SVEUČILIŠTE U RIJECI

GRAĐEVINSKI FAKULTET

ZAVOD ZA HIDROTEHNIKU I GEOTEHNIKU

KATEDRA ZA GEOTEHNIKU

KOLEGIJ:

GEOTEHNIČKE KONSTRUKCIJE

SEMINARSKI RAD

Georadar - postupci

mjerenja i primjena

rezultata

Lidija Gros

Morana Krulić

Zvonimir Đikić

Rijeka, siječanj, 2016.

Georadar - postupci

mjerenja i primjena

rezultata

Sažetak

U tekstu je objašnjena nerazorna metoda mjerenja georadarom. Georadar je primjenjiv u različitim granama znanosti te su iste navedene i objašnjene. Objašnjen je princip rada i metode mjerenja te je za uvod dan osvrt na običan radar čiji je princip rada jednak.

Ključne riječi: Georadar, ispitivanje, graditeljstvo, nerazorne metode.

Sadržaj

1. UVOD ................................................................................................................................... 5

2. GEORADAR .......................................................................................................................... 6

3. PRIMJENA GEORADARA .................................................................................................... 10

3.1. Primjena georadara u arheologiji .............................................................................. 10

3.2. Primjena georadara u geologiji i glaciologiji .............................................................. 11

3.3. Primjena georadara u agrikulturi ............................................................................... 12

3.4. Primjena georadara u graditeljstvu ........................................................................... 12

4. NAČIN MJERENJA I PRINCIP RADA .................................................................................... 15

4.1. Način mjerenja ........................................................................................................... 15

4.2. Princip rada ................................................................................................................ 16

5. REZULTATI MJERENJA ....................................................................................................... 18

6. ZAKLJUČAK ........................................................................................................................ 20

LITERATURA .............................................................................................................................. 21

Objavljeni radovi ................................................................................................................... 21

Internet stranice ................................................................................................................... 21

Popis slika Slika 1 Princip rada radara (https://hr.wikipedia.org/wiki/Radar, 2015 ) ................................ 5 Slika 2 Utvrđivanje debljine i kvalitete nasipa na lokalitetu "PODI" kod Šibenika (http://geos.hr, 2013) ........................................................................................................................................... 6 Slika 3 Ispitivanje georadarom (http://geos.hr, 2013) ............................................................... 7 Slika 4 Goradar ( http://geounda.com, 2014) ............................................................................ 8 Slika 5 Dubina penetracije GPR-uređaja na pojedinim frekvencijama u vapnenačkoj stijeni (Rukavina 2010.) ......................................................................................................................... 9 Slika 6 plan iskopa napravljen prema georadarskom profilu (http://geounda.com, 2014) .... 10 Slika 7 Locirano vodno lice georadarskom metodom (http://geounda.com, 2014) ............... 11 Slika 8 Kaverna ispod prometnice otkrivena georadarom (http://geounda.com, 2014) ........ 14 Slika 9 Odbojna metoda (Daniel Novak, 2007.) ....................................................................... 15 Slika 10 Transluminacijska metoda (Daniel Novak, 2007.) ...................................................... 16 Slika 11 Princip rada georadara (Daniel Novak, 2007.) ............................................................ 17 Slika 12 Ispitivanje tla georadarom – skica i rezultati (http://www.zeminarastirma.com, 2013) .................................................................................................................................................. 18 Slika 13 Skica presjeka tla snimljenog georadarom(Daniel Novak, 2007.) .............................. 19

Popis tablica Tablica 1 Ovisnost dubine o frekvenciji ...................................................................................... 9

1. UVOD

Napredak tehnologije krajem tisućljeća doveo je do znatno lakših i jeftinijih metoda istraživanja, no taj isti napredak zahtjevao je sve točnije i sve jasnije metode istraživanja. Jedna od tih metoda, usavršavana posljednih 20ak godina, a uz to još i nerazorna je metoda korištenja georadarom.

Radar kao takav je poznat čovječanstvu još od II. svjetskog rata, uveli su ga Britanci, naravno u vojne svrhe olakšavši posao u borbi protiv Njemaca. Dok kraja stoljeća je radar korišten najčešće u zrakoplovstvu, pomorstvu i policiji.

Princip rada je jako jednostavan, prikazan je na slici 1. Temelji se na načelu radio valova – radarska antena odašilje impuls, taj impuls putuje i reflektira se od cilja, reflektirani impuls prima antena radara i na temelju vremena koje je proteklo do povratka zrake računa se udaljenost od objekta. Taj princip se zadržao do danas uz, jasno, napredak tehnologije, pa je tako kvaliteta i preciznost radara napredovala.

Slika 1 Princip rada radara (https://hr.wikipedia.org/wiki/Radar, 2015 )

Taj isti princip je korišten pri izradi georadara – GPR (Ground Penetrating Radar). Već poznata tehnologija primijenjena u svrhu geofizičkih istraživanja kako mu samo ime kaže, ali i u svrhu istraživanja čvrstih materijala.

2. GEORADAR

Georadar je svoju primjenu našao u geologiji, agrokulturi, forenzici, rudarstvu i u onom nama najzanimljivijem – u građevinarstvu. U građevinarstvu je njegova primjena dosta široka, od ispitivanja tla (slika 2) da bi dobili jasniju sliku temeljnog tla detektirali pomake i sl, preko lociranja temelja pa sve do detekcije vlage, odnosno položaja armature (slika 3).

Slika 2 Utvrđivanje debljine i kvalitete nasipa na lokalitetu "PODI" kod Šibenika (http://geos.hr, 2013)

Primjenjiv je i kod nadzora konstrukcija, bilo da je riječ o zgradama, prometnicama ili mostovima. Georadarom je omogućeno ispitivanje svega onog nevidljivoga golom oku, što može imati snažan utjecaj na kvalitetu građenja i implementaciju održavanja u modernom graditeljstvu.

Slika 3 Ispitivanje georadarom (http://geos.hr, 2013)

Na slici 4 prikazan je tipičan georadar koji se sastoji od antene, centralne jedinice i računalnog sustava. Tijekom faze terenskog ispitivanja podaci se pohranjuju u računalni sustav te se ti podaci kasnije obrađuju posebnim računalnim softwareom s mogućnošću 2D odnosno 3D prikaza rezultata.

Slika 4 Goradar ( http://geounda.com, 2014)

Antena je jedan od najbitnijih dijelova georadara. Sastoji se od dva simetrična dijela, emitora i receptora elektromagnetskog valnog pulsa. O frekvenciji rada antene ovisi dubina odnosno kvaliteta snimka. Dubina penetracije georadara odnosi se na dubinu na kojoj je odnos reflektiranog signala i šuma takav da ga možemo detektirati radarskim prijemnikom. Signal tijekom svog rasprostiranja gubi snagu zbog gubitaka uređaja, prigušenja medija, radijalnog širenja elektromagnetskog polja i gubitka kod refleksije. U tablici 1 prikazani su odnos frekvencije antene i dubine. U komercijalnoj eksploataciji GPR-uređaji pretežito rade u spektru frekvencija od 40 MHz do 3,0 GHz što im omogućava različite nivoe rezolucije i penetracije. Rezolucije pri radu sa sustavima visokih frekvencija (preko 1 GHz) daju izvrsnu razlučivost od svega nekoliko milimetara, dok se pri korištenju sustava s niskim frekvencijama mogu postići penetracije ispod površine tla u rasponu do 50 m dubine, ali uz znatno nižu rezoluciju

Tablica 1 Ovisnost dubine o frekvenciji (Rukavina, 2010.)

Antena (frekvencija)

Penetracija u glini

Penetracija u suhom pijesku

Primjer najmanjeg vidljivog objekta

100 MHz 6m 18m+ Tunel pri dubini od 18m

60 cm cijev pri dubini od 6m

250 MHz 4m 12m 90 cm cijev pri dubini od 12m

15 cm cijev pri dubini od 4m

500 MHz 1.8m 4.4m 10 cm cijev pri dubini od 4m

1000 MHz 90 cm 1.8m

0.5 cm) cijev/crijevo pri dubini od 90 cm

Sustav kabela

2000 MHz 15 cm 60 cm Najlon (silk) za ribolov

Slika 5 također prikazuje ovisnost dubine i rezolucije o frekvenciji.

Slika 5 Dubina penetracije GPR-uređaja na pojedinim frekvencijama u vapnenačkoj stijeni (Rukavina 2010.)

3. PRIMJENA GEORADARA

Već ranije je navedena široka primjena georadara u raznim djelatnostima, u ovom poglavlju će to biti podrobnije objašnjeno. Posebno je pozornost skrenuta na korištenje georadara u građevinarstvu.

3.1. Primjena georadara u arheologiji Metode georadara ne utječu na površinu istraživanja niti na podzemne strukture što ga čini idealnim nedestruktivnim oruđem arheologa koji mogu dobiti uvid u potencijalno povijesno nalazište bez nasumičnih iskopa.

Mnoga područja koja su meta istraživanja nalaze se u urbanim sredinama gdje je zaštita arheološke baštine na prvom mjestu. Prednost georadara je upravo ta da se istraživanja mogu provoditi unutar objekata bez ikakvih destruktivnih posljedica na objekt. Metodom georadara moguće je locirati podzemne građevine kao i elemente tih konstrukcija bez obzira bile one betonske ili kamene.

Osim za podzemne građevine georadar se koristi u istpitivanjima struktura brežuljaka koji na arheloškim nalazištima mogu skrivati nekadašnja grobna mjesta ili grobne komore.

Rezultati mjerenja georadarom mogu se prikazati u 3D modelu te tako dobiti uvid u presjek nalazišta koje se istražuje. Raspolažući podacima mjerenja može se doći do iskopina i artefakata bez oštećenja istih.

Georadar smanjuje troškove arheoloških iskopa te eliminira mogućnost uništenja povijesne baštine iskopom.

Slika 6 plan iskopa napravljen prema georadarskom profilu (http://geounda.com, 2014)

Prednosti korištenja georadarske metode u arheologiji

• Georadar je metoda koja ne remeti površinu i/ili podzemne prapovijesne relikvije. • Arheolog brzo i jednostavno dobija uvid u potencijalno nalazište bez zadiranja u

strukturu. • Geofizička arheologija je snažan alat u planiranju početnih faza iskopa i to posebno u

urbanim sredinama, čime je sam trošak krajnje optimiziran. • Metoda smanjuje nepotrebne troškove, gubitak vremena i rizik od uništenja relikvija,

kao i suvremenih podzemnih struktura (cijevi i sl). • Skeniranje kipova i drugih spomenika važno je prilikom izrade plana njihovog

restauriranja (npr. radi utvrđivanja općeg stanja kulturnog blaga, te detekcija najsitnijih pukotina ili drugih oštećenja).

3.2. Primjena georadara u geologiji i glaciologiji

Zanemarivanje geoloških parametara pri izgradnji konstrukcija često rezultira katastrofalnim posljedicama. Upravo zato, georadarske metode neizbježne su i u području geologije. Kombiniraju se sa petrografskom analizom.

Pri analizama različitih vrsta klizišta potrebno je znati strukturu klizišta i okoliša kojim je ono okruženo. Jedino tako možemo dobiti viziju radnji koje je potrebno izvesti da bi klizište koje ispitujemo postala stabilna podloga budućem objektu. Georadarskom metodom može se provesti snimanje podzemlja i tako kreirati snimke visoke rezolucije koji nam daju podatke o slojevima stijena, teksturama i sastavu podzemlja do 50 metara dubine. Snimanjem u različitim smjerovima može se dobiti 3D model koji nam ukazuje na potencijalne klizne plohe.

Georadar se također može primjenjivati u hidrogeološkim istraživanjima gdje omogućuje uvid u morfološke strukture podzemlja te karakteristike poroznosti hidrogeoloških sistema. Tako se georadarskim metodama može odrediti nivo vodnog lica (slika 7) te definirati granice trošnih zona. One su preciznije i brže nego metode testnih bušotina.

Slika 7 Locirano vodno lice georadarskom metodom (http://geounda.com, 2014)

Metode georadara vrlo su učinkovite za lociranje dna jezera i rijeka. Njima se mjeri brzina erozije i nanošenje sedimenta na konstrukcije uz vodene površine. Georadarom se može odrediti debljina mulja iznad tvrdih podloga, a u rijekama može definirati debljinu nanosa materijala. Georadarska snimanja učinkovita su i za izradu karata podzemnog toka. Geološke pojave kaverni i šupljina moguće je locirati također ovim metodama. Ono je bitno kako bi se izbjegla oštećenja budućih objekata pa se više nije potrebno oslanjati na statistički pristup u analizama.

Georadar uvelike zamjenjuje tradicionalne oblike istraživanja podzemlja i postao je neophodan alat u geologiji i proučavanju geoloških karakteristika.

Slične zadatke georadar može obavljati i na području glaciologije gdje njime može istražiti dubinu ledenog pokrivača, unutranje strukture ledenjaka te njihovo kretanje.

3.3. Primjena georadara u agrikulturi

Georadarske metode također se mogu primjenjivati u poljoprivrednom sektoru kako bi pomoću njih locirale mjesta u prirodi koja su izloženija kontaminiranju. Upravo tako možemo pomoći njihovom zbrinjavanju. Također ga koristimo i za lociranje drenaža. Upotrebom georadara u poljoprivredi štedi se novac i njegova primjena u ovom sektoru postaje sve češća pojava.

3.4. Primjena georadara u graditeljstvu

Sektor graditeljstva je još jedno područje u kojem je georadar od izuzetne pomoći inženjerima.

Neke od primjena georadara u graditeljstvu:

Radovi tijekom izgradnje

• inspekcije zidova i ostalih betonskih konstrukcija – lociranje metalnih i nemetalnih cijevi i vodova

• lociranja svih vrsta podzemnih instalacija (plastične, betonske, metalne, glinene cijevi i vodovi

• lociranja nakupina vlage u zidovima i podzemnih cisterni • kartiranje kanalizacijskih cijevi i septičkih jama • procjena sagrađenih temelja i ostalih nosivih konstrukcija • lociranje pukotina i strukturnih defekata • procjena stanja i prisutnosti armaturne mreže

Pripremni radovi

• lociranje infrastrukture i mogućih arheoloških nalazišta • lociranja potencijalnih klizišta i kaverni • određivanja granica trošne zone i nivoa vodnog lica • izrade geoloških profila • snimanje batimetrije, kartiranja korijenja drveća

Kontrolni radovi

• određivanje debljine cestovnog zastora i podloge • procjena svojstva materijala od kojeg je kolnik izgrađen • određivanje zona jačeg trošenja asfalta i procjene općeg stanja kolnika • lociranje infrastrukture i objekata ispod kolnika • lociranje šupljina i rupa ispod kolnika koje mogu dovesti do urušavanja

Georadarske metode su nedestruktivne metode snimanja ispod površine kojima se dobivaju snimci presjeka istraživanog područja, pa se snimanjem u više smjerova može dobiti 3D model istraživanog područja. Georadar se koristi za različita ispitivanja; temelja, tunela, mosta prometnice i cesta.

Ove metode koriste se kod izrade i planiranja budućeg, ali i kod istraživanja i kontrole postojećeg temelja. Njime možemo istražiti tlo gdje će se nalaziti budući temelj te tako locirati potencijalna klizišta, potencijalna arheološka nalazišta te pukotine u strukturi. Kod sagrađenih temelja georadar nam može pomoći ocijeniti kvalitetu postojećih temelja te procjenu stanja armaturne mreže. Klasično ispitivanje tla zahtjeva veći broj istražnih bušotina, što georadar čini financijski isplativijim s obzirom na minimalan broj bušotina koji georadar treba za svoj rad. Osim toga, klasičnim metodama litološke promjene između dvije bušotine se nagađaju i interpoliraju, a georadarom litologija terena može biti potpuno kartirana.

Osim za izradu temelja, georadar koristimo i za područje prometnica. Upotrebljava se na raznim vrstama kolnika pa se tako njime mjeri debljina, određuju se kolnički pravci te se istražuje struktura i objekti ispod kolnika (slika 8). Njime se može procjeniti i materijale od kojih je postojeći kolnik izgrađen te odrediti zone trošenja asfalta i opće stanje kolnika. Upravo tako, možemo spriječiti urušavanja i oštećenja kolnika zbog podzemnih voda, šupljina ili nestabilnih podloga.

Slika 8 Kaverna ispod prometnice otkrivena georadarom (http://geounda.com, 2014)

Geordarske metode primjenjuju se i u tunelogradnji, gdje se mjerenja mogu izvoditi ručno ili posebnim vozilom. Georadarskim mjerenjima možemo u kratko vrijeme odrediti uzdužne i poprečne profile tunela te prema njima odrediti lokacije bušenja. Također je moguće georadarskom metodom ispitivati podgradu tunela te spriječiti eventualno urušavanje lociranjem strukturalnih problema.

Još neke primjene kod tunela:

• Pregled stranica zidova da bi se utvrdio potencijalni kolaps zidova tunela • Pronalaženje vode iza zidova tunela • Pregled stanja nosača i konstrukcija iza zidova tunela • Pronalaženja šupljina nastalih djelovanjem podzemnih voda • Kartiranje nađenih šupljina • Praćenje napredovanja korozije

Osim za navedene sektore građevinarstva, georadar je također koristan u mostogradnji te u izradi podzemne infrastrukture što se odnosi posebno na izgradnju vodovoda, kanalizacije, te strujnih vodova.

Kod mostova se zahtjevaju učinkovite i precizne metode za utvrđivanje općeg stanja mosta.

Georadar u mostogradnji možemo primijeniti za:

• Procjena stanja ploča mosta • Utvrđivanje debljine betona na novim strukturama • Mjerenja dotrajalosti betona • Betonska inspekcija-lociranje metalnih i nemetalnih cijevi • Otkrivanje i lokacija pukotina • Pregled ostalih armiranobetonskih konstrukcija

Uz to što nam georadar omogućava poput preciznosti, pouzdanosti, ekonomičnosti, prednost georadara kod mostova je i u tomu što ne postoji, ili je minimalan prekid prometa.

Georadarska mjerenja primjenjuju se u više znanstvenih područja, a georadar je postao neizostavan alat u znanstevnim istraživanjima, te u pripremnim i kontrolnim radovima.

4. NAČIN MJERENJA I PRINCIP RADA

U daljnjem tekstu pobliže je objašnjen princip rada georadara kao i način mjerenja. Iako se smatra da je metoda georadarom jednostavna, kao i za sva mjerenja zahtjeva se određeno iskustvo upravljanja njime kao i znanje ovisno o tipu građevine odnosno tla koje se ispituje.

4.1. Način mjerenja

Georadarom možemo mjeriti na dva načina, najčešće klasičnom odbojnom mjernom tehnikom gdje su odašiljačka i prijemna antena u neposrednoj blizini (Slika 9).

Slika 9 Odbojna metoda (Daniel Novak, 2007.)

Transluminacijska metoda (slika 10) se lako upotrebljava na lokacijama rudnika, bunara, te bušotina gdje se odašiljačka antena stavi na jednu stranu materijala a prijemna antena na drugu stranu. Na taj način se može vidjeti prostor između dvije antene. Antene se mogu staviti i u različite bunare i bušotine koje su paralelne jedna s drugom. Kada prijemnu antenu postavimo na dno bušotine, pomičemo odašiljačku antenu do dna bušotine i mjerimo reflektirani val.

Slika 10 Transluminacijska metoda (Daniel Novak, 2007.)

4.2. Princip rada

Odašiljačka antena georadara šalje elektromagnetske valove u podzemlje, koji se prilikom nailaska na granicu sloja ili objekta djelomično rasprše, a djelomično reflektiraju te vraćaju na površinu terena. Te signale bilježi prijemna antena. Tehnika kojom se vrši akvizicija podataka je kontinuirano snimanje samo jednog signala, odnosno traga, u vremenu na jednako udaljenim pozicijama. Udaljenost između odašiljačke i prijemne antene je konstantna. Podaci se kontroliraju putem mjernog kotača ili mjerača prijeđenog puta. Napajanje sustava se vrši preko prijenosnog akumulatora.

Slika 11 Princip rada georadara (Daniel Novak, 2007.)

Budući da je brzina širenja elektromagnetskih valova ovisna o permitivnosti vrijedi jednadžba:

𝑐𝑐 ≅ 𝑐𝑐01√𝜀𝜀

pri čemu je 𝑐𝑐0 = 3 ∙ 108𝑚𝑚/𝑠𝑠 i označava brzinu širenja elektromagnetskih valova u zraku. Da bi se odredila količina valova koja se reflektira i vrati na površinu, potrebno je promatrati lom elektromagnetnih valova na granici između dvije vrste materijala. Refleksija je definirana kao:

𝑅𝑅 =𝑗𝑗𝑜𝑜𝑜𝑜𝑗𝑗𝑣𝑣𝑣𝑣

gdje 𝑗𝑗𝑜𝑜𝑜𝑜 označava gustoću refletkiranog energijskog toka, dok 𝑗𝑗𝑣𝑣𝑣𝑣 označava gustoću raspršenog energijskog toka. Refleksija se može zapisati i u ovisnosti permitivnosti dvije vrste materijala:

𝑅𝑅 = �√𝜀𝜀1 − √𝜀𝜀2

√𝜀𝜀1 − √𝜀𝜀2�2

Signal reflektiranog vala bilježi prijemna antena povezana sa osciloskopom na kojem se može očitati amplituda reflektiranog elektromagnetskog vala. Iz vrijednosti amplitude se može zaključiti koja je vrsta materijala iz kojeg je reflektiran val, uz poznavanje permitivnosti dvaju materijala. Vrijeme 𝑡𝑡2 potrebno da se val širi od odašiljačke antene do granice materijala ili objekta i vrati do prijemne antene bilježi georadarska kontrolna jedinica, koje se preko funkcije odnosa brzine i dubine mogu pretvoriti u dubinu. Te funkcije se određuju na površini terena korištenjem CMP profiliranja. Slijedi:

ℎ =𝑐𝑐𝑡𝑡22≅𝑐𝑐0𝑡𝑡22√𝜀𝜀

pri čemu je 𝑐𝑐 brzina vala u sloju ispod površine, 𝑡𝑡2 očitano vrijeme, 𝜀𝜀 permitivnost materijala.

5. REZULTATI MJERENJA

Kada georadar pobudi val, na osciloskopu počinje iscrtavanje signala. Ukoliko elektromagnetski val naiđe na granicu materijala ili objekta, tada se na osciloskopu iscrtava odstupanje od amplituda vala. Svaki trag je zaseban emitirani elektromagnetski val koji je naišao na granicu materijala ili objekta i reflektirao se do antene. Vrijeme potrebno da val putuje od antene do granice materijala ili objekta je duže kada se georadar nalazi dalje od granice, a kraće kada je georadar neposredno iznad granice materijala ili objekta. Na taj način možemo dobiti hiperboličan odraz od objekta gdje vrh hiperbole označava lokaciju granice materijale ili objekta. Napravimo li mnoštvo takvih snimaka, moguće je napraviti 2D ili 3D sliku podzemnih slojeva.

Slika 12 Ispitivanje tla georadarom – skica i rezultati (http://www.zeminarastirma.com, 2013)

Slika 13 Skica presjeka tla snimljenog georadarom(Daniel Novak, 2007.)

Obrada podataka uključuje filtriranje, analizu brzine, kontrolu jačine signala, migraciju dubine. Cilj svih metoda je poboljšati kontrast refleksije valova kako bi se dobila što kvalitetnija interpretacija geoloških i geomorfoloških formi iz grafičke prezentacije procesiranih podataka. Potrebno je izvršiti istražna bušenja što osigurava kvalitetnu obradu podataka i pouzdanu interpretaciju rezultata.

6. ZAKLJUČAK

Napredak tehnologije uvelike je omogućio čovjeku da gradi više, veće građevine, ali samim time su i zahtjevi koji se postavljaju pred inženjere predstavljaju svojevrsni izazov. U vremenima kada je novac i vrijeme osnova svakog projekta traže se nove, moderne, „bezbolne“ metode. Jedna od takvih metoda koja uvelike olakšava i unapređuje rad u raznim djelatnostima je zasigurno metoda ispitivanja georadarom. Zbog svoje jednostavnosti, lakoće korištenja, nerazornosti ali svakako, prvenstveno preciznosti, georadar je postao neizostavan uređaj u graditeljstvu, agrokulturi, arheologiji i sl. Kod nas je, nažalost, postao poznat prvenstveno po rezultatima koje je davao pri potrazi za stradalima u domovinskom ratu, ali je kao takav bio ključan alat u ruci forenzičara. Kada jedan uređaj ima tako široku primjenu, a još kada isti omogućava da se dokuči ono ljudskomu oku nevidljivo onda sa sigurnošću možemo tvrditi da je (ili će postati) neizostavna oprema u svim istraživanjima u kojima ima svrhu. Sigurno je još da će se područje njegove primjene i proširiti, a sa napretkom tehnologije kvaliteta i brzina obrade podataka će biti još i bolja.

LITERATURA

Objavljeni radovi

TIHOMIR RUKAVINA (2010.), Gpr - Ground penetration radar u prospekciji ležišta arhitektonskog kamena, Klesarstvo i graditeljstvo, 552.08:53

SYLVIE TILLARD, JEAN-CLAUDE DUBOIS (1995.), Analysis of GPR data: wave propagation velocity determination, Journal of Applied Geophysics, 77-91

STANLEY S. SMITH, THOMAS SCULLION (1993.), Development of Ground-Penetrating Radar Equipment for Detectin Pavement Condition for Preventive Maintenance, National Academy of Sciences, 334-3774

Internet stranice

Geotehnika, Geotehnical consult group, http://geotehnika.eu/ Geounda projekt, http://geounda.com/ United States Environmental Protection Agency, https://clu-in.org Geos d.o.o., http://geos.hr/ Wikipedia – free encyclopedia http://wikipedia.org