gf gradevinarstvo diplgf.sve-mo.ba/documents/gf_gradevinarstvo_dipl_2.pdf · regiji djeluje niz...

Sveuilite u Mostaru

Graevinski fakultet

DIPLOMSKI STUDIJSKI PROGRAM

Graevinarstva

Mostar, rujan 2005.

N A S T A V N I P L A N I P R O G R A M

Diplomski studij: Graevinarstvo

Graevinski fakultet Matice hrvatske bb, BiH-88000 Mostar

Telefon: + 387 36 355 000 Telefaks: + 387 36 355 001

[email protected] http://www.gfmo.ba

D I P L O M S K I S T U D I J : G R A E V I N A R S T V O

2

1. Uvod

1.1. Razlozi za pokretanje studija

Mostar je kulturno, politiko i financijsko sredite Hercegovine i junog dijela Bosne i Hercegovine. On se stoljeima nalazi na raskriju kultura i civilizacija. Najstariji pisani dokumenti o Mostaru potjeu iz prve polovice XV. stoljea, a grad je utemeljen zaslugom hercega Stjepana Kosae. U gradu vlada ugodna mediteranska klima. Mostar je danas i sveuilino sredite junog dijela Bosne i Hercegovine.

Graevinski fakultet u Mostaru osnovan je 1978. godine kao rezultat udruene inicijative vodeih strunih i gospodarskih imbenika regije koja je proistekla iz naraslih potreba regije za obrazovanjem visokokolskih kadrova graevinske struke i razvijanja znanstveno-istraivakog i strunog rada iz podruja graevinarstva. Fakultet je zapoeo s djelovanjem 1. rujna 1978. godine, a slubeno je registriran 11. svibnja 1979. godine Rjeenjem Privrednog suda u Mostaru broj U-1248/79. U vrlo kratkom vremenu Fakultet se afirmirao i dokazao opravdanost svoga formiranja i postojanja. Fakultet je postao i do dananjih dana ostao nositelj znanstveno-istraivake aktivnosti u podrujima graevinskog konstrukterstva, hidrotehnike, geotehnike te komunalnog inenjerstva za ovu regiju. Na Fakultetu studira oko 400 studenata, a nastavu izvodi 60 nastavnika i suradnika u stalnom radnom odnosu ili u svojstvu vanjskih suradnika.

Od poetka djelovanja Fakultet nastoji u svakom pogledu postati dio jedinstvenog europskog visokoobrazovnog sustava i prostora. Fakultet je sazreo i spreman je u potpunosti uskladiti svoj rad s naelima Bolonjske deklaracije.

Temeljem toga predloeno je da se postojei sveuilini studij Graevinarstva ustroji u dvije razine: preddiplomski studij u trajanju od tri godine (180 ECTS bodova) i diplomski studij u trajanju od dvije godine (120 ECTS bodova). Taj prijedlog je usvojen na 78. sjednici Fakultetskog vijea odranoj 27. rujna 2005. godine.

Prema tome, obzirom na: (1) viegodinje postojanje cjelovitog studija Graevinarstva kao i postojanje brojnih steenih iskustava u visokokolskom obrazovanju kadrova za potrebe graevinskog gospodarstva; (2) potrebe za novim kadrovima u podruju graevinarstva u Mostaru, Hercegovini i iroj regiji - pokree se diplomski studij Graevinarstva kao druga razina visokokolskog obrazovanja.

Obzirom na potrebe trita rada, pokretanje diplomskog studija Graevinarstva je vrlo svrhovito jer u Mostaru i iroj regiji postoji vrlo velika potreba za kadrovima u podruju graevinarstva. Naime, u iroj regiji djeluje niz ustanova koje mogu zaposliti veliki broj diplomiranih studenata: (1) velika graevinska poduzea koja se bave projektiranjem, izgradnjom, nadzorom ili proizvodnjom i prodajom graevinskog materijala; (2) gradske, upanijske i dravne ustanove; (3) mala graevinska poduzea odnosno privatno poduzetnitvo.

Pratei stanje zaposlenosti u regiji na zavodima za zapoljavanje moe se uoiti da ve due vrijeme nema nezaposlenih diplomiranih inenjera u graevinarstvu.


3

Studij je povezan sa suvremenim znanstvenim spoznajama koje nastavnici prenose svojim studentima kroz predavanja i druge oblike nastavnih aktivnosti (seminarski radovi, programi, laboratorijske vjebe, diplomski rad). Naime, svi su nastavnici ukljueni u znanstvenu djelatnost kroz rad na velikom broju znanstveno-istraivakih projekata te odreenom broju meunarodnih projekata koje financira Europska zajednica ili kroz meudravnu bilateralnu suradnju.

Ovaj program preddiplomskog studija Graevinarstva je u najveoj mjeri slian studiju na Graevinsko-arhitektonskom fakultetu Sveuilita u Splitu u Republici Hrvatskoj kao i studijima na graevinskim fakultetima na Delft University of Technology (Nizozemska) i ETH Zurich (vicarska). Naime, diplomski studij na oba navedena sveuilita traje dvije godine (120 ECTS bodova).

1.2. Dosadanja iskustva u provoenju ekvivalentnih ili slinih programa

Od vremena osnutka pa sve do dananjih dana, Fakultet je bio uspjeno koncipiran. Naime, zasnovan je na jedinstvu znanstveno-istraivakog, nastavnog i strunog rada. Svi segmenti djelovanja meusobno su se nadopunjavali, ispreplitali i svojevrsnim meudjelovanjem, snagom mnotva pozitivnih impulsa, logikom sinergije, kreirali put prosperitetu Fakulteta.

Svakih nekoliko godina Fakultet je usklaivao postojee nastavne planove i programe u skladu s potrebama gospodarstva i suvremenim znanstvenim dostignuima.

O kvaliteti obrazovanja mogu posvjedoiti brojni nai studenti koji su nakon diplomiranja nastavili djelovati u zemlji i inozemstvu u podruju znanosti, obrazovanja i gospodarstva.

1.3. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata

U pogledu pokretljivosti diplomski studij Graevinarstva u Mostaru je okrenut ne samo prema graevinskim fakultetima u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj ve i prema nekim graevinskim fakultetima u Europi s kojima smo kroz sudjelovanje u raznim meunarodnim projektima i suradnjama ostvarili kontakte i na taj nain otvorili vrata za daljnju suradnju.

1.4. Ostali elementi i potrebni podatci

Pokazalo se u praksi do sada da e strunjaka iz podruja graevinarstva s vrhunskim obrazovanjem trebati sve vie. Do sada pokazani interes gospodarstva, javnog sektora i instituta uvruje nas u uvjerenju da ovim nastavnim planom i programom nudimo osnove suvremenog obrazovanja u podruju graevinarstva kako za struni tako i za znanstveno-istraivaki i nastavni rad.

Dosadanji razvitak visokog kolstva u podruju graevinarstva pokazuje da je Graevinski fakultet Sveuilita u Mostaru meu vodeima u Bosni i Hercegovini.

Trajanje jednog nastavnog sata na Sveuilitu u Mostaru je 45 minuta. Jedan ECTS bod predstavlja 30 sati ukupnog rada studenta.


4

2. Opi dio

Vrsta studija Diplomski

Naziv Graevinarstvo

Nositelji Predlagatelj Graevinski fakultet

Izvoditelj Graevinski fakultet

Trajanje 2 godine

ECTS 120

Uvjeti za upis Zavren preddiplomski sveuilini studij graevinarstva na Graevinskom fakultetu Sveuilita u Mostaru ili prediplomski sveuilini studij graevinarstva na drugim sveuilitima u Bosni i Hercegovini i u svijetu.

Zavren struni studij graevinarstva s ustanova koje odravaju takve studije u Bosni i Hercegovini ili svijetu, uz prethodno polaganje razlikovnih ispita.

Zavren preddiplomski sveuilini studijski program drugih tehnikih znanosti, bilo iz Bosne i Hercegovine ili inozemstva, uz prethodno polaganje razlikovnih ispita.

Kompetencije koje se stjeu zavretkom studija

Zavretkom sveuilinog diplomskog studija graevinarstva student stjee osnovne kompetencije za sveobuhvatno prepoznavanje, razumijevanje i analiziranje opih fenomena i problema graevinarstva te za pronalaenje prihvatljivih rjeenja, a posebno u grani graevinarstva u koju se usmjerio.

Osposobljen je za planiranje, nadziranje i izvoenje strunih, razvojnih i znanstvenih projekata, preuzimanje vodee uloge u poduzeima i istraivakim institucijama te kreiranje rjeenja za tehnike i ljudske probleme u radnom okruenju.

Osposobljen je za primjenu steenih znanja i vjetina pri planiranju, projektiranju, izvoenju, nadziranju i odravanju graevinskih objekata i sustava u grani za koju se opredijelio s gledita nosivosti, stabilnosti, sigurnosti, uporabljivosti, ekonominosti i zatiti okolia.

Sposoban je koristiti usvojena znanja, stjecati nova znanja i iskustva, donositi znanstveno i struno utemeljene zakljuke te se razvijati u smislu znanstvenog i primijenjeno-znanstvenog istraivanja.

Zavretkom sveuilinog diplomskog studija graevinarstva student stjee osnovne kompetencije za nastavak kolovanja na poslijediplomskim znanstvenim i specijalistikim studijima te razliitim programima cjeloivotnog obrazovanja.

Mogunosti nastavka studija

Poslijediplomski studij graevinarstva

Struni ili akademski naziv

Magistar/Magistra graevinarstva


5

3. Nastavni plan i program

Diplomski studij Graevinarstva izvodi se u dva smjera: opi smjer, smjer konstrukcije. U tokama 3.1.1. do 3.1.2. dat je nastavni plan, i to: za opi smjer u toki 3.1.1., te za smjer konstrukcije u toki 3.1.2. U toki 3.1.3. dat je popis svih izbornih predmeta studija Graevinarstva koje mogu birati studenti svih smjerova. U svakom smjeru student moe izabrati jedan predmet po slobodnoj volji, a ostale u dogovoru s mentorom.

3.1. Nastavni plan


6

3.1.1. Nastavni plan opeg smjera

I. semestar

Kod Naziv predmeta Nastava * ECTSPPRI07 Primijenjena matematika 30+30 5.0 PKON05 Betonske konstrukcije I 30+30 5.0 PMEH07 Dinamika konstrukcija i potresno inenjerstvo 30+15 4.0 PGEO03 Geotehniko inenjerstvo 30+30 5.0 DHID01 Hidraulika 45+30 6.0 DHID02 Obalno inenjerstvo 30+30 5.0 UKUPNO: 30

Napomena: Ako je student odsluao neki od gore navedenih predmeta u preddiplomskom studiju, umjesto tog predmeta izabrat e predmet koji nije sluao iz skupine izbornih premeta VI semestra preddiplomskog studija.

II. semestar

Kod Naziv predmeta Nastava * ECTSDARH01 Zgradarstvo 30+30 5.0 DHID03 Inenjerska hidrologija 30+30 5.0 DPRO01 Gornji ustroj prometnica 30+30 5.0 DPRO02 Prometna tehnika 30+30 5.0 DGEO01 Mehanika stijena 30+30 5.0 DPRI01 Operacijska istraivanja u graevinarstvu 30+30 5.0 UKUPNO: 180+180 30

III. semestar

Kod Naziv predmeta Nastava * ECTSDHID04 Hidrotehniki sustavi 30+30 5.0 DORG01 Poslovanje i investicije u graevinarstvu 30+30 5.0 Izborni predmeti dogovor s mentorom 15.0 Izborni predmeti slobodan izbor 5.0 UKUPNO: 30

IV. semestar

Kod Naziv predmeta Nastava * ECTSDZAV01 Diplomski rad 0+15** 30 * PREDAVANJA + VJEBE ** Optereenje nastavnika po studentu.


7

3.1.2. Nastavni plan smjera konstrukcija

I. semestar

Kod Naziv predmeta Nastava * ECTSPPRI07 Primijenjena matematika 30+30 5.0 PKON05 Betonske konstrukcije I 30+30 5.0 PMEH07 Dinamika konstrukcija i potresno inenjerstvo 30+15 4.0 PGEO03 Geotehniko inenjerstvo 30+30 5.0 DKON01 Stabilnost konstrukcija 30+30 5.0 DKON02 Metalne konstrukcije I 45+30 6.0 UKUPNO: 30

II. semestar

Kod Naziv predmeta Nastava * ECTSDKON03 Plone konstrukcije 30+30 5.0 DMEH01 Dinamiki modeli potresnog inenjerstva 30+30 5.0 DARH01 Zgradarstvo 30+30 5.0 DKON04 Betonske konstrukcije II 30+30 5.0 DKON05 Metalne konstrukcije II 30+30 5.0 DKON06 Betonski mostovi 30+30 5.0 UKUPNO: 180+180 30

III. semestar

Kod Naziv predmeta Nastava * ECTSDORG01 Poslovanje i investicije u graevinarstvu 30+30 5.0 DKON07 Prednapeti beton 30+30 5.0 DKON08 Metalni mostovi 30+30 5.0 Izborni predmeti dogovor s mentorom 10.0 Izborni predmeti slobodan izbor 5 UKUPNO: 30

IV. semestar

Kod Naziv predmeta Nastava * ECTSDZAV01 Diplomski rad 0+15** 30 * PREDAVANJA + VJEBE ** Optereenje nastavnika po studentu.


8

3.1.3. Nastavni plan izbornih predmeta

Izborni predmeti

Kod Naziv predmeta Nastava * ECTSDPRO03 Cestovna vorita 30+30 5.0 DPRO08 Donji ustroj prometnica 30+30 5.0 DHID05 Ekohidrologija 45+15 5.0 DGEO02 Geodezija u inenjerstvu 15+0 1.5 DGEO03 Geotehnike graevine 30+30 5.0 DARH02 Gospodarenje prostorom 30+0 2.0 DPRO04 Gradske prometne povrine 30+30 5.0 DMAT01 Graevinski materijali II 30+30 5.0 DHID06 Hidroenergetika 30+30 5.0 DHID07 Hidrologija kra 45+30 5.5 DKON09 Ispitivanje konstrukcija 30+30 5.0 DKON10 Izvoenje graevinskih konstrukcija 30+30 5.0 DARH03 Konstrukcije povijesnih graevina 30+15 4.0 DARH04 Kune instalacije 30+30 5.0 DPRI02 Linearna algebra 45+30 6.0 DORG02 Management u graevinarstvu 45+15 5.0 DMEH02 Mehanika deformabilnog tijela 30+30 5.0 DGEO04 Mehanika materijala 30+30 5.0 DHID08 Modeliranje podzemnih voda 30+30 5.0 DMEH03 Nelinearna graevna statika 30+30 5.0 DMEH04 Numeriko modeliranje betonskih konstrukcija 30+30 5.0 DKON11 Posebne drvene konstrukcije 30+30 5.0 DPRI03 Primjena stohastikih metoda 30+30 5.0 DGEO05 Primijenjena geologija 30+30 5.0 DKON12 Pouzdanost konstrukcija 30+30 5.0 DINF01 Projektiranje konstrukcija raunalom 30+30 5.0 DPRO05 Prometnice i okoli 30+0 3.0 DINF02 Raunalna grafika 30+30 5.0 DINF03 Raunalno programiranje 30+30 5.0 DGEO06 Sloeno temeljenje 30+30 5.0 DKON13 Spregnute konstrukcije 30+30 5.0 DORG03 Sustavi odluivanja u graevinarstvu 45+15 5.0 DKON14 Trajnost konstrukcija 30+30 5.0 DGEO07 Tuneli i podzemne graevine 30+15 4.0 DORG04 Upravljanje projektima 45+15 5.0 DHID09 Zatita voda i okolia 30+30 5.0 DHID10 Zbrinjavanje komunalnog tekueg i krutog otpada 30+30 5.0 DGEO08 Zemljani radovi 30+30 5.0 DKON16 Zidane konstrukcije 30+30 5.0 DPRO06 Zrane luke 30+30 5.0 DPRO07 eljezniki kolodvori 30+30 5.0


9

3.2. Nastavni program

3.2.1. Popis obveznih predmeta str. 1. Betonske konstrukcije I ................................................................................................ 11 2. Betonske konstrukcije II ............................................................................................... 12 3. Betonski mostovi ............................................................................................................ 13 4. Dinamiki modeli potresnog inenjerstva ................................................................... 14 5. Dinamika konstrukcija i potresno inenjerstvo ......................................................... 15 6. Diplomski rad ................................................................................................................ 16 7. Gornji ustroj prometnica .............................................................................................. 17 8. Hidraulika ...................................................................................................................... 18 9. Hidrotehniki sustavi .................................................................................................... 19 10. Inenjerska hidrologija ................................................................................................. 20 11. Mehanika stijena ........................................................................................................... 21 12. Metalne konstrukcije I .................................................................................................. 22 13. Metalne konstrukcije II ................................................................................................ 23 14. Metalni mostovi ............................................................................................................. 24 15. Obalno inenjerstvo ...................................................................................................... 25 16. Operacijska istraivanja u graevinarstvu ................................................................. 26 17. Plone konstrukcije ....................................................................................................... 27 18. Poslovanje i investicije u graevinarstvu .................................................................... 28 19. Prednapeti beton ............................................................................................................ 29 20. Primijenjena matematika ............................................................................................. 30 21. Prometna tehnika .......................................................................................................... 31 22. Stabilnost konstrukcija ................................................................................................. 32 23. Zgradarstvo .................................................................................................................... 33


10

3.2.2. Popis izbornih predmeta str. 1. Cestovna vorita ........................................................................................................... 34 2. Donji ustroj prometnica................................................................................................ 35 3. Ekohidrologija ............................................................................................................... 36 4. Geodezija u inenjerstvu ............................................................................................... 37 5. Geotehnike graevine .................................................................................................. 38 6. Gospodarenje prostorom .............................................................................................. 39 7. Gradske prometne povrine ......................................................................................... 40 8. Graevinski materijali II .............................................................................................. 41 9. Hidroenergetika ............................................................................................................. 42 10. Hidrologija kra ............................................................................................................. 43 11. Ispitivanje konstrukcija ................................................................................................ 44 12. Izvoenje graevinskih konstrukcija .......................................................................... 45 13. Konstrukcije povijesnih graevina .............................................................................. 46 14. Kune instalacije ............................................................................................................ 47 15. Linearna algebra ........................................................................................................... 48 16. Management u graevinarstvu .................................................................................... 49 17. Mehanika deformabilnog tijela .................................................................................... 50 18. Mehanika materijala ..................................................................................................... 51 19. Modeliranje podzemnih voda ....................................................................................... 52 20. Nelinearna graevna statika ......................................................................................... 53 21. Numeriko modeliranje betonskih konstrukcija ........................................................ 54 22. Posebne drvene konstrukcije ........................................................................................ 55 23. Pouzdanost konstrukcija .............................................................................................. 56 24. Primjena stohastikih metoda ...................................................................................... 57 25. Primijenjena geologija .................................................................................................. 58 26. Projektiranje konstrukcija raunalom ........................................................................ 59 27. Prometnice i okoli ........................................................................................................ 60 28. Raunalna grafika ......................................................................................................... 61 29. Raunalno programiranje ............................................................................................ 62 30. Sloeno temeljenje ......................................................................................................... 63 31. Spregnute konstrukcije ................................................................................................. 64 32. Sustavi odluivanja u graditeljstvu .............................................................................. 65 33. Trajnost konstrukcija ................................................................................................... 66 34. Tuneli i podzemne graevine ........................................................................................ 67 35. Upravljanje projektima ................................................................................................ 68 36. Zatita voda i okolia ..................................................................................................... 69 37. Zbrinjavanje komunalnog tekueg i krutog otpada .................................................. 70 38. Zemljani radovi ............................................................................................................. 71 39. Zidane konstrukcije ...................................................................................................... 72 40. Zrane luke .................................................................................................................... 73 41. eljezniki kolodvori ..................................................................................................... 74


11

Opis nastavnog programa obveznih predmeta

Naziv predmeta BETONSKE KONSTRUKCIJE I

Kod PKON05

Vrsta Predavanje, vjebe.

Razina Osnovni predmet

Godina I Semestar I

ECTS (uz obrazloenje)

5,0 Broj ECTS bodova izraunat je na temelju procjene predmetnih nastavnika. Nastava (30 sati predavanja + 30 sati vjebi) = 1.5 ECTS; Samostalan rad i uenje = 3.5 ECTS

Nastavnik Prof. dr. sc. Mladen Glibi

Kompetencije koje se stjeu

Student treba savladati osnove klasino armiranih betonskih konstrukcija i osnove prednapetog betona.

Preduvjeti za upis Osnove betonskih konstrukcija.

Sadraj Armirano betonske konstrukcije: Osnove odreivanja unutranjih sila (teorija elastinosti, teorija elastinosti s preraspodjelom, teorija plastinosti, opa nelinearna analiza). Utjecaji graenja na unutranje sile i proraun armirano betonskih konstrukcija. Optereenja zgrada. Konstruktivne pojedinosti i detalji. Voenje i detaljiranje armature. Izvoenje, odravanje i pregled konstrukcija. Osnove trajnosti betonskih konstrukcija. Zglobovi. Kratki elementi. Ploe koje nose u jednom smjeru. Krino armirane ploe. Ploe oslonjene na stupove. Zidni (visoki) nosai. Stropne konstrukcije. Kranski nosai. Pravocrtne okvirne i zakrivljene (lune) konstrukcije. Reetkaste konstrukcije. Montane konstrukcije. Temelji. Potporni zidovi. Ljuske. Velike hale. Bunkeri. Silosi. Obale. Brane. Osnovne postavke konstruiranja i prorauna zgrada na potres. Sanacije armirano betonskih konstrukcija. Osnove zidanih konstrukcija. Odredbe propisa. Osnove prednapetog betona: Svrha prednaprezanja betona. Vrste i stupnjevi prednaprezanja. elik za prednaprezanje. Beton. Sustavi prednaprezanja i usidrenja. Gubici sile prednaprezanja. Dimenzioniranje na savijanje i posmik. Podruje uvoenja sile prednaprezanja. Voenje kabela. Injektiranje kabela. Odredbe propisa. Obilazak nekih izgraenih graevina i nekih u izgradnji.

Preporuena literatura

(1) Tomii I.: Betonske konstrukcije, kolska knjiga, Zagreb 1988.; (2) Tomii I.: Betonske konstrukcije - odabrana poglavlja, DHGK, Zagreb 1993.; (3) Eurocode 2.; (4) Eurocode 4.; (5) Eurocode 6.; (6) Eurocode 8.

Dopunska literatura (1) Bresler B.: Reinforced concrete engineering, John Wiley and Sons, 1974; (2) Nawy E.G.: Reinforced concrete, Prentice-Hall, 1985.

Oblici provoenja nastave

Predavanja uz koritenje ploe, projektora i raunala. Vjebe uz koritenje ploe, projektora i raunala. Studenti u okviru vjebi samostalno izrauju projekt konstrukcija jedne jednostavnije armiranobetonske graevine, s potrebnim proraunima i nacrtima armature, uz prethodno razraene primjere od strane asistenta.

Nain provjere znanja i polaganja ispita

Pismeni ispit, usmeni ispit.

Jezik poduke i mogunosti praenja na drugim jezicima

Hrvatski.

Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta

Praenje kvalitete i uspjenosti obavljat e se na tri razine: (1) Sveuilite; (2) Fakultet pomou Povjerenstva za kontrolu kvalitete nastave; (3) Predmetni nastavnik.


12

Naziv predmeta BETONSKE KONSTRUKCIJE II

Kod DKON04



Godina I Semestar II





Student treba savladati sloenu problematiku projektiranja i prorauna armiranobetonskih konstrukcija.

Preduvjeti za upis Osnove betonskih konstrukcija.

Sadraj Detalji prorauna armiranobetonskih konstrukcija prema graninim stanjima nosivosti i graninim stanjima uporabe (vitki tlani elementi, progibi, pukotine, istovremeno djelovanje savijanja, posmika i torzije, dimenzioniranje sloenih kompozitnih presjeka proizvoljnog oblika). Utjecaj skupljanja i puzanja betona na unutranje sile i sigurnost betonskih konstrukcija. Utjecaj naina izvoenja na proraun betonskih konstrukcija. Proraun irina pukotina sloenih spregnutih betonskih elemenata. Detalji konstruiranja armature. Betonske konstrukcije armirane vlaknima. Konstrukcije iz ferocementa. Laki betoni i betoni visokih vrstoa. Betonske konstrukcije u ekstremnim klimatskim uvjetima i agresivnom okoliu. Vrlo visoke betonske zgrade. Vodotornjevi. Betonski zidni nosai s otvorima. Konstruktivna rjeenja i principi projektiranja seizmiki otpornih betonskih konstrukcija. Konstruiranje duktilnih konstrukcija. Sloene prostorne armiranobetonske konstrukcije. Montane armiranobetonske konstrukcije. Primjeri sanacija armiranobetonskih konstrukcija. Kontrola kvalitete u projektiranju i izvoenju. Osnove numerikog modeliranja armiranobetonskih konstrukcija. Obilazak nekih izgraenih graevina i nekih u izgradnji.


(1) Tomii I.: Betonske konstrukcije, kolska knjiga, Zagreb 1988.; (2) Tomii I.: Betonske konstrukcije - odabrana poglavlja, DHGK, Zagreb 1993.;(3) Eurocode 2.; Eurocode 4.; Eurocode 6.; Eurocode 8.

Dopunska literatura (1) Bresler B.: Reinforced concrete engineering, John Wiley and Sons, 1974; (2) Nawy E.G.: Reinforced concrete, Prentice-Hall, 1985.


Predavanja uz koritenje ploe, projektora i raunala. Vjebe uz koritenje ploe, projektora i raunala. Studenti u okviru vjebi samostalno izrauju projekt konstrukcija jedne sloene armiranobetonske graevine, s potrebnim proraunima i nacrtima armature.




Hrvatski.




13

Naziv predmeta BETONSKI MOSTOVI

Kod DKON06

Vrsta Predavanje, seminar, vjebe.


Godina II Semestar III



Nastavnik Prof. dr. sc. Alen Harapin


Student treba savladati sloenu problematiku projektiranja i graenja betonskih mostova.

Preduvjeti za upis I godina studija.

Sadraj Suvremena projektna rjeenja i nain izvedbe betonskih podvonjaka, nadvonjaka i vijadukata na cestama i autocestama. Ploasti mostovi. Betonski gredni mostovi s predgotovljenim uzdunim nosaima (kontinuirani i s kontinuitetnim ploama). Betonski gredni mostovi sanduastog poprenog presjeka. Projektiranje i izvedba mostova potiskivanjem. Luni mostovi. Ovjeeni betonski mostovi. Integralni betonski mostovi. Piloni viseih mostova. Vanjsko prednapinjanje mostova. Optereenja mostova. Proraun i konstruiranje mostova u seizmiki aktivnom podruju. Leajevi mostova. Donji ustroj (stupovi i upornjaci) betonskih mostova. Plitko i duboko temeljenje. Detalji rjeenja (voenje kabela, sidrenje, protokol prednaprezanja, ograda, vijenac, odvodnja, prijelazne naprave, aseizmiki blokovi i ureaji). Uobiajeni postupci graenja betonskih mostova. Nai poznatiji betonski mostovi. Obilazak betonskih mostova u izgradnji i nekih ve izgraenih. Odredbe propisa.


(1) K. Tonkovi, Mostovi, SNL, Zagreb, 1981.; (2) K. Tonkovi, Masivni mostovi-opa poglavlja, kolska knjiga, Zagreb, 1977.; (3) K. Tonkovi, Masivni mostovi-graenje, kolska knjiga, Zagreb, 1979.; (4) D. Horvati, Metalni mostovi, kolska knjiga, Zagreb, 1988.

Dopunska literatura (1) Hewson R. N.: Prestressed concrete bridges, Thomas Telford, 2003; (2) Walther R. and all: Cable stayed bridges, Thomas Telford,1999; (3) Rayall M. J. and all:Manual of bridge engineering, Thomas Telford, 2000; (4) Trojano L. F.: Bridge Engineering, Thomas Telford, 2003.


Predavanja i vjebe uz koritenje ploe, projektora i raunala. Studenti u okviru vjebi samostalno izrauju projekt betonskog mosta, s pripadajuim proraunima i nacrtima armature, uz pomo asistenta.


Usmeni ispit, usmena prezentacija programa.


Hrvatski.




14

Naziv predmeta DINAMIKI MODELI POTRESNOG INENJERSTVA

Kod DMEH01

Vrsta Predavanje, seminar, individualna izrada studije uz voditelja.

Razina Napredni predmet




Nastavnik Doc. dr. sc. Mladen Koul


Nakon odsluanog predmeta od studenta se oekuje da bude sposoban izraditi i razumjeti dinamike proraune konstrukcija zgrada, mostova, tornjeva, jarbola, dimnjaka, silosa i rezervoara sukladno europskim normama.

Preduvjeti za upis Graevna statika II, Otpornost materijala II.

Sadraj Dinamika analiza konstrukcija pri potresnom djelovanju: linearna analiza, nelinearna analiza, pojednostavljena nelinearna analiza. Dinamiko modeliranje pojedinih vrsta konstrukcija: reetkaste, okvirne i ravninske konstrukcije, ploe i ljuske, sloeni konstruktivni sklopovi, interakcija konstrukcije, tla i fluida. Dinamiki proraun i modeliranje potresno otpornih konstrukcija: - Zgrade: metode prorauna, posebni zahtjevi za betonske, metalne, drvene i zidane

zgrade, modeliranje razliitih primjera sloenih zgrada (pravilnih i nepravilnih u tlocrta i visinski), proraun otpornosti, sanacija i rekonstrukcija zgrada.

- Mostovi: osnovna naela i metode dinamikog prorauna, detalji, mostovi s izolacijskim napravama, specijalni mostovi.

- Tornjevi, jarboli i dimnjaci: modeliranje seizmikog optereenja i konstrukcije, metode analize.

- Silosi i rezervoari: modeliranje seizmikog optereenja i konstrukcije, metode analize. Preporuena literatura

(1) A. Mihanovi: Dinamika konstrukcija, Graevinski fakultet Sveuilita u Splitu, Split, 1995.; (2) J.L. Humar: Dynamic of structures, Prentice Hall, New Jersey, 1990.; (3) Eurocode 8 - Design provisions for earthquake resistance of structures.; (4) D. Anii, P. Fajfar, B. Petrovi, A. Szavits-Nossan, M. Tomaevi: Zemljotresno inenjerstvo, Graevinska knjiga, Beograd, 1990.

Dopunska literatura (1) M. auevi: Potresno inenjerstvo (odabrana poglavlja), kolska knjiga, Zagreb, 2001.; (2) A. K. Chopra: Dynamic of structures Theory and Applications to Earthquake Engineering, Prentice Hall, New Jersey, 1995.; (3) P. Fajfar: Dinamika gradbenih konstrukcij, Fakultet za arhitekturo, gradbenitvo in geodezijo, Ljubljana, 1984.


Predavanja uz koritenje raunala. Video prezentacije o utjecaju potresa na graevine. Izrada individualnih studija uz pomo voditelja tijekom koje studenti primjenjuju steena znanja o dinamikom modeliranju te se upoznaju s dostupnim programskim paketima za proraun konstrukcija na djelovanje potresa.


Usmena prezentacija, rad.


Hrvatski, engleski.




15

Naziv predmeta DINAMIKA KONSTRUKCIJA I POTRESNO INENJERSTVO

Kod PMEH07

Vrsta Predavanje, vjebe, individualna izrada studije uz voditelja.


Godina I Semestar I


4,0 Broj ECTS bodova izraunat je na temelju: (1) ankete provedene meu studentima u akademskoj godini 2003/04. i (2) procjene predmetnih nastavnika. Nastava (30 sati predavanja + 15 sati vjebi) = 1.1 ECTS; Samostalan rad i uenje = 2.9 ECTS



Nakon odsluanog predmeta od studenta se oekuje da bude sposoban suraivati na izradi dinamikih prorauna jednostavnijih graevina (zgrada i sl.).


Sadraj Zadaa dinamike konstrukcija. Vrste dinamikog optereenja. Odgovor JS u vremenskom i frekventnom podruju. Uvod u analizu odgovora numerikim postupcima. Slobodne oscilacije VS, vlastiti periodi i vektori. Prisilne oscilacije spektralnom analizom. Odgovor na gibanje podloge. Uvod u dinamike i seizmike modele graevinskih konstrukcija. Odgovor konstrukcija na sluajne pobude. Snaga gustoe spektra bijelog uma. Karakteristike potresa. Seizmografi i akcelerografi. Seizminost. Spektri odgovora. Deterministika i stohastika formulacija dinamikog optereenja potresom. Osnovne postavke projektiranja seizmiki otpornih graevina. Uvod u europske norme za graenje u seizmikim podrujima.


(1) A. Mihanovi: Dinamika konstrukcija, Graevinski fakultet Sveuilita u Splitu, Split, 1995.; (2) J.L. Humar: Dynamic of structures, Prentice Hall, New Jersey, 1990.; (3) D. Anii, P. Fajfar, B. Petrovi, A. Szavits-Nossan, M. Tomaevi: Zemljotresno inenjerstvo, Graevinska knjiga, Beograd, 1990.; (4) Eurocode 8 - Design provisions for earthquake resistance of structures.

Dopunska literatura (1) A. K. Chopra: Dynamic of structures Theory and Applications to Earthquake Engineering, Prentice Hall, New Jersey, 1995.; (2) P. Fajfar: Dinamika gradbenih konstrukcij, Fakultet za arhitekturo, gradbenitvo in geodezijo, Ljubljana, 1984.; (3) M. auevi: Potresno inenjerstvo (odabrana poglavlja), kolska knjiga, Zagreb, 2001.


Predavanja uz koritenje raunala. Video prezentacije o utjecaju potresa na graevine. Izrada individualnih studija uz pomo voditelja tijekom koje studenti primjenjuju steena znanja o dinamikom modeliranju te se upoznaju s dostupnim programskim paketima za proraun konstrukcija na djelovanje potresa.


Test, usmena prezentacija, rad.


Hrvatski, mogunost praenja na engleskom jeziku.




16

Naziv predmeta DIPLOMSKI RAD

Kod DZAV01

Vrsta Individualna izrada studije uz voditelja.


Godina II Semestar IV

ECTS (uz odgovarajue obrazloenje)

30,0 Broj ECTS bodova izraunat je na temelju procjene da je studentu potrebno 850 sati za izradu rada i 50 sati pripreme za obranu rada.

Nastavnik Predmetni nastavnik podruja iz kojeg se izrauje zavrni rad.


Nakon izrade zavrnog rada student je ovladao posebnim znanjima koje je, u okviru odabrane teme, obraivao pod vodstvom mentora u okviru odabrane teme.

Preduvjeti za upis I godina diplomskog studija.

Sadraj Student odabire podruje izrade diplomskog rada iz prethodno definiranih podruja koje utvruje Fakultetsko vijee za svaku akademsku godinu. Student obavlja samostalni istraivaki rad iz teme koju je odabrao u suradnji s nastavnikom iz odabranog podruja, te izrauje diplomski rad u pisanom ili nekom drugom obliku.


Prema preporuci predmetnog nastavnika iz odabranog podruja.

Dopunska literatura Prema preporuci predmetnog nastavnika iz odabranog podruja.


Konzultacija s predmetnim nastavnikom iz odabranog podruja, te samostalni istraivaki rad i izrada zavrnog rada u obliku seminara.


Usmena prezentacija diplomskog rada.


Hrvatski jezik i neki drugi europski jezik ovisno o predmetnom nastavniku iz odabranog podruja.




17

Naziv predmeta GORNJI USTROJ PROMETNICA

Kod DPRO01






Nastavnik Prof. dr. sc. Duan Marui


Student treba svladati znanja o projektiranju, graenju i odravanju kolnikih konstrukcija te praktine postupke dimenzioniranja. Takoer se od studenta oekuje da razumije elemente gornjeg ustroja eljeznikih pruga te da bude sposoban proraunati i dimenzionirati gornji ustroj eljeznica.

Preduvjeti za upis Graevinski materijali I, Geodezija, eljeznice, Ceste.

Sadraj Sustavi suvremenih kolnikih konstrukcija. Utjecaji prometnog optereenja. Utjecaji okoline. Metode dimenzioniranja asfaltnih i betonskih kolnikih konstrukcija (empirijske, teorijske, za kolnike konstrukcije na mekom tlu). Provjera na smrzavanje. Pojaanje kolnikih konstrukcija. Povrinska svojstva. Odravanje kolnikih konstrukcija. Sustavi gospodarenja. Izrada posteljice od prirodnih i stabiliziranih materijala. Izrada nevezanih i vezanih nosivih slojeva. Izrada kolnikih konstrukcija s geotekstilima. Izrada asfaltnih slojeva. Izrada betonskih kolnika. Tehnika odravanja kolnika. Elementi puta prisilno voenih vozila: tranice, pragovi, privrsni pribor, kolosijeni zastor. Posebne konstrukcije na kolosijeku skretnice, prijenosnice okretaljke. Proraun I dimenzioniranje gornjeg ustroja. Ureenje kolosijeka u ovisnosti o uporabnim uvjetima. Radovi na odravanju kolosijeka po visini, po smjeru, zavarivanje tranica. Kolosijek zavaren u dugi trak tranica. Specijalne eljeznice: iare, uspinjae, eljeznice na jednoj tranici. Posjet gradilitu.


(1) B. Babi: Projektiranje kolnikih konstrukcija, Hrvatsko drutvo graevinskih inenjera, Zagreb 1997.; (2) Babi, B., Horvat, Z.: Graenje i odravanje kolnikih konstrukcija, Fakultet graevinskih znanosti, Zagreb 1984.; (3) Prister, G.; Polak, B.: eljezniki gornji stroj. Zagreb: Graevinski fakultet Zagreb, 1982.

Dopunska literatura (1) Marui, D.: Efektivnost rekonstrukcije trasa eljeznikih pruga. U: Zbornik referata IX jugoslavenskog simpozija o elektronici u prometu. Ljubljana, oktobar 1987.; (2) Marui, D.: Rekonstrukcija pruga za vee brzine. Dizertacija. Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 1988.; (3) Marui, D.; atlak, Z.: Izbor radijusa horizontalnih krivina pri rekonstrukciji pruga. Graevinar 43 (1991.); (4) Zavada, J.: eljeznika vozila i vua vlakova. Zagreb: Fakultet prometnih znanosti sveuilita u Zagrebu, 1991.


Predavanja uz koritenje suvremenih pomagala. Izrada samostalnog rada iz odabranog podruja. Vjebe: rjeavanjem zadataka, konstruktivne uz samostalnu izradu programa, terenski rad.


Usmeni ispit, usmena prezentacija napisanog rada, pismeni ispit.


Hrvatski, engleski.




18

Naziv predmeta HIDRAULIKA

Kod DHID01



Godina I Semestar I ECTS (uz obrazloenje)


Nastavnik Prof. dr. sc. Zoran Milainovi Kompetencije koje se stjeu

Nakon odsluanih predavanja i obavljenih vjebi kandidat moe samostalno ili u timu rjeavati standardne probleme vezane za projektiranje i gradnju hidrotehnikih objekata, vodovodnih, kanalizacijskih, hidroenergijskih i drugih hidrotehnikih sustava.

Preduvjeti za upis Hidromehanika, Hidrotehnike graevine. Sadraj Hidrauliki kratki sustavi: Preljevi praktinog profila, ureaji za proputanje velikih voda,

bezvakumski preljevi, vakuumski preljevi, brzotok i kaskada, aeracija brzotoka, male i velike kaskade, slapite, vodni skok, spregnute dubine i poloaj vodnog skoka, stabilizacija vodnog skoka, dimenzije slapinog objekta. Hidraulika tlanih sustava: Karakteristike centrifugalnih strojeva, univerzalna karakteristika centrifugalnog stroja, vrste crpki i turbina, ureaji za promjenu brzine vrtnje crpki, hidraulika crpnih stanica, Hidrodinamike jednadbe nestacionarnog strujanja u cijevima: stacionarne i kvazinestacionarne analize vodoopskrbne mree, spore vremenske promjene oscilacije masa, brze promjene, vodni udar, zatita tlanih sustava od tlanih prekoraenja, osnove modeliranja tlanih sustava. Hidraulika otvorenih tokova: hidrodinamike jednadbe nestacionarnog strujanja u koritima, Saint-Venantove jednadbe dinamika jed. i jed. kontinuiteta, karakteristini oblik valnih jednadbi, kinematika elementarnih valova, mirni reim, siloviti reim, brze promjene - kinematika valova konanih amplituda, brzina i visina vala u relativnom gibanju, pozitivni i negativni valovi, valovi kod proloma visokih brana, Osnove modeliranja kanalskih sustava: osnove metode karakteristika, osnove metode konanih elemenata i diferencijskih postupaka. Hidrodinamika podzemnih voda: jednadbe procjeivanja, poopenje Darcyjevog zakona, stacionarno procjeivanje, rubi uvjeti, metode rjeavanja stacionarnog strujanja, pregled metoda, elektroanalogija, viskozna analogija, numeriki postupci, hidrodinamiki tlakovi, uzgon na temelje objekata, odreivanje gradijenata i sila u procjeivanju, utjecaj drenae na raspodjelu tlakova i gradijenata, nestacionarno strujanje podzemne vode, Bousinesquova jednadba, nestacionarno crpljenje zdenca, odreivanje koeficijenta procjeivanja i aktivne poroznosti, radijus utjecaja zdenca.


(1) H. Rouse: Fluid mechanics for hydraulic engineers, Dover Pub. Inc, New York, (2) V. L. Streeter: Fluid mechanics, McGraw-Hill Book Co. Inc, New York; (3) V. T. Chow: Open channel hydraulics, McGraw-Hill Book Co. Inc, New York, (4) J. Bear: Dynamics of fluids in porous media, Am. Elsevier Pub. Co.

Dopunska literatura K. Urumovi: Fizikalne osnove dinamike podzemnih voda, Sveuilite u Zagrebu, RGN fak. 2003.


Predavanja, auditorne vjebe, konstruktivne vjebe.


Usmeni ispit, pismeni ispit.


Hrvatski.




19

Naziv predmeta HIDROTEHNIKI SUSTAVI

Kod DHID04

Vrsta Predavanje, istraivaki seminar, vjebe, individualna izrada studije uz voditelja.





Nastavnik Doc. dr. sc. eljko Rozi


Student treba savladati osnovna teorijska znanja iz vodnog gospodarstva, vodoprivrednih sustava i sustava upravljanja vodama te praktine metode prorauna za rjeavanje problema iz ove oblasti.

Preduvjeti za upis Hidrologija.

Sadraj Voda i vodni resursi: deskriptivna hidrologija, kvantitativna hidrologija, podzemne i povrinske vode, koncept vjerojatnosti. Kakvoa voda i vodnih resursa. Podjela voda i vodnih resursa. Bilanciranje voda. Katastar voda i vodnih resursa. Vodna bogatstva Hrvatske. Vodno gospodarstvo: Uloga i mjesto u drutvu. Osnovni koncept gospodarenja vodom. Hidrotehniki i vodoprivredni sustavi. Funkcije sektora voda. Razvojne i upravljake funkcije: sustavi koritenja voda, sustavi zatite voda, sustavi zatite od tetnog djelovanja voda i kontrole reima voda. Regulativne i institucijske funkcije. Planske funkcije. Informativne i druge funkcije. Upravljanje vodama: Integralni koncept. Planiranje upravljanja resursima. Planovi i projekti. Sua i mjere za rjeavanje. Velike vode i zatita. Zagaenje i zatita. Erozija i zatita. Ekosustavi voda i zatita. Iskoritavanja snaga vode. Akumulacija: Akumulirana voda u vodnim sustavima, sustavni pristup planiranju i projektiranju, vienamjenske akumulacije, metode rjeavanja i upravljanja, optimalizacija, utjecaj na okoli. Alati i tehnike:: Sustavno inenjerstvo. Informacijski sustavi i baze podataka. Simulacija, optimalizacija. Modeliranje vremenskih serija. Sustavi za podrku odluivanja. Analiza rizika. Ekonomske analize. Koritenje satelita i druge napredne tehnologije.

Preporuena literatura (1) Margeta, J.: Osnove gospodarenja vodama, G.F. Split, 1992.; (2) Margeta J.:Smjernice za integralni pristup razvoju, gospodarenju i koritenju vodnih resursa, 1999; (3) Margeta, J., Uvod u sistemsko inenjerstvo u projektiranju i upravljanju akumulacijama, Split, 1988.

Dopunska literatura (1) Kos, Z., Hidrotehnike melioracije - odvodnja, Zagreb, 1982.; (2) Kos, Z., Hidrotehnike melioracije - navodnjavanje, Zagreb, 1987.; (3) Stoji, P., Hidroenergetika, G.F. Split, 1993.; (4) Bonacci, O., Karst Hydrology, Springler Verlag, Heidelberg, 1987.


Predavanja uz koritenje modernih pomagala. Vjebe rjeavanjem zadataka na ploi te samostalnom izradom programa i domaih zadaa.


Usmeni ispit, pismeni ispit, test, rad, kontinuirano ispitivanje.


Hrvatski jezik, a mogue sluanje i na engleskom jeziku.




20

Naziv predmeta INENJERSKA HIDROLOGIJA

Kod DHID03






Nastavnik Doc. dr. sc. Gordan Prskalo


Nakon odsluanog predmeta od studenta se oekuje razumijevanje i rjeavanje inenjerskih problema vezanih za otjecanje na slivu, razumijevanje komponenti otjecanja i bilance voda.

Preduvjeti za upis Hidrologija.

Sadraj U okviru predavanja obrauje se slijedee: Bilanca voda. Efektivne oborine i koeficijent otjecanja. Analiza oblika i metode razdvajanja komponenti hidrograma otjecanja. Infiltracija i evapotranspiracija kao hidroloki procesi na slivu. Metode odreivanja infiltracije i evapotranspiracije. Sliv kao sustav. Svojstva linearnih i nelinearnih sustava. Veze izmeu oborina i otjecanja. Teorija jedininog hidrograma. Proraun jedininog hidrograma. Utjecaj efekata nelinearnosti i nestacionarnosti na oblik jedininog hidrograma. Sintetiki jedinini hidrogram. Metoda SCS. Primjena jedininog hidrograma za proraun velikih voda. Hidroloki proraun transformacije vodnih valova u otvorenim tokovima. Obrada hidrolokih podloga, homogenost i nezavisnost uzorka, produljenje niza. Metode odreivanja ekstremnih voda. Metode analize vremenskih serija u hidrologiji. Studenti samostalno izrauju programe i seminare iz slijedeih podruja: jedinini hidrogram, SCS metoda, transformacija poplavnog vala u otvorenim tokovima, obrada i analiza hidrolokih podloga.


(1) O. Bonacci: Meteoroloke i hidroloke podloge, Prirunik za hidrotehnike melioracije, I kolo; (2) Mc Cuen: Hydrologic analysis and design, Prentice Hall, 1989.; (3) M.P. Wanielista, Hydrology and water quantity control, John Wiley & Sons, 1990.; (4) E. Zelenhasi, Inenjerska hidrologija, Nauna knjiga, Beograd, 1991.

Dopunska literatura (1) V.P. Singh, Hydrologic Systems, Rainfall-Runoff Modeling, Prentice Hall, 1988.; (2) D. Srebrenovi, Primijenjena hidrologija, Tehnika knjiga, Zagreb, 1986.


Predavanja uz koritenje suvremenih pomagala. Vjebe ukljuuju rjeavanje zadataka i samostalno izradu programa (na raunalu).


Usmeni ispit, pismeni ispit, usmena prezentacija.






21

Naziv predmeta MEHANIKA STIJENA

Kod DGEO01

Vrsta Predavanje, vjebe, laboratorijski rad.


Godina I Semestar I



Nastavnik Doc. dr. sc. Maja Prskalo


Stjecanje osnovnih znanja o odreivanju svojstava stijene, diskontinuiteta i stijenske mase kao sklopa, te primjena na rjeavanje problema temeljenja, stabilnosti visokih zasjeka i podzemnih otvora u stijenskoj masi.

Preduvjeti za upis Mehanika tla.

Sadraj Opa fizikalna i strukturna svojstva stijene, diskontinuiteta i stijenske mase. Osnove odreivanja vrstoe i deformacijskih svojstava stijene, diskontinuiteta i stijenske mase. Indeksni parametri stijenske mase. Klasifikacije stijenskih masa. Meke stijene. Prirodno stanje naprezanja u stijenskoj masi (proraun i naini mjerenja). Stereografska projekcija. Metoda blokova. Stabilnost visokih pokosa u stijenskoj masi. Proraun temelja na stijenskoj masi. Izazvana stanja naprezanja u stijenskoj masi kod izrade podzemnih otvora. Osnovne smjernice kod prorauna-projektiranja podgrade podzemnih otvora u stijenskoj masi. Krivulje odgovora stijenske mase i raspoloive nosivosti podgrade. Metode izrade podzemnih graevina u stijenskoj masi. Opaanja podzemnih otvora.


P. Mievi: Uvod u inenjersku mehaniku stijena, Graevinsko-arhitektonski fakultet Split, 2004.

Dopunska literatura (1) Programski paketi FLAC 3.05 i Z_SOIL 2001; (2) Goodman R. E. (1989.), Introduction to Rock Mechanics (second edition), John Wiley & Sons; (3) Hoek E. & Bray J. W. (1974.), Rock slope engineering, The Institution of Mining and Metallurgy, E & FN Spon; (4) Hoek E. & Brown E.T. (1980.), Underground Excavations in Rock, Institut of Mining and Metallurgy, London; (5) Hudson J. A. & Harrison J. P. (1997.), Engineering rock mechanics, an introduction to the principles, Pergamon.


Predavanja uz koritenje grafoskopa i videotopa s raunalom, konstruktivne vjebe, auditorne vjebe (izrada dva programa koji se izrauju tijekom sati vjebi iz predmeta), pokazne laboratorijske vjebe, terenska nastava.


Usmeni ispit.


Hrvatski / engleski.




22

Naziv predmeta METALNE KONSTRUKCIJE I

Kod DKON02



Godina I Semestar I


6,0 Broj ECTS bodova izraunat je na temelju procjene predmetnog nastavnika. Nastava (45 sati predavanja + 30 sati vjebi) = 1.9 ECTS; Samostalan rad i uenje = 4.1 ECTS

Nastavnik Doc. dr. sc. Vlaho Akmadi


Student treba savladati naprednija teorijska znanja iz podruja stabilnosti u metalnim konstrukcijama te dimenzioniranje sloenijih metalnih konstrukcija.

Preduvjeti za upis Osnove metalnih konstrukcija.

Sadraj Metode elastine i plastine globalne analize u metalnim konstrukcijama. Problemi stabilnosti (izvijanje, bono izvijanje, izboavanje, proboj). Teorija plastinosti - primjena kod elinih konstrukcija, teorem gornje i donje granice, dimenzioniranje, zahtjevi stabilnosti. Viedijelni tlani elementi. Umornost - opi principi dimenzioniranja - novi koncept. Proraun tankostjenih profila. Projektiranje okvirnih sustava - klasifikacija okvira, globalne imperfekcije, proraun prikljuaka. Punostijeni limeni nosai - problemi stabilnosti. Reetkasti nosai i stupovi - konstrukcijsko oblikovanje, spojevi. Projektiranje eline proizvodne hale - dimenzioniranje i konstrukcijsko oblikovanje elemenata (podronica, krovni nosai, nosai dizalica, stupovi, spregovi i dr.).


(1) B. Pero: Metalne konstrukcije II - skripta, Graevinsko - arhitektonski fakultet, Split, 2004.; (2) B. Androi, D. Dujmovi, I. Deba: Metalne konstrukcije I, II, III, IV i Modeliranje konstrukcija prema EC 3, IGH, Zagreb, 1994.; A. Vukov: Uvod u metalne konstrukcije, GF, Split, 1988.

Dopunska literatura (1) A. Vukov, B. Pero, B. Gotovac, P. Marovi, A. Metrovi: Upustvo za projektiranje, izvedbu i ugradbu ipkastih elinih nosaa, GF, Split, 1980.; (2) A. Mihanovi: Stabilnost konstrukcija, DHGK, Zagreb, 1993.; (3) Eurocode 3 i 4; Stahal im Hochbau, 14 Auflage.


Predavanja uz koritenje ploe, folija i LCD projektora. Dio predavanja temelji se na European Steel Design Education Programme (ESDEP). Vjebe - projektiranje sloenije eline proizvodne hale (proraun i izrada radionikih nacrta). Terenska nastava.




Hrvatski.




23

Naziv predmeta METALNE KONSTRUKCIJE II

Kod DKON05






Nastavnik Doc. dr. sc. Vlaho Akmadi


Student savladava problematiku projektiranja i prorauna vrlo sloenih elinih konstrukcija.

Preduvjeti za upis Osnove metalnih konstrukcija.

Sadraj Analiza sloenijih nosivih sustava u elinim konstrukcijama - metode i koncepti prorauna (elastina i plastina globalna analiza). Interaktivno djelovanje nosivih sustava i ekstremnih optereenja. Analiza utjecaja strukturalnih i geometrijskih imperfekcija. Viekatni elini skeleti. Prostorne - lake reetkaste metalne konstrukcije veih raspona. Konstrukcije sa uadi - zavjeeni nosivi sustavi. Ljuskasti nosivi sustavi, naborane ljuskaste konstrukcije. Metalne konstrukcije u hidrotehnici (elini tlani cjevovodi, vodotornjevi, rezervoari, ustave, zatvarai, brodske predvodnice, itd.). Primjena modela teorije pouzdanosti kod prorauna sloenih nosivih sustava u metalnim konstrukcijama.


(1) R. Englekirk: Steel structures, John Wiley & sons, Inc., New York, 1994.; (2) B. Pero: Napisi za predavanja, Graevinsko - arhitektonski fakultet, Split, 2004.; (3) B. Androi, D. Dujmovi, I. Deba: Metalne konstrukcije I, II, III i IV, IGH, Zagreb, 1994.

Dopunska literatura (1) V. Mili, B. Pero: Uvod u teoriju sigurnosti nosivih konstrukcija, G-AF, Split, 2003.; (2) Mihanovi: Stabilnost konstrukcija, DHGK, Zagreb, 1993.; (3) A. Vukov: Uvod u metalne konstrukcije, GF, Split, 1988.; (4) EUROCODE 1, 3, 4, 8.


U izvoenju nastave predvien je i gostujui profesor. Predavanja uz koritenje ploe, folija i LCD projektora. Dio predavanja temelji se na European Steel Design Education Programme (ESDEP). Vjebe - projektiranje sloenije eline proizvodne hale (proraun i izrada radionikih nacrta). Terenska nastava.




Hrvatski.




24

Naziv predmeta METALNI MOSTOVI

Kod DKON08






Nastavnik Dr. sc. Vlaho Akmadi


Student treba savladati problematiku i specifinost rjeenja kod projektiranja i graenja metalnih i spregnutih mostova.

Preduvjeti za upis Osnove metalnih konstrukcija, Metalne konstrukcije I i II, Spregnute konstrukcije.

Sadraj Povijesni razvoj konstrukcija metalnih mostova. Suvremena rjeenja u projektiranju metalnih mostova - openito. Dispozicije. Karakteristina djelovanja na mostove. Koncept dokazivanja sigurnosti. Punostijeni glavni nosai, uskopojasni, irokopojasni, sanduasti. Rotiljna i torzijska otpornost. Optimalne dimenzije. Reetkasti glavni nosai - tipovi, teorija, konstrukcijska pravila prorauna, detalji, suvremene izvedbe. Kolnike konstrukcije cestovnih i eljeznikih mostova. Spregovi openito, prostorna stabilnost, interakcija s glavnim nosaima. Rasponska spregnuta konstrukcije elik - beton. Granino stanje nosivosti i upotrebljivosti. Naponska preraspodjela od puzanja i stezanja, elastina i plastina analiza. eline ortotropne ploe na mostovima openito, konstrukcijsko oblikovanje, osnove analize. Luni mostovi. Ovjeeni mostovi. Visei mostovi. Leajne konstrukcije. Dilatacije. Prijelazne naprave. Pratei elementi - oprema mostova. Prikljuci i spojevi. Izrada i montaa mostova. Znanstveni interes kod mostova.


(1) Androi B., Pero B. i drugi: elini i spregnuti mostovi, IA projektiranje, Zagreb, 2005.; (2) Horvati D., avor Z.: Metalni mostovi, HDGK, Zagreb, 1998.

Dopunska literatura (1) Tonkovi K.: Mostovi, Liber, Zagreb, 1981.; (2) Horvati D.: Spregnute konstrukcije elik beton, Mas media, Zagreb, 2003.


U izvoenju nastave predvien je i gostujui profesor. Kolegij se organizira u vidu predavanja i vjebi na nain da teite nije samo na proraunu ve je temelj kolegija izrada koncepta mosta uz shvaanje problema vezanih uz dispoziciju mosta. Veliki dio gradiva temelji se na European Steel Design Education Programme (ESDEP). Studenti se upuuju na osnovno poznavanje Europskih normi za konstrukcije EUROCODE 1, 2, 3, 4, 8.




Hrvatski.




25

Naziv predmeta OBALNO INENJERSTVO

Kod DHID02



Godina I Semestar I ECTS (uz obrazloenje)


Nastavnik Prof. dr. sc. Mijo Vranje Kompetencije koje se stjeu

U ovom kolegiju daje se osnovno znanje iz irokog spektra graditeljskih zadaa u priobalnom moru ina obali potrebno za oblikovanje i dimenzioniranje pomorskih graevina.

Preduvjeti za upis Hidromehanika, Osnove geologije i petrografije, Luke i pomorske graevine, Mehanika tla, Geotehniko inenjerstvo, Osnove betonskih konstrukcija.

Sadraj Definicija i podjela pomorskih graevina. Morsko dno i hidrogeologija. Oceanografska, fizikalna i kemijska svojstva mora. Gibanje morske vode, valovi i struje. Morski valovi, malih i konanih amplituda, vjetrovni valovi. Deformacije valova, refrakcija, refleksija,difrakcija. Energija valova i djelovanje na objekte. Spektralni opis realnih valova. Prognoze vjetrovnih valova kratkih perioda. Valovi dugih perioda, plima-oseka, see, cunami. Morske struje uz obalu. Morske razine. Mjerenje valova. Objekti u lukama, vanjski i unutranji. Lukobrani, tipovi konstrukcija, odreivanje optereenja i dimenzioniranje. Unutranji objekti, pristani i obale, odreivanje optereenja i dimenzioniranje. Brodske prevodnice. Suhi i plutajui dokovi, plutajui aerodromi. Podmorski cjevovodi, kablovi, ispusti, podvodne graevine, djelovanje mora na njih. Polaganje podmorskih cjevovoda. Djelovanje valova na male konstrukcije. Djelovanje valova na velike konstrukcije. Dinamika plutajuih konstrukcija. Ua rijeka u more, postanak i razvoj delti, ureenje i regulacija korita. Prodor mora u delte, obrana od zaslanjivanja. Djelovanje mora na obalu, oblikovanje i zatita obale. Gibanje nanosa uz obalu, oblikovanje, prorauni i zatita plaa. Istrani radovi u moru, topografsko, hidrografsko i geomehaniko mjerenje. Modeliranje, fizikalni i numeriki modeli. Graenje i odravanje objekata u moru, tehnologija, oprema i strojevi. Ronjenje i osiguranje u ronjenju.


(1) Babi, L.: Primjena betona kod radova u moru, Epoha, Beograd, 1968.; (2) Silvestar, R.: Coastal Engineering 1, 2, Scientific Publishing 1974; (3) Horikawa, K.: Coastal engineering, University of Tokyo Press, 1978.; (4) Chakrabarti, S.K.: Hydrodinamics of Offshore Structures, Springer-Verlag, 1987.; (5) Sorensen, M..R.: Basic Coastal Engineering, Academic Publishers, Boston 2002.; (6) Kamphuis, J.W.: Introduction to Costal Engineering and Mangement, World Scientific, 2002.

Dopunska literatura (1) Reeve, D., Chadwick, A. and Fleming, C.: Coastal Engineering, Processes, Theory and Design Practice, Spon Press 2004.; (2) Shore Protection Manual CERC Coastal Engineering Resesarch Center, US Government Printing Office, Washington DC 1984.; (3) McDowell, D.M. and OConnor B.A.: Hydraulic Behaviour of Estuaries, MacMillan Press Ltd, 1977.


Nastava se izvodi u obliku predavanja, auditornih vjebi i praktinih vjebi na kojima se u studentskom programu rjeava vie praktinih zadaa iz oblikovanja i dimenzioniranja priobalnih graevina.


Ocjena praktinih vjebi (program), pismeni ispit i usmeni ispit.


Hrvatski jezik. Mogunost praenja na engleskom jeziku.




26

Naziv predmeta OPERACIJSKA ISTRAIVANJA U GRAEVINARSTVU

Kod DPRI01






Nastavnik Prof. dr. sc. Snjeana Knezi


Student se osposobljava za primjenu tehnika operacijskih istraivanja u graevinarstvu. Student treba savladati osnovna teorijska znanja iz sustavne analize i matematikog modeliranja.

Preduvjeti za upis Zavren preddiplomski studij.

Sadraj Uvod, cilj i definicija OI. Osnove teorije sustava. Sustavna analiza. Struktura i funkcioniranje sustava. Modeliranje sustava. Modeliranje procesa. Definicija, osnovni pojmovi i primjena kibernetike. Naela o rjeavanju sloenih problema i principi pristupa. Kibernetski modeli i modeliranje. Osnove teorije odluivanja. Proces odluivanja. Modeli odluivanja. Matematiki modeli OI primjenjivi u graevinarstvu. Linearno programiranje. Transportni problem. Model mjeavine. Cjelobrojno programiranje. Dinamiko programiranje. Simulacijski modeli. Teorija igara (Monte Carlo). Teorija repova. Teorija zaliha. Primjena teorije informacija u graevinarstvu. Programska podrka OI i primjena u graevinarstvu.


D. Kalpi, V. Mornar: Operacijska istraivanja, Zeus, Zagreb, 1996.

Dopunska literatura (1) A.T. Handy: Operations Research An Introduction, Prentice Hall Ing., New York, 1997.; (2) S.K. Brown, B.J. Re Velle: Quantitative methods for managerial decisions, Addison-Wesley, Massachusetts, 1978.


Predavanja. Vjebe rjeavanjem zadataka i izradom programa uz koritenje raspoloive programske podrke.


Usmeni ispit, pismeni ispit. Studenti koji uspjeno izrade program osloboeni su pismenog ispita.


Hrvatski.




27

Naziv predmeta PLONE KONSTRUKCIJE

Kod DKON03






Nastavnik Prof. dr. sc. Ivo olak


Nakon odsluanog predmeta od studenta se oekuje da bude sposoban samostalno kreirati numeriki model graevinske konstrukcije sastavljene od plonih i linijskih dijelova; objasniti dobivene rezultate u elementima kao to su: greda, visokostjeni nosa, ploa, te element ljuske; opisati stanje naprezanja uslijed koncentriranog djelovanja te na rubovima otvora i zakrivljene granice.

Preduvjeti za upis Mehanika II, Otpornost materijala II, Graevna statika II.

Sadraj Membransko stanje naprezanja, jednadba i rubni uvjeti. Savijanje ploa. Tanke i debele ploe, jednadba i rubni uvjeti. Doprinos smicanja i savijanja, usporedba s linijskim modelima. Opa formulacija metode konanih elemenata u teoriji ploa i ljusaka. Degenerirani 3D izoparametarski elementi. Koordinatni sustavi i geometrija elemenata. Polja pomaka, deformacija i naprezanja. Konstitutivni zakon. Ljuskaste konstrukcije. Cilindrine i rotacijske ljuske - poznata rjeenja. Numeriko rjeavanje ljuskastih konstrukcija, posebno naboranih konstrukcija, cijevi, tunela, kanala, zatim konstrukcija sastavljenih od ljuski i greda (hale, sportski objekti, rashladni tornjevi, bunkeri i sl.). Numeriki primjeri armirano betonskih i metalnih ploa i ljuski. Osvrt na stanje naprezanja oko otvora i zakrivljenih rubova ljuskaste konstrukcije. Spoj ljuske i grednog elementa, problem estog stupnja slobode.


(1) Kostreni Z.: Teorija elastinosti, kolska knjiga, Zagreb 1982.; (2) B. Gotovac; V. Kozuli; I. olak: Uvod u numeriko modeliranje prostornih konstrukcija, Mostar, 2001.; (3) Hinton E., Owen D. R. J.: Finite element software for plates and shells, Pineridge press, Swansea, U.K., 1984.; (4) Jovi V.: Uvod u inenjersko numeriko modeliranje, Aquarius Engineering, Split, 1993.

Dopunska literatura (1) Girkman K.: Povrinski sistemi nosaa (prijevod s njemakog), Graevinska knjiga, Beograd, 1965.; (2) Timoshenko, S. P.; Woinowsky-Kriger, S.: Theory of Plates and Shells, 2nd edn, McGraw-Hill, New York, 1959.; (3) D. R. J. Owen and E. Hinton, Finite Elements in Plasticity: Theory and Practice, Pineridge Press, Swansea, U.K., 1980.


Predavanja uz koritenje table, projektora i raunala. Vjebe uz koritenje table, projektora i raunala. Studenti u okviru vjebi samostalno izrauju jedan program, uz prethodno izraene primjere od strane asistenta. Sastavni dio vjebi je obilazak aktualnog gradilita i/ili ve izgraenih reprezentativnih objekata.


Usmeni ispit, pismeni ispit.






28

Naziv predmeta POSLOVANJE I INVESTICIJE U GRAEVINARSTVU

Kod DORG01






Nastavnik Prof. dr. sc. Snjeana Knezi


Student treba savladati temeljne principe poslovanja i investicija u graevinarstvu kao i kljune elemente analize trokova i investicijskih rauna ukljuujui i osnove knjigovodstva u svrhu osposobljavanja studenata za izradu studija podobnosti i ocjenu investicijskih pothvata.

Preduvjeti za upis Zavren preddiplomski studij.

Sadraj Investicije u graevinarstvu. Koncepcije poduzetnitva. Faktori uspjenosti. Principi poslovanja (racionalnost, proizvodnost, ekonominost, rentabilnost i likvidnost). Proizvodni faktori. Funkcije troka. Izbor i zamjena tehnologije ili stroja. Amortizacija. Bilanca. Raun dobiti i gubitka. Praenja trokova i poslovanja. Break-even analiza. Kalkulacije. Vrste investicija. Izvori financiranja. Interkalarna kamata. Trajna obrtna sredstva. Zajam. Financijska analiza investicija (vremenska preferenca novca, cash-flow,metoda interne stope rentabilnosti, metoda sadanje vrijednosti, metoda anuiteta, vrijeme reakumulacije). Ostale metode financijske analize (cost-benefit analiza, analiza osjetljivosti). Znaaj i sadraj investicijskih programa. Modeli ugovaranja, BOT, joint-venture. Tenderska dokumentacija.


(1) Z. Ribarovi: Ekonomske osnove i jednoperiodini investicijski raun, Zebra plus d.o.o. Split, 2003.; (2) Z. Ribarovi: Uvod u studiju podobnosti, Zebra plus d.o.o. Split, 2005.

Dopunska literatura (1) J. Bendekovi i koautori: Planiranje investicijskih projekata, Ekonomski institute Zagreb, 1993.; (2) D. Marui: Optimalizacija Investicijskih projekata, Graevinski fakultet, Split, 1999.; (3) E.L. Grant, W.G. Ireson, R.S. Leavenworth: Principles of Engineering Economy, John Wiley & Sons1976


Predavanja. Vjebe rjeavanjem zadataka i izradom programa uz koritenje raspoloive programske podrke.


Usmeni ispit, pismeni ispit. Studenti koji uspjeno izrade program osloboeni su pismenog ispita.


Hrvatski, njemaki.




29

Naziv predmeta PREDNAPETI BETON

Kod DKON07



Godina II Semestar II





Student treba svladati sloenu problematiku projektiranja, prorauna i dizajniranja prednapetih betonskih konstrukcija.

Preduvjeti za upis Betonske konstrukcije I.

Sadraj Detaljna analiza montanih naknadno prednapetih betonskih nosaa (odabir presjeka; proraun sile prednapinjanja; proraun gubitaka sile prednapinjanja; naponsko stanje presjeka za uporabna optereenja; granina nosivost; odabir sustava za prednapinjanje; odabir kabela i sidara; voenje kabela; drai kabela; protokol prednapinjanja; proraun i konstruiranje klasine i prednapete armature; podruje uvoenja sile prednapinjanja; proraun nosaa na posmik; elementi za vaenje nosaa iz kalupa i prijenos; injektiranje nosaa; izvedba nosaa). Detalji rjeenja montanih prethodno/adheziono prednapetih nosaa. Kontinuirani prednapeti nosai. Prednapeti sanduasti nosai. Kabeli izvan poprenog presjeka betona (vanjsko prednapinjanje). Djelomino prednapinjanje. Nastavljanje i sidrenje kabela. Prednapete ploe. Prednapete membrane i vjealjke. Prednapete sloene prostorne konstrukcije. Primjeri prednapetih konstrukcija. Detalji neki sustava prednapinjanja i sidrenja kabela. Osnove trajnosti prednapetih konstrukcija. Odredbe propisa. Obilazak nekih izgraenih prednapetih betonskih konstrukcija i nekih u izgradnji.


(1) Tomii I.: Betonske konstrukcije, kolska knjiga, Zagreb 1988.; (2) Tomii I.: Betonske konstrukcije - odabrana poglavlja, DHGK, Zagreb 1993.; (3) Eurocode 2.; (4) Eurocode 4.; (5) Eurocode 6.; (6) Eurocode 8.; (7) Kos V.: Prenapregnuti beton, Zagreb 1974.; (8) Romi S.: Prednapeti beton u teorijskoj i arhitektonskoj praksi, Graevinska knjiga Beograd 1978.; (9) Jefti D.: Prenapregnuti beton, Graevinska knjiga Beograd 1979.

Dopunska literatura Nilson A. H.: Design of prestressed concrete, John Wiley and Sons, 1987.


Predavanja uz koritenje ploe, projektora i raunala. Vjebe uz koritenje ploe, projektora i raunala. Studenti u okviru vjebi samostalno izrauju projekt jednog prednapetog betonskog nosaa velikog raspona, s potrebnim proraunima i planovima armature i kabela, uz prethodno izraene primjere od strane asistenta.


Usmeni ispit.


Hrvatski.




30

Naziv predmeta PRIMIJENJENA MATEMATIKA

Kod PPRI07



Godina I Semestar I



Nastavnik Mr. sc. Anton Vrdoljak


Poznavanje osnova Fourierove analize, parcijalnih diferencijalnih jednadbi, rubnih problema s fizikalnim znaenjima, numerike analize.

Preduvjeti za upis Matematika II.

Sadraj Ortogonalni sustavi: Ortogonalni sustavi funkcija, Fourierovi redovi, Dirichletov teorem, razvoj i aproksimacija funkcija. Rubni problemi obinih diferencijalnih jednadbi: Rubni problemi i problemi s vlastitim vrijednostima, problemi napete ice i Sturm-Liouvilleov problem. Parcijalne diferencijalne jednadbe i rubni problemi: Parcijalne diferencijalne jednadbe prvog reda, linearna i kvazilinearna jednadba prvog reda, trajektorije familije ploha. Jednadbe vieg reda, klasifikacija i transformacije jednadbi. Valna, Laplaceova i jednadba provoenja, poetni i rubni problemi ice i membrane, slobodne i prinudne oscilacije. Dalambertova formula, Fourierova metoda separacije varijabli, problemi Dirichleta i Neumanna. Numerika analiza: Priblini brojevi i pogreke, priblina vrijednost funkcije i pogreke argumenata. Rjeavanje nelinearnih jednadbi. Rjeavanje sustava linearnih algebarskih jednadbi, iteracijske metode. Metoda najmanjih kvadrata. Aproksimacije funkcija, konane diferencije, interpolacijski polinomi, empirijske formule. Numerika integracija, trapezna i Simpsonova metoda, geometrijska integracija. Rjeavanje poetnih i rubnih problema obinih i parcijalnih diferencijalnih jednadbi, metode Eulera i Runge-Kutta; metoda konanih diferencija; metode kolokacije, najmanjih kvadrata i Galjerkinova metoda.


(1) S.Kurepa, Matematika analiza III,Tehnika Knjiga, Zagreb, 1990.; (2) I. Aganovi, Jednadbe matematike fizike, kolska knjiga, Zagreb, 1985.; (3) R. Scitovski, Numerika matematika, Sveuilite J.J. Strossmayera u Osijeku, Osijek, 2002.

Dopunska literatura (1) I. Aganovi, Linearne diferencijalne jednadbe, PMF, Zagreb, 1992.; (2) B. P. Demidovi, Zadaci i rijeeni primjeri iz vie matematike s primjenom na tehnike nauke, Tehnika knjiga, Zagreb, 1996.


Predavanja, auditorne vjebe, seminarske radnje, kolokviji, konsultacije.


Usmeni ispit, pismeni ispit, usmena prezentacija, test, kontinuirano ispitivanje.


Hrvatski, engleski.




31

Naziv predmeta PROMETNA TEHNIKA

Kod DPRO02

Vrsta Predavanje, vjebe, individualna izrada studije uz voditelja.





Nastavnik Doc. dr. sc. Ivan Lovri


Nakon odsluanog predmeta od studenta se oekuje da bude u stanju odrediti te projektirati optimalne elemente (tip i oblik vorita, profil, radijuse skretanja, razmjetaj raskrija i ostalih povrina za tekui i mirujui promet..) cestovne i uline prometne mree na temelju podataka o postojeem i planiranom prometu te provedenih analiza mjera efikasnosti funkcioniranja pojedinih elemenata cestovne i uline mree (dionica, raskrija..).

Preduvjeti za upis Ceste, Vjerojatnost i statistika.

Sadraj Openito o prometnoj tehnici. Osnove prostorno-prometnog planiranja. Modeli stvaranja putovanja, raspodjele putovanja, model nainske podjele te model dodjeljivanja na mreu gradskih prometnica. Izbor optimalne varijante. Prometne potrebe, prikupljanje podataka o cestovnom prometu, kratkorone metode predvianja cestovnog prometa. Prometni tokovi, gustoa, brzina. Klasifikacija cestovnih prometnica. Podjela i definicije. Brze gradske ceste, glavne gradske ulice, gradske ulice, sabirne ulice. Osnovni parametri. Projektne brzine cesta i ulica. Propusna mo, razine uslunosti dionica i raskrija cestovne i uline mree. Cestovna raskrija, promet na raskrijima, lokacije raskrija. Propusna mo, dimenzioniranje i projektiranje raskrija. Sigurnost. Regulacija cestovnog prometa. Analiza i ocjena razine uslunosti prometnog toka na mrei cesta i ulica. Osnove analitikih i simulacijskih modela analize cestovne i uline mree.

Preporuena literatura (1) McShane, W.R. Roess, R.P., Prassas, E.S.: Traffic engineering, Prentice Hall, 1998.; (2) Paen, J.: Osnove prometnog planiranja, Informator Zagreb, 1986.; (3) Lozi, I., Tedeschi, S.: Osnovni elementi za planiranje i projektiranje gradskih prometnica, Fakultet graevinskih znanosti Split, 1979.

Dopunska literatura (1) Highway capacity manual 2000, Transportation research board.; (2) ITE: Transportation and traffic engineering handbook, Prentice-Hall. (3) Cvitani: Materijali s predavanja.


Predavanja uz koritenje modernih pomagala. Vjebe rjeavanjem zadataka na ploi te samostalnom izradom programa na konstruktivnim vjebama, terenska nastava. Upoznavanje sa analitikim i simulacijskim programskim paketima za analizu funkcioniranja elemenata mree prometnica.


Usmeni ispit, pismeni ispit, kontinuirano ispitivanje.


Hrvatski, mogunost izlaganja na engleskom.




32

Naziv predmeta STABILNOST KONSTRUKCIJA

Kod DKON01

Vrsta Predavanje, seminar, vjebe, individualna izrada studije uz voditelja.


Godina I Semestar I





Nakon odsluanog predmeta od studenta se oekuje da bude sposoban razumjeti probleme stabilnosti konstrukcija i praktino primijeniti teoriju stabilnosti u proraun konstrukcija.


Sadraj Zadaa stabilnosti konstrukcija. Odreenje stabilnosti. Osnovne metode. Grananje ravnotee. Geometrijska krutost. Mehaniki modeli stabilnosti jednostupnjevnih i viestupnjevnih sustava. Mali i veliki pomaci. Savrene i nesavrene konstrukcije. Linearno elastina savojna stabilnost stupova, nosaa i lukova. Bona stabilnost nosaa. Stabilnost prstenova i lukova. Stabilnost okvira. Stabilnost materijalno i geometrijskih nelinearnih linijskih konstrukcija numerikim i analitikim postupcima. Faktor kritinog optereenja. Izboenje ploa i ljusaka pri malim i velikim pomacima. uvod u stabilnost ploa i ljusaka numerikim postupcima. Primjena teorije stabilnosti na armirano betonske, metalne i drvene konstrukcije. Lokalna stabilnost nosaa. Naelno o stabilnosti po europskim normama.


A. Mihanovi: Stabilnost konstrukcija, DHGK, Zagreb, 1993.

Dopunska literatura Baant Z. P. and Cedolin L., STABILITY OF STRUCTURES: Elastic, Inelastic, Fracture and Damage Theories, Dover Publications, Inc., New York, 2003.


Predavanja uz koritenje raunala. Izrada individualnih studija uz pomo voditelja tijekom koje studenti primjenjuju steena znanja teorije stabilnosti te se upoznaju s dostupnim programskim paketima.


Test, usmena prezentacija, rad.


Hrvatski.




33

Naziv predmeta ZGRADARSTVO

Kod DARH01

Vrsta Predavanja.




2,5 Broj ECTS bodova izraunat je na temelju procjene predmetnog nastavnika. Nastava (30 sati predavanja) = 0.7 ECTS; Samostalan rad i uenje = 1.8 ECTS

Nastavnik Prof. dr. sc. Jaroslav Vego


Nakon odsluanog predmeta od studenta se oekuje da je sposoban kvalitetno suraivati s arhitektom i drugim projektantima na izradi graevinskih pr

gf gradevinarstvo diplgf.sve-mo.ba/documents/gf_gradevinarstvo_dipl_2.pdf · regiji djeluje niz...

Documents