-Mineralis lat tvar iz koje se dobiva voda (znacenje pojma se mijenja)-MINERAL prirodna tvorevina određene građe (strukture) kem. sastava i fiz. karakteristika-sastav se izrazava kem. formulom kristal(ledac) ima pravilnu unutrasnju građu ond. Gradju krist. Resetke-amorfni nepravilna (staklasta) gradja-kristaliziraju se iz taljevine (magme), prezasicenih otopina, plinova i para-proces nastanka minerala je MINERALIZACIJA-postoji vise od 3000 minerala, od toga je oko 30ak stijenskih-znanost koja ih porucava MINERALOGIJA-kristaliziraju se u 6 razlicith sustava:

-kubicni (teseralni)-tetragonski-heksagonski-rompski-monoklinski-triklinski

-u prirodi minerali ponekad razvijeni u kristale koji su sastavljeni od 2 ili vise zasebnih kristala sraslaci (blizanci)SVOJSTVA MIN.-gustoća, oblik, boja, crt (trak), sjaj, kaljivost, tvrdoća, elasticnost, provodljivost topline, elektroprovodljivost, magneticnost, radioaktivnost-habitus izgled i velicina minerala-kalavost sposobnost loma određenim ravninama duz kojih je veza najslabija npr. tinjci-crt (trak) mineral smrvljen u prah, odn trag koji min ostavlja na podlozi-tvrdoća ovisi o čvrstoći veza između atoma u kristalnoj rešetki- 1812 Mohs ljestvica tvrdoće 10 dijamant, 9 karund, 8 topaz, 2 gips, 1 milovka (talk) nokat 2.5, kvarc 7- zastupljenost elemenata u atmosferi

-O 4.7 %-Si 27.7 %-Al 8.1 %- Fe,Ca;Na,K,Mg

-Podjela minerala:-prema nastanku-prema kem. sastavu

1. prema nastanku-pirogeni iz magme-pneumutageni plinovi i pare-hidrotermalni vruće otopine-hidatogeni vod. Otopine

2. prema kem sastavu1. SAMORODNI MINERALI (elementarni sastav)

-S,Ar;CU,Pt,Ag,Fe,C (grafit-dijamant, isti sastav, razlicit raspored atoma u kristalnoj resetki, odnosno razlicita unutrasnja gradja)

-Dijamant u ultrabazicnim eruptivnim stijenama – KIMBERLIT te u njezinim nanosima, prema busenju moze se dijeliti na briljante, rozete…

2.SILIKATI-najzastupljeniji – 75% (SiO2 12%) osnova dva najzastupljenija elementa u

Z.K.

-osnovni građevni blokovi su Si – O tetraedri (SiO4) vezani u lance, plohe ili 3D (lancasti, plosni ili prostorni)

-glinenci (feldspot) plagioklasi (Na,Ca, feldsplati) ortoklasi k(AlSiO3)

trosenjem nastaju minerali gline-tinjci muskovit – bijeli, bogat Al

biotit – crni Fe kalavost

-piroklasni-amfiboli rogovaca ili hornblend-granati, olivini, disteni

3. OKSIDI I HIDROKSIDI-oksidi – O + kem. el.-hidroksidi – kem el. + OH-kvarc (kremen) SiO2 17%

-bezbojan – proziran gorski kristač-ljubičasti – ametist-žuti – citrin-višeslojni – ahat-crno bijeli – oniks-ahat i ohiks – kalcedom-crveni – jaspis-amorfni kvarc – opal-kristobalit

-korund ( Al2O3)-crveni – rubin-plavi – safir-zuti – topaz-zeleni – smaragd

-oksidi Fe-hematit Fe2O3-magnetit Fe3O4

4. KARBONAT-soli karbonatne kiseline-kalcit CaCO3-Aragonit CaCO3 (bijeli, zuckast, sivi, tvrdji od kalcita, rjedji, biseri)-dolomit CaMg (CO3)2 moze se i pisati CaCO3 * MgCO3-magnezit MgCO3-razlika izmedju dolomita i vapnenca na terenu je ta sa je vapnenac lako topljiv u dodiru sa hladnom HCl (s toplom se i dolomit topi)

5. SULFIDI-S + metali-pirit Fe2S-sfalenit ZnS-halkopirit CuFeS2-galerit PbS

6.SULFATI-soli sulfatne kiseline H2SO4-gips (sadra) CaSO4 * 2H20

-debele naslage nastale kem talozenjem-(percipitacija) iz prezasicene otopine sljedi isparavanje-(evaporacija) – stijene evaporiti

-anhidrit CaSO4-Barid (tezac) BaSO4

7. OSTALI-kalit NaCL, kamena sol