2Zadanog ,je+ia plana ili karte


16/22

2G%&!6a detalja i to'nosti2Na,jene plana ili karte

O+&!!nana ,e&!"a$2Primjenjuje se u +a'ni-a+%/!, &e+en2Gedna od &!-niji metoda snimanja zemljišta2Rea&i'ni pravokutni koordinatni sistem (po'etna to'ka jeis-odište sistema, os J je linija od po'etne do krajnje to'ke, a osK je okomita na ovu liniju)26zravno mjerenje koordinata "e&ajni &!-a/a2Duljina apsise (J osi) je ograni'ena duljinom !i!n%/e%&+ane

:rtogonalna metoda < instrumenti su &+!%&+ane iie&e+!%&+ane +i#,e &+a%i+/e an&ji/e 'i%a/.P+inci ,je+enja$

2T+a%i+/e na krajnjim to'kama apsise2Leli'na an&ji/a se pru*i od po'etne to'ke ka krajnjoj to'ki20a pravu se odredi okomia od detljne to'ke do linije mjerenjapomou prizme na kojoj visi visak. :'itanja se vrše na 'eli'nojpantljii (na osi J) i pomou druge pantljike od detaljne to'ke dolinije snimanja.

Polarna metoda snimanja detalja < instrumenti &ai,e&a+

&!&ana %&anica %&a&i'i "+ajB%i &+a%i+/e e&'e +i#,aP+inci ,je+enja/2:dreivanje relativni- !a+ni /!!+"ina&a detaljni- to'aka2"ut mjeren izmeu prava na poznatu (!+ijen&aci!n) to'ku iprava na "e&ajn to'ku23!+i#!n&ana du*ina od stajališne to'ke (na kojoj se nalaiziinstrument) do detaljne to'ke2Vi%in%/a razlika izmeu stajlišne to'ke i detaljne to'ke


17/22

9!&!+a,e&+ija je metoda izmjere na osnovu snimaka (iz zrakaili s zemlje)Dijeli se na/Ana!n (%otogra#ja i opti'ko2me-ani'ki ureaji)

Anai&i-/a (%otogra#ja i ra'unari)Dii&ana (digitalna slika i ra'unari)

S&e+e!%/!%/! %ni,anje

2Animi sa dvije to'ke snimanja za potrebe de#niranjatrodimenzionalnog prostornog objekta.S&e+e!a+ = dva susjedna snimkaS&e+e!B!&!+a,e&+ija (restituija) = rekonstrukija protorni-objekata pomou stereoparova.Te+e%&+i-/a B!&!+a,e&+ija = snimanje sa Zemlje kamerom skojom je povezan teodolit(%ototeodolit).Ae+!B!&!+a,e&+ija = snimanje iz zraka pomou aero2kamera

.9!&!%inai#acija < postavljanje %otosignala na terenu radilakšeg uo'avanja stalni- geodetski- i drugi- to'aka iz zraka.

T+i!n!,e&+ij%/i ni'e,an < kosi (strmi) teren za koji se netra*i velika to'nost visinske prezentaije.De&ajni ni'e,an < ravni teren za koji se za-tjeva velikato'nost visinske prezentaija.

Aegmenti GPSa$ S'e,i+%/i /!n&+!ni %e,en&(praenje iz9 kontrolni- entara), /!+i%ni-/i.GPS mjerenja/ %&a&i-/i postupak, *+#i %&a&i-/i postpupak,/ine,a&i-/i postupi.

G+e0/e koje utje'u na to'nost odreivanja koordinata/ +e0/e ,je+enj "ajen!%&i &!-n!%& &anja %a&ei&a %!B&'e+#a !*+a" !"a&a/a..


18/22

0eke od prednosti GPSa/ svaka to'ka se !"+e8je #a%e*n!,nema na!,ia'anja +e0a/a, mjerenje mo*e biti/!n&ini+an!...

Vi%in%/a +a#i/a izmeu dvije to'ke/

O+&!B!&! prikazuje kompletnu topogra#ju podru'ja.:snova zaorto%oto kartu, treba je nadopuniti #na/!'i,a i !i%!,.

Ka&a%&a+%/i an!'i se rade na osnovu geodetskog mjerenja,krupnog mjerila (1/921/9).Aadr*aj katastarski- planova itopogra%ski- karata je/ n&+a0nji i 'anj%/i sadr*aj.Un&+a0nji %a"+:aj 'ine/ granie parele, geodetske to'ke,izo-ipse, vode, saobraajnie, zgrade...

Vanj%/i %a"+:aj 'ine/ nomenklatura lista, ispis koordinata,mjerilo plana, tko je izradio i odobrio katastarski plan...

GIS(e!inB!+,acij%/i %i%&e,i) integrira prostorne i drugevrste podataka. Alu*i za/ +i/janje !*+a" anai# i+e#en&acij !"a&a/a.GIS in%ormaijski sistem sastavljen jeod više komponenti/ !"aci a+"'e+ %!B&'e+ !%!*je.$lavnipredmet promatranja je geogra%ski objekt/ +i+!"ni i ,je&ni.Prednosti $6A2a/ 'i#ai#acija !"a&a/a !'e#i'anje

e!+aB%/i i a&+i*&ni !*ije:ja ,!6n!%&in&e+"i%ciini+an! !"-i'anja.0edostai $6A2a/ +ea&i'n! %!+! %a'a"a'anje GIS%!B&'e+a "!&+ajni +!ce%i +i/janja !"a&a/a i+!"/cije /a+a&a%ecif-na inB!+,a&i-/a !+e,a .GIS omoguava korištenje sljedei- %unkija/ +!%&!+n!,je+enje +!%&!+ne Bn/cije.

;elativno n!'ija /a%a in%ormaijski- sistema sadr*i prostornein%ormaije organizirane kao/ %/ +!%&!+ni !"a&a/a


19/22

ne+!%&!+ni a&+i*&a (opisni- podataka) i &!!!0/i!"+e"nica (odnos objekata prema okolini).Avi objekti smješteniu prostoru de#nirani su #e,aj%/i, /!!+"ina&a,a .G+af-/a*a#a !"a&a/a o objektima s poznatim koordinatama zove se

e!+eBe+enci+ana (geoprostorna) baza podataka.

4a#a !"a&a/a je skup ustrojeni-, logi'ki povezani- zapisa ilidatoteka.Da&!&e/e ili skup datoteka koje sadr*e zapise spodaima što su meusobno u nekoj vezi, a korisnii i- mogukoristiti u razli'ite svr-e.4a#e !"a&a/a podrazumijevaju razli'ite numeri'ke iznakovne tipove podataka, dodatne %unkionalnosti trebaju biti

dodane bazama za proesiranje prostorni- tipova podataka.P+!%&!+na *a#a !"a&a/a je baza podataka koja 'uvaprostorne podatke i ima mogunost postavljanja pitanja koja supovezana za objekte u prostoru, uklju'uje to'ke, linije i poligone(geometrija ili objekti).&rste baze podataka su/ +eacij%/e !*je/&ne !*je/&n!+eacij%/e ,&i,e"ijane.

GEODETSKE ;REE

Ge!"e&%/e ,+e:e su skup to'aka postavljeni- na površiniZemlje meusobno povezani- prema pravilima. Dijele se na/!%n!'ne i "!n%/e mre*e.Prema na,jeni dijele se na/ !!:ajne 'i%in%/e i+a'i,e&+ij%/e mre*e.Prema !*i/ dijele se na/ !i!n%/e inij%/e i

ni'e,an%/e mre*e.D+:a'na geodetska mre*a je mre*a to'aka iste vrste u

jedinstvenom koordinatnom sistemu ravnomjerno raporeenepo teritoriji 'itave dr*ave. Dijeli se na/ !%n!'n !!:ajn geodetsku mre*u i !%n!'n 'i%in%/ geodetsku mre*u.

O%n!'na !!:ajna geodetska mre*a 'esto se naziva i&+i!n!,e&+ij%/a mre*a tj. skup umre*eni- i stabilizirani-

to'aka na Zemljinoj površini s odre*enim -orizontalnim ivisinskim polo*ajem u jedinstvenom kordinatnom sistemu.Alu*e


20/22

kao oslona za/ +e,je+ #e,ji0&a in:enje+%/e +a"!'e na&e+en i +a#i-i&e #nan%&'ene !&+e*e.

O%n!'na 'i%in%/a geodetska mre*a odreuje visinske odnose

na Zemljinoj površini i zasniva se na ni'e,an.Ni'e,an je metoda odreivaja visine to'ke na Zemlji uodnosu na re%erentnu plo-u (nivo2plo-a mora) slu*i uznanstvenim istra*ivanjima .

2Podjela nivelmanski- mre*a prema %'+%i na/ Gene+ane iDe&ajne.2Prema metodama ,je+enja na/ e!,e&+ij%/i&+i!n!,e&+ij%/i *a+!,e&+ij%/i i i"+!%&a&i-ni ni'e,an.2Prema #a&je'an!j &!-n!%&i generalni nivelman mo*e biti/ Ni'e,an 'i%!/e &!-n!%&i +eci#ni ni'e,an I +e"a+eci#ni ni'e,an II +e"a &eni-/i ni'e,an !'e6ane&!-n!%&i i &eni-/i ni'e,an

De&ajni nivelman djeli se na/ !'+0in%/i I ni'e,an +!fa.Detaljni nivelman slu*i za/ !"+e8i'anje +!fa !"+e8i'anje'i%ina "e&ajni &!-a/a &!-/e ni'e,ana &+ajn! %e

!*ije:a'aj +ee+i,a.

0ivelman visoke to'nosti sastoji se od ni'e,an%/i 'a/!'a.

Podjela !i!n%/e ,+e:e/ umetnuti poligonski vlak, zatvorenipoligonski vlak, slijepi poligonski vlak. P!i!n%/i vlakovi mogubiti/ a'ni i %!+e"ni. :rijentaija poligonskog vlakaodreena je %,ije+ni, ("i+e/ci!ni,) kutevima.Za postavljanje poligonske mre*e radi se/ +e/!n!%ci+anje&e+ena i %&a*ii#acija &!-a/a.


21/22


22/22

geodezija u građevinarstvu skripta- i

Documents