glas islama 011.pdfvjera dru{tvo kultura glas islama na trnovitom putu do uspjeha ^etiri godine...

$: Glas Islama 011.pdfvjera dru{tvo kultura Glas Islama NA TRNOVITOM PUTU DO USPJEHA ^etiri godine postojanja i rada Me{ihata IZ-e Strana 4 SUVI[E MALI DA BI BIO CJELINA ISUVI[E VELIK$
vjera dru{tvo kultura

GlasIslama

NA TRNOVITOM PUTU DO USPJEHANA TRNOVITOM PUTU DO USPJEHA

^etiri godine postojanja i rada Me{ihata IZ-e

Strana 4

SUVI[E MALI DA BI BIO CJELINA SUVI[E MALI DA BI BIO CJELINA ISUVI[E VELIK DA BI GA ZEMLJA UPILAISUVI[E VELIK DA BI GA ZEMLJA UPILA

SPECIJALNI DODATAK

UZNEMIRENAPROSVJETNA

VLAST

Kome smeta Aminina mahrama

Strana 19

Na{e vi|enje

MUDRO I^VRSTO

“Allah ne}e izmijeniti

stanje jednog

naroda, dok on sam

sebe ne izmijeni.”

(Er-Ra’d, 11)

ISRA I

MI’RAD@Strana 13

OOGGLLEEDDAALLOO2

Izdava~:Izdava~ka ustanova

El-Kelimeh, Novi Pazar

Glavni i odgovorni urednik:

Mustafa FETI]

Urednik:Fehim KAJEVI]

Tehni~ki urednik:Mirsad FIJULJANIN

Lektor:Samir [KRIJELJ

Redakcija:Mevlud ef. DUDI],

Ramiz ef. HAMIDOVI],Hajro ef. TUTI], Bekir ef. Maki},

Esad KOLA[INAC, Enver UJKANOVI] i

Mirsada BURD@OVI]

Saradnici:Nezir ef. SALIHOVI] (Novi

Pazar), Te{rif [AÎ](Sjenica), Umer HAD@I] iMuhamed FETI] (Roàje),Adem ef. ZILKI] i Nusret

ef. GUSINAC (Tutin), Nadiref. DACI] i Fejsal

HALILOVI] (Prijepolje),Enes ef. SVRAKA i Ismet

TRBOVI] (Priboj), [a}ir ef.SMAILOVI] (Podgorica),Selman LJAÊVI] (Tuzi),

Rifat ef. CUKOVI] (Ulcinj),Sinan ef. LATI] (Plav),

Redèp ef. LJULJANOVI](Gusinje), Mr Ismail BARD-HI (Makedonija), Enes ef.ZUKORLI] (Njema~ka),

Jasmin ef. DEMI] ([vicarska)

Kompjuterska priprema:PC - PERFECT

Novi Pazar

[tampa:GRAFOKARTON, Prijepolje

Adresa redakcije:Ul. 1 Maj 70/b

36300 Novi Pazartel/fax: (381) 20 25 626

@iro ra~un:42600-603-1-2138

Rukopisi i fotografije sene vra}aju

Rje{enjem od12.12.1996. g. GLAS

ISLAMA je registrovankod Ministarstva za

informacije RepublikeSrbije pod registarskim

brojem 2281.

Glas Islamavjera dru{tvo kultura

Cijenjena redakcijo!Evo prilike da vam se javimo i da

vam zahvalimo na saradnji. Mnogonam zna~i ovaj list (Glas Islama) utu|ini. Molimo vas {aljite nam listredovno, svakog mjeseca. Koristimopriliku da vam dostavimo spisakredovnih pretplatnika "Glasa Islama" udalekoj Kanadi, s nadom da }ete ih ujednom od narednih brojeva objaviti.

Pretplatnici "Glasa Islama":Delime|ac Husein, Delime|ac Omer,Nukovi} Halil, Isovi} Dèmail,Hamzagi} Bahrija, Ja{arevi} Avdo,Kamovi} Sead, Zukanovi} Omer,Delime|ac Nezaheta, Bahtijarevi}Merka, Karame{i} Remzo i ôvi} Abit.

Uz mahsus selam!

Delime|ac Husein, Kanada

BISMILLAHIR RAHMANIR RAHIM

Po{tovana draga bra}o i sestre, teRedakcijo ~asopisa "GLAS ISLAMA",esselamu alejkum!

S ozirom da sam student filozofije,èlio bih, in{allah, dati svoj skromandoprinos iz ugla islamske filozofije.Tako|e bih mogao pisati i o ìvotu idoprinosu mnogih islamskih u~enjaka ialima, poput IBN HALDUNA, IBNSINE, AL-GAZZALIJE, AL-FARABIJAitd.

Dobro bi bilo kada bi sadràj~asopisa "GLAS ISLAMA" biooboga}en ukr{tenim rije~ima sa islam-skom tematikom, kao {to je nekad biva-lo u "PREPORODU", kao i odre|enimtestom znanja iz historije Islama, pougledu na ~asopis "NUR".

Na kraju, hvala Allahu Uzvi{enomkoji ~ini da svjetla Njegova uvijekbude, a i Vama koji to svjetlo i Rije~Njegovu prenosite.

Puno nafake, sre}e i hairli posla uVa{em daljem radu èlim vam saselamima!

]amil Turkmanovi} Nova Varo{

GLAS ISLAMA JEI NA[A RADOST

Allahovo svjetlo

PISMA ÎTALACA

Redakcija koristi priliku da poselamisve ~itaoce na{ih novina, kako onih uSandàku tako i onih u inozemstvu, danam se jave i dostave spiskove pretplat-nika "Glasa Islama", radi ja~anja dis-tribucione mreè na terenu.

Redakcija

Allah d`. {. je iz neizm-jerne milosti prema svojimrobovima slao Objavu iPoslanika kao donosioca ituma~a radosnih vi jesti.Tevba kao izraz iskrenogpokajanja i vra}anja izvorusa kojeg je sve poteklo nanebesima i na zemlji je,prema hadiskoj predaji, ono~emu se Bog d`.{. raduje.Jer, ~ovjek po-~inje ad spozna-je svoga Gospo-dara onoga mo-menta kada pos-tane svjestanvlastite nemo}i io g r a n i ~ e n j a .Mubarek mjeseciu koje smo ve}zakora~ili su veli-ka {ansa da sep r i b l i ` i m oNjegovoj veli~ini,jer vrata milosti su otvorena.

U ovom periodu su sedesila dva, bez sumnje,povijesna doga|aja. Pr vi,Mi'rad`, susret dunjalu~kogsa onim iza perde, doga|ajkoji je oja~ao ranu musli-mansku zajednicu, Resu-lul laha i ashabe. Drugi,po~etak objave Kur'ana, kojise desio ba{ u Ramazanu.Ovaj zadnji je najavio novipogled na ìvot, revolucijukoju su ljudi prihvatili bezobzira na granice, klasne i

rasne razlike, razli~ite kul-ture.

Danas, kada sagledava-mo vlastito stanje u svjetlupovijesnih zbivanja, nemi-novno slijedi zaklju~ak: povi-jest se kontinuirano ponavl-ja. Krize i isku{enja suneminovnost. S toga, izlazakna put spasa i sre}e morasli jedit i spoznajom i

pribliàvanjem Bogu, imaju}iMi'rad` u vidu kao vje~ituinspiraci ju. A Kur'an,ramazanska blagodat, bi}eknjiga iz koje }emo ~itatisvoju sudbinu, svoje usponei li~ne padove. Bog d`.{. jeprema svima pravedan, aljudi biraju put dobra ili zla.Zato ne gubimo nadu uAllahovu milost i dènnetprostran kao nebesa i zeml-ja.

M. Feti}

PAMETNOM JE I I[ARET DOVOLJAN

VELIKA [ANSA

Glas IslamaNovembar 1997. Redèb 1418.

Glas Islama

NNAA[[EE VVII\\EENNJJEE

Novembar 1997. Redèb 1418.

3

PPPPretposljednjeg dana oktobrabija{e ~etiri godine od kakoBo{njaci Sandàka po prvi putdobi{e svoju jedinstvenuIslamsku zajednicu na ~elu sa

Saborom i Me{ihatom, sa sjedi{tem uNovom Pazaru. Dinamika aktivnosti bija{etakva da ne bi vremena za sve~anoobiljeàvanje ovog jubileja. Iako samo posebi nije lo{e omogu}iti vjernicima da sena sebi svojstven na~in provesele, posebnokada imaju ra{ta, nikako da zaboravimoone silne praznike, godi{njice i jubileje, {topredstavljahu temelj, hvala Bogu sada ve}biv{eg, komunisti~kog dijaneta. To je razlog{to, pomalo sa zebnjom, pominjemo ovajmubare} datum. Uprkos tome, vrijedi, akoniza{to drugo, ono barem radi ibreta, osvr-nuti se na protekle ~etiri godine i poku{atianalizirati kurs dosada{njeg rada Me{ihata,njegovih ustanova i slu`bi. Kaèmo "kurs"jer nam prostor ne dozvoljava detaljnijuanalizu rada.

Bija{e to devedeset i tre}a, ona zlokob-na, u kojoj Bo{njaci bijahu igra~kanemilosrdnih jezi~ina plamena ku{nje, ras-paljenog mr`njom, koja cilja{e istrijebiti sve{to je islamsko i tako "spasiti" Evropusuo~enja sa istinom. Nevino dje~ije liceomr~eno katilskom kamom, tople maj~ineo~i izbezumljene pod svirepo{}u silovateljaiz "nebeskog naroda", kona~na su presudasilnicima, jer Bog ne trpi zulum i ka`njavaga jo{ na ovome svijetu.

U toj zbilji, na sred sandà~ke promahe,me|u ~eljustima zvjeri koja, eto, odlaèmomenat uìtka, kada }e stiskom vilica, jed-nom zauvijek, presje}i tu "zelenu transferza-lu", koja sva izdijeljena i uzdu` i poprijeko,privredno potpuno iznemogla, administra-tivno nepostoje}a a politi~ki skoro neprim-je}ena, predstavlja "opasnost" za dva kon-stitutivna naroda. Izgleda da dijete koje serodi u tako vraìjim uslovima, nema mnogorealne {anse da preìvi. A ako mu se toipak desi, onda }e tako prekaljeno mo}i dase nosi sa mnogo onih, nao~igled jakih,koji su imali svilene pampers pelene ihranili se skupocjenim ~okolinom. Na sitneubode smo toliko oguglali da ih u posljed-nje vrijeme skoro nismo ni primje}ivali.

Od prvih dana, prijete}e poruke izBeograda su jedna za drugom dolazile,ostavljaju}i za sobom tragove ne~ovje{tva,topuzom kr{e}i principe Ustava kojeg susami pisali. Osim nebrojenih provokacija

~elnika Me{ihata od strane policije nagrani~nim prelazima ili kontrolnim polici-jskim punktovima unutar Sandàka,otvoreno mije{anje vlasti u rad Islamskezajednice nije urodilo plodom. Istina, dokse akteri jugoslovenske diplomatske ofanzivekunu u visok nivo vjerskih prava i sloboda,zapo{ljeni u Me{ihatu i Medresi, na pragudvadeset i prvog stolje}a nemaju pravo napenzijsko-invalidsko i zdravstveno osiguran-je jer rade pod okriljem organa Islamskezajednice kojeg dràva ne priznaje. Akoèle biti osigurani, mogu to ostvariti samopo papirima priznatog organa Islamskezajednice. Tako }e, ra~unali su, pocijepati iono posljednje {to u Sandàku nije poci-jepano. U~enici Medrese i pored rje{enjaMinistarstva prosvjete Republike Srbije,kojim se Medresi priznaje status srednje

{kole, nemaju zdravstvene knjiìce, ve} se ioni najsiroma{niji moraju lije~iti upreskupim privatnim ordinacijama. Vjernice,pa ~ak i u~enice Medrese moraju, ponepisanim zakonima, u li~nim dokumentimaimati fotografiju bez mahrame, {to jesuprotno principima njihovog vjerskogopredjeljenja, a {to pored kr{enja elemen-tarsnog ljudskog prava na ispovijedanjevjere, predstavlja brutalan atak na obraz idostojanstvo muslimanke.

Ovih dana je u Sandàku odjeknulavijest da je iz srednje Koàrsko-tekstilne{kole isklju~ena biv{a Sneàna a sadaAmina Nuhamba{i}, dugogodi{nji profesorinformatike, a jedini razlog za to je hidàb(islamska odje}a) u kojoj je Amina dolazilana nastavu. Dok je primala rje{enje oisklju~enju od strane direktora, koji jepoja{njavao da se "vjerska obilje`ja nemogu isticati u ovoj {koli", portret SvetogSave je sa zida sve to mirno posmatrao,uvjeren da se taj "zakon" ne odnosi nanjega. Ne smetaju ni crne maramekr{}anskih predava~ica koje obavljaju nas-tavu jer, kako direktor obja{njava, tu nije upitanju vjera ve} àlost. Za ove prilike i uovoj zemlji ovo ne bi smjelo da ~udi ali je~udno da li oficijalci ove dràve misle da}e mo}i ponovo imati dobre odnose saEgiptom, Sirijom, Jordanom, Iranom idrugim islamskim zemljama, do ~ega im jeposljednjih mjeseci naro~ito stalo, a da idalje gaze prava pripadnika njihovaUmmeta. To je samo jedna od niza prepre-ka sa kojima se Me{ihat u narednom perio-du mora uhvatiti u ko{tac. Istina, ni{tamanje ne bole ni ujedi nekih izunutra{njosti, koji se potpomognuti ovimprvima nisu {tedjeli proteklih godina.

U~mala birokratija, naslije|ena odprethodnog sistema, jedna je od bolnihta~aka Islamske zajednice, {to ima zaposljedicu neefikasnost i poku{aj despotskogprivatiziranja pojedinih slu`bi, pa ~ak idàmija. Vjerska pouka bi u narednom peri-odu morala biti zadatak broj jedan svih uIslamskoj zajednici. Kao i do sada, sve seto moè ostvariti u primjenuVjerovjesnikovih s.a.v.s. misionarskih princi-pa Postepenosti i Prioritetnosti. U tomsmislu, okvire platforme na{eg daljeg radapredstavlja}e dva kur'anska ajeta: "Pozivajna put Gospodara tvoga mudro, lijepimsavjetom i sa njima raspravljaj na najljep{ina~in" i " I kada ~vrsto odlu~i{, uzdaj se uAllaha."

MMUUDDRROO II ^̂VVRRSSTTOO

““AAllllaahh nnee}}ee iizzmmiijjeenniittii ssttaannjjee jjeeddnnoogg nnaarrooddaa ddookkoonn ssaamm sseebbee nnee iizzmmiijjeennii..”” ((eerr-RRaa’’dd,, 1111))

U~enici Medrese i pored rje{enja Ministarstva prosvjeteRepublike Srbije, kojim se Medresi priznaje status srednje {kole,nemaju zdravstvene knjiìce, ve} se i oni najsiroma{niji morajulije~iti u preskupim privatnim ordinacijama.

Glas Islama

MMEE[[IIHHAATTOOVV JJUUBBIILLEEJJ


4

S jedna strane, malodu{nici i skeptici su tajdoga|aj okarakterisali kao avanturu grupe mladihentuzijasta sa nikakvim {ansama da u aktuelnomokruènju i nametnutim okolnostima opstanu ili dajurezultate. S druge strane, oni koji su na svoja nejakaple}a prihvatili ovo te{ko i odgovorno breme,vjerovali su u Allahovu d`.{. pomo} koja je stizalavi{e nego su i najve}i optimisti mogli o~ekivati.

Pro{le su ~etiri godine od tada. Solidno vrijemeda bi mogli realno sagledati rezultate koje je Me{ihatostvario na ~elu sa svojim predsjednikom Muameref. Zukorli}em ali i kriti~ki zaviriti u dosada{njeaktivnosti ovog najvi{eg organa Islamske zajedniceSandàka.

Odakle po~eti? Hronolo{ki gledano, najprije se

krenulo sa oìvljavanjem vjerske aktivnosti naterenu, uz intenzivni obilazak sandà~kih Odbora IZ-e, kojih ima devet pod ingerencijom ovog Me{ihata.No, gledano po va`nosti, sigurno treba krenuti odaktivnosti u kompletiranju slu`bi Me{ihata kao iformiranja ustanova pri Me{ihatu, od kojih s pravomu prvi plan stavljamo novopazarsku Medresu, zasig-urno najve}i dragulj Islamske zajednice Sandàka.

USTANOVE PRI ME[IHATU

Medresa: Osnovana 1990. god. kao isturenoodjeljenje "Alauddin" medrese iz Pri{tine, formiran-jem Me{ihata IZ-e Sandàka 1995. god. seosamostaljuje u Srednju medresu "Gazi-Isabeg" iprelazi pod njegovu ingerenciju. Do prelaska unovosagra|eni objekat u haremu Altun-alem dàmije,Medresa je radila u sku~enim uslovima u zgradiVakufa, sa skromnim nastavnim kadrom. Pored vjer-skih predmeta, stotinak u~enika u ~etiri razredaizu~avaju i op{teobrazovne predmete, me|u kojimamatematiku i informatiku. Zbog veoma obimnogPlana i programa, koji je ina~e uskla|en sa bosan-sko-hercegova~kim medresama, nastava se izvodi isubotom. U~enici, upisani iz svih dijelova Sandàka,pa i {ire, stanuju privatno jer za njih jo{ nije obezbi-je|en internatski smje{taj, prijeko potreban za njiho-vo normalno {kolovanje, dok je ishrana regulisana uzminimalnu nadoknadu u vidu tri obroka u kuhinjiMedrese, spravljenih uglavnom od kurbanskog mesanamijenjenog u te svrhe. Ina~e, nj ihov rad ipona{anje u toku i van nastave prate dva vaspita~a,angaòvana po smjenama.

Sa {kolskom 1996/97. godinom, Srednja

medresa "Gazi-Isabeg" dobija i ènsko odjeljenjekoje u prvu generaciju upisuje 22 djevojke iz raznihdijelova Sandàka. Osnivanjem ènske Medrese,tada jedine na prostoru od Sarajeva do Istanbula,ostvaruje se vjekovni san o {koli za islamsko obrazo-vanje ènskog nara{taja u Sandàku. Djevojke susmje{tene u novosagra|enoj zgradi sa internatom uharemu Bor-dàmije, gdje dva odjeljenja polaznicaove {kole provode 24 ~asa u u~enju, ibadetu ime|usobnom druènju, uz stalni nadzor 3vaspita~ice i jednog pedagoga.

Pored pomenutih {est odjel janja redovnihu~enika i u~enica, ovu Medresu poha|a i preko 200vanrednih u~enika, prete`no djevojaka. Za sedamgodina svog postojanja, Srednja medresa "Gazi-Isabeg" je iznjedrila ~etiri generacije maturanata, odkojih je diplomiralo njih 53. Ina~e, posredstvomMe{ihata, po~ev od {kolske 1994/95. godine,preko 30 medresanata je upisano na univerzitete uKairu, Libanu i Sarajevu, tako da se kadrovskoosvjeènje o~ekuje ve} idu}e godine, dolaskom prvihdiplomaca sa El-Azhara.

Ramazan mjesec za u~enike III i IV godineMedrese zna~i dodatni napor i angaòvanje jer seraspore|uju na praksu po svim Odborima IZ-eSandàka, pa i {ire, ako se za to ukaè potreba.Ovaj mubarek mjesec provode kao teravijski imami,intenzivno obavljaju}i vjersku pouku sa djecom iomladinom, druè}i se sa dèmatlijama koji ih uvijekrado do~ekuju.

Valja pomenuti da pri Medresi postoji i horskasekcija, sastavljena od najljep{ih glasova iz redovau~enika, a angaùje se razli~itim povodima, kao {toje ispra}aj hadìja, sve~anosti povodom zna~ajnihdatuma iz historije Islama i sl.

Direktor Medrese prof. Mevlud ef. Dudi}, koji ve}

~etvrtu godinu njome uspje{no rukovodi, u ciljuunapre|enja rada ove vjersko-obrazovne ustanove, uminulom periodu je imao niz kontakata samedresama na prostoru biv{e Jugoslavije kao i insti-tucijama, dèmatima i pojedincima u inostranstvu.Ina~e, Srednja medresa "Gazi-Isabeg" je upisana uRegistar srednjih {kola kod Republi~kog zavoda zastatistiku i Ministarstva prosvjete, ~ime je dobilasvoj mati~ni broj, otkloniv{i time i zadnje prepreke zasvoj nesmetan rad.

Biblioteka: Ubrzo nakon osnivanja Me{ihataoìvljena je biblioteka koja nosi ime velikana, osni-va~a Novog Pazara, Gazi-Isabega. Do ovih dana,zna~i pune tri i po godine, bila je locirana u zgradistarog Mekteba u haremu Altun-alem dàmije, adap-tiranom za te potrebe. No, zbog lo{eg stanja u kojemse zgrada Mekteba nalazi i opasnosti od propadanjavrijednih knjiga i rukopisa, biblioteka s ~itaonicom jeizmje{tena u biv{e prostorije Medrese u zgradiVakufa.

Ina~e, "Gazi-Isabegova" biblioteka raspolaèskromnim fondom od oko 2.000 knjiga od ~ega je90% na bo{nja~kom jeziku, tj. dostupno na{em pros-je~nom ~itala{tvu. Ovaj fond ima tendenciju blagograsta a razlog za njegovo sporo uve}avanje je oteànuvoz literature iz Bosne, siroma{an izbor iste naovim prostorima, te visoke cijene knjiga koje bi bileinteresantne za ~lanove biblioteke.

^lanstvo ove biblioteke broji oko 300 ~italacarazli~ite starosne dobi i nivoa obrazovanja, uglavnomsrednjo{kolaca, ~emu treba dodati i broj u~enikana{ih dviju Medresa. Razlog ovako malom broju~lanova je ograni~en broj knjiga dostupan ~itaocima.

Evidencija knjiga i ~lanova je kompjuterizovana aosim bibliotekara honorarno je angaòvano i lice naposlovima izdavanja i prijema knjiga.

Biblioteka "Gazi-Isabeg", osim svojih redovnihaktivnosti nije imala prilike dati zapaènije rezultateu svom radu ali njeno vrijeme tek predstoji jer jeplanirana da bude kamen temeljac Islamskom insti-tutu. Ina~e, kod Republi~kog zavoda za statistiku jeregistrovana kao bibliote~ko-informativna ustanova.

Osim ove, pod pokroviteljstvom Me{ihata IZ-eSandàka radi jo{ jedna vrijedna i po svom fonduskromna biblioteka. To je biblioteka "Nur" pri dàmiji

u prigradskomn a s e l j uSelakovac koju jeosnovao i urednovodi imam pom-enutog dèmata.Ova mala bibliote-ka uìva vel ikupopularnost koddèmatl i ja togkraja i igra va`nuulogu u vjerskomprosv je} i van jut a m o { n j i hm j e { t a n a ,razli~ite starosnedobi i zanimanja.

Izdava~ka djelatnost: Koliku je va`nost pridaoizdava{tvu i vjerskom prosvje}ivanju muslimanaSandàka, govori ~injenica da je Me{ihat odmah, nasvojoj prvoj redovnoj sjednici, osnovao Izdava~ku dje-latnost pod nazivom "El-Kelimeh" i imenovao vr{iocadu`nosti. Prvi rezultati njenog rada bili su tradicional-no izdavanje Kalendara, Takvima i Imsakija, da bikasnije iz godine u godinu broj popularnih naslovaubrzano rastao. Lekturu, korekturu i tehni~kupripremu pomenutih izdanja obavljali su slu`benici

NNAA TTRRNNOOVVIITTOOMM PPUUTTUU DDOO UUSSPPJJEEHHAA

êtiri godine postojanja i rada Me{ihata IZ-e

U bremenitim vremenima, mo`da najteìm u novijoj histoiji Sandàka, dok je preko Drine besnio rat a njegova sjenka se prijete}i nadvijala nadovim prostorima, pokrenuta je inicijativa za formiranje Sabora i Me{ihata IZ-e Sandàka. Ta ideja, kao logi~na posljedica raspada jedinstveneIslamske zajednice sa centrom u Sarajevu, realizovana je na Osniva~kom zasijedanju Sabora IZ-e Sandàka, odrànom 30. oktobra 1993. godine uNovom Pazaru.

Drugo savjetovanje imama u Tutinu ‘97

Novosagra|ene Medrese: ènska i mu{ka


MMEE[[IIHHAATTOOVV JJUUBBIILLEEJJ 5

Me{ihata uporedo sa svojim redovnim obavezama,{to je dovelo do potrebe da se u tu svrhu obezbijedeadekvatne prostorije i sredstva sa neophodnimkadrom.

Kadrovsko osvjeènje i bolji uslovi rada dali suubrzo rezultate u vidu do sada izdatih 20-ak naslova,od kojih izdvajamo reprint izdanja: "Za{to su musli-mani zaostali a drugi napredovali" (Emir [ekibArslan), "Islamski brak i porodica" (bra~ni parHaveri}), "Rijadu-ssallihin" (Zbirka sahih hadisa),"Zbirka pisama" (Grupa autora), "Islam izme|uIstoka i Zapada" (Alija Izetbegovi}), "@ivot poslijesmrti" (Muhammed el-Gazali), "Muslimanska li~naimena" (Senad Agi}) i druga.

Osim popularnih djela eminentnih l i~nostiislamske misli i pera, "El-Kelimeh" je izdao i velikibroj video i audio kaseta, ilimihala, bro{ura za djecu,kataloga i priru~nika.

Akcija koja je obiljeìla kraj 1995. i po~etak1996. godine, a koja je realizovana u sklopuIzdava~ke djelatnosti, jeste sigurno distribucija20.000 Kur'ana, poklon od Kraljevine Saudijske

A r a b i j emusliman-ima San-d ` a k a .

Interesovanje sandà~kih muslimana za ovomUzvi{enom Knjigom je bilo toliko da se ono nijemoglo zadovoljiti postoje}im koli~inama, {to je izaz-valo lansiranje razli~itih dezinformacija, kao i zlonam-jerne i neopravdane kritike. Bilo kako bilo, danasskoro da nema muslimanske institucije, dàmije iliku}e u Sandàku i {ire, u koju nije u{ao ovaj doistavrijedan poklon. Koliko koristimo njegove blagodati,to je ve} pitanje za diskusiju.

Vjerovatno, ono {to je dalo pe~at radu Izdava~kedjelatnosti pri Me{ihatu jeste izdavanje prvog islam-skog glasila u Sandàku - "Glasa Islama", lista kojievo doìvljava 11-i broj. Prethodnica ovog glasila jebio bilten internog tipa pod nazivom "Haber" koji je upro{loj godini doìvio pet svojih izdanja. Na inicijativuu~enika Medrese pokrenuto je i izdavanje lista"Softa" ~iji prvi broj je u pripremi.

Ina~e, "El-Kelimeh" je kod Republi~kog zavoda zastatistiku registrovana kao Izdava~ka ustanova sa{irokim spektrom poslova na polju izdavala{tva.Raspolaè solidnim uslovima za rad sa savremenomkompjuterskom tehnikom i tonskim studijem. Osimrukovodioca ove ustanove, Mustafe ef. Feti}a, koji jeujedno glavni i odgovorni urednik lista "Glas Islama",u izdava~koj djelatnosti je upo{ljeno i lice za distribu-ciju edicija i novina kao i honorarno angaòvani poz-nati novinar i publicista Fehim Kajevi}.

Obzirom na interesovanje donatora za finansiran-je {tampanja islamske literature za potrebe vjernikaovih prostora i {ire, naziru se bolj i dani oveustanove.

Humanitarna organizacija: U vremenu kada jezvani~na vlast veoma te{ko legalizovala rad ustano-va i institucija sa ovog podru~ja, osnovana jeHumanitarna organizacija pri Me{ihatu, popularnaIHO, i registrovana kod Saveznog ministarstvapravde. Me{ihat je ovoj organizaciji planirao datipravi zna~aj i ulogu, aktiviraju}i je na poslovima zbogkojih je prevashodno i osnovana, tako da ona u tomsmislu svakog Ramazana sprovodi akciju distribucijekurbanskog mesa siroma{nim muslimanima, izbjegli-cama i raseljenim licima, na bazi obimnih spiskovadostavljenih od strane Odbora IZ-e Sandàka. Tom

prilikom se podijeli od 13 do 15 tona mesa. Ovaakcija, osim humanitarnog, nosi i pe~at islamskeljubavi, brige i suosje}anja sa ugroènim muslimani-ma. Osim pomenutim licima, u toku godine se u vi{enavrata mesom pomaù i razne ustanove kao {tosu: Dom staraca, Dje~ji vrti}, Medicinski centar i dr.

Osim ove, Humanitarna organizacija pri Me{ihatuse ne moè pohavliti nekim zna~ajnijim akcijama.Doskora{nja situacija i embargo su u~inili da seeventualne donacije i humanitarne po{iljke iz inos-transtva, koje su i inspirisale njeno osnivanje, nisumogle preuzimati. No, zbog sve teè materijalnesituacije u kojoj se nalaze i sandà~ki muslimani, akoja za sobom nosi i mnoge zdravstvene i socijalneprobleme, ovih dana odgovorni u Me{ihatu inten-zivno rade na aktiviranju ove organizacije. Naime,ustupljen je u tu svrhu adekvatan prostor, upo{ljenolice za poslove distribucije i izabran Upravni odborHumanitarne organizaci je, sastavl jen odnovopazarskih uspje{nih privatnika, koji su kur'anskiimperativ o pomaganju islamskih institucija iugroènih muslimana uzeli za svoju vodilju u radu.Rezultate treba o~ekivati onda i onoliko koliko svibudu ugradili sebe i svoj imetak u pomenute svrhe.

SLU@BE ME[IHATA

Vjersko-prosvjetna slu`ba: Po{to vjersko-prosvjetna slu`ba, jedna od najva`nijih u Me{ihatu,zbog nedostatka adekvatnih kadrova ni do dan-danas nije zvani~no formirana, aktivnosti iz njenogdomena obavljaju ~lanovi Me{ihata, profesoriMedrese, pojedini vjerski slu`benici, te zapo{ljeni uMe{ihatu.

Od niza aktivnosti koje je ova slu`ba u protekle~etiri godine realizovala, u kratkim crtama }emonabrojati sljede}e:

- kontinuirana predavanja predsjednika Me{ihataiz oblasti tefsira koja se realizuju u novopazarskimdàmijama,

- predavanja koja svakog prvog petka u mjesecuodràvaju direktor i profesori Medrese u Prijepolju,

- angaòvanje hafiza za klanjanje teravije s hat-mom i u~enje mukabele u novopazarskim dàmija-ma, ve} ~etiri godine zaredom a nakon 62 godinepauze,

- tromjese~ni kurs arapskog i engleskog jezika,organizovan u ljeto 1994. godine u prostorijamaBiblioteke,

- odràvanje Savjetovanja o daljem radu IZ-eSandàka u oktobru 1994. (Novi Pazar) i junu 1997.god. (Tutin),

- Ve~ernja {kola Islama, gdje su polaznici u tra-janju od tri mjeseca izu~avali osnovna znanja izkiraeta, akaida i fikha, organizovana po~etkom1995. godine u biv{im prostorijama Medrese,

- [kola hifza, osnovana oktobra 1995. godine saprijavljenih 23 kandidata, da bi danas brojala trojicunajistrajnijih polaznika,

- stru~ni ispiti imama, hatiba i mualima organizo-vani u martu i maju (popravni) 1996. godine u ciljustru~nog usavr{avanja vjerskih slu`benika IZ-eSandàka,

- Omladinski debatni klub, organizovan jednomnedjeljno po~ev od juna 1996. godine u Altun-alemdàmiji, gdje su angaòvani predava~i (intelektualci,ulema, profesori srednjih {kola i Medrese) iz ~etirioblasti (islamski moral, humanisti~ke nauke,prirodne nauke i islamski preporod),

- organizovanje predavanja od strane predsjedni-ka Me{ihata te direktora i profesora Medrese poOdborima IZ-e Sandàka i sandà~kim dèmatima uinostranstvu, za vrijeme i van mjeseca Ramazana.

Neke od ovih vjersko-prosvjetnih aktivnosti suzaìvjele i odvi jaju se i dan-danas, neke superiodi~nog tipa, dok su neke uga{ene zbog ovjek-tivnih ili subjektivnih razloga. Sve u svemu, rezultatisu vidljivi i ogledaju se u ja~anju vjerske i edukativnesvijesti muslimana Sandàka, kako mladih tako istarijih, naro~ito iz redova intelektualaca.

Pravna slu`ba: Samo osnivanje Me{ihata jepodrazumijevalo i formiranje pravne slu`be u okvirunjega, kao neophodnog resora za normalnofunkcionisanje ovog organa. Me|utim, ova slu`ba nido danas nije osnovana, ve} poslove iz njenog dom-ena obavljaju zapo{ljeni u Me{ihatu, komisije formi-rane od njegovih ~lanova i povremeno angaòvaniadvokati. Glavni razlog tome je, kao i kod ostalihustanova i slu`bi Me{ihata, nedostatak kadrova izove oblasti, koji bi, osim svoje stru~nosti i poznavan-ja problematike, zadovoljili i ostale kriterije ove insti-tucije.

Bez obzira na pomenute probleme, pokrenutapotrebom i obavezom izrade normativnih akata, orga-nizovana u vidu komisija, ova slu`ba je izradila, osimStatuta IZ-e Sandàka i Pravilnika o vjerskimslu`benicima IZ-e Sandàka, niz drugih pravilnika,neophodnih za normalno funkcionisanje na{eIslamske zajednice, kao {to su:

- Pravilnik o raspodjeli sredstava na li~na i drugaprimanja zapo{ljenih u Me{ihatu IZ-e Sandàka,

- Pravilnik o kategorizaciji dèmata, sistematizaci-ji radnih mjesta i platama imama,

- Pravilnik o pruànju vjerskih usluga,- Odluka o platama glavnih imama u Odborima IZ-

e Sandàka,Zbog nagomilanih problema pravno-imovinske

prirode i poku{aja mnogih da, ionako umanjenu izapu{tenu vakufsku imovinu, jo{ vi{e uzurpiraju, priMe{ihatu je u maju mjesecu ove godine formiranaSlu`ba za vakufsku imovinu i profesionalno upo{ljendipl. pravnik, sa obavezom da popi{e i registruje svuvakufsku imovinu na podru~ju IZ-e Sandàka, prikupipotrebnu dokumentaciju i organizuje procedurupovra}aja bespravno oduzete vakufske imovine.Rezultati na tom polju su ve} na pomolu i o~ekujemoda }e novi dràvni zakoni iz te oblasti i}i tome uprilog.

Finansijska slu`ba: Obzirom da je protekli peri-od bio obiljeèn krupnim investicionim ulaganjima,kako u gra|evinske projekte, tako i u inventar itehni~ku opremu, finansijska slu`ba je iz godine ugodinu sve aktivnija. Sve ve}i obim prihoda, a poseb-no rashoda, kao i sve ve}i spektar finansijskih ulazai tro{kova, rezultat su ja~anja ove, ipak mlade, insti-tucije. Dinami~nost blagajne je naro~ito izraèna uprvoj polovini godine, jer su sve ja~e aktivnosti i akci-je Me{ihata i Medrese, pra}ene obimnijim finansi-jskim transakcijma, ba{ u tom periodu.

Hronolo{ki gledano, godina zapo~injeRamazanom koji nam donosi prihode od zekata isadekatu-l-fitra, nakon ~ega se kre}e sa opse`nimpripremama za Had`, gdje imamo prihode od uplataali i velike rashode za njegovu organizaciju. Ubrzozatim slijedi akcija nabavke i klanja kurbana sa svo-jim velikim prihodima, da bi se oni ubrzo pretvorili ufinansijske izdatke za nabavku stoke i tro{kove klan-ice. Uporedo te~e i akcija prikupljanja kurbanskihkoà, koja nam ujedno donosi nova finansijska sred-stva, uz istovremene rashode na ime provizije saku-plja~ima. Paralelno sa ovim akcijama teku i svakod-nenvne aktivnosti na polju rada Medresa, Izdava~kedjelatnosti, Biblioteke, gra|evinske slu`be, KlubaMe{ihata itd., {to dodatno optere}uje ovu slu`bu iodgovorne u njima.

Kako bi se, zbog obima finansijskih poslova,vo|enje knjigovodstvene dokumentacije uprostilo a

Izgradnja: Nije sve i{lo tako glatko


MMEE[[IIHHAATTOOVV JJUUBBIILLEEJJ6

eventualne gre{ke u knjiènju svele na minimum,ova slu`ba je opremljena kompjuterom i {tampa~emu te svrhe.

Gra|evinska slu`ba: Ova slu`ba Me{ihata nepostoji kao profesionalno upo{ljen tim stru~njaka,ve} se zbog sve ve}e potrebe izgradnje i renoviranjaobjekata Islamske zajednice angaùju gra|evinskiradnici razli~itih profila i volonteri, uz nadzor licaupo{ljenog za organizaciju pomenutih poslova.

Zasigurno, u ~etvorogodi{njem postojanjuMe{ihata, najbogatije gra|evinskim ostvarenjima bilesu zadnje tri godine. U tom periodu je izgra|en nizobjekata, te izvr{ene pripremne radnje za podizanjenovih. S ponosom }emo nabrojati rezultate oveslu`be:

- Zgrada mu{ke Medrese u haremu Altun-alemdàmije, povr{ine 380 kvadrata, sa prizemljem i dvasprata. Objekat vrijedan divljenja, izgra|en je u ori-jentalnom sti lu sopstvenim sredstvima, uznesebi~no angaòvanje dèmatlija i drugih darodava-ca,

- Zgrada ènske Medrese u haremu Bor-dàmije,povr{ine 400 kvadrata sa internatom. Izgra|ena je uprepoznatljivoj islamskoj arhitekturi, sa visokimzidom du` spoljne strane, uz angaòvanje mnogihdèmatlija, posebno onih iz Bor-dàmije. Posjedujesve prostorije potrebne za normalno odvijanje nas-tave i slobodnih aktivnosti u~enica,

- Ozidan i ukrovl jen sprat i potkrovl je napostoje}oj zgradi Vakufa, povr{ine oko 400 kvadra-ta, predvi|en za centralne administrativne prostorijeMe{ihata i njegovih slu`bi,

- Ozidana i ukrovljena tri lokala sa garaàma uprizemlju, u blizini zgrade Vakufa, povr{ine od oko170 kvadrata,

- Dogra|en objekat u Svojboru i adaptiran u sto-larsku radionicu za potrebe Islamske zajednice.

Obzirom da je jo{ pro{le godine dobi jenagra|evinska dozvola za revitalizaciju zgrade Staremedrese, koja je planirana da bude internat zau~enike, realizaciji tog obimnog posla se jo{ nijepristupilo. Razlog tome je sporo odvijanje procesaizmje{tanja porodica, smje{tenih u pomenutom ruini-ranom objektu, o ~emu su na{e novine u vi{e nas-tavaka pisale. Ina~e, revitalizirana zgrada Staremedrese }e u}i u planirani kompleks Islamskog cen-tra, za koji je ura|ena projektna dokumentacija idobijene sve potrebne saglasnosti a na ~iju seizgradnju ~eka dok se ne obezbijede finansijskasredstva.

OSTALE AKTIVNOSTI ME[IHATA

Od ostalih aktivnosti Me{ihata IZ-e Sandàka, naprvo mjesto i s ponosom stavljamo organizacijuobavljanja pete islamske du`nosti - Hadà. Naime, ipored birokratsko-tehni~kih prepreka u kompletiranjudokumentacije u vezi sa odlaskom na Sveta mjesta,broj hadìja sa podru~ja Sandàka i {ire se iz godineu godinu sve vi{e pove}ava. Sa 23 njih iz 1994., 64u 1995., 62 u 1996., brojka se popela na 90

hadìja u 1997. godini, tako da je do sada posred-stvom na{eg Me{ihata Had` obavilo oko 250 osoba.[to je za radovanje, sve je vi{e mladih ljudi u redovi-ma "Allahovih gostiju".

Tako|e, vrijedna pomena a svakako zna~ajna zaopstanak Medrese je i akcija nabavke i klanja kur-bana ~ije se meso koristi za ishranu u~enikaMedrese i siroma{nih u Sandàku, kako je ve}pomenuto. Broj onih, {to iz Sandàka a {to iz inos-transtva, koji ovu islamsku du`nost èle izvr{itipreko na{eg Me{ihata se kre}e po godinama ovako:1994. - 490 kurbana, 1995. - 609, 1996. - 617 i1997. - 573 kurbana. Od zaklanih kurbana, nakonsvih faza obrade, dobija se 20-ak tona mesa,dovoljnih za zadovoljenje godi{njih potreba kuhinjeMedrese i ramazansku hediju ugroènim muslimani-ma Sandàka.

Paralelno sa akcijom klanja kurbana te~e i akcijaprikupljanja kurbanskih koà na podru~ju kojeg pokri-va na{ Me{ihat. Tom prilikom se po Odborima IZ-eprikupi koli~ina od 2.000 do 3.000 komada bravlje ijare}e koè, kao i 2.000 do 3.000 kilograma gove|ekoè, od ~ega najvi{e u Odboru IZ-e Novi Pazar, {toje i logi~no. U vezi ove akcije je iz godine u godinuprisutna pojava da pojedini Odbori prikupljene kur-banske koè prodaju drugim otkupljiva~ima, mimoonog koji je s Me{ihatom sklopio ugovor, ~ime direk-tno kr{e normativna akta IZ-e Sandàka, umanjuju}iovaj, za Medresu itekako vaàn prihod.

Kontakti sa inostranstvom: Osim ìveaktivnosti na sandà~kom podru~ju, posebno u prvedvije godine postojanja Me{ihata, koju je imao nje-gov predsjednik Muamer ef. Zukorli}, tu su i mnogikontakti sa inostranstvom u cilju uspostavljanja vezasa institucijama i zvani~nicima koji su bitni za daljirad i uspjeh Me{ihata. Od mnogih posjeta i susreta,nabroja}emo najva`nije:

- Simpozij Islamskih zajednica Bo{njaka izvanBiH, odràn u Kelnu (Njema~ka) jula 1994. godine,

- Kongres Islamskih zajednica Evrope, odràn uBazelu ([vicarska) septembra 1994. godine,

- Islamska konferencija za Isto~nu Evropu,odràna u Istanbulu oktobra 1994. godine,

- Tre}e zasijedanje Narodnog arapskog islamskog

kongresa, odràno u Kartumu (Sudan) marta 1995.godine,

- Prijem kod kralja Saudijske Arabije Fahda ibn

Abdul Aziza; susret sa generalnim sekretarom RabiteAbdelallah Salih Ubejdom u sjedi{tu Rabite na Mini;susret sa predsjednikom Islamske banke za razvojAhmed Muhammed Alijem u njegovom kabinetu naMini u aprilu 1996. godine,

- Svjetski kongres Islamskih zajednica i udruènjau povodu godi{njice osloba|anja Istanbula od bizani-jske imperije, maja 1996. godine,

- Bliskoisto~na turneja i susreti sa: [ajhu-l-Azharom Sejid Muhammed Tantavijem u Kairu; rek-toricom Univerziteta El-Dìnan u Tripoliju (Liban) drMunom Hadad Jekin; dekanom postdiplomskih studi-ja istog Univerziteta dr Ali Ljagom; dekanom [eri-atskog fakulteta El-Islah dr Re{id Mikatijem; posjetaVrhovnom muftijstvu Republike Liban; Vrhovnommuftijstvu Sirije i muftiji {ejh Ahmedu Kaftaru, juna1996. godine,

- Drugo Evroazijsko islamsko savjetovanje,odràno u Istanbulu oktobra 1996. godine,

- Posjeta Iranu gdje su vo|eni razgovori nanajvi{em nivou o vjerskoj saradnji, oktobra 1997.

Rezultati pobrojanih posjeta i susreta, kao imnogih drugih, su veliki, ali najve}i je taj {to jeIslamska zajednica Sandàka sa Me{ihatom na ~elustekla renome i respekt u islamskom svijetu, i pored

izbjegavanja aktuelne vlasti da ga prizna kao real-nost i nezaobilazan faktor u stvarnosti muslimanaovih prostora i {ire.

* * *

Pobrojani uspjesi i ostvarenja u ~etvorogodi{njemradu Me{ihata IZ-e Sandàka su rezultat danono}nograda i nesebi~nog zalaganja svih u Me{ihatu ali senjima ne smijemo zadovoljiti jer u narednom periodupred odgovornima stoje jo{ ve}e obaveze, koje se uprethodnom periodu zbog objektivnih okolnosti ikratko}e vremena nisu mogle realizovati. Od priorite-ta na kojima treba intenzivno poraditi, u prvom reduizdvajamo problem organizacije Islamske zajednicena terenu, tj. po Odborima IZ-e Sandàka, u smislupo{tivanja done{enih normativnih akata i hijerarhijeu Islamskoj zajednici na svim nivoima. Razlog dosa-da{njem anarhi~nom stanju na terenu jedugogodi{nja prepu{tenost Odbora samim sebi i opi-ranje pojedinih faktora u Islamskoj zajedniciizvr{avanju Statutom i Pravilnicima regulisanihobaveza. Tako|e treba poraditi i na ozbiljnoj organi-zaciji vjerske pouke u Sandàku, koja je na vrloniskom nivou a bez koje se ne moè zamislitikvalitetno islamsko obrazovanje muslimanskognara{taja. Obzirom da se nazire i uvo|enjevjeronauke u {kolama, mora se baciti akcenat naosposobljavanju kadrova koji }e adekvatno popunitimjesta predava~a u pomenutim {kolama.

Pobrojani, kao i mnogi drugi zadaci i ciljevi kojipredstoje Me{ihatu IZ-e Sandàka, ostvari}e se uzAllahovu d`.{. pomo} ako se budemo kao do sadadràli kur'anskog ajeta: "Reci: Radite, pa }e va{ trudvidjeti Allah, Poslanik i vjernici..."

Pripremio: Samir [krijelj

Istanbul: Drugo Evroazijsko Islamsko savjetovanje

SSSSaaaarrrraaaa jjjj eeeevvvvoooo :::: ssss aaaa SSSSaaaabbbboooorrrraaaa IIIIZZZZ-- eeee BBBBiiiiHHHH ‘‘‘‘ 99997777

U pro{lom broju Glas Islamapotkrale su se dvije gre{ke u rubriciAktuelni trenutak, strana 6. Ispodteksta ''30 godina u islamskojzajednici'' nema inicijala autora.Autor teksta je M.F.

Na istoj strani u tekstu ''Pogled

sa îtluka'', Enes ef. Svraka nijeglavni imam u Priboju, kako je pisa-lo, ve} imam glavne dàmije uPriboju.

Izvinjavamo se ~itaocima GlasaIslama zbog pomenutih tehni~kihgre{aka.

Redakcija

Obavje{tavamo sve imame, hatibe i mualime da nam se javesa prijedlogom za hutbu, u pismenoj formi, koje }emo objaviti uokviru ve} postoje}e rubrike “Hutba”. Va{im anga`manomdoprinijet }ete kvalitetnijoj koncepciji na{eg lista.

Redakcija

Glas Islama

AAKKTTUUEELLNNII TTRREENNUUTTAAKK


7

Za OIZ-e Novi Pazar, ovogodi{nji{kolski raspust i dani u njemu su bilidani intenzivnog rada na vjerskojpouci. Zbog toga su svi mualimi, kaoi vjersko-prosvjetna komisija imalipunije ruke posla za razl iku oddrugih dana.

Kako nas je obavijestio glavniimam OIZ-e Novi Pazar, Ramadan ef.Nezovi}: "Kada se t i~e vjerskepouke i njihovog broja, ona se jeodràvala na vi{e punktova, a broj jebio za nekoliko procenata ve}i u ovojgodini u odnosu na pro{le. To seposebno vidi iz podatka da je ovegodine na podru~ju na{eg OIZ-euspje{no zavr{ilo prvu i drugu hatmunjih 45 kandidata. To je jako dobroodeljenje. Mi smo kao komisija pres-lu{ali sve kandidate i uvjerili se dasu pokazali solidno znanje. Posebnosmo zadovoljni {to je dobar brojpolaznika zavr{io hatmu uz solidnopoznavanje i pravilno primjenjivanjeted`vidskih pravila (pravilno u~enje)Kur'ana a.{", istakao je glavni imamRamadan ef. Nezovi}.

Najve}i broj svr{enika hatme je izmekteba "Kuri -ê{me". Predimamom ove dàmije, prvu i druguhatmu je zavr{ilo 22 polaznika. Iza

ovog mekteba sli jedi mekteb izSelakovca u kome je pred imamom -mualimom h. Mali} ef. Nurovi}emzavr{ilo 12 polaznika. Iza spomenu-tih mekteba slijede Bor dàmija,[arova dàmija, Lejlek dàmija kao imekteb u Ivan~i, istina sa manjimbrojem kandidata.

Kako je ve} dugogodi{nja tradici-ja, svi gore spomenuti mektebi susvojim polaznicima organizovaliskromne vjerske sve~anosti. Va{izvje{ta~ je bio u prilici da prisustvu-je na ~etir i takve sve~anosti.Sve~anosti su bile solidno organizo-vane i pripremljene. Sticao se uti-sak, da su njihovi izvo|a~i "pravi pro-fesionalci" a ne mladi polaznici mek-teba. Njihovi mladi glasovi su odisalimilozvu~jem. Njihovo citiranje ajeta,hadisa, u~enje i lahi ja i kasida,u~enje kur'anskih sura i tekbira je upotpunosti o~aravalo i mnogima nag-nalo suze radosnice.

Svim polaznicima, na krajupriredbe, uru~ena su svjedo~anstvao zavr{enoj hatmi, kao i simboli~nenagrade od strane OIZ-e, ili dàmi-jskih odbora.

N.S.

PUNE RUKE POSLA

Va{ prijedlog za hutbu

Vjerska pouka

Posjete

MJERILO USPJEHA JE RAD

Odràna XVIII redovna sjednica Me{ihata IZ-e Sandàka

ISPRAVKA

Nakon konstatacije predsjednikaMe{ihata Muamer ef. Zukorli}a dasjednici prisustvuju svih deset ~lano-va, predlo~en je sljede}i dnevni red:

1. Izvje{taj o radu Medrese u{kolskoj 1996/97. godini

2. Izvje{taji o radu Odbora IZ-e i

glavnih imama u 1996. god3. Reonizacija dèmata4. Pripreme za vanredno zasi-

jedanje Sabora5. RaznoPoslije usvajanja dnevnog reda,

direktor Medrese prof. Mevlud ef.Dudi} podnio je izvje{taj o raduMedrese u {kolskoj 96/97 godini.Potom su uslijedile diskusije da biuz zajedni~ku konstataci ju ouspje{nom radu Medrese izvje{tajbio jednoglasno usvojen.

U okviru druge ta~ke dnevnogreda tj. dostavljanja izvje{taja o raduOdbora i glavnih imama stanje je oci-jenjeno zabrinjavaju}im. Nakon {tosu analizirani podaci koji su Odbori ikada dostavili izvje{taje o svomeradu, ukazano je na ~injenicu daOdbori poput Bijelog Polja, Roàja,Nove Varo{i i Petnj ice jo{ nisudostavili izvje{taje za 1996. godinu.Ostali Odbori su pak to u~inili, ali tekposlije isteka naknadno utvr|enog

roka.Pod tre}om ta~kom dnevnog reda

na{lo se pitanje reonizaci jedèmata. Predsjednik Me{ihata jenaglasio da je prijedlog za reonizaci-ju dèmata dostavio jedino OdborIZ-e Tutin, a OIZ-e Bijelo Polje samo

popis doma}instava. Kao zaklju~akpo ovom pitanju usvojen je ve}dostavljeni prijedlog Odbora IZ-eTutin. Tako|e je utvr|eno da su do1. 06. 1998 god. Odbori du~nidostaviti pomenute prijedloge.

U okviru priprema za narednozasijedanje Sabora verifikovan je pri-jedlog dnevnog reda i iznijeta infor-macija o pojedinim specifi~nostimanacrta Ustava IZ-e BiH.

Na sjednici je predsjednikMe{ihata informisao o slu`benimputovanjima u inostranstvo za pro-tekla tri mjeseca. Od ove sjednice jeGazi-Isabeg Medresa bogatija za jo{jednog profesora koji je, premajednoglasnoj odluci, upo{jen u stalniradni odnos. Rije~ je o predava~uturskog jezika Te{rif ef. [a~i}u.Profesor [a~i} ve} nekoliko godinauspje{no u~estvuje u radu Medresesa statusom honorarnog radnika.

M. F.

Sa sjednice Me{ihata

U ~etvrtak 13. novembra, pred-sjednik Me{ihata IZ-e SandàkaMuamer ef. Zukorli} je u svom kabi-netu primio visoku tro~lanu delegaci-ju Ameri~ke ambasade u Beograduna ~elu sa {efom misije pomenuteamasade gospodi-nom Ri~ardomMajlsom.

U jedno~asovnomrazgovoru, gosp.Majls se upoznaoukratko sa okolnosti-ma osnivanja kao i~e t vo rogod i{n j imradom Me{ihata,ineteresuju}i se,izme|u ostalog, oorganizaciji rada IZ-eSandàka, na~inusticanja vjerskogznanja u~enikaosnovnih {kola,interesovanju mladihza izu~avanje Is-lama, kao i vjernika sa podru~jaSandàka za odlazak na Had`.Ugledni gost iz Ameri~ke ambasadese tako|e informisao i o tome kakosu organizovane Islamske zajednicevan Sandàka na prostoru SRJugoslavije i da li postoji ekumenskaorganizacija koja bi organizovalasaradnju izme|u vjerskih poglavarasvih konfesija u zemlji.

Po{to je od strane predsjednika

Muamer ef. Zukorli}a bliè upoznat okr{enju elementarnih vjerskih pravaislamskih institucija i muslimana uSandàku, gosp. Ri~ard Majls jeizrazio èlju i spremnost da se o timi drugim problemima razgovara,

naglasiv{i da je drugi ~lan ove dele-gacije gosp. Robert Pitre zaduèn zaSandàk, te da }e posredstvomnjega o svemu biti upoznat i Va{ing-ton.

Na kraju je izraèna i obostranaèlja za ~e{}im susretima na ovom ivi{im nivoima, u Novom Pazaru iliBeogradu.

S.[.

PREDSJEDNIK ME[IHATA PRIMIO VISOKU DELEGACIJU

AMERI^KE AMBASADE U BEOGRADU

Predsjednik Me{ihata u razgovoru sa gospodinom Ri~ardom Majlsom.

AAKKTTUUEELLNNII TTRREENNUUTTAAKK8

Visoka delegaci ja IslamskeRepublike Irana, predvo|enaAjatollahom Teshirijem - predsjed-nikom Komiteta za islamsku i kultur-

nu saradnju, u kojoj su pored ostalihbili predstavnici Iranske ambasade uBeogradu, posjetila je 30.10.1997god. Me{ihat IZ-eS a n d ` a k a .Delegaciju je sa svo-jim saradicima prim-io predsjednik Me-{ihata prof. Muameref. Zukorli}, nakon~ega je i usijedilaposjeta mu{koj iènskoj Medresi,Izdava~koj djelatnos-ti i Gazi-Isabegovojbiblioteci. Doma}inisu iskoristili prilikuda upoznaju visokegoste sa radom iaktivnostima ostalihslu`bi koje egzistraju u okrilju IZ-eSandàka. Poslije zajedni~ke ve~eremusafiri su bili po~a{}eni prigodnimprogramom koji je odràn u Arapdàmiji, a u povodu ro|endana h.Fatime te po~etka drugog kursa per-sijskog jezika.

Pored gostiju iz Irana skupu suprisustvovali najvi{i predstavnici IZ-eSandàka, profesori Medrese na~elu sa direktorom i ostal i. Nasamom po~etku, u prepunoj dàmiji,predsjednik Me{ihata Muamer ef. je

izrazio dobrodo{licu gostima, te zah-val io Al lahu d`.{. {to nam jeomogu}io da se sastanemo u ovakolijepom ambijentu. Potom je ukazao

na zna~aj ovogskupa i datumapovodom kojeg jeuprili~en. Obra}anje uvaènoggosta {ejha Ajato-llaha Teshirija za-po~eto je rije~imapunim sre}e i ra-dosti {to se nalazime|u bra}om uSandàku. AjatollahTeshiri je tom pri-likom naglasio bro-jne sli~nosti kojeba{tine ova dva pri-jatel jska naroda.Tako|e je istakao

uspjehe svoje zemlje pod zastavomIslama.

Posebno osvjeènje ovom skupu

dali su u~esnici hora Gazi-Isabeg samelozvu~nim glasovima ilahija i kasi-da. U prilikama u kojim djeluje IZ-eSandàka svakako da ovakve pos-jete daju podstrek za rad i nadu ubolju budu}nost Islama i muslimanana ovim prostorima.

Ispra}aju}i goste izraèna jeobostrana èlja: da ovakvih susretabude {to vi{e, ako Bog da.

M. Feti}

VISOKA IRANSKA DELEGACIJA NASVEÂNOSTI

GOSPODINE BOJA,NISTE DALI SAGLASNOST !

Novi Pazar Demanti

Predsjednik Me{ihata u razgovoru sa Ajatullahom Teshirijem

Iranska delegacija u zijaretu Medresi

U broju 10. Glasa Islama odoktobra 1997. godine, objavljen jeinter vju sa predsjednikomPredsjedni{tva IZ-e Kosova drRedèpom Bojom, u kojem poredostalih pitanja, daje odgovor i naovo: "Nakon raspada biv{eJugoslavije nestalo je i jedin-stvenog ustrojstva IZ-e. Ipak, inici-jativa pa i konkretnih poku{aja kaponovnoj reintegracij i je bilo.Kakvo je va{e vi|enje, po svemusude}i, ove izazovne ideje?"

Odgovor:"[to se t i~e ovog pitanja,

moram vas podsjetit i da jeIslamska zajednica Kosova onakoja je ~vrsto podràla ideju oosamostaljivanju Islamske zajed-nice Sandàka i to jo{ od susretau Roàjama, koju smo kasnije,normalno, uz zahtjev na{e bra}eiz Sandàka, realizovali na jednojod sjednica Sabora IZ-e Kosova, akoja je, ustvari, bila produètakdezintegracije biv{e Jugoslavije..."

Gospodin Boja ovdje namjernoili iz neznanja previ|a dvije stvari ito: U vrijeme pokretanja inicijativeza formiranje Me{ihata IZ-eSandàka, Islamska zajednica ubiv{oj SFRJ je bila jedinstvena, teje ta ideja i{la institucionalno,preko Riaseta IZ-e, a kroz prijed-log na amandman Ustava IZ-e uSFRJ na sastanku predstavnika IZ-e u Roàjama. Tada je poredostal ih zakl ju~aka doni jet izaklju~ak pod rednim brojem 3."Predlaè se da Riaset IZ-e(Sarajevo) preko ustavne komisijeprou~i opravdanost formiranjaSabora IZ-e za Sandàk sasjedi{tem u Novom Pazaru i dase dopuni ~lan 29. Ustava IZ-eamandmanom, gdje bi pored pos-toje}ih Sabora IZ-e bio formiran iSabor IZ-e za Sandàk". Dakle,nije rije~ o osamostaljivanju IZ-eSandàka od ostalog dijela IZ-e,

od matice, ve} pro{ir ivanje iorgana IZ-e za jedan vi{e Sabor, asve u okviru jedinstvene IZ-e. Tojedno, a drugo - inicijativa na{a izSandàka za formiranjem Saboranije namjera za dezintegracijomJugoslavi je, kako kaè Boja.Pitanje dezintegracije Jugoslavijeili njenog razbijanja ne moè sevezati sa na{im poku{ajima orga-nizovanja na vjerskom polju, navjerskim principima i radi potrebavjere. To je na{a ideja, a ne da jojse daju politi~ke dimenzije, jernije imala tu namjeru. Posebno{to se moè uzeti kao zamjerkagospodinu Boji je to {to nam onli~no nije dao saglasnost da formi-ramo Sabor IZ-e Sandàka, na sje-dinici odrànoj 13.05.1993.godine u Pri{tini, kada je on li~nospri je~io Sabor IZ-e Kosova,Vojvodine i Srbije. Dalje, Bojamije{a pojmove kad kaè da je IZ-e Kosova ona koja je ~vrstopodràla ideju o osamostaljivanjuIZ-e Sandàka. Tada nije postojalaIZ-e Kosova, kako kaè Boja, ve}Sabor IZ-e, a time i Me{ihat zaKosovo, Vojvodinu i Srbiju. Minismo traì l i saglasnost IZ-eKosova, ve} onog Me{ihata iSabora kakav je postojao tada.

Smatramo potrebnim reagovatina ove Bojine izjave, radi istine irazja{njenja da namjera za boljimvjerskim organizovanjem, nemate`nju za dezintegracijom jednedràve pa ma koja ona bila, apogotovu ne svoje zemlje u kojojìvimo i ~uvamo Islam kaoamanet od Allaha i za koji }emoodgovarati ako ga ne ispunimo.@elimo da svi budemo jedinstvenii ujedinjeni u jednu jaku i sna`nuZajednicu, a ne rascjepkani usitne djeli}e.

Mevlud ef. Dudi}Hajro ef. Tuti}

Dvije srednjo{kolke i jedansrednjo{kolac su ove godine predsvojim mualimom i vjersko-pro-svjetnom komisi jom uspje{nozavr{ili svoju prvu hatmu.

Iako je vjerska pouka dobrovolj-na stvar, hvala Uzvi{enom Allahud`.{. ima prili~an broj omladinki iomladinaca koji se interesuju zaislamsko-vjerskim znanostima. Toje danas primjetno po svim dèma-tima, na vjerskoj pouci kao i nadùma namazima, gdje je iz dana udan sve vi{i broj mladeì. Mnogimane pri~injava nikakvu pote{ko}u to

{to je obiman i teàk srednjo{kols-ki program, da redovno zavr{avajuvjersku pouku, redovno obavljajuzajedni~ke namaze u dèmatu,prate preda-vanja na is-lamskim tribi-nama i sl i~-nim vjerskimmanifestacija-ma.

Kao l i jepuzor, mnogi-ma }e po-sluìti ovogo-

di{nj i svr{enici hatme iz Bordàmije: Tahirovi} Dènisa,svr{enica srednje ekonomske{kole u Novom Pazaru, a od ove

godine stu-dent ekonom-skog fakultetau Pri{tini, Ja-{arevi} Sa-mira, u~enicagimnazi je uNovom Pa-zaru, te Mum-dì} Enis, u~e-nik srednje

medicinske {kole u Pri{tini. Njihnije ni{ta moglo omesti da redovnopoha|aju mekteb dugi period, njihni{ta ne smeta da redovno dolazena zajedni~ke namaze u dàmiji,

da se svestrano obrazuju u Islamu.Posebno raduje {to se ne zadovol-javaju sa postignutim znanjem, ve}su nastavili i dalje dolaziti napouku.

Molimo Dragog Allaha d`.{. daim u~vrsti korake u traènju novihsaznanja i pravog puta.

Priredio: Nezir ef. Salihovi}


SVR[ENICI HATMEIz mekteba Bor dàmije

Dana 09.10.1997.godine sve~ano je obavljenoislamsko vjen~anje u ku}iporodice Turkovi} u NovomPazaru.

Bi lo je to u ~etvrtak,kada su Turkovi} Ali ja izNovog Pazara i njegovaizabranica Maruki}Munevera iz sela Izroka -Tutin, pred imamom Neziref. Salihovi} i pred svjedoci-ma, dali pristanak za bra~niìvot u Islamu i sa ìvotnomvodiljom Kelimei-{ehadetom.

Turkovi} Alija je uzorandèmatlija, redovni klanja~od malih nogu. @elja mu je bila dase oèni uzornom i ~estitom djevo-jkom koja voli Islam. Allah d`.{. muje udovoljio èlji. Tako|e i njegovaizabranica potje~e iz porodice gdjese praktikuje islamski na~in ìvota.

Jedno od l i jepih islamskihbe{areta kod spomenutih mlade-naca je i to {to su za dan vjen~anjaodabrali ~etvrtak, a to je dan uoì

najodabranijeg dana u hefti i kakosaznajemo dan u kome se iskrenadova upu}ena Allahu d`.{. ne odbija.Stoga i brakovi sklopljeni uo~i petkasu in{aallah hajirniji.

Molimo Plemenitog Allaha d`.{da im bude na pomo}i, da im u~iniìvot sretnim i da mladenci hrabrokora~aju putem Islama i Kelimei-{ehadeta. Amin !

Ebu Mimm

AAKKTTUUEELLNNII TTRREENNUUTTAAKK 9

Tako je to kada se preporukaBoìjeg Poslanika ozbiljno shvati ipreto~i u djelo, a ona glasi: "Traìtenauku od be{ike do motike". To jena djelu dokazao Nezir ef. Salihovi},imam iz Novog Pazara, koj i je04.11.1997. godine diplomirao naPri{tinskom univerzitetu, Filolo{kogfakulteta na Katedri za orjentalistiku,~ime je stekao zvanje profesoraorjentalistike.

Nezir ef. Salihovi} ro|en je03.04.1955. godine u selu Mojstir,op{tina Tutin. Nakon zavr{etkaosnovne {kole, zavr{io je GaziHusrevbegovu medresu u Sarajevu1975. godine. Kao imam po~inje daradi u Novom Pazaru gdje se i sadanalazi. Nezir ef. je iz grupe imamakoji su se zaposlili u Odbor IZ-eNovog Pazara u vremenu kada jejedna mlada generacija, koja je tihgodina zavr{avala medrese uSarajevu i Pri{tini, popunjavalaupra`njena mjesta imama u NovomPazaru odlaskom ranijih efendija upenzi ju. Sa svoj im l i jepimmekamom, dobrim predavanjima isveukupnim anga`manom na poljuIslama, Nezir ef. se nametnuo i bivaci jenjen i po{tovan od stranedèmata i od strane ljudi koji suvodili Islamsku zajednicu, te takobiva biran u Odbor IZ-e kao ~lan,gdje je i dan danas. Ulema Novog

Pazara bira ga za predsjednikaUdruènja i sekretara gdje se i sadanalazi, a u vi{e saziva biran je za~lana Sabora IZ-e i Starje{instva uPri{tini. @eljan nauke i spreman dasprovede imperativ Kur'ana: "U~i i~itaj" Nezir ef. je upisao vanrednoFilolo{ki fakultet u Pri{tini, grupeorjental istike, i uspje{no gazavr{ava, stavljaju}i se Odboru IZ-e uNovom Pazaru na raspolaganju itime oboga}uje na{u sredinu za jo{jednog fakultetski naobrazovanogalima. Ovdje je spoj iskustva samlado{}u, znanja sa entuzijazmom,{to je garant uspjeha u radu. Odtakvog radai m a } ekoristi, prijesvega na{as r e d i n a ,dèmatlije isvi koji su udèmatu, ai imami i nji-h o v eporodice.

O d b o rIZ-e NovogPazara, iUdruènja uleme Novog Pazaraiskreno ~estitaju Nezir ef. na diplo-mi.

Hajro ef. Tuti}

Jedno od najne-istraènijih polja me|ualbanskim intelektualci-ma zasigurno je i teo-logija uop{te, mada jeAlbanac ve} poodavnoupoznat s teologijom.Teologija islamske pro-vincije s velikim zaka-{njenjem poku{ava kom-penzirati prazninu uovom predmetu, iakonije mogu}e kompenzi-rati izgubljeno. Pa ipak,u ovom pravcu jedanveoma vaàn momenatse dogodio pri uni -verzitetu u Ankari, gdjeje Ismail Bardhi,istraìva~ teologi je,odbranio doktorsku dis-ertaciju i pri tome dobio visokepohvale od strane komisije usastavu Prof. Dr Sulejman Ates,najeminentniji poznavalac tef-sira, zatim Prof. Dr Mehmet S.Hatiboglu, eksper t u hadiskojnauci, kao i Prof. Dr SalihAkdemir, koji je istovremeno bioi mentor kandidata. Inte-resantno je spomenuti podatakda su tri gore pomenuta profe-sora svojevremeno bili studenti iasistenti ponatog bosanskogteologa, Prof. Dr Taiba Oki}a,koji je bio kreator teolo{kihnauka u modernoj Turskoj .

Dalo se primjetiti da tokomodbrane diser tacije, kako odstrane komisije tako i od stranesamog kandidata, istakla seva`nost studiranja teologije,odnosno teolo{ke kultureuop{te, kao i doprinosaAlbanaca u tom pravcu, pri~emu su se spomenula nekaimena albanskih li~nosti koji sudoprinjeli ne samo teolo{koj kul-turi Albanaca ve} i {ire. Me|uostalima, tu su i [emsuddinSami Frasheri, poznatiji kaoautor Kamus-ul A'lama, pr veenciklopedije na turskom jeziku,zatim Mehmed Akif Ersoj i drugi.

Teza Dr Bardhija nosi naslov"Hafiz Ibrahim Daliu i njegov tef-sirski metod". lna~e, IbrahimDaliu bio je poznati albanskiekzegeta ro|en u Tirani, autorprvog tefsira (nekompletnog) naalbanskom jeziku: "Sr` zna~enjaKur'ani Kerima", kao i ve}egbroja djela, kako originalnih takoi prijevoda. Zaista se albanskamuslimanska teologija moèponositi s intelektualnom djelat-no{}u Hafiza Ibrahima Daliua injemu sli~nima. Ina~e, IsmailBardhi je pr vi Albanac doktorteolo{kih nauka na polju tefsira.Rodio se u Ka~aniku 1957 god.,osnovno obazovanje je zavr{io u

Skoplju, a vjersko obrazovanje jeprimio u krilu svoje porodice.Zatim je hifz zapo~eo u~iti uporodici hafiza Idriz ef. Idriza, injegove sestre hafiz Mensurehanume, poznati kao hafizi imuallimi ne samo u Skoplju ve}i {ire. U svojoj 13. godini IsmailBardhi je zavr{io hifz. Srednjeobrazovanje je zavr{io u pri{tin-skoj "Alauddin" medresi, azatim je nastavio studije naIslamskom teolo{kom fakultetuu Sarajevu, gdje je i diplomirao.Posli je zavr{enih studi jazaposlio se kao nastavnik u Isa-begovoj medresi u Skopl ju.Po{to se u to vrijeme predvi|alootvaranje Islamskog fakulteta uSkoplju, zajedno s jednim nje-govim kolegom poslat je odstrane Islamske zajednice napostdiplomske studije. Magi-str irao je 1992. god. naTeolo{kom fakultetu Univerzitetau Ankari, a zatim na istom fakul-tetu produìo svoje studije dodoktorata. 09.10.1997. prog-la{en je za Doktora teolo{kihnauka.

Tokom 1993/94. godine bioje savjetnik u AmbasadiRepublike Bosne i Hercegovineu Tirani, Albanija.

Svojim radovima predstaviose u ~asopisima "EI -Hi lal"(Skopl je), "Dituria Islame"(Pri{tina), kao i nekim informa-t ivnim radovima u turskim~asopisima. Organizovao je i bioi sam u~esnik nekoliko me|u-narodnih konferencija a istovre-meno je i inicijator osnivanjaIzdava~ke ku}e "Logos" uSkoplju. Tako|e, bio je i inicija-tor osnivanja Stranke demo-kratske akcije za Makedoniju.

Uskoro }e njegova teza bitiobjavljana na albanskom jeziku.

M. Feti}

SPOJ ZNANJA IISKUSTVA

U BRA^NI @IVOTSA [EHADETOM

Ismail Bardhi - doktor teolo{kih nauka

S KUR’ANOM NA SRCU

Nezir ef. Salihovi} diplomirao na Pri{tinskom univerzitetu, Katedri za orjentalistiku

Novi Pazar

Nezir ef. Salihovi}

Dr Ismail Bardhi


IIZZ NNAA[[IIHH DD@@EEMMAATTAA10

Pljevlja su nastala od srednjev-jekovnog trga. Sa dolaskomOsmaske uprave u te krajeve 1465.godine ubrzan je privredni, a sa njimi urbani razvitak ovog mjesta. Bilo jepotrebno punih sto godina oduspostavljanja sultanove vlasti upljevaljskom kraju da nekada{nji trgpreraste u naselje ve}eg ranga -kasabu. Zahval juju}i povol jnimuslovima, odnosno privrednim okol-nostima, kao i ~injenici da su sePljevlja nalazila na tada va`nom cari-gradskom (dubrova~kom) drumu, teinteresovanja za rodni kraj tada{njegistaknutog osmanskog velikodosto-jnika Husein-pa{e, ovo mjesto je1576. godine postalo sjedi{te herce-gova~kih sandàkbegova.

Urbani i ekonomski uspjeh gradanajve}im dijelom vezan je za imeHusein-pa{e Boljani}a. Kao uticajan ivrlo bogat ~ovjek, on je po uzoru natada{nje osmanske velikane, iz svo-jih sredstava u Pljevljima podigaovi{e zadu`bina. Svojim izgledom i lje-potom me|u njima se isti~e dàmija,po njemu nazvana, Husein-pa{inadàmija. Njen prvobitni izgled jeo~uvan do danas. Po potrebi jepovremeno popravljan krov ili nekidrugi dio koji je dotrajao, ali se nikadnije diralo u njen prvobitni arhitekton-ski dio. Po svojoj arhitektonskojskladnosti i unutra{njoj dekoracijisvrstava se me|u zna~ajni jespomenike islamske kulturneba{tine u na{oj zemlj i . Poreddàmije i drugi objekti koje jeBoljani} podigao u Pljevljima uticalisu da ovo mjesto od 70-tih godinaXVI vijeka postane kasaba.

Urbani razvoj grada naro~ito jeintenzivan poslije 1576. godine kadaPljevl ja postaju sjedi{teHercegova~kog sandàka. Od tada,pa sve do 1833. godine, tj. punih257 godina Pljevlja su bila jedno odnajzna~ajnij ih administrativnih iprivrednih centara Bosanskog ejale-ta. Urbanim razvojem, te podizanjemraznih zadu`bina, kako Husein-pa{e,tako i drugih bogatijih mje{tana,Pljevlja su dobila izgled prave orijen-talne kasabe, sa svim karakteristika-ma koje se odnose na naselje teveli~ine. Pored pisanih arhivskihdokumenata, o tom vremenu susvoje utiske ostavili brojni putopiscikoji su prolazi l i kroz ovaj grad.Manje-vi{e svi su isticali pitomost ilijepo opho|enje ljudi kasabe, kao iznamenitosti mjesta koje supodignute tih godina.

Kur'an ssa 3352 mminijature

U Husein-pa{inoj dàmij i jesa~uvana veoma stara, ali izvanred-no lijepa knjiga Kur'an na arapskomjeziku, koja predstavlja remek djeloislamskog rukopisa iz XVI vijeka.Pisana je 987. godine po hid`ri,odnosno 1571. godine po, kako todiskretno pi{e, narud`bini Husein-

pa{e. Knjiga, debljine 6 centimetara, u

ko`nom povezu sa 233 lista, veli~ine39 x 28,5 cm, ukra{ena je sa 352minijature koje su izra|ene na zlat-noj podlozi. Motivi su krug sa {iljci-ma poput koplja okrenuti uzdu`stranice, kvadrat i stilizovana kupacvijeta. Ovi oblici se samo razlikuju uboji - zelena, crvena, crna, bijela iplava. Autor veoma lijepog i vrlointeresantnog kaligrafskog islikarskog ostvarenja nije poznat.Kao i mnogim drugim sli~nim djelimatu su zabiljeèna samo dva slovakaligrafa: D@ A, {to bi moglo odgo-varati dosta ~estom imenu Dàfer.

Zadivila je i Evliju êlebiju

Najstarija, i iz tog perioda najl-jep{a gra|evina je Husein-pa{inadàmija sa vitkim minaretom visokim42 metra, koja je podignuta krajemXVI vijeka. Ona se ubraja me|u najl-jep{e turske gra|evine ove vrste naBalkanu. Privla~i pa`nju mnogih pos-jetilaca, ne samo svojim skladnimspolja{njim izgledom. Bogata i lijepoura|ena unutra{njost dàmije zadivi-la je i ~uvenog turskog putopiscaEvliju êlebiju, koji je 70-tih godinaXVII vijeka proputovao Sandàk isvratio u Taslidù. Opisuju}i grad idive}i se l jepoti Husein-pa{inedàmije i njenom vitkom minaretu,on je izme|u ostalog zapisao i ovo:

"Ova dàmija ima mimber, koji jetako|e umjetni~ki ura|en. Majstor jetako mramor isklesao da mu semoè ~estitati na vje{tini. Iznadmihraba nalazi se slika Kabe nacrnoj kadifi, izvezena i ukra{enazlatom tako da izaziva zavist Manija iBehzada."

Dàmiju je sazidao Husein-pa{aBoljani}, koji je bio iz obli`njeg selaBoljani}i. Kasnije se istakao i postaopa{a u Misiru. Tada se sjetio rodnogmjesta i r i je{io da u Taslidì(Pljevljima) sazida dàmiju. Sasvimje sigurno da su za nju u Misiruizra|eni mermerni stubovi, }ilimi i~uvene hasure. Pa{a je umro kad jedàmija zavr{ena, ali nije stigao dana isklesanom kamenu, koji i sadstoj i neispisan, zapi{e - potada{njem obi~aju u stihovima -svoje ime kao osniva~a.

Dàmije, dèmati, imami

Odbor Islamske zajednicePljevalja ima 6 dèmata, 4 u gradu i

2 na selu i to: dèmat velike dàmijeu centru grada zvane Husein-pa{inadàmija, Mo}evac Rizvan-âu{dàmija koja je tokom 1996. i 97.godine obnovljena, Serhat Hadì-Zekeri ja dàmija i dàmija u]utkovcu u Pendi.

Dva dèmata su na selu(Bukovici, Rosulje i Planjsko) odkojih je druga, na àlost, zbog rata ususjednoj nam Bosni 1992. godinezapaljena.

U Husein-pa{inoj dàmiji imam-sku du`nost obavl ja Orhan ef.Mahmutovi} a u Rizvan âu{ dàmijiimam Mehmed ef. Durgut. Ostaledàmije su bez imama, jedino {to ugradu tokom Ramazana rade i dvijeostale dàmije. Na mjestu zvanomJalija, gdje je nekad bila dàmija,ostao je samo minaret.

U dvije dàmije uvedeno je grijan-je - parno, odnosno na struju.

Vjerska pouka

[to se ti~e vjerske pouke nemoèmo se posebno pohvaliti jerstanje niti je mnogo bolje niti mnogolo{ije u odnosu na druge Odbore.Vjerska pouka se izvodi tokom ljet-njeg i zimskog raspusta u mektebukoji je smje{ten u sklopu Rizvan-âu{ dàmije. Sem toga veliki je brojneredovnih polaznika. No sve se ~inida se pobolj{a vjerska pouka, tojest, da se {to vi{e djece na|e umektebu.

Vakufska imovina

Odbor Islamske zajednicePljevalja osim pomenutih 5 dàmijaima u svom posjedu i imamski stan,te zgradu u kojoj je smje{ten stan sakancelarijom, jedno turbe, groblje,gasulhanu, garaù za smje{taj autaza dènaze te nekoliko livada koje sesvake godine daju pod zakup na lic-itaciji.

Na podru~ju ovog Odbora (kao imnogih drugih) izvr{ena je ekspropri-jaci ja vel ikog di jela vakufskeimovine, tako da se danas samo ugradu na mnogo mjesta katastarskeparcele poku{avaju vratiti Islamskojzajednici, me|utim korisnik je nekosasvim drugi. U Odboru Islamskezajednice dosta se ~ini da se dena-cionalizuje oteta vakufska imovina,no nema za sada indicija da }e sene{to posti}i u tom smislu.

Prodaja literature

Kada je u pitanju prodaja{tampe, l i terature i edici ja napodru~ju na{eg Odbora, li~no mislimda bi trebalo mnogo bolje da ide, aliPljevlja su u nekoliko posljednjih god-ina specifi~na sredina, {to je jedanod glavnih razloga njegove stagnaci-je. No, nadam se, in{allah, da }e bitibolje, te da }e se na tom planu ura-diti dosta vi{e.

A. Mahmutovi}

ODBOR IISLAMSKE ZZAJEDNICE PPLJEVLJA

MISIRSKI MERMER


Pljevlja: Rizvan begova dàmija u izgradnji

Gazi-IIsabeg mmedresa uu NNovomPazaru jje nnesumnjivo nnajve}irasadnik IIslama nna nna{im ppros-torima, aa nnjeni uu~enici nneumornimisionari oove ~~iste ii nnepatvorenevjere - ddinul IIslama. IInicijativaza oosnivanje ||a~kog llista ""Softa"je jjo{ jjedna {{ansa dda sse aafirmi{uove mmlade ddu{e, `̀eljne dda ddajusvoj ddoprinos uu {{irenju iislamskemisli. RRedakcija jje sspremna,radovi ggotovi. LList }}e iizlazititromjese~no uu ookviru ""GlasaIslama". SStoga kkrenimo zzajed-ni~ki, mmole}i BBoga dd`.{. dda bbudezadovoljan ssa oovim hhairli pposlom.Latimo sse ppera, ppa bbujrum.

USKOROIZLAZI "SOFTA"

Vijesti iz Medrese

Dana 23.10.1997. u ku}i svojemajke u Sjenici, uz Kur'an, lijepenasihate i dovu, da stupe u

zajedni~ki ìvot odlu~ili su Suad Toti}i Almasa Feti}.

Zanimlj iva je iz java mladi}a,supruga koji je stasao na Zapadu u[vicarskoj:

"Meni je Allah dao da radim izara|ujem na Zapadu gdje ima svegai sva{ta, ali je sve to prazno i bezvri-jedno. Jedine vrijednosti su ove iovakve, na{e vrijednosti koje su tra-jne i koje nose ~ovjeka kroz ìvot".

Vjen~anje je obavio Ramiz ef.Hamidovi}, glavni imam, koji im jepored ustaljenog rituala zaèlio sre}ui da budu pravi ambasadori Islama iislamskog na~ina ìvota u mjestugdje ìve u [vicarskoj, {to su oni iobe}ali.

[ERIATSKOVJENÂNJE

Sjenica

PPAARRAADDOOKKSSII 11

UUUU~etvrtom nastavkuposebnih reportaà -"Za{to se pre}utkujeoduzeta (vakufska)

imovina", objavili smo, poredostalog, "da je najmla|a, prin-udna vlast ove op{tineispo{tovala odluku SO NoviPazar od 15.11.1996. (a kojaje objavljena u Slu`benom glas-niku SO Novi Pazar 01. decem-bra 1996. godine), tako da supo plac i 15.000 dinara dobileporodice Bisere Grbovi},Ramize êkrl i} i Haki jeRedòvi}a".

Ovu informaciju smo objavilina osnovu verifikovane odluke oobezbje|ivanju sredstava,putem objavl j ivanja uSlu`benom glasniku i naosnovu aktivnog posredovanjaIslamske zajednice na ~elu sasekretarom Hajrom ef. Tuti}emizme|u porodica i SO, odnosnona zahtjev odgovornih za ovuva`nu odluku, koji su traìlimi{ljenje IZ-e koji su to od sta-nara iz Stare medrese najprior-itetniji za placeve i nov~anepomo}i.

Upravo, taj prioritetni statusza neko budu}e stanarskopravo pripao je pomenutimimenima i prezimenima, uz toda se preostale dvije porodice:Ismete Gredi} i Slave Ra{ljaninusele u stanove zgrade Centraza socijalni rad, ne slute}i da}e sve preko no}i da se promi-jeni, pa i same odluke i zakoni ida ne vaè za ~lanove Op{tin-skog vije}a prinudne vlasti, pasmo u nezgodnoj poziciji dasami sebe demantujemo, bezrazloga, ne{to {to smo ta~noobjavi l i kako bi pomogliunesre}enim porodicama, da{to brè do|u do svog krovanad glavom. Zbog svih tih nes-porazuma i paradoksa, potraìlismo gospodina Budimira\inovi}a, potpredsjednikaOp{tinskog vi je}a prinudneuprave SO Novi Pazar. "Kako toda ne vaè prethodneskup{tinske odluke (gospodinaKonstantina Jovanovi}a) a kojenisu bile podlo`ne nekim prin-udnim parametrima?" I evo togodgovora:

- SO Novi Pazar tom

odlukom kojom se obezbje|ujusredstva ne moè da dodjeljujeplaceve, jer je procedura zadodjelu placeva sasvimdruga~ija. Ovo {to mi radimo je,maltene, pruànje nekakvepomo}i bez pokri}a. Odlukasadrì niz manjkavosti i ~ak jenepismena. U odluci pi{e "naplacevima koje im je dodijelila".Ni govora nema da im je dodi-jelila. Taj koji je formulisao tuodluku je nepismen ~ovjek. Inije takva odluka smjela da ideu objavl j ivanje, jer je tonelogi~nost. Da bi ti nekomdodijelio plac mora da postojipravni osnov; da ima{ obavezu

da si mu izuzeo ne{to, da si muduàn. Ako mu sve to nisi, ondamora da pro|e uobi~ajena pro-cedura kako zakon predvi|a, dabi neko dobio plac. Prema tome,jednom odlukom o pruànjupomo}i da se istovremeno nekadruga prava ostvare, ne dolazi uobzir. To je sa~uvaj Boè.

[to se ti~e nas, mi imamodobru vol ju da pomognemoIslamskoj zajednici i da se ovajproblem ras~isti, ali {ta bi biloda nam svi ti besku}nici do|u izatraè pomo}. Koliko takvihima u Novom Pazaru? Imamnogo ljudi koji nemaju krovnad glavom, pa ne traè pomo},a u sl i~noj su materi jalnojsituaciji kao i ovi koji stanuju uzgradi Stare medrese.

Pitali smo \inovi}a, po{to jeodluka objavljena u Slu`benomglasniku SO Novi Pazar 01.decembra 1996. godine, ipo{to nije sprovedena u djelo,da li je ona danas validna kao

takva?- Odluka }e se sprovesti

samo u dijelu pruànja nov~anepomo}i za vrijeme dok se onisna|u, dobili smo odgovor,nagla{avaju}i da je tada{njipredsjednik SO Novi PazarKosta Jovanovi} takvomodlukom napravio vel ikiproma{aj.

Pital i smo AhmedinaIbrovi}a, sekretara SO NoviPazar, ina~e dipl. pravnika da ion da svoje mi{ljenje o ovojodluci.

- Ova odluka vaì i ona jo{nije stavljena van snage. Tujasnu ~injenicu je potvrdio iugledni advokat mr RamizCrni{anin, isti~u}i da svakaobjavljena odluka u Slu`benomglasniku, morala bi da se izvr{ii da je ona pravosna`na nakonobjavljivanja.

Postavlja se pitanje, za{to jeova odluka ~ekala ne~i ju"milost" punu godinu dana i dase ona tek djelimi~no sprovedeu djelo, kako kojoj vlasti pa{e?I da li }emo ubudu}e smjeti citi-rati u novinama va`na i l isporedna dokumenta i odlukekoje budu objavl jene uSlu`benom glasniku SO NoviPazar, a potom da obijamopragove institucija i arhiva, tra-gaju}i za originalno{}u onoga~ega je bilo, pravno i ustavno?!Uzgred, bez imalo cinizma,imamo pravo na sumnju i dastvarno pitamo {ta je bilo sa tatri dodijeljena placa porodicamakoje su ìvjele (a neke jo{ ìve)u zgradi Stare medrese. Upravokako to pi{e u pomenutoj odlucikoja je objavljena u Slu`benomglasniku.

Kako saznajemo, dozaklju~enja Glasa Islama samoje dobio nov~ana sredstvaNazim Ibrovi} u visini 11.000din., iako je u odluci pisalo daje dodijeljeno trima porodicamapo 15.000 din. Dakle, trenutnavlast ove op{tine izvr{ila je prin-udnu selekciju dinarskih sred-stava, socijalnim ìteljima kojisu ìv jel i u zgradi stareMedrese.

Fehim Kajevi}

PPPPRRRRIIIINNNNUUUUDDDDNNNNAAAA VVVVLLLLAAAASSSSTTTTOOOOPPPP[[[[TTTTIIIINNNNEEEE NNNNEEEE PPPPRRRRIIIIZZZZ--NNNNAAAAJJJJEEEE PPPPRRRREEEETTTTHHHHOOOODDDDNNNNEEEE

OOOODDDDLLLLUUUUKKKKEEEE

Za{to jedna odluka koja je objavljena u Slu`benom glasniku ne vaì

KO KOGA OBMANJUJE

Crno na bijelo


OOOOVVVVAAAA

DDDDOOOO

KKKKUUUU

MMMMEEEENNNN

TTTTAAAA VVVV

IIII [[[[EEEE NNNN

EEEE VVVV

AAAA@@@@EEEE

((((vvvv))))

UU SSVVJJEETTLLUU KKUURR ’’AANN--II --KKEERRIIMMAA12

Druga slika predstavlja nevjernike. Onaodraàva glavne osobine nevjerstva svugdje naZemlji i u svako vrijeme.

"Onima koji ne}e da vjeruju doista je svejed-no opominjao ih ti ili ih ne opominjao - oni ne}evjerovati. Allah je zape~atio srca nihova i u{i nji-hove, a pred o~ima njihovim je koprena; njih~eka patnja golema." (2/6,7)

Ovdje nailazimo na punu suprotnost izme|uslike o bogobojaznim i slike o nevjernicima. Uprvoj slici Kur'an je uputa vjernicima, u drugoj jeupozorenje i l i neupozorenje nevjernicima;otvoreni prozor u du{ama bogobojaznih i niti zapovezivanje sa Postojanjem - bitkom, zatim saTvorcem tog Postojanja - bitka, i sa javnim i tajn-im i sa nevi|enim i prisutnim itd, svi ti otvoreniprozori su u ovoj drugoj slici zatvoreni, u slicikoja predstavlja drugu grupaciju. Spona kojapovezuje ~ovjeka i postojanje - bitak prisutna jekod prve slike, a prekinuta kod druge.

"Allah je zape~atio srca njihova i u{i njihove,"(2/7)

Zape~atio pa u njih ne dopire istina upute pa~ak ni eho te upute.

"A pred o~ima njihovim je koprena;" tako dane dopire do njih ni istina upute ni eho njen, jerje Allah zape~atio srca i u{i, prekrio njihov o~nivid kao za kaznu koja odgovara njihovom neprih-vatanju upozorenja. Kod njih su upozorenja ineupozorenja u istoj ravni.

To je kruta, mra~na i uko~ena slika koja seocrtava kroz odlu~no i stalno kretanjezape~a}enosti srca, u{iju i prekrivenosti o~injegvida.

"...njih ~eka patnja golema." (2/7) To jeprirodni kraj tvrdoglavog nevjerstva koji se neodaziva Onome koji upozorava; prirodna slikaonoga za koga su i upozorenja i neupozorenjajedno te isto. Na to ukazuje i Allah, a onoproisti~e i iz njihove tvrdoglave i prezirne prirode.

Da se zadrìmo i na tre}oj slici ili tre}emuzorku prirode ~ovjeka. Ova tre}a slika ili uzorakljudske prirode nije sli~na prvoj slici po tolerant-nosti, niti je sli~na drugoj slici po odbojnosti tedruge slike i njenoj bestidnosti, nego se onaokre}e osje}aju, gubi se iz vida, ~as krije, ~asjavlja. To je slika licemjernih:

"Ima Ijudi koji govore: "Vjerujemo u Allaha i uonaj svijet!" - a oni nisu vjernici. Oni nastoje daprevare Allaha i one koji vjeruju, a oni, samosebe varaju. Njihova srca su bolesna, a Allah nji-hovu bolest jo{ pove}ava; njih ~eka bolna patnjazato {to laù. Kad im se kaè: "Ne remetite redna Zemlji" - odgovaraju: "Mi samo red uspostavl-jamo!" Zar!? A, uistinu oni nered siju, ali neopaàju. Kad im se kaè: "Vjerujte kao {to praviljudi vjeruju" - oni odgovaraju: "Zar da vjerujemou ono u {to bezumni vjeruju?" - A, uistinu, oni subezumni, ali ne znaju. Kada susretnu one kojivjeruju govore: "Vjerujemo" a ~im ostanunasamo sa {ejtanima svojim, govore: "Mi smo svama, mi se samo rugamo." Allah njih izvrgavaporuzi i podràva ih da u svome nevjerstvu luta-

ju. Umjesto pravim, oni su krenuli krivim putem;njihova trgovina im nije donijela nikakvu dobit, ioni ne znaju {ta rade." (2/8-16)

Ovo je bila prava slika iz Medine. Me|utim,kada mi pro|emo i prostorno i vremenski udrugo mjesto i drugo vrijeme, uo~it }emo da seponavl ja taj uzorak kod svih pokol jenja~ovje~anstva. Na}i }emo vrstu licemjera me|ugornjima koji ne mogu da smognu hrabrosti dase suo~e sa istinom jasnog vjerovanja niti dana|u u sebi smjelosti da se suo~e sa istinom nana~in jasnog negiranja. Oni zadràvaju istovre-meno za sebe to visoko mjesto u odnosu namase radi obavljanja va`nih poslova po njihovompoimanju. Me|utim, skloni smo ustvrditi da ovajkur'anski tekst ima apsolutnu poruku za odgo-varaju}e historijske prilike. Uperen je grupacija-ma licemjera svakog pokoljenja i iskrenoj ljud-skoj du{i svakog pokoljenja.

Licemjeri tvrde da vjeruju u jednog Boga i uSudnji dan, a ustvari oni ne vjeruju. Oni su samolicemjeri. Oni nemaju smjelosti da poku{ajuopovrgnuti istinu niti imaju snage otvoreno kazatisvoje osje}aje u suo~avanju sa vjernicima.

Oni misle da su o{troumni, pametni i sposob-ni da varaju ove jednostavne ljude. Kur'an opisu-je istinu njihove djelatnosti, da oni ne zavaravajusamo vjernike, nego zavaravaju i Boga il ipoku{avaju to.

"Oni nastoje da prevare Allaha i one koii veru-ju," (2/9)

U ovom tekstu i drugim sli~nim, nalazimo sepred velikom istinom i velikom Boìjom blago-dati... To je ona istina na kojoj Kur'an stalnoinsistira i potvr|uje da je to istina koja spajaAllaha i vjernike i ~ini njihove redove Njegovimredovima, njihovu stvar Njegovom stvari, njihovazbivanja Njegovim zbivanjima... Svevi{nji ihpriklju}uje Sebi i uzima ih u za{titu. Njihoveneprijatelje smatra Svojim neprijateljima ispletke s kojima se oni suo~avaju kao da suupu}ene i protiv Njega (subhanehu). To je veomavisok poloàj na koji se uzdiù vjernici i istinavisokog ranga. To je ono {to najavljuje da je isti-na vjere na ovome svijetu najve}a i naj~asnija~injenica koja ispunjava vjerni~ko srce beskra-

jnom smirenosti, tako da vjernik s lahko}omprimjeti da Uzvi{eni Allah ~ini problem vjernikasvojim problemom, borbu vjernika Svojom bor-bom, vjernikova neprijatelja svojim neprijateljem,vjernika uvr{tava u Svoj saf (red) i podiè gaSebi u plemenito susjedstvo. Ako je to tako, atako je, pa {ta onda zna~i ta spletka licemjera,varanje vjernika i uznemiravanje!

Ovo je istovremeno i stra{na prijetnja onimakoji poku{avaju varati vjernike, spletkariti inanositi im mu~ninu; prijetnja koja upozorava data njihova borba nije samo borba protiv vjernika,nego i borba protiv Mo}noga, Silnoga iPobjedonosnoga Allaha. Oni se ustvari bore pro-tiv Allaha, kad god zapodjenu borbu protivNjegovih odabranika i kad god poku{aju ovezlonamjerne poku{aje, oni se suo~avaju saBoìjom kaznom.

Ova ~injenica sama po sebi veoma je va`na.O njoj muslimani moraju dobro razmisliti i imatije u vidu ako èle biti mirni, stabilni i nastavitihod svoj im putem, ne mare}i za spletkespletkaro{a, ni prijevaru prevaranata, niti ezijetmu~itelja. O ovome bi morali razmisliti i njihovineprijatelji i shvatiti da su posljedice togagrozne, a prije toga morali bi spoznati s kim ratu-ju, da ih ~eka Boìja kazna kad god s suo~e samuslimanima.

Da se vratimo onima koji nastoje prevaritiAllaha i vjernike, govore}i: "Mi vjerujemo Boga iSudnji dan" (2/8), misle}i pritom da su o{troum-ni i pametni. Ja kakve smjejuri je kojunagovje{tava tekst Kur'ana, iako ne jo{ komplet-no:

"... a oni, i ne znaju}i, samo sebe varaju."(2/9)

Oni u svojoj nemarnosti varaju samo sebe ato ne osje}aju. Allah njih vara, a vjernici su uAllahovoj za{titi. On ih ~uva od njihove zle prje-vare, dok nemarni sami sebe zavode i varaju.Oni se varaju kad god ho}e da kaù da su udobitku, da su zaradili ovim svojim licemjer-stvom, dok ih nevjerstvo koje u sebi duboko krijuistovremeno vodi u propast, tako da zav{avaju unajgoroj nesre}i.

Za{to licemjeri poku{avaju ovo? Za{to nasto-je varati ovakvom prijevarom?

"Njihova srca su bolesna," (2/10)U njihovim srcima je nesre}a, u njihovim srci-

ma je bolest. To je ono {to ih odvaja od pravogjasnog puta. Zbog ovoga oni zasluùju da ihnesre}a jo{ vi{e sna|e nego ih je sna{la:

"... a Allah njihovu bolest jo{ vi{e pove}ava;"(2/10)

I tako bolest prouzrokuje drugu bolest.Skretanje po~inje polahko, a onda se na svakomkoraku sve vi{e i vi{e odvaja od ideje vodilje. Toje neminovnost. Boìji zakoni su svugdje i uvijekprisutni pa i u osje}ajima i pona{anju. Ovo zna~ida }e oni, u tom slu~aju, imati poznatu sudbinu,koju zasluùje svaki onaj koji nastoji da varaAllaha i Vjernike.

"... njih ~eka bolna patnja zato {to laù."(2/10)

EEEELLLL--BBBBEEEEQQQQAAAARRRREEEESejjid Qutb: U OKRILJU KUR’ANA

POGLAVLJE EL-BEQARE OBJAVLJENO U MEDINI DO 281. AJETA,OSTALO OBJAVLJENO NA MINNI - NA OPROSNOM HAD@D@U


Glas Islama

IIZZ SSUUNNNNEETTAA RREESSUULLLLUULLAA--


13

Dolazi do pojave ovog nat-prirodnog djela u vrijeme kada je naahiret preselio amidà Boì jegPoslanika Ebu Talib, koji ga je {titio,smrti njegove supruge Hatidè kojaga je tje{ila i poslije patnji koje jeBoìji Poslanik s.a.v.s. doìvio uTaifu i Meki. Ovim ~inom Uzvi{eni jeoplemenio Bo`jeg Poslanika s.a.v.s.i jo{ vi{e ga u~vrstio na pravomputu.

Isra i Mi'rad` se dogodio poslijedesete godine poslanstva, na {tonas upu}uje tok doga|aja, ali su sehistori~ari razi{li koje se godine tota~no desilo. Kaè Musa bin Ukbe,prenose}i od Zuhri ja i Urve binZubejra da se Isra od Bejtullaha uMeki do Bejtul-Makdisa u Kudsudogodio godinu dana prije hid`reBoìjeg Poslanika u Medinu, dakle,dvanaeste godine po poslanstvu.Ovoga je mi{ljenja i Vakidi. A ono u{ta nema nikakve sumnje jeste dase Isra i Mi'rad` potvr|eni kakoKur'anom tako i sunetom.

Kur'an nam govori o Israu iMi'radù u dva poglavlja: El-Isra i En-Ned`m. U poglavlju El-Isra govori seo no}nom putovanju Boì jegPoslanika s.a.v.s. iz Bejtullaha uMeki do Bejtul-Makdisa u Kudsu kaoi o mudrostima i hikmetima tog puto-vanja.

U prvom ajetu u poglavlju El-IsraUzvi{eni kaè:

"Hvaljen neka je Onaj koji je ujednom ~asu no}i preveo Svoga robaiz Hrama ~asnog u Hram daleki, ~ijusmo okolinu blagoslovili kako bismomu neka znamenja na{a pokazali. -On, uistinu, sve ~uje i sve vidi."

U poglavlju En-Ned`m govori se oMi'radù i vrijednostima Mi'radà. Odtrinaestog pa sve do osamnaestogajeta u ovom poglavlju Uzvi{eni kaè:

"On ga je i drugi put vidio, kodSidretul-muntehaa kod kojeg jedènnetsko prebivali{te, kad je Sidru

pokrivalo ono {to je pokrivalo -pogled mu nije skrenuo, nije preko-ra~io, vidio je najveli~anstvenija zna-menja svoga Gospodara."

Najvi{e predaja sire - biografijeBoìjeg Poslanika s.a.v.s. u Mekijesu predaje koje govore o ovomdoga|aju. Sam imam Buhari biljeìoko 20 predaja od {est ashaba, dokimam Muslim biljeì 18 predaja oovom doga|aju od sedam ashaba.

Iz predaja koje biljeè Buharija iMuslim moèmo u skra}enoj verzijispomenuti sadràj tih predaja:

Otvaranje Poslanikovih prsa

Posli je jaci je namaza u tojblagoslovljenoj no}i, spustio seDìbril kroz raspuknuti strop sobe,dok je Boìji Poslanik s.a.v.s. bio uMeki, otvorio mu prsa, isprao ihZemzem vodom, donio zlatan legennapunjen mudro{}u i vjerovanjem ito sasuo u prsa Boìjem Poslanikus.a.v.s., zatim ih sastavio, uzeoBoìjeg Poslanika za ruku i oti{ao sanjim na Mi'rad`.

El-Isra

Prenosi se od Enesa da je BoìjiPoslanik s.a.v.s. rekao: "Putovaosam na Buraku - bijeloj ìvotinji kojaje ve}a od magarca a manja odmazge, uzjahao sam je i putovao nanjoj sve dok nisam doputovao doBejtul -Makdisa, tu sam svezaoBuraka o halku, zatim sam klanjaodva rekata kao imam Boì j imposlanicima, a poslije toga do|e miDìbril s }asom u kojoj se nalazilovino i s drugom }asom u kojoj senalazilo mlijeko, a ja izabrah mlijeko,te mi Dìbril re~e: - Izabrao si pravu iistinitu vjeru, zatim se uzdigao samnom.

El-Mi'rad`

Zatim je Dìbri l sa Boì j imPoslanikom s.a.v.s. uzdignut nanebesa i na svakom od njih traìodozvolu od ~uvara nebesa da mudozvole prolaz i tada bi bio upitan:"Ko je sa tobom?" Odgovorio bi:"Muhammed!", a oni bi mu poèljelidobrodo{licu. Tako je Boìji Poslanikna dunjalu~kim nebesima vidioAdema a.s., na drugim nebesima

vidio je Isa'a i Jahju a.s. na tre}imnebesima vidio je Jusufa a.s., na~etvrtim Idrisa a.s., na petim Harunaa.s., na {estim Musa'a a.s., a nasedmim Ibrahima a.s. naslonjenogna Bejtu-l-Me'mur. Zatim je oti{ao doSidretu-l-Muntehaa gdje bi propisanonjemu i njegovom ummetu pedesetdnevnih namaza. Na putu povratkasa Mi'radà do{ao je do Musa'a a.s.a on ga upita: "[ta je tvoj Gospodarnaredio - propisao tvom ummetu?".A on ga obavijesti, pa mu Musa'aa.s. re~e da se ponovo vrati svomeGospodaru i da Ga zamoli zaolak{icu. On to i uradi, te muUzvi{eni Gospodar olak{a na pet

namaza, jer je Boì j i Poslaniks.a.v.s. i{ao naizmjeni~no odMusa'a a.s. do Gospodara i suprot-no sve dok mu Uzvi{eni ne smanjiobavezu na pet namaza. A kada jeMusa'a a.s. traìo od Boì jegPoslanika s.a.v.s. da se poslijeovoga vrati ponovo svomeGospodaru, Boìji Poslanik s.a.v.s.re~e: "Toliko sam se molio svomeGospodaru da sam se ve} postidio".A tada pozva Poziva~: "Ve} si obavio- izvr{io moju zapovijed prema tebi aJa sam olak{ao Svojim robovima".

Vrijedno je spomenuti da je BoìjiPoslanik s.a.v.s. na Mi'radù vidio iUzvi{enog Gospodara kako navodiNevevi, argumentuju}i to hadisomIbn Abasa. Tada je Boìji Poslaniks.a.v.s. vidio i Dènnet.

Povratak

Kako stoji u vi{e predaja, BoìjiPoslanik s.a.v.s. se vratio sa sedmihnebesa u Bejtu-l-Makdis a zatim uMeku.

Boìji Poslanik s.a.v.s. je iz Mekedo Bejtu-l-Makdisa otputovao naBuraku, koji mu je posluìo kao pre-vozno sredstvo, dok na~inPoslanikovog uzdignu}a od Bejtu-l-Makdisa do nebesa, nama je nepoz-nat, jer se u predajama spominjeglagol u pasivu , a Ibn Kesir kaè:"Boìji Poslanik s.a.v.s. je otputovaona nebesa stepenicama a ne naBuraku, kako neki navode."

Stav Kurej{ija

Bojao se Boìji Poslanik s.a.v.s.da ga njegov narod ne bude utjerivaou la`, pa je osvanuo toga danazabrinut. Tada mu do|e Ebu Dèhl iupita ga izrugivaju}i mu se: "Da li sene{to dogodilo?", a Boìji Poslaniks.a.v.s. ga obavijesti o Israu, a EbuDèhl ne htjede ga istog ~asautjerati u la`, boje}i se da to BoìjiPoslanik s.a.v.s. ne pritaji predKurej{ijama i zadovolji se rije~ima:"[ta misli{ o tome da pozove{ svojnarod sebi i da im kaè{ ono {to si imeni kazao?", a Boìji Poslaniks.a.v.s. mu odgovori pozitivno. Onode Kurej{ijama ùre}i i pozva ih damu do|u, {to oni i u~ini{e. EbuDèhl zatraì od Boìjeg Poslanikas.a.v.s. da ispri~a Kurej{ijama ono{to je ispri~ao i njemu, a on to u~ini,tako da oni u ~udu osta{ezaprepa{}eni, traè}i od njega, onikoji su vidjeli Mesdìdu-l-Aksa, da imga opi{e. Tada Allah d`.{. uzdignuMesdìdu-l-Aksa kako bi ga BoìjiPoslanik s.a.v.s. vidio. Boì j iPoslanik s.a.v.s. po~e im opisivatiMesdìdu-l-Aksa gledaju}i u njega, aoni odgovori{e da on uistinu govoriistinu. A u drugoj predaji stoji da suoni negirali Poslanikov odlazak u[am i povratak iz [ama za jednuno}, a oni na tom putovanju provedudva mjeseca. Zbog toga neki ljudikoj i ve} bi jahu primil i Islam,napusti{e ga.

A {to se ti~e Ebu Bekra, on jeodmah povjerovao u Isru i Mi'rad`bez ikakve sumnje, govore}i: "Takomi Allaha, ako je Boìji Poslanikrekao, to je sigurno istina i {ta ima~udno u tome! Tako mi Allaha kadabi me obavijestio da mu vijesti vijestidolaze s nebesa na zemlju svakogsahata, no}u i danju, ja bih mu pov-jerovao", i tako sve {to bi rekaoBoì j i Poslanik Ebu Bekr bi murekao: "Tako je, svjedo~im da si tiuistinu Boìji Poslanik..." na {to muodgovori Boìji Poslanik s.a.v.s.: "Ti,o Ebu Bekre si es-sidik" i tada gaprozva{e Sidikom.

Dokazi da su Isra i Mi'rad` bilikako duhovno tako i tjelesno

Kaè Kadi Isad: "Razi{la seulema da li su Isra i Mi'rad` bilisamo u snu - dakle duhovno i l iduhovno i tjelesno. Ve}ina ulemedrì da su Isra i Mi'rad` bili duhovnoi tjelesno, a na to nas upu}uje vi{edokaza - vjerodostojnih predaja...

Kaè Ibn Hadèr da su se Isra iMi'rad` dogodili u jednoj no}i tje-lesno i duhovno poslije poslanstva, aovo je mi{ljenje i ve}ine uleme kakomuhadisa tako i fakiha, oni topotkrepljuju vjerodostojnim predaja-ma.

Kaè Ardùm, prenose}i nekepredaje od Ai{e r.a. i Muavije kojenisu potvr|ene, da su Isra i Mi'rad`bili samo duhovno, to spominje i

ISRA I MI’RAD@Prenosi se od Enesa bin Malika da je Ebu Zer pri~ao kako je Bo`ji

Poslanik s.a.v.s rekao:

"Dok sam bio jo{ u Meki, raspuknuo je strop sobe, spustio seDìbril, otvorio mi prsa, isprao ih Zemzem vodom, donio zlatan legennapunjen mudro{}u i vjerovanjem i to sasuo u moja prsa, zatim ih sas-tavio, uzeo me za ruku i uzdigao do ovozemaljskog neba..."

(Buhari)

IIZZ SSVVIIJJEETTAA IISSLLAAMMAA


14

Ha{em El-Basri. Ali ja~e je mi{ljenjeda su Isra i Mi'rad` bili duhovno i tje-lesno jer rije~ koja se nalazi u ajetukoji govori o Israu, zna~i rob tjelesnoi duhovno, u protivnom ne bi bila uduhu arapskog jezika. Dok se preda-ja koju biljeì Ai{a ne moè prihvatitijer se sa sigurno{}u zna da je Ai{a uto vrijeme bila maloljetna i da jo{uvi jek ni je bi la èna Boì jegPoslanika s.a.v.s., a u senedu jeMuhammed bin Ishak, za kojegMalik kaè da je slab.

Predaja koju biljeì Muavija pojav-ila se u vrijeme kada se sloìlaulema da je Boìji Poslanik s.a.v.s.bio na Mi'radù tjelesno i duhovno, iova predaja nije vjerodostojna, jer jeid`tihad oko ove predaje do{aoposlije id`tihada Id`me - udruènjauleme koja kaè suprotno. Audruènje islamske uleme je jedanod izvora {eriata jer Boìji Poslaniks.a.v.s. kaè: "Moj se ummet ne}esloìti u zabludi".

A poznato je da Hasan el-Basripo ovoj mes'eli ima dva mi{ljenja, anjegovo ja~e mi{l jenje je da jeMuhammed s.a.v.s. bio na Mi'radùi tjelesno i duhovno.

Koristi i pouke Mi'radà

1. Gore navedeni hadis, koji gov-ori o Israu i Mi'radù, je vjerodosto-jan. To potvr|uju i kur'anski ajeti kaoi veliki broj poslanikovih hadisa. Israi Mi'rad` su po mi{ljenju ve}ineuleme nadprirodna pojava - mu'dìzaBoìjeg Poslanika s.a.v.s.

2. Do ove mu'dìze dolazi u vri-jeme kada je Boìji Poslanik s.a.v.s.bio puno isku{avan i mu~en odstrane Kurej{ija. To je Uzvi{eniu~inio samo da bi Boìji Poslaniks.a.v.s. oja~ao duhovno i u~vrstio gana putu istine. To ja Allahov sunetprema pokornim mu robovima nasvakom mjestu i vremenu. Tada jeBoìjem Poslaniku s.a.v.s. bilo jasnoda budu}nost pripada njegovoj vjeri,jer je to potvr|eno ~injenicom da jeBoìji Poslanik s.a.v.s. bio imamostalim poslanicima.

3. U Israu i Mi'radù jasan jedokaz da je Boìji Poslanik s.a.v.s.poslat sa onim s ~ime je poslat iIsa, sin Merjemin, kao i ostal iposlanici i da im je vjera bila ista.

4. Boìji Poslanik s.a.v.s. je naMi'radù izabrao mlijeko, kada mu jeDìbril ponudio mlijeko i vino. Utome je dokaz da je Islam ~istavjera, vjera prirode. Jer mlijeko nemijenja svoje stanje, dok vino nasta-je od gro`|a.

5. Uzvi{eni je sastavio sveposlanike i vjerovjesnike koji su biliprije Muhammeda s.a.v.s. da bi gado~ekali. U tome je dokaz da sujedna poslanstva potvr|ena drugim ida je Muhammed s.a.v.s. posljednjiposlanik.

6. Na Mi'radù je nare|eno obavl-janje pet dnevnih namazaMuhammedu s.a.v.s. i njegovomummetu. U tome se o~ituje va`nostovog islamskog {arta.

Bekir ef. Maki}

Sve je vi{e islamskih zemaljakoje izlaze iz okvira "novog svjetskogporetka", {to ih neminovno dovodi usituaci j i uvo|enja ekonomskogembarga. Ne potpasti pod nemilostnovog svjetskog poretka, zna~i da sedràva mora pona{ati onako kako topokrovitelji novog svjetskog poretkaèle, pa makar te èlje ugroàvale idovodile u pitanje suverenost iintegritet zemlje.

Dugi niz godina Sudan perma-nentno trpi posljedice tihih sankcijazapada zbog islamskog kursaunutra{nje politike Sudana.

03.11.1997. se kona~no pre{lona javno uvo|enje ekonomskihsankcija Sudanu i to od strane

Amerike, koje se ogledaju u zamrza-vanju sudanske imovine u svijetu izabrani bilo kakvog kreditiranja ilipomo}i Sudanu, uz optu`bu zapodr{ku terorizmu.

Danas se ovakav korak Amerikenajmanje o~ekivao kada se uzme uobzir mirovna inici jativa koju jeponudio sudanski predsjednik usukobu na jugu zemlje. Mirovna inici-jativa sadrì mogu}nost plebiscita uovom djelu, gdje bi ovaj dio Sudanadefinisao svoju budu}nost.

Arapska liga kao i Organizacijaameri~kog kontinenta su osudiliovakvu odluku Amerike smatraju}ida }e njene posljedice biti nesagle-dive po sudanski narod.

Saudijska Da'wah i savjetovali{teu indi jskom glavnom gradu NjuDelhiju pokriva Indiju i Nepal. Slu`baDa'wah je izdala i distribuisala 1695knjiga, pamfleta i druge islamskepublikacije, 1095 primeraka Kur'anasa odgovaraju}im prevodima, 600bro{ura na osnovu islamske teologi-je na brojnim jezicima, uklju}uju}i

70 Filipinaca i mno{tvo drugihiseljenika koji ìve u Dubaiju pre{loje u Islam ove godine.

Novine Al-Khaleej izvje{tavajupro{le sedmice su 46 èna i 24mu{karca sa Filipina bili me|u 163stranca koji su prihvatili Islam i for-

malno objavili svoj prijem u Islam uUredu za Islamska pitanja, kaè se:

"Uru~ene su im knjige i videokasete o Islamu na njihovim jezicimada nau~e ne{to vi{e o Islamu", kaèdirektor Ureda Isa bin Mana Al-Humairi. Pored ostalih preobra}enika

bile su i 23 ène iz Indije, ~etirimu{karca i 11 èna iz [ri Lanke,jedan mu{karac i ~etiri ène i Rusije.Tako|e je bilo preobraènika izJapana, Kine, Australije, Kanade,SAD

(IINA)

Ameri~ki ured Svjetskog savezamuslimanske omladine WAMYpriprema uvo|enje Da'wah projektau cilju zbliàvanja ljudi sa pravimIslamom putem interneta. Projekatnudi ogromne mogu}nosti da pruìusluge za skoro 30 miliona ljudielektronski, putem kompjutera.Projekat ima za cilj da pruì vjerskita~an Islam, plasiraju}i zna~enja i

prevode Kur'ana i Hadisa putemmreè {irom svijeta. Uz to, ta slu`banudi odgovore na pitanja u vezi saislamskim pravom (fikh). [ta vi{e,WAMY izdaje bro{ure i pamfletesumiraju}i va`ne aspekte Islama zadobro onih koji èle vi{e da saznajuo Islamu.

“El-Alem El-Islami”

Grad Moskva slavi 850-tugodi{njicu. Povodom toga, kao dioproslave, nova veleljepna dàmijaslu`beno je otvorena u prisustvuvelikog broja ruskih dràvnika ipredstavnika islamskih zemalja.

Moskovski muftija Ramil Ain Al-Rahman, na sve~anom govorurekao je da je sudbina odredila damuslimani i Rusi zajedno ìve. Objestrane dijele zajedno i probleme iuspjehe. Muftija je istakao da sumuslimani odigrali veliku ulogu upromjeni Moskve u demokratskojzemlji tako da i ovo otvaranje novedàmije potkrepljuje tu ~injenicu.

Posl je Mufti j inog govora,pro~itana je poruka u ime predsjed-nika Jeljcina u kojoj on ~estita mus-limanima na sve~anosti.

Gradona~elnik Moskve Juri jLju{kov nastavio je sa govoromzapo~ev{i sa muslimanskim poz-dravom "Essalamu Alejkum".

Obe}ano je bi lo muslimanimaMoskve da }e nova dàmija bitiotvorena u sjeverozapadnom dijeluMoskve u roku od dva mjeseca, {tose i dogodilo. Gradona~elnikovgovor je bio dobro primljen kodgostiju.

Predsjednik Kazahstana NurSultan Beeyefi u svom govoru zah-valio je Allahu {to je podario Moskvijednu novu dàmiju i podvukaozna~aj tog doga|aja za muslimane.Ceremonija otvaranja slu~ajno sepodudara sa godi{njicom rusko-njema~kog rata (1941-1945) ukome su u~estvovale stotine hiljadamuslimana. Rekao je da je skoropola miliona muslimana Kozaka istotine hiljada drugih muslimanapoginulih u tom ratu.

Izme|u ostalih gostiju tu su bili ipredsjednik Tataristana MintaminShameyev, potpredsjenik RamadanAbdulatyof, Ministar inostranihposlova Rusije Jevgeni Primakov iturski Ministar inostranih poslovaNurudin Yilmaz, i mnogi drugizvani~nici iz nekoliko zemalja musli-manskog svijeta.

(IINA)

I Sudan pod sankcijamaSudan

Saudijski misionariaktivni u Nju Delhiju

Nju Delhi

WAMY uvodi Da'wah projekat u SADVa{ington

Otvorena nova dàmija u Moskvi

163 radnika iseljenika prihvatila Islam u UAE

Povodom 850-te godi{njice

Dubai

engleski, hindu, tamil i urdu. ^lanovi saudijske Da'wah slu`be

poduzeli su oko 450.000 Da'wahaktivnosti koje uklju~uju susjednegradove i sela.

"ANN"

IISSLLAAMMSSKKII PPRREEPPOORROODD 15

TTTTlo nastanka ovog islamskogudruènja je mnogoljudnaIndija, u kojoj muslimani ~inezna~ajnu man-

jinu. Njegov osniva~ je{ejh Muhamed Iljas el-Kandelhavij, ro|en uKandahilu, jedno odsela Seharenfura, indi-jske pokrajine. Tu jestekao svoje prvo obra-zovanje. Pre{ao je uDelhi gdje je nastavio{kolovanje u jednoj odnajve}ih hanefi jskih{kola na indi jskompotkontinentu. 1867.godine je osnovaopomenuti dèmat uDelhiju.

[est odrednica ~ineosnovu njihova mision-arstva i {irenja Alla-hove vjere: Kelimetutajibetu, lijepa rije~ "Lailahe i l lel lah Muha-mmedun resullillah"nema Boga osimAllaha, a Muhammeds.a.v.s. je njegovposlanik; obavljanjenamaza, znanje, zikr,plemenitost premasvakom muslimanu,iskrenost i ustrajnostna Al lahovom putu.Njihov prakti~ni dio misionarstva naterenu izgleda ovako:

Odre|ena grupa ovog dèmatauputi se {ir it i misi ju da'westanovni{tvu odre|enog mjesta.Svaki od njih ponese sa sobom ele-mentarna sredstva, materijalne ihigijenske prirode, neophodna zaboravak na terenu. Kada stignu doodredi{ta, grada ili sela u kome }emisionariti, pristupe organizacijikampa, tako {to odabrano mjestokampa jedna grupa pripremi zaboravak, dok se druga grupa uputime|u stanovni{tvom tog mjestaupoznaju}i se sa njima, pozivaju}i ihna predavanja koja }e oni uprili~iti.Ljude, koji se odazovu njihovu pozivupodi jele po halkama, grupama,pou~avaju}i ih namazu, abdestu,

u~enju Kur'ana i drugim vjerskimdetaljima, {to sve potraje nekolikodana. Kada se pribliì vrijeme nji-hovog napu{tanja odre|enog mjesta,zatraè od ljudi da im se pridruè naputu da'we, gdje }e se dobre voljedruìti sa njima nekoliko dana, sed-micu ili mjesec, svako prema svojimmogu}nostima, ostvaruju}i takokur'ansko geslo "Bit i najbol j imummetom koji se pojavio me|u ljudi-ma".

Borave}i u razli~itim mjestima ipodru~jima, u svom radu i mision-arskim aktivnostima odbijaju kontak-te sa zvani~nicima odre|enog mjes-ta, ne èle}i da njihov boravak bude

ispunjen ni~im drugim osim da'womi ibadetom, iskreno èle}i zadovoljst-vo Uzvi{enog Stvoritelja.

Uvjerenja su da se ne trebaupu{tati u direktnu borbu otklanjanjaneislamskih stvari prisutnih kodmuslimana ve} izgra|ivati pret-postavke za islamski ìvot, jer bitakav metod borbe neminovnonametnuo te{ko}e, {to bi dovelo do

odlaska onih koji ih slijede. Tako|emisle, da ako uspiju na planu odgojapojedinaca, uspje}e i u suzbijanjunegativnosti. U~estvovati u obznanji-vanju da'we je proces odgoja daija,misionara i nj ihovo prakti~noosposobljavanje, gdje ako èli usp-jeti i biti lijepim primjerom, mora bitidosli jedan u onom {to govori.Smatraju vadìbom postojanjepravnih {kola u Islamu, mezheba,zabranjuju id`tihad jer osobine istin-skog mud`tehida se ne mogu danasna}i ni kod jednog alima.

Pod izvjesnim su uticajem sufi-jskih redova na indijskom potkonti-nentu u smislu unutarnje organizaci-

je i odgoja dèmata. Ogra|uju se odpolitike i zabranjuju ~lanovima svogdèmata uplitanje u nju {to je su{tin-ska razlika izme|u njih i Dèma'lislamije koja smatra nu`nim borbuprotiv neprijatelja Islama na indi-jskom potkontinentu.

Ono {to ih jo{ karakteri{e jesteda u svom {irenju vi{i zna~aj dajubrojnosti odnosno kvantitetu u odno-

su na kvalitet, jer bi u drugomslu~aju morali mijenjati koncept radakoji bi se ogledao u kontinuiranomradu s istim ljudima. U stvari, to jeono {to im i nedostaje u procesuda'we, jer osobu koju danas pozovuili uvedu u Islam, mo`da je vi{e ne}esresti, {to je rizik da osoba ponovopotpadne pod prethodnim stanjem.

Njihova organizacija ne daje slikupovezanog lanca u hijerarhijskomsmislu, ve} se veze me|u pojedinci-ma i daijama zasnivaju na me|usob-nom povjerenju i uvaàvanju.

Njihov metod rada i aktivnostiostavljaju vidan uticaj na imamedàmija, me|utim kada su u pitanju

nosioci i propagatoriodre|enih ideologija iu~enja, aktuelnih,kako u svijetu tako ime|u muslimanima,utjecaj ovog dèmatana njih skoro se i neprimje}uje. Smatra seda su u svom praktici-ranju Islama nekestvari odbacili {to jenespojivo sa Islamomi njegovom prirodomjedinstva. [to se ti~e njihovihizvora napajanja, onikao islamski dèmat utom smislu koristeosnovne izvore Islama,Kur'an i sunetResulullaha s.a.v.s. ikao takvi pripadnici suehli suneta. Kako smove} pomenuli, izvjes-tan je sufijski utjecajna njih, a kako nekismatraju, i turskogdèmata "Nur". Prve aktivnosti ovogdèmata zapo~ele suu Indiji, da bi danasbil i prisutni uP a k i s t a n u ,

Banglade{u, zatim u arapsko-islam-skom svijetu. Svoje sljedbenikeimaju u Siriji, Jordanu, Palestini,Libanu, Egiptu, Sudanu, Iraku iHidàru. Sljedbenici njihove mision-arske metode prisutni su u ve}inizemalja svijeta, Evrope, Amerike,Azije, Afrike, gdje poseban trud ulaùu pozivanju nemuslimana u Islam.Njihov glavni centar je u Delhiju,odakle se planiraju misionarskeaktivnosti u svijetu.

Izvori finansiranja su dobrovoljniprilozi od strane imu}nih ljudi kao isamofinansiranje dai ja ovogdèmata.

E.U.

D@EMATU TEBLIG(III)

Islamski pokret na Indijskom potkontinentu i Pakistanu

Prve aaktivnosti oovog ddèmata zzapo~ele ssu uu IIndiji, dda bbi ddanas bbiliprisutni uu PPakistanu, BBanglade{u, zzatim uu aarapsko-iislamskom ssvijetu.Svoje ssljedbenike iimaju uu SSiriji, JJordanu, PPalestini, LLibanu, EEgiptu,Sudanu, IIraku ii HHidàru. SSljedbenici nnjihove mmisionarske mmetode pprisutnisu uu vve}ini zzemalja ssvijeta, EEvrope, AAmerike, AAzije, AAfrike, ggdje pposebantrud uulaù uu ppozivanju nnemuslimana uu IIslam. NNjihov gglavni ccentar jje uuDelhiju, oodakle sse pplaniraju mmisionarske aaktivnosti uu ssvijetu.

Dèmatu TTeblig jje iislamskidèmat kkoji ssvoje mmisionarskeaktivnosti zzasniva nna pprezentiranjufadileta IIslama, oodnosno nnjegovihuzvi{enih uuniverzalnih vvrijednostisvima oonima ddo kkojih sse mmoèsti}i, zzahtijevaju}i ood ssvojihpristalica dda ssvaki ood nnjih oodvojidio ssvog sslobodnog vvremena iiutro{i gga nna ppolju iislamske dda'we,{ire}i jje nnezavisno ood bbilo kkakvihpoliti~kih uudruènja iili aasocijacija.


TTRRAAGGOOMM UUMMMMEETTAA16

Azerbejd`̀an jje ppo ppovr{ini ii bbrojusttanovnika nnajve}a zzakavkaskarepublika. NNalazi sse uu iistto~nomdijelu KKavkaza, iizme|u DDagesttanana ssjeveru, GGruzije ii JJermenije nnazapadu, IIrana nna jjugu ii KKaspijskogjezera nna iisttoku.

Azerbejdànci su primili Islam udoba halife Osmana, 643. godinekada je ova oblast u{la u sastavIslamske imperije. Najbrojniji tursko-kavkaski narod (danas broji blizu 10miliona stanovnika) postao je skorostopostotno islamska zemlja. OsimAzerbejdànaca (70%), ovde ìveRusi (14%), Armenci (12%), Gruzijci idrugi me|u kojima tako|e ima musli-mana.

Kao i drugi muslimanski narodina podru~ju biv{eg SSSR-a (Tatari,Dagestanci, êrkezi, Kirgizi, ê~eni idrugi) proìvjeli su mu~ne periode,bore}i se za opstanak i islamskiidentitet. Njihovi progoni po~eli su udoba Caristi~ke Rusije, naro~ito u vri-jeme strahovlade Ivana IV Groznog(1533-1584), zatim Petra Velikog(1689-1725), Katarine II (1762-

1796) te Aleksandra I (1801-1825). Ti vladari su vodili dugotrajne vjer-

ske ratove da bi istrijebili Islam uRusiji. Ivan Grozni je silom pokrstiovi{e stotina hil jada muslimana,poru{io preko 500 dàmija, bibliote-ka, tekija i medresa po Kazanu, aIslam je smatrao paganskom religi-jom.

Dolaskom bolj{evika na vlast,sovjetska dràva je uvela perfidne, au doba Staljina i Bre`njeva i krvavemetode progona Islama iMuslimana. Zatvaraju se i ru{edàmije i vjerske {kole, zabranjujese {tampanje Kur'ana i knjiga oIslamu i progone vjerski autoriteti. Uromanima-hronikama Solènjicinasusre}emo i muslimanske likove,koji u sibirskim i kolinskim logorimaslijede propise svoje vjere.

Azerbejdàn je pod ruskucaristi~ku vladu pao 1828. godine,kada je pretvoren u obi~nu pokrajinu.Godine 1918, nakon pada caristi~keRusije, proglasio je svoju nezavis-nost koja je trajala samo dvi je

godine. 1936. godine progla{en jesovjetskom federalnom republikom,a ve} 1937. godine u njemu jeugu{ena muslimanska pobuna protivbolj{evi~ke vlade. Najpoznatiji azer-bejdànski pisci osu|eni su i l ipogubljeni zato {to su se "poku{aliotresti za{tite Staljina", kako jepisao izvjesni lokalni "Komunist".

U na{e vri jeme, u sporovimaizme|u Jermena i Azerbejdànacaoko N. Karabaha palo je puno `rtava.Osim Nagornog Karabaha autonom-na republika Nahi~evan, koja setako|e nalazi u sastavuAzerbejdàna, drugo je sporno pitan-je izme|u dva naroda. Obje stranetvrde da ta podru~ja historijski pri-padaju njima. Sukobi su po~eli udecembru 1898. godine kadaJermeni upadaju na granicu sNahi~evanom i kada je poginulo 12muslimana. Sukob se nastavio prot-jer ivanjem Jermena s podru~jaAzerbejdànske i Nahi~evske repub-like. Istovremeno se iz Jermenije pro-teruju Azerbejdànci. Za Azerbe-jdànce Jermeni su "najamnici" koje

je bolj{evi~ka vlast naselila na nji-hovoj teritoriji.

Masovni mitinzi Azerbejdànacausli jedi l i su 19. januara 1990.godine u glavnom gradu Bakuu. Nanjima su Azerbejdànci zatraìl iuspostavljanje suvereniteta Azerbe-jdì janaca na ci jeloj teritori j i ,ukl ju~uju}i i Nagorni Karabah.Azerbejdànski nacionalni pokretMihail Gorba~ov je okarakterisao kao"snage koje se zalaù za istupanjeove republike iz Sovjetskog Saveza" i"za islamski Azerbejdàn".

Trupe KGB, Ministarstvaunutra{njih poslova i vojne trupeSovjetskog Saveza u sukobu "vojskei naroda" 21. januara na juguAzerbejdàna odnijele su premaAzerbejdànskim izvorima oko 1.500azerbejdànskih ìvota! Tada{njiGorba~ovljev kocept Perestrojke inove sovjetske federacije je opovr-gavaju}i u praksi rani ja dataobe}anja da ne}e prolijevati krv, samsebe doveo u pitanje. IranskiMed`lis pozvao je Moskvu da pokaè

saose}anje prema muslimanima uAzerbejdànu, a jedan ~lan zakodon-avnog tijela optuìo je sovjetskevo|e da su naredili "masakr" nadAzerbejdànom.

Sve{tenstvo Bakuanske crkvearhan|ela Mihajla, na ~elu sa proto-jerejom V. Lukjanom, obratio se 24.januara stanovni{tvu ~iji je jezikruski, ovim rije~ima:

"Mnogi Azerbejdànci, me|unjima i intelektualci i vjernici musli-mani, dolaze ovih dana u crkvu ipozivaju nas da ne o~ajavamo.Azerbejdànski narod je dobar idruèljubiv. Mi smo ìvjeli i dalje}emo ìv jeti sa t im narodom".Me|utim, vlade evropske dvane-storice i tada{nji predsjednik SADD`. Bu{ koji su osudili vojne inter-vencije na Tjenanmenu, u Bukure{tu

i Temi{varu, podràli su Gorba~ovlje-vu vojnu akciju nad azerbejdànskimmuslimanima. Rekli bi na àlost iop{te zaprepa{}enje. Me|utim, kadasu muslimani u pitanju principi nevaè. Upravo tada{nja diplomatijaDòrdà Bu{a i Evropskedvanaestorice (sad 15-torice) padapo ko zna koj i put na ispitu izhumanizma, a jedan od tih ispita je iBosna. Ekonomska i vojno najve}asila svijeta, koja sebe naziva "koli-jevkom demokratije" tada se zapasivno drànje prema "Bosanskojklanici" pravdala da SAD nisu svjets-ki pol icajac. Upravo je to dalododatne poene sada{njem predsjed-niku koji je u predizbornoj utakmici

za stanara Bijele ku}e na sva ustaprizivao i obe}avao kao budu}i pred-sjednik vojnu intervenciju. A poznatoje da po ustol i~enju ni odlukaKongresa nije pomogla da odrì datoobe}anje. [tavi{e, pod maskom"za{tite ljudskih prava" perfidno semije{aju u unutra{nje stvari drugihzemalja, na àlost, prete`no musli-manskih. Muslimani toga moraju bitisvjesni.

U slu~aju Azerbejdàna, tvorac"perostrojke", nobelovac, koji je uje-dinio Njema~ku, umnogome jeubrzao, ina~e neminovan krahSovjetskog saveza i brzi oporavakprivrede sada nezavisnih dràva. Tajput sopstvenog razvoja sli jedi iAzerbejdàn, najve}a zakavkaskadràva, koja ima sna`nu energetsku isirovinsku osnovu.

U privredi Azerb-ejdàna naro~itomjesto pripadanafti i zemnomgasu. Po~etkomovog stol je}aAzerbejdàn jedavao polovinus v j e t s k ep r o i z v o d n j enafte, uo~i rev-olucije u~estvo-vao je sa preko90% u ruskojp r o i z v o d n j i .Nafta u~estvujedanas sa 25%v r i j e d n o s t ii n d u s t r i j s k eproizvodnje. UBakuu se prera-|uje nafta, skojom u vezirazvila se indus-trija za proizvod-nju ure|aja zaeksp loatac i junafte i njentransport, kao ihemijska indus-

trija. Plin se eksploati{e u Karadagu

kod Bakua. Energetsku osnovu zeml-je ~ine velike hidrocentrale, me|ukojima i najve}a zakavkaskahidroelektrana kod Minge~aura i ter-moelektrane u reonu Bakua. Nazapadu u oblasti Malog Kavkaza imagvozdene rude (Da{kestan), barita,kobalta i alumini jumovih ruda(Alunitdag).

U sastav Azerbejdàna nalazi seNahi}evanska republika. Ona senalazi u dolini Araska, uz granicuprema Iranu. Zahvata povr{inu od55.00 kilometara kvadratnih.

Esad Kola{inac

SUKOBI POÊLI UDECEMBRU (1898)

TTrruuppee KKGGBB,, MMiinniissttaarrssttvvaa uunnuuttrraa{{nnjjiihh ppoosslloovvaa ii vvoojjnnee ttrruuppeeSSoovvjjeettsskkoogg SSaavveezzaa uu ssuukkoobbuu ""vvoojjsskkee ii nnaarrooddaa"" 2211.. jjaannuuaarraa nnaa jjuugguuAAzzeerrbbeejjdd`̀aannaa ooddnniijjeellee ssuu pprreemmaa AAzzeerrbbeejjdd`̀aannsskkiimm iizzvvoorriimmaa ookkoo 11..550000aazzeerrbbeejjdd`̀aannsskkiihh `̀iivvoottaa!! TTaaddaa{{nnjjii GGoorrbbaa~~oovvlljjeevv kkoocceepptt PPeerreessttrroojjkkee ii nnoovveessoovvjjeettsskkee ffeeddeerraacciijjee jjee ooppoovvrrggaavvaajjuu}}ii uu pprraakkssii rraanniijjaa ddaattaa oobbee}}aannjjaa ddaannee}}ee pprroolliijjeevvaattii kkrrvv,, ssaamm sseebbee ddoovveeoo uu ppiittaannjjee.. IIrraannsskkii MMeedd`̀lliiss ppoozzvvaaoojjee MMoosskkvvuu ddaa ppookkaa`̀ee ssaaoossee}}aannjjee pprreemmaa mmuusslliimmaanniimmaa uu AAzzeerrbbeejjdd`̀aannuu,, aajjeeddaann ~~llaann zzaakkooddoonnaavvnnoogg ttiijjeellaa ooppttuu`̀iioo jjee ssoovvjjeettsskkee vvoo||ee ddaa ssuu nnaarreeddiillii""mmaassaakkrr"" nnaadd AAzzeerrbbeejjdd`̀aannoomm..


Muslimani Kavkaza - Azerbejdàn

HHUUTTBBAA 17

"Hvaljen nneka jje oonaj kkoji jje uujednom ~~asu nno}i ppreveo ssvogaroba iiz HHrama ssvetoga uu HHramdaleki, ~~iju ssmo ookolinu bblago-slovili kkako bbi ssmo mmu nneka zzna-menja NNa{a ppokazali. OOn, uuistinu,sve ~~uje ii ssve vvidi."

(Isra, 11)

“U~i ga jedan ogromne snage,razboriti, koji se pojavio u likusvome, na obzorju najvi{em, zatimse pribliìo, pa nadnio - blizukoliko dva luka ili bliè - i objaviorobu Njegovu ono {to je objavio,srce nije poreklo ono {to je vidio,kod Sidretu-l-muntehaa, kod kojegje dènetsko prebivali{te, kad jeSidru pokrivalo ono {to je pokriva-lo - pogled mu nije skrenuo, nijeprekora~io, vidio je najveli-~anstvenija znamenja svogaGospodara.”

(En-Ned`m, 5-18)

Islamska bra}o !

Dvadest sedmog novembra nas-tupa no} Mi'radà. Zbog toga jeobaveza na{a da ovu veli~anstvenuno}, kao i druge no}i osvijetlimona{im ibadetima: poja~anim nama-zom, zikrom, postom itd. Poznatovam je da mubarek no}i imaju uni-verzalne poruke. Postavlja se pitanje{ta je Mir'ad`, {ta nam zna~i i kojaje njegova poruka.

Islamska bra}o !

Ve}ina islamske uleme smatrada se je Isr'a i Mirad` Muhammedaa.s. zbio u mjesecu redèbu 27.no}i, godinu dana prije hid`re. Rije~Mirad` zna~i ispjeti se u visinu,uzdignuti se, dosti}i najve}u vjersku,duhovnu, moralnu i poslani~ku ta~ku

u ìvotu. (Sura koja govori o tome:En-Nedìm, 5-18)

U kojim okolnostima se zbiva Mi'rad`

Allah d`.{. redovito podvrgavajake vjernike, pogotovu poslanike,najve}im isku{enjima, kako bi nakontoga bi l i nagra|eni. Isku{enjaMuahmmeda a.s. pri je Isr'a iMi'radà su mnogobrojna ali ~emonavesti samo neka od njih:

Tri godine tajnog pozivanja uIslam, zatim javno pozivanje, koje }ega ko{tati zajedno sa ashabimanajve}ih isku{enja, patnji, belaja,progona i mu~enja. Najve}imisku{enjima od strane neprijateljaIslama bili su podvrgnuti Habab ibnEret, Summeja, njen sin Amer ibnJasir i Bilal Habetija. Summeja jepodlegla mukama i tako postala prvi{ehid u Islamu. Ovo nas u~i da zaodbranu vjere potrebne su mnoge`rtve. Pred sam Isr'a i Mi'rad`Muhammedu a.s. umiru amidà EbuTalib i h. Hatidà - supruga. Ta godi-na je i nazvana Sinetu-l-Huzn (godinatuge). Dakle kada Muhammedu a.s.umiru dva najrazumnija prijatelja iza{titnika u ìvotu i kada gubipodr{ku u Meki de{avaju se Isr'a iMirad`. Dakle Muhammedovo a.s.no}no putovanje od Mesdìdu-l-hara-ma u Meki do Mesdìdu-l-aksa uJerusalimu, koje se naziva Israom, akoje je nastavljeno njegovim uzdizan-jem u vi{e sfere i putovanjem kroznebesa. Mi'rad` predstavlja jednu odnjegovih izuzetnih mu'dìza. To nje-govo putovanje predstavl jalo jeizlazak iz okvira relativnog svijeta, iono je u oba pravca obavljeno u jed-nom trenu. Sav taj put Muhammeda.s. je pre{ao i svojim tjelom i svo-jim duhom. Dakle bilo je i duhovno itjelesno.

Kur'an o tome govori:"Hvaljen neka je onaj koji je u jed-

nom ~asu no}i preveo svoga roba izHrama svetoga u Hram daleki, ~ijusmo okolinu blagoslovili kako bismomu neka znamenja Na{a pokazali.On, uistinu, sve ~uje i sve vidi."(Isra, 1)

Muhammed a.s. i grupa sljed-benika ovim ~inom dobijaju nevi|enusnagu, vjeru i nadu u uspjeh Islama.Allah je obveselio svog miljenikanajve}im radostima, pokazao mu jenajve}a prostranstva sedam nebesa,

ljepote dèneta i strahote dèhene-ma itd.

Islamska bra}o, ovdje, kao iuvjek obistinila se istina rije~i Allahad`.{.:

"Ta zaista s mukom je i last.Ta zaista s mukom je i last".(In{irah 5-6)

Darovi Mi'radà

Mi'rad` je odavanje po~asti, nesamo Poslaniku ve} i ljudskom rodu.

Muhammed a.s. je rekao:

"Kad sam stupio u Ar{ htiosam izuti svoju obu}u, tada sam~uo glas od Allaha: "Ne skidajobu}u, Ar{ i Kursij su po~a{}enipod tvojom obu}om." Rekoh: "MojRabbe, mom bratu Musau sirekao: Skini obu}u svoju, ti si usvetoj dolini Tuva!" Uzvi{eniodgovori: "Pribliì mi se Ebu-l-Kasime! U Mene nije Musa kao ti.Da, Musa je razgovarao sa Mnom,ali ti si Moj miljenik. Musa jetraìo da Me vidi. Rekao sam mu:Ne}e{ Me vidjeti prije nego Mojmiljenik." Zatim ~uh glas iznadsebe. "Ja dièm zastor koji jeizme|u Mene i tebe..." Kad Allahpodiè hidàb rekoh u zanosu."Moj odgojitelju: Ettehijatu-lilahivessalevvatu vettajjibatu (najljep{iselami Allahu i po{tovanje i svadobra djela)."

Allah d`.{. tada re~e: "Es-sela-mu alejke ejjuhenebijju ve rahme-tullahi ve berekatuhu (i tebi selamvjerovjesni~e i Allahova milost iblagoslovi)." Ja dodadoh: "Es-selamu alejna ve ala ibadillahi-ssalihin (selam svima nama svimdobrim Allahovim robovima)." ADìbril a.s. uzdahnu: "E{hedu enla ilahe ilellah ve e{hedu eneMuhammeden abduhu ve resu-luhu!" Allah d`.{. re~e: "Pribliìmi se Ebu Kasime." I ja sepribliìh do najblièg rastojanja.Upita me: "îme }e{ me po~astitimoj miljeni~e?","Mojim robovan-

jem Tebi", odgovorio sam.Uzvi{eni tada objavi:

"Neka je slavljen onaj koji svogroba prenese jedne no}i odMesdìdul harama…" (Isra, 1).Onda me upita: "[ta traì{ odMene? Odgovorih "ummet!","Pogledaj", re~e Allah, "ispredtebe". Pogledao sam i video velikobeskrajno more, a u njemu jednodrvo, na drvetu ptica i u njezinukljunu malo zemlje, koliko jednozrno. Allah re~e: "More - to jeMoja milost, ono drvo to je dun-jaluk, ptica je tvoj ummet a onamrva zemlje u njezinu kljunu - tosu grijesi tvoga ummeta. Da onaptica ispusti onu mrvu zemlje da libi se uprljalo more? Nemoj brinutiza grijehe tvoga ummeta. Ja samNajmilostiviji. Kad oni nebigrije{ili stvorio bih ljude kojigrije{e i traè oprosta."

Jo{ dodade: "Tvom ummetu jejedna tre}ina grijeha opro{tenatvojim no~a{njim dolaskom. Drugatre}ina }e im biti opro{tena tvojim{efaatom (zauzimanjem) naSudnjem danu, a posljednja tre}ina}e im biti opro{tena Mojommilo{}u i oprostom."

Islamska bra}o, Muhammeda.s. se na Mi'radù Allahu moli zaummet, ne traì niti za sebe niti zaporodicu ve} za ummet. Mi kaosljedbenici ummeta Muhammedaa.s., ponosni {to pripadamo njemuu obavezi smo da slijedimo na{egposlanika Muhammeda a.s.

Na Mi'radù Muhammedu a.s. jenare|en namaz. Poslanik s.a.v.s.kaè: "Namaz je Mi'rad` vjernika". NaMi'radù je Muhammedu a.s.prema jednoj predaji objavljenacijela Fatiha i posljednja tri ajetasure Bekare.

Muhammeda a.s. su naMi'radù pozdravili svi Poslanici sari je~ima "Dobro nam do{ao dragioslani~e i dobri ~ovje~e". Muhammeda.s. je klanjao na Mi'radù namazpred svim poslanicima.

Nakon {to se je Muhammed a.s.vratio sa Mi'radà i saop{tio im osvemu {ta se desilo, mu{rici imunafici kao i slabiji vjernici po~e{ese ismijavati Muhammedu a.s. No

MI’RAD@MI’RAD@


AAKKOO NNIISSTTEE ZZNNAALLII18

Ibnu Asakir je uzeo hadisod Dèlhemet ibn Arfata, kojikaè:

"U{ao sam u Mekku, bilaje su{a, pa Kurej{ije reko{e:"O Ebu-Talibe osu{i nam sedolina, djeca nam trpe odsu{e, hajde moli za ki{u!"

Iza|e Ebu-Tal ib sd j e ~ a k o m( M u h a m m e d o ms.a.v.s.). Odjednomkao da se pomra~iSunce, uskovitla{ese oblaci. Dje~ak jegledao u nebo. Ebu-Talib ga uze i pris-loni le|ima uz Kabu,pa pokaza prstomna dje~aka. Na

nebu se desi ~udo. Oblacisu nadirali sa svih strana,oluja se digla, te se sru~i nadolinu bogata ki{a i napojisve {to je trebalo. Ovajdoga|aj Ebu-Talib je opisaojednim stihom. U tom stihuje opisao Muhammedovus.a.v.s. nadnaravnu mo}.

Molbom iizazvao kki{u jo{ kkao ddje~ak

Kada je Resulul lahs.a.v.s. napunio dvadesetgodina (po nekima - i dvamjeseca i deset dana)povede ga Ebu-Tal ib sasobom na trgova~ki put u[am. U Basri su odsjeli, aBasra je spadala u [am ibila je glavni grad Hurana.Ona je prijestonica za onearapske zemlje koje su bilepod Rimljanima. U ovomgradu ìvio je sve}enik snadimkom Behira, a pravoime mu je bilo (Dèrdìz)Grges. Kad je trgova~ka kar-avana do{la u Basru, oniza|e da je sretne i pozoveih u goste. Prvi put ih je

vidio, a poznao jeResulullaha s.a.v.s. posvojstvima rani jeobjavljenim u svetimknjigama. On uzedje~aka za ruku i re~e:"Ovo }e biti Poslanikcijelom svijetu. Njega}e Allah d`.{. poslatikao milost 'svjetovi-ma'."Ebu-Tal ib re~e:"Odakle to zna{"? On

odgovori:"Kad ste osmatrali sa

Akabe, ne osta ni kamen, nibiljka, ni stablo a da sed`dune u~ini, a sed`du oni ne~ine osim Poslaniku s.a.v.s.Ja ga prepoznajem pope~atu poslanstva, biljeguiznad gornje hrskavi~eveple}ke u obliku jabuke. Jasam za njega ~uo u na{imobjavama."

On zamoli Ebu-Taliba das njim ne ide u [am, ve} daga vrati ku}i. Bojao se damu Jevreji ne nanesu zlo.Ebu-Talib vrati Muhammedas.a.v.s. sa svojim momcimau Mekku.

Pobo`njak Behira


iskreni vjernici poput EbuBekra koji je kada je ~uo zaMi'rad` rekao: "Tvrdim dasve {to je Muhammed a.s.rekao istina je". Od tadamuslimani Ebu Bekra proz-va{e Es-Sidik ( Iskreni).Iskreni poput Ebu Bekranisu ni pomi{l jal i da jeneistina ili da su sumnjali.Pred sobom su imaliMuhammeda a.s. AllahovaPoslanika, on ne govorineistinu niti po svom hiru.Oni su vjerovali ~vrsto ono{to im je on govorio, bezobzira da l i se to nj imasvi|alo ili ne, da li to onimogli razumjeti ili ne.

Tako i mi moramopomo}i jedni drugima,po{tivati se vol jeti ivjerovati onome ko vjerujeAllaha d`.{. Karakteristikebolesnih du{a su {to pitajusamo za formalne stranestvari. Nikada na dunjalukusve se stvari ne}e mo}i upotpunosti razjasniti svojimrazumom. Kad bi sve bilorazja{njeno i protuma~eno,na {ta bi ovaj dunjaluk li~io,kad nebi imao svojih tajni.No, za nas je Mi'rad`nedoku~iva tajna u koju mivjerujemo, t jelesno iduhovno, kao {to se odno-sio i h. Ebu Bekr.

Islamska bra}o, nakraju, znajmo da uporni iustrajni na Allahovom putuuspijevamo i pobje|ujemo ida poslije pote{ko}a dolazeolak{anja. Namaz je na{Mi'rad` i stub vjere, stogao~uvajmo ispravno obavljen-im namazom svoju vjeru.Slijedimo Allahova poslani-ka kako bismo bili dostojninjegova {efaata. Molimo seAllahu d`.{. za oprost grije-ha. Budimo {to vi{e uzKur'an u obavezi da {tovi{e ponavl jamo ajeteobjavl jene na Mi'radù.Nastojmo bit i u Islamukakvi su bili i ashabi. Nedozvolimo sebi da na{ kiburi bolesna srca, te l i~nami{ljenja budu razlog danismo u Islamu.

Uzvi{eni Allah u~i nasdostojnim din Islama.Allahu, oja~aj na{ iman.Allahu, u~vrsti nas napravom putu. Allahu, daj dashvatimo stvari kakve jesu,a ne kakvim nam sepri~injavaju. Allahu, grijehenam oprosti. Allahu, u~ininas dostojnim sljedbenici-ma ummeta Muhammedaa.s. i neka nam bude zago-vara~ na Sudnjem danu.Allahu, u~ini nas dostojnimp o { t o v a o c i m aveli~anstvenog Mi'radà.

Mevlud ef. Dudi}

Njema~ka dràvaBavarska je vjerna rimoka-tol i~ka dràva. U stvari,bavarski {kolski propisiobavezuju da se krst stavi usvaku u~ionicu u svimdràvnim {kolama. Me|utim,federalni ustavni sud je sadaproglasio taj propisnevaè}im, jer nije u skladus njema~kim Ustavom kojigarantuje slobodu religije,

izvje{tavaju njema~ke novineSuddeutche Zeitung.

"Crni dan u histori j ina{eg naroda", àl io searhiepiskop Majsner izKolonje. Najzad je Njema~kodru{tvo "sekularizovano dosame srì", pi{u hambur{kenovine Die Zeit i "odaje ~astmatrijalizmu, konzumerizmu i~istoj samorelaciji."

U Poljskoj se godi{njepo~ini oko {est hi l jadasamoubistava, a oko60.000 osoba poku{a dasebi oduzmeìvot. Me|uljudima koji sup o ~ i n i l isamoub is t vomnogo je onihkoj i su bi l i ute{kim materi-jalnim uslovi -ma. Profesor drBraun Holistnavodi u "ì}uVar{avi" da jeme|u osobamakoje su 1995.godine izvr{ilesamoub is t vobilo 543 kojenisu imale sta-lan izvor priho-da, 271 lice jedobijalo socijal-nu pomo}, a629 je bi loizdràvano od roditelja iliro|aka.

"Ne mogu zaboravit imajku koje je poslije gubitkaposla najprije otrovala dvoje

djece, a zatim se bacila sasedmog sprata", kaèHolist. Posebno su dra-mati~ni slu~ajevi posljednjeg

krika o~aja,s a m o u b i s t v amladih ljudi kojine vide predsobom ìvotnuperspektivu.Broj samoubis-tava djece do14 godinaìvota porastaoje sa 27 u1991. na 101 u1995. godini.Tako|e je vi{esamoubica udobi izme|u 15i 20 godina.Njih je u 1995.godini bilo 353a ~etiri godineranije 203.Me|u motivimaza samoubist-vo, koje stru-

~njaci te{ko mogu da utvrdei koji naj~e{}e nisu jednoz-na~ni i dalje dominiraju kon-flikti u porodici.

Priredio: E. Kola{inac

Posljednji krik o~aja

Sekularizam i kod Njemaca

Bagdad, ~arobni grad iz1001-e no}i, osnovali suArapi po svom dolasku natle dana{njeg Iraka. Kada jeu njemu ìvio legendarni hali-fa Harun el-Ra{id, grad je biostar tek ne{to preko 50 god-ina, a ve} je predstavljaosvjetski centar kulture ibogatstva. Po nekim procje-nama, on je u XI vijeku bro-jao preko tr i mil ionastanovnika i sigurno bio tadanajve}i grad na svi jetu.Govore}i o Harunu el-Ra{idu,velikom halifi islamske tradi-cije, J. Risler pi{e: "Njegovaveli~ina privla~ila je poputmagneta prema prijestonicisve talente i ljude od duha.On je tako oko sebe okupioneobi~an parlament sastavl-

jen od pjesnika, lije~nika,jezi~ara, muzi~ara i umjetni-ka... U histori j i ni jezabil jeèno da je jedan

vladarski dvor okupljao tolikosjajnih intelektualaca kaodvor Haruna el-Ra{ida." Toje bilo doba profinjene kul-ture i tolerancije. Za vrijemevladavine halife Me'muna(nasljednika halife Haruna el-Ra{ida) na teritoriji islamskedràve nalazi lo se preko11.000 kr{}anskih crkava,vi{e stotina sinagoga izoroastrovih hramova...

Sveu~ili{te "Nizamija",osnovano 1065. godine uBagdadu postalo je uzorakza mnoge visoke {kole usvim ve}im islamskimdràvama. Ovdje se izu~avaoKur'an i tradici ja, pravo(posebno pravo {afi jske{kole), filozofija, knjièvnost,geografija, historija, etno-

grafija, arheologi-ja, astronomija,m a t e m a t i k a ,kemija, muzika,geometrija...Ne{to kasni je,tako|er uBagdadu, osno-van je sveislams-ki centar zaizu~avanje prava,

egzaktnih nauka, knjièvnos-ti i umjetnosti, poznat podimenom Mustansirija.

Grad iz 1001-e no}i - grad kulture i tolerancije

UU FFOOKKUUSSUU 19

SSlu~aj za Ripl i ja, zar ne!Jedna diskretna i nena-metljiva mahrama sa pristo-jnim i odmjerenim koloritom

(koja nije ni crne ni bijele boje)osta}e upam}ena i prepoznatljiva una{em zamanu i prostoru, bar ponekim jasnim valerima i tufnama.Naravno i po glasnim podr{kama iuhiljenim otporima, ~iji }e eho ihaber brzo sti}i i do Ministarstvaprosvjete zemlje Srbije.

Na{e vrijeme }e biti upam}eno ipo ovoj obi~noj mahrami (kao {to sepamte elementarne nepogode, poputpoàra, poplava i zemljotresa) koju jestavila na svoju glavu na{a sestraAmina Nuhamba{i} iz Novog Pazara,po svojoj odluci, a u znaku tradicije ikulture odijevanja, i pod mahramomoti{la na ~as informatike usedamnaestoj godini prosvjetnogslu`bovanja u Srednjoj koàrsko-tek-stilnoj {koli u Novom Pazaru.

Pod mahramom, odnosnopla{tom unakrsne (i valjda dirigov-ane) optu`be, prvo od nekih svojihkolega i direktora, prekoMinistarstva prosvjete, Amini je

zabranjeno da izvodi nastavu, odnos-no dobila je otkaz.

Za profesoricu informatike kogagod smo pitali, generalno kaù, pa idirektor {kole (koji je ujedno i peda-gog) da je Amina jedna od najsavjes-nijih i najodgovornijih prosvjetnih rad-nika i da je ona svojim primjernimradom osposobila generaci jestru~nih kadrova. I pored svoje

upornosti i uzaludnih dolazaka nasvoje radno mjesto (nakontrudni~kog bolovanja), koji su reg-istrovani kao neophodni, od kako jepo~ela {kolska godina samo je usp-jela da odrì nekoliko ~asova. Nekiod njenih kolega koji nose poodavnodnevnik poku{ali su da je zapla{e isa mil ici jom, kao preventivnommjerom! Ono {to je veoma bitno, svovrijeme u~enici su bili uz svoju profe-soricu (i oni iz Ra{ke kao i iz NovogPazara) i sasvim normalno i prirodnorazumjeli njenu odluku o pristojnomodijevanju, smatraju}i da je to njenstil, imid`. Naravno, po~etak ovogjedinstvenog "slu~aja" u historijiobrazovanja i prosvjete ne moè seba{ tako lahko zavr{iti. "Doga|anjemahrame" po svojoj prilici (a uzpomo} pravedne Justicije), ima}e isvoju filmsku pri~u da bi joj pozavid-jeli mnogi iskusni dunjalu~ki reìseri.

Da li }e biti mirna (i ravnodu{na)savjest svih onih koji su upleteni uovo organizovano "klupko", odakleznamo i urnek i gdje po~inje konac ikako je zategnut luk za ostrijel (koji}e doìvjeti, bi lo {ta da urade,

bumerang), odd i r e k t o r a{kole koj i jedao otkaz, doMinistarstvaprosvjete kojije dol je, ubazu, proslije-dio telegrams-ki svoje mi{-l jenje, odlu-~i}e vrijeme,odnosno stvar-na teìnaAminine nam-etnute krivice.Sude}i polahko}i putakoji je ve} pro-

~i{}en do Ministarstva prosvjete,protagonisti ovog slu~aja u svemuovome vide dobar "zalogaj" da nekopreko ove mahrame u~vrsti jo{ boljesvoje pozicije, ili pak dobije zvani~nodirektorsku fotelju, koja }e imatidobru vezu za zlatne ko~ije na dun-jalu~kim drumovima.

Da li }e Aminina krivica, ili nevi-nost cijelog "slu~aja" biti progla{ena

vjerskom dogmom,politi~kom, nacional-nom, fundamental -ist i~kom, nepristo-jnom, ili pak nemoral-nom (zbog pristojnogodijevanja), progov-ori}e Istina i razum-nost. Svakako, nes-vakida{nja (~emerna inepravedna) gra|a (ikonci sa te mahrame)za pedagoge, psi -hologe, sociologe, filo-zofe, etnologe, neu-ropsihijatre, politi~keanaliti~are, naàlost iministre sa portfeljomi bez portfelja. Jer toMinistarstvo prosvjetezemlje Srbije kao danema pre~ih poslovanego da se bavi glas-no jednom obi~nommahramom.

Po savjesti idu`nosti na{eg glasilabavi}emo se i mi unekoliko budu}ih nas-tavaka, onako hrono-lo{kim redom (kakosu tekle i f i jukaleodapete strijele) ovomvru}om temom, kojanije bila vi|ena u ovojvaro{i sa nacionalnomstrukturom musli -mana, odnosno Bo{nj-aka od 82% u odnosuna ostale narodnosti.Zar samim time nisukroz ovaj "slu~aj"ugroèna moralna,nacionalna, ustavnapa i vjerska prava.

Nadamo se da}emo odrediti pravudi jagnozu ove"bolesti" i "krivice" (i uz pomo} ~ita-laca) koja je svojstvena samo u total-itarnim sistemima. Ono {to }e ostatiduboko u Amininoj du{i, a {to jeprosvjetna vlast dokazala i prakti~no,da je u otkaznom rje{enju (koje jesricano munjevito i policijski, zamis-l i te tr i akta u jednom danu),napisano i ovo: "Da se AminaNuhamba{i} udaljuje iz {kole" zbog

jedne mahrame koja toboè nosi"vjerska obilje`ja".

Boè, koliko samo nagomilanogstraha i kolektivne preventivnosti odNovog Pazara do Ministarstva prosv-jete, zbog samo jedne mahrame?!

Fehim Kajevi}

UUZZNNEEMMIIRREENNAAPPRROOSSVVJJEETTNNAA VVLLAASSTT

Pod okriljem mahrame

Novopazarsku ~ar{iju je preko no}i uznemirio jedan neobi~an slu~aj koji nije bio prisutan naovim prostorima. Ova trgova~ka varo{, poznata u svijetu vi{e po kvalitetnom dìnsu, specifi~na poorijentalnoj ba{tini i prepoznatljiva po svojoj originalnoj osobenosti, ima i danas stila da se odije-va onako kako to tradicija nalaè. Helem, ovdje otkako se pamti nosila se svaka kapa, onako kakoje pasovala svome etnosu.

Naàlost, jedna obi~na mahrama je unijela pometnju i (ne)odre|eni strah i strepnju kod "vital-nih" prosvjetnih struktura, pa je zbog te mahrame, ovih dana, ekspresno udaljena iz {kole hanumaAmina Nuhamba{i}, profesorica informatike sa radnim staòm od 17 godina u srednjoj Koàrsko-tekstilnoj {koli. Ova profesorica pod neobi~nim otkazom jedna je od najsavjesnijih i najboljihprosvjetnih radnika. Amina je majka troje djece.

Amina (Sneàna) Nuhamba{i}, ro|ena je15.10.1955. godine u Prokuplju. Osnovnu isrednju {kolu kao i fakultet zavr{ila uBeogradu. U Novi Pazar do{la 1980.godine, a u Islam pre{la 1991. godine.

Ko‘arsko-tekstilna {kola u Novom Pazaru:nakon 17. god rada u prosvjeti Amini jezabranjen ulazak u ovu zgradu, zbog

^lan 80.Nastavnika, odnosno saradnika udaljava iz nas-tave direktor {kole, po dono{enju odluke u disci-plinskom postupkom: kada svojim radom ne ost-varuje cilj i zadatke {kole; nastavni plan i pro-gram; svojim pona{anjem dovodi u pitanjenaro~ito osnovne moralne vrednosti; organizovan-jem u~enika u politi~ke svrhe izaziva nazionalnuili versku netrpeljivost. (Zakon o srednjo{kolskom


ZZAA[[TTOO IISSLLAAMM20

Lord Headley, posjedovao je tituluekselencije. Ser George Allanson bioje ro|en 1855. godine i vodio je pori-jeklo od najstari je britanskeporodice. Zauzimao je veoma va`nepoliti~ke pozicije u Britaniji, istovre-meno bio slavan kao urednik.Diplomirao je na univerzitetu uKembridù. 1887. dobio je tituluLorda. Sluìo je u britanskoj vojsci sa~inom potpukovnika. Bio je inìnjerpo zanimanju, ali snaàn pisac pohobiju. Izme|u njegovih objavljenihdjela poznata su pod naslovom: "Onpostaje Musliman" i "Otvaraju se o~iEvropi". Lord Headley postaje musli-man 1913., obavlja Had` i primaime Shaikh Rahmatullah Faruq.1928. je posetio Indiju.

"Za{to sam postao musliman?Mo`da neki odmojih prijatelja ipoznanika sumi{ljenja da sampostao muslimanpod nagovoromil i prit iskomnekih mojih pri-jatelja. Ali to nijeistina. Moje prih-vatanje Islamabio je rezultatdugogodi{njeg istraìvanja irazmi{ljanja. To se dogodilo nakonpreciznog ispitivanja, formiranjajednog mi{ljenja o Islamu, tako dasam uspostavio kontakt sa musli-manima i vidio da je njihovo vjerovan-je u nj ihovoj rel igi j i bi lo sl i~nomojem. Shvatio sam i bio sretan {tosam stupio u jednu dobru religiju.Qur'an al-kereem preporu~uje daosoba prihvati Islam svim svojimsrcem, odbijaju}i stupanje u vjerusilom (pod pritiskom). Isto tako Isaa.s. rekao je svojim apostolima: "Ibilo ko da vas ne prihvati, niti budehtio da vas ~uje, kada budeteodlazili od njih otresite pra{inu sava{ih stopala kao dokaz protivnjih..." (Po Marku 6-11). Za vrijememog pre|a{njeg ìvota (prije Islama)vi|ao sam mnoge netrpeljive protes-tante. Oni bi odlazili do katoli~kihstudentskih domova i vr{ili pritisakna katoli~ke studente. Ovi neèljeni

poku{aji i napori, prisiljavanja natu|u vjeru, samo su prouzrokovalibrojne sva|e, uvrede i neslaganjakoja bi posijala jo{ ve}i razdor me|uljudima. Iste bezna~ajne metodekoristili su hri{}anski misionari nadmuslimanima. Pristupali su svimvrstama rizika u cilju hri{}anizacijemuslimana. Ne biraju}i sredstvaprimjenjivali su svu vrstu strategijeda bi uhvatili u klopku muslimane.Obe}avali su im novac, posao ipoloàj. Oni, jadne neznalice, neznaju da je Islam religija gdje zapov-jesti alaihis-selaam Isa nalazenajbolju praksu i potvrdu. Hri{}anst-vo je oskrnavljeno, prava religijaNazare}anina koju je propovjedaoIsa a.s. je u potpunosti izgubljena ina~ela ljudskosti koje je propovjedao

Isa a. s. zaboravljena su. Sve todanas egzistira u Islamu. Takopostaju}i musliman meni je dostup-na religija Nazare}anina u svojojprvobitnoj ~istoti.

Na~ela koja je propovjedao Isaa.s., kao {to su bratstvo, sol i -darnost, dobra volja, velikodu{nost idruge, ne primjenjuju se kodhri{}ana danas, ve} kod muslimana.Da}u vam jedan primjer:

Hri{}anska sekta Atanazijanacauporno stoji iza tvrdnje na~ela da sehri{}anstvo zasniva na vjerovanju utri boga (trojstvo), tako da i najmanjasumnja u to vjerovanje vodi smjestau propast, a onaj ko èli da postignespas na ovom i na onom svijetu, tre-balo bi bezuslovno da vjeruje u triboga: Boga, Bo`jeg sina i Svetogduha.

Drugi primjer:Kada sam postao musliman,

dobio sam jedno pismo. U njemu je

pisalo: "Time {to ste postali musli-man osudili ste sebe na propast.Niko vas ne moè spasiti, zbogva{eg poricanja boìjeg boànstva."

Jadni ~ovjek je mislio da ja vi{ene vjerujem u Allaha ta'aalaa. Premanjegovom vjerovanju Allaha ta'aalaazavisilo je od trojstva. Taj idiot nijeznao kada je Isa a.s. po~eo dapropovjeda ~istu rel igi juNazare}anima da je zapo~eo saAllahu ta'aalaa i da nikad nije govo-rio da je Bo`ji sin. Islam, isti~u}itime "Allah je samo jedan" razotkrioje izvornu su{tinu rel igi jeNazare}anina (Isa a.s.).

Danas, ni{ta ne bi moglo bitilogi~nije da jedna du{evno zdravaosoba vjeruje u jednog istinitogAllaha i ne prihvata obmane i laìkoje su bile une{ene naknadno u~istu religiju Isa a.s. Osoba koja mije napisala to pismo i ostali koji sunjegovog mi{l jenja samo su zaàljenje. Iz dana u dan hri{}aninapu{taju svoju religiju i postajuateisti. U dana{njem hri{}anstvunema vi{e zadovoljenja za jednu nor-malnu i kulturnu osobu. Ljudi ne prih-vataju slijepo vjerovanje i praznovjer-ja i postaju sumnji~avi premahri{}anskoj vjeri. S druge strane,nikad nisam ~uo za svog ìvota, dajedan musliman sumnja u svoju

vjeru. Islam kao religija ispunjavasve duhovne i materijalne potrebeljudskih bi}a na najsavr{eniji i najra-cionalniji na~in. înjenica {to samtako siguran u to je da hi l jadehri{}ana, {to ljudi {to èna, koji suiskusili Islam istinski se identifikujusa Islamom. Me|utim, iz straha dabi mogli da izgube svoje poslove ipoloàje u slu~aju da javno razglasesvoj pristup Islamu ili da im se ne bijedan dio prijatelja narugao, oni sene usu|uju da postanu muslimani. Una{im {kolama se jo{ uvijek u~edjeca da je Islam religija ljudi koji nevjeruju u Al laha ta'aalaa.Zanemaruju}i to da budemprogla{en za ~oveka sa prokletomdu{om od svih mojih prijatelja i poz-nanika, prigrlio sam Islam i ve} 20godina ~vrsto ga drìm sa obe ruke.Poslije izlaska ovog pisma o tomekako sam primio Islam, dodajem jo{i to da postaju}i musliman uspiosam tako|e da postanem vjerniji i~istiji sljedbenik Isa a.s. @elim dabudem primjer hri{}anima. Biraju}iIslam ne}e postati nepri jatel j ihri{}anstva, naprotiv, Islam }e ihuputiti u pravu Isaovu vjeru i uzdi}ina vi{i nivo."

Preveo sa engleskog:Ismet Nuhamba{i}

ISLAM NE]E POSTATI NEPRIJATELJ HRI[]ANSTVAKada sam postao musliman, dobio sam jedno pismo. U njemu je pisa-

lo: "Time {to ste postali musliman osudili ste sebe na propast. Niko vasne moè spasiti, zbog va{eg poricanja boìjeg boànstva."

Jadni ~ovjek je mislio da ja vi{e ne vjerujem u Allaha ta'aalaa.Prema njegovom vjerovanju Allaha ta'aalaa zavisilo je od trojstva. Tajidiot nije znao kada je Isa a.s. po~eo da propovjeda ~istu religijuNazare}anima da je zapo~eo sa Allahu ta'aalaa i da nikad nije govorioda je Bo`ji sin. Islam, isti~u}i time "Allah je samo jedan" razotkrio jeizvornu su{tinu religije Nazare}anina (Isa a.s.).

PPRRIIGGLLIIOO SSAAMM IISSLLAAMMU nna{im {{kolama sse jjo{ uuvijek uu~e ddjeca dda jje

Islam rreligija lljudi kkoji nne vvjeruju uu AAllaha tta'aalaa.Zanemaruju}i tto dda bbudem pprogla{en zza ~~oveka ssaprokletom ddu{om ood ssvih mmojih pprijatelja ii ppoznanika,prigrlio ssam IIslam ii vve} 220 ggodina ~~vrsto gga ddrìm ssaobe rruke.


Hadì Lord Al-Faruq Headley (Velika Britanija)

KKUULLTTUURRNNAA BBAA[[TTIINNAA 21

Sulejman Tabakovi} je svakako najzna~ajniji sandà~kialhamijado knjièvnik. Na osnovu raspoloìvih podataka, kojisu izuzetno oskudni, moèmo samo sa sigurno{}u re}i daSulejman poti~e iz stare i ugledne novopazarske porodiceTabakovi}a, ~iji su se posljednji ~lanovi odselili u Turskuprije tridesetak godina i da je ìvio u XIX stolje}u. Na àlost,ne znamo ta~nu godinu njegovog ro|enja, a niti godinu nje-gove smrti. Jedino pouzdano znamo da je dio njegovog~ivenog "Divana" poznat pod nazivom "Ovo je na bosanskomnasihat Sulejmanov" zavr{io hid`retske 1278. godine(1861/62. g.). O tome sam autor kaè u spjevu:

"Kad sam ovo telefio telifat - sastav, kompozicijaI tarih je ovo bio tarih- datum, historija1278., hid`retska.

Ovaj podatak je jedina vremenska odrednica koja namukazuje na razdoblje u kojem je Tabakovi} mogao ìvjeti.Sulejman Tabakovi} je autor obimnog "Divana" koji se sasto-ji iz dva dijela. Prvi dio se naziva "Ovo je na bosanskom nasi-hat Sulejmanov", a drugi dio "Ibrahim Terzija". Postoje izv-jesne indikacije, koje daju mogu}nost da su i spjevovi"Avdija" i "Car Mustafa nastade" tako|er djela SulejmanaTabakovi}a. [iri biografski prikaz ìvota i djela ovog knjièvni-ka iza}i }e u mom radu o sandà~kim knjièvnicima iz perio-da osmanske vlasti u ovogodi{njem "Takvimu". Ovom pri-likom analizira}emo djelo Tabakovi}a sa aspekta koji dosada nije upra`njavan i razmatran. Sagleda}emo Tabakovi}au ulozi histori~ara svog doba, u ~emu je on tako|er veomauspje{an.

Tabakovi} ìvi i pi{e u vrijeme kada se Osmansko carstvopod vojnim i politi~kim pritiskom velikih sila i novostvorenihbalkanskih dràva (naro~ito Srbije i Crne Gore) polakopovla~i sa svojih balkanskih posjeda. Tu promjenu u odnosusnaga izme|u Turske i hri{}anskih zemalja Tabakovi} shvatane samo kao posljedicu promjenjenih historijskih okolnosti,ve} i kao Boìju kaznu zbog zna~ajnog odstupanja od izvornihislamskih na~ela i vrijednosti, {to je dovelo do znatnemoralne degradacije svih slojeva stanovni{tva. U vezi sa timTabakovi} kaè:

"Sve jesmo pokratili ljaik - neznanje, zasluèna kaznaA grehote poduziliOvaj zeman zasluìliI nama se ljaik do|eNa Tur~ina zulum padeDa su turske vi{e jade."

Nakon Drugog srpskog ustanka Obrenovi}evska Srbijapostepeno i polako izgra|uje svoju dràvnost na temeljubiv{eg Beogradskog pa{aluka (ili ta~nije Smederevskogsandàka). Podmi}ivanjem najvi{ih osmanskih funkcionera idràvnih organa u kombinaci j i sa prit iskom velikihhri{}anskih sila (naro~ito Rusije) knez Milo{ i njegovinasljednici polako pro{iruju i teritoriju i nadle`nost svojeautonomne i vazalne kneèvine Srbije. Tabakovi} to ilustrujeu stihovima:"A sve vlah daje dukata vlah - upotrebljavano kao izraz zanemuslimanaTo on miti murtata murtat - izdajnik, otpadnik od Vjere[to se ho}e od brataMorava je vlahu dataSad ostala Bosni vrataIzgubismo mi takata…" takat - telesna snaga, mo}

Vojna prevaga sve o~iglednije prelazi u korist hri{}anskihzemalja pa i onih susjednih, {to primje}uje i Tabakovi}:

"Turska sablju raspasaSrbovlahu pripasaDin-du{manin azdisa azdisati - osiliti se, postati obijesanTursku sablju pripasa…"

Poloàj Bosne i Novopazarskog sandàka, koji su tadajo{ uvijek bili u administrativno-teritorijalnoj simbiozi, posta-je sve nezavidniji i neizvjesniji. One su se na{le u krajnjeneprijateljski i ekspanzionisti~ki nastrojenom okruènju.Naro~ito osvaja~ke aspiracije prema njima pokazivale sususjedne kneèvine Srbija i Crna Gora, koje su se u protek-lim decenijama ve} zna~ajno pro{irile na ra~un nekih teritori-ja koje su stolje}ima pripadale Bosanskom ejaletu iNovopazarskom sandàku. Sa teritorija koje su ove dràveprisvojile i pripojile snagom oru`ja ili diplomatskim putem,bo{nja~ki narod je morao da se seli i da napu{ta svojavjekovna ognji{ta. Sve besperspektivniji poloàj u kome jedolazilo zabrinjavaju}e onemo}alo Osmansko carstvo, nijeobe}avao da }e donijeti u budu}nosti i{ta dobro niBosanskom ejaletu, ni Novopazarskom sandàku.Novopazarski sandàk je fakti~ki postao jedini koridor(sokak, vrata) preko koga je Bosna jo{ uvijek odràvalafizi~ku vezu sa ostalim dijelovima Osmanskog carstva.Tabakovi} to uvi|a i komentari{e:

"Pazar osta sad nejakZemlju uze vlah-{ijak {ijak - ekavac, SrbijanacI Karadak naopak karadak - CrnogoracKa Bosni je jedan sokakOsta Bosna u budàk budàk - kut, ugao, zapu{teno mjestoNakahri se brat Bo{njak…" kahar - àlost, tuga, briga

Cijelo XIX stolje}e je pro{lo u znaku reformnih mjera (peri-od Tanzimata) i prilago|avanja i pribliàvanja Osmanskeimperije izmjenjenim politi~kim i dru{tvenim odnosima uEvropi i u svijetu. Reforme su sprovedene ne samo uslijedpotrebe za modernizacijom vojnog, administrativnog i finansi-jskog aparata, ve} i pod sna`nim pritiskom hri{}anskih vele-sila. Turski sultani suo~eni sa ogromnom politi~kom, vojnomi ekonomskom krizom, popu{tal i su pod spol jnim iunutra{njim pritiscima i {irili su dijapazon reformnih zahvata,od kojih je dobar dio bio u korist hri{}anskih podanika. Uskladu sa tim oni su se nemilosrdno obra~unavali sa svimnosiocima antireformnih pokreta. Tako je 1826. godine ukin-

ut janji~arski. Sam ~in ukidanja ove zastarjele i konzervativnevojne organizacije je bio propra}en krvavim obra~unom sanjom. Protiv reformnog kursa do{lo je do pobuna u raznimdijelovima Carstva pa i u Bosni (pokret Huseina-kapetanaGrada{}evi}a 1831-1832.g.). Otpor u Bosni je fakti~ki trajaosve do krvavog pohoda Omer-pa{e Latasa 1851. godine naBosnu. Tom prilikom Omer-pa{a je izvr{io pravi masakar nadbosanskim begovatom, pogubiv{i 6.000 aga i begova, dok je400 njih odvedeno u lancima u Istambul. Time je zadatstra{an udarac ovoj dru{tvenoj klasi koja je imala vode}uulogu u tada{njem bo{nja~kom dru{tvu. Jo{ ranije, 1835.godine u Bosanskom ejaletu su ukinute kapetanije, akapetani i ajani su izgubili svoje ranije nasljedne poloàje ipretvoreni u obi~ne dràvne ~inovnike.

Nastavi}e se

Esad Rahi}

SULEJMAN TABAKOVI] U ULOZIHISTORIÂRA

ISTRA@IVANJA POEZIJA

ALAD@A DD@AMIJI UU PPOMEN

"U ovoj dàmiji je sa stanovi{taarhitekture izraèno tolikosposobnosti, toliko ukusa i fino}ei ostvareno toliko ljupkosti datakvu impresivnost nije ostvarionijedan raniji neimar nazemaljskoj kugli".

Evlija êlebi - Putopis

Bismilahirrahmanirrahim!Esselamu alejkum!Spas i mir!

Prve bijahu rije~iI druge za njima blaène[to izgovarahu se {apatomMe|u zidovima njenim

Sa strepnjom[ta }e nam noviDonijeti dan

Kakvi }eNiz Drinu puhati vjetrovi

Sa NadomU beriketU nafakuU hairli put

Sa vjeromDèmatlija njenihDa svakog su ~asa pripravniSvi zaredomDo onog u zadnjem safu

Za AhiretPosve prosvijetljeniBez imalo trunke pra{ineNa du{i

êtiri puna stolje}a takoI vi{eKako knjiga nalaèNa bogougodni muezina glasPet puta na danRame uz rame Na sed`du

Do brata bratDo oca sinU ime Allaha Milostivogîja nedoku~ena Mudrostîja dare`ljivost BeskrajnaSvijet odràva

Sve do ~asa ukletogSve do ~asa pogubnogKad zvijeri Drinu prebrodi{eDa temelje zatru IstiniLaìma svojim !

Safet Hadrovi} Vrbi~ki


Novi Pazar (1916.)

PPRREEDDSSTTAAVVLLJJAAMMOO KKNNJJIIGGUU MMEERRHHUUMMII22

Leksi~ki, {eri'at zna~i put;pravi put do vode; pojili{te; {ere'a- je{re'u zna~i i}i putem; raspozna-vati puteve; propisati. Zna~enjskaveza izme|u {eri'ata, kao skupapropisa ustanovljenih za ljudeKur'anom i Sunnetom Muha-mmeda alejhi's-selam, i putakojim se ide do izvora potcrtavanaj{iru duhovnu, vjersku podloguovog pojma: kako god putnikzadovoji svoju è| i osjeti se sret-nim kada se napije pitke vode naizvoru, tako isto ~ovjek koji ispuni{eri'atski propis zadovoji du{u iosjeti se sretnim zato {to je u~iniodjelo kojim su zadovoljni i njegovStvoritelj i njegova savjest. I dalje:kako god je izvor spas za ljudskiìvot, tako je {eri'at spas za um idu{u. U Islamu se ni{ta ne moèdefinirati bez ove naj{ire podlogetewhida, ~istog monoteizma.

Definiciju {eri'ata enciklope-disti naj~e{}e izvode iz 18. ajetasure El Dàthije: "A tebi smo posli-je odredili da u vjeri ide{ pravcemodre|enim (thumme dè'alnake'ala {eri'atin mine'l emri), zato gaslijedi i ne povodi se za strastimaonih koji ne znaju..."

Prema autoru ove knj ige,{eri'at je sama "Allahova rije~, aAllahova rije~ je najuzvi{enija"(Islamskopravo, El -Kalem,Sarajevo, 1989., str. 146, u pri-jevodu Seida Smajki}a).

Na{ poznati u~enjak, Mehmed-efendija Handì} - rahmetullahute'ala, ovako definira ovaj pojam:"Islamski propisi i odredbe, bezrazlike odnosili se na postupakljudi ili na samo vjerovanje, naziva-ju se {eriatom... Mnogo puta sedaje {eriatu uè zna~enje, pa seupotrebljuje za one propise kojireguliraju odnose u Islamskojzajednici i proteù na djela i postu-pak ljudi a ne na njihovu duhovnustranu i vjerovanje. Prema tome,{eri'at ozna~uje, cijeli pravni sus-tav, koj i je u vezi s vjerom,Islamom, postavljen" (u predgov-oru knjizi H. Muradbegovi}a -Tuma~ {eriatskih propisa).

Mo`da je naj{ire i najzahvalnijetuma~enje {eri'ata dao [emsud-din Ebu Abdillah Muhammed ibniEbi Bekr, poznatiji kao Ibnu'l-Qajjim El-Dèwzijje (691.-751.H./1292.-1350.), mud`tehid izDamaska, najpoznatiji imam ufikhu u {estom stolje}u po Hid`ri,kompilator dotada{njeg tada ve}kodificiranog naslije|a {eri'atske,pravne misli. On kaè: "[eri'at setemelji i izra|uje na mudrosti idobru za ljude na ovom i onom svi-jetu; on je potpuna pravda, pot-puna milost, potpuno dobro i pot-puna mudrost. Svako njegovorje{enje izvire iz pravde protivnepravde, iz milosti protiv njezinesuprotnosti, iz dobra i reda protiv

uporopa{tavanja i nereda, izmudrosti protiv lakrdije... [eri'at jeAllahova pravda me|u ljudima,Njegova milost me|u njegovimstvorenjima, Njegovo okrilje nazemlj i ; mudrost {eri'ata vodiAllahu i potvr|uje poslanstvoNjegova Poslanika - sallallahu ale-jhi we sellem - u najpotpunijem inajboljem vo|enju i potvr|ivanju.[eri'at je Allahovo svjetlo za onekoji imaju duhovne o~i, to jeNjegova uputa kojom upu}ujeneupu}ene, Njegov potpuni lijek zabolest svakog bolesnika, Njegovispravni put: ko se njime uputi,upravio se pravim putem. [eri'atje radost o~iju, ìvot srca, lezetdu{a; on daje ìvot, hrnu, svjet-

lost, l i jek i o~uvanost odgrije{enja; svako dobro svoje pori-jeklo ima u {eri'atu i postiè se{eri'atom, a svaki nedostatak upostojanju svoj uzrok vu~e iz neis-punjavanja {eri'ata... Da nije nje-govih preostalih tragova, propao bidunjaluk i smotao bi se Kosmos!On ljude ~uva da ne grije{e on jetemelj Postojanja; Allah njime drìnebesa i Zemlju da ne propadnu!Kada Allah dèlle{anuhu bude htiouni{tit i dunjaluk i smotatiKosmos, podi}i }e ono {to je pre-ostalo od tragova {eri'ata, jer -{eri'at je ono sa ~ime je Allahposlao Svoga Paslanika i on jestub ovoga Svijeta, osovina; uspje-ha i sre}a na dunjaluku i ahiretu"(I'lamu'l muweqi'in 'an Rabbi'l'alemin- Izvje{}e onih koji prenoseod Stvoritelja svjetova, u uvoduPoglavlja o temeljima {eri'ata).

Muhammed Re{id Rida smatrada {eri'at, din i millet imaju istozna~enje: ono {to je Al lahdèlle{anuhu robovima Svojim odpropisa ustanovio. Ti se propisinazivaju {eri'atom zato {to susastavljeni, uobli~eni, obja{jeni ipouzdano utvr|eni; nazivaju sedinom zato {to im se morapot~injavati i putem njih veli~atiAllaha dèlle{anuhu, a milletom

zato {to su izdiktirani ljudima(Tefsiru'l Menar II/252 i [erhu'lMenar, 12).

Ovako {iroke definicije {eri'ata,njihovo poistovje}ivanje skoro sasa samim Islamom, nastale suuslijed saznanja da su njegovipropisi - kao samo jedan elementkoj i gradi islamsko dru{tvo -neraskidivo srasli sa idejnom podl-ogom tewhida; oni se ne moguuspje{no i islamskim metodomprimjenjivati ukoliko za njih nisupripremljeni odgovaraju}i uvjeti.Zakju~no moèmo re}i da se podtim pojmom podrazumijevajuAllahovi propisi za sve sfereìvota. To je jezgra, a ono {to sumuslimanski pravnici, istraùju}i irazumijevaju}i te propise,obrazloìli i ispisali naziva se fiqh(dosl. dijahronijsko razumijevanje{eri'ata i sinhronijsko dono{enjepravnih mi{ljenja u jednome vre-menu), omota~ te jezgre. Jezgra jevje~ita, nepromjenljiva, univerzal-na, a omota~ je determiniran ljud-skim mo}ima i okolnostima, uvijeku vezi sa jezgrom, podloàn prom-jenama i adaptaciji; u ovoj ~injeni-ci krije se snaga i univerzalnostIslama kao stalno ìve i obnavlja-ju}e vjere, kao permanentne rev-olucije.

[eri'at, sukladno prirodi Islamakao upotpunjene i (u)savr{enevjere (El-Ma'ide: 3), sintetizirao jedotada{nja zakonodavstvaAllahovih poslanika. Svako o njihimalo je cilj da stvarnost pot~inisebi, a ne obrnuto, i to je razlogsukoba izme|u uzvi{enog {eri'ata,kao "Boìje rije~i", i stvarnostikoju su oblikovali obi~aji, direktivevlastodràca, mitovi, mediji itd.Kada pravni, eksperti uspore|uju{eri'at i rimsko pravo, oni isticuda da je ovo drugo "po~elo odobi~aja, a razvijalo se putem parni-ca i proceduralnog postupka", dok{eri'at "po~inje od svojih utvr|enihizvora, Kur'ana i Sunneta, a razvijase putem logi~ke analogije i objek-tivnih propisa" (El-Qaradawi uIslamskom pravu, 82). Zato {to jeBoànski po porijeklu i ciljevima,{to je sveobuhvatan i univerzalan,{to se njegovi propisi odnosi nasve ljude, bez razlike, {to unutarsebe ima instrumente samo-stalnog razvijanja, elasti~nosti iprimjenljivosti na sve prilike, zato{to pravi harmoni~nu ravnoteùizme|u interesa pojedinca i intere-sa zajednice, zato {to je do{ao da"iz tmina izvede na svjetlo", davodi, a ne da bude vo|en, daispravlja a ne da bude korigiran,{eri'at se ne pot~injava nijednojstvarnosti, a stvarnost svake mus-limanske zajednice treba da sepot~ini njemu!

Pripremio: F.H.

HALAL I HARAM U ISLAMUU ponedjeljak 20.10.1997. godine,

nakon kratke i te{ke bolesti u Ribari}u jena ahiret preselio Ejub ef. Fekovi}, imam u

o v o md ` e m a t u .Vijest o nje-govoj smrtiduboko jep o t r e s l amnogobrojnurodbinu, pri-j a t e l j e ,dèmatli je ikolege. Ejub ef. jero|en 5. juna1949. godineu selu @ir~e,

op{tina Tutin. Osnovno obrazovanje jestekao u rodnom mjestu, a Medresu jezavr{io u Pri{tini. Kroz ~itavo {kolovanje uMedresi slovio je kao jedan od najboljihu~enika. Zbog svoje mladala~ke ìvahnostii nesta{luka, bio je me|u svojim kolegamai svima onima koji su ga poznavali cijenjen,uvaàvan i prepri~avan. Nakon odsluènogvojnog roka stupio je u imamsku slu`bu udèmatu Ugao (OIZ-e Sjenica). Tu je ostaosamo dva mjeseca da bi nastavio svojuimamsku slu`bu u Zvorniku. Radio je uZavidovi}ima, Olovu, Beogradu, Zrenjaninu,Srebrenici i Tutinu (Ribari}u). Sav svoj radnivijek proveo je rade}i u Islamskoj zajednici.

Osnovna preokupacija u radu Ejub ef.bila je podu~avanje mladih generacija. Bioje zaista vrstan muallim, {to pokazujurezultati njegovog rada u svim dèmatima ukojima je radio, pogotovu u dèmatuRibari}e. On se nije mnogo oslanjao nadruge, nije se àlio na roditelje niti su musmetali prosvjetni radnici, a ni sitnireìmski podanici.

Nemjerljiv je njegov doprinos na poljumuslihunstva. Imao je sluha da osjetisvaku slabost u svom dèmatu i da na vri-jeme reaguje, gotovo uvijek, sa uspjehom.

U odnosu prema kolegama bio je zaistaistinski prijatelj. Posebnu brigu je vodio omla|im imamima, kojima je bio spremanpruìti svaku pomo}.

I prilikom na{eg posljednjeg susreta naovom svijetu, kada sam ga posjetio, poslijedolaska iz bolnice, iako se borio sa te{kombole{}u, raspitivao se za svoje kolege, nji-hov rad i poloàj.

Dènaza namaz je najbolje pokazalakoliko su ga dèmatlije cijenile, jer seodavno ne pamti toliki broj ljudi na dènazi,a me|u njima je bilo 40 imama iz NovogPazara, Sjenice, Brodareva, Roàja, Pe}i iTutina. Dènazu mu je klanjao predsjednikMe{ihata IZ-e Sandàka Muamer ef.Zukorli}. Ejub ef. je ukopan 21.10. u svomrodnom mjestu - @ir~u, sa ikindije namaza.

Nakon {to je pokopano njegovo tijelo,kolege iz svih navedenih gradova prou~ilesu mu hatmu Kur'an, upu}uju}i dovuSvevi{njem Gospodaru da mu podari obiljesvoga rahmeta, pokloni dènet, a njegovojhanumi Sabini, k}erkama: Azri, Emini imaloj Dènneti, njegov nedostatak nadom-jesti svojom milo{}u.

Adem ef. Zilki}

EJUB EF. FEKOVI](1949-1997)


Dr. Jusuf el-Qaradawi

Glas Islama

RREEKKLLAAMMEE II OOGGLLAASSII


23

Kompletan j e a n s program na jednom mjestu

Novi Pazar, Jo{ani~ki kej bb, tel/fax 020 28 842

VV EE LL EE PP RR OO DD AA JJ AABEZALKOHOLNA PI]A:FANTA, COLA, SPRITEHALAL PILETINAHALAL PILETINA

Novi Pazar, Hercegova~ka 6, tel/fax 020 28 471

B E Z B O L N OVA\ENJE

LIJEÊNJE

PLOMBIRANJE

PRAVLJENJE

VEOMA KVALITETNO I JEFTINO

ZUBNA ORDINACIJADr. Muharema Spice

ORTODONTUL. RIFATA BURD@OVI]A 31

TEL. 020 24 330

KOMPJUTERSKO SASTAVLJANJE BOJA,KOMPLETNA OPREMA ZA

VRHUNSKU PRIPREMU VOZILA,[IROK IZBOR ALATA ZA AUTO-LAKIRERE.

PORED GGLLAASSUURRIITTAA ZASTUPLJENI SU I UVOZNI PROGRAMI

SSAATTAA,, SSIIAA,, 33MM,, FFOOSS HHEEMMIIJJAA IZ NJEMA^KE,IIMMPPAA IZ ITALIJE, BBOODDYY IZ GR^KE

CIJENE POVOLJNE

Rifata Burdòvi}a 100

BBBBEEEENNNNKKKKOOOO TTTTOOOOUUUURRRRSSSS U SARADNJI SAAUTOSERVISOM MMMMEEEETTTTOOOOVVVVIIII]]]] ORGA-NIZUJE SVAKOG UTORKA TURI-STI^KA PUTOVANJA ZA ISTANBULSA POLASKOM U 16 ÂSOVA SAAUTOBUSKE STANICE U NOVOMPAZARU.ZA POVRATAK IZ ISTANBULA SVE

INFORMACIJE U AGENCIJI GGGGUUUURRRRSSSSEEEESSSS. PUTOVANJA SE OBAVLJAJU AUTOBUSIMA VISOKE TURI-

STI^KE KLASE.INFORMACIJE U NOVOM PAZARU NA TELEFONE

000022220000 22227777 888844446666 //// 22226666 444400001111 //// 22224444 111100001111

ODBOR ISLAMSKE ZAJEDNICE BAR

Na osnovu ~lana 38. Ustava IZ-e u RCG raspisuje:

K O N K U R SZa popunu upra`njenog radnog mjesta imama, hatiba i muallima u dèmatu

STARI BAROp{ti uslovi:

1. Zavr{ena srednja medresa,2. Da nije pod krivi~nom istragom,

3. Da je tjelesno i du{evno spreman za slu`bu,4. Da je regulisao vojnu obavezu.

Dèmat Stari Bar je I kategorije. Stan obezbije|en, a li~ni dohodakpo dogovoru.

Konkurs ostaje otvoren do popune radnog mjesta.Molbe slati na adresu Odbora IZ-e Stari Bar.

PREDUZE]E ZA PROJEKTOVANJE I IZRADU INFOR-MACIONIH SISTEMA

- IZRADA PROGRAMA ZA POSLOVNOKNJIGOVOTSTVO,- PRODAJA, UGRADNJA I SERVIS PCRAÛNARA I RAÛNARSKIH MRE@A,- OBUKA ZA RAD NA PC RAÛNARIMA.

NOVI PAZAR, 1. MAJ 70/b, Tel: 312-987312-987

foto

DINENAJBR@A IZRADA

FOTOGRAFIJAZA SAMO

22225555 MMMMIIIINNNNUUUUTTTTAAAA

Zubejr bin Avam r.a. NN akon smrti Omera r.a. Zubejr je bio

jedan od {estorke u savjetodavnomtijelu, koje je odredio sam Omer r.a.

prije svoje smrti, da izaberu Halifu. Izabrali su,me|usobom, Osmana r.a. pred kojima je poloìozakletvu, pa je i Zubejr dao zakletvu na vjer-nost, pomagao ga u njegovom upravljanjuhilafetom. Kad god je trebalo, Zubejr jeOsmanu davao savjete. Kad su nakanili, onikoji nisu bili u pravu, ubitiOsmana r.a. Zubejr je poloìozakletvu Aliji r.a. nakon smrtiOsmana r.a. Me|utim, on jeo~ekivao od Alije da }e odmahustati i o{tro kazniti one koji suubili Osmana r.a.

Alija r.a. je, me|utim, mislioda treba sa~ekati izvjesno vri-jeme dok se situacija ne smiri,pa tek onda kazniti Osmanoveubice.

ûo je Alija r.a. da neki odashaba pod vo|stvom Ai{e r.a.ne èle da on ostane spu{tenihruku zbog smrti tre}eg halifeOsmana r.a. Poku{ao je savje-tom smiriti ve}inu i mirnim pre-govaranjem izbje}i sukobe, me|utim, ni{ta nijekoristilo, te je na kraju morao opremiti ipripremiti vojsku protiv onih koji su se htjelisukobiti s njim. Kad su se su~elile obje vojske,Alija r.a. ponovo poku{a, na svaki na~in, da ihodvrati od njihove nakane, ali nije uspio. NiZubejr ni Ai{a nisu to htjeli. Alija je zatraìoda direktno razgovara sa Zubejrom, pa je dorazgovora do{lo. Tada je mudri halifa dugorazmi{ljao o tome i sjetio se pro{losti i nezabo-ravnih dana herojstva. U sebi se Alijarazmi{ljao (a bio je u pravu), da Zubejr morapromijeniti svoju nakanu, kako ne bi izbrisaosvoja nezaboravna i vje~na djela, a da svojejuna{tvo koristi protiv zajedni~kog neprijatelja -mu{rika i nevjernika.

Alija ga je podsjetio na jedan doga|ajzajedni~ki njima i Resulullahu s.a.v.s. Re~eAlija radijallahu anhu: "Sjeti se, Zubejre, onogadana kada ste Resulullah i ti pro{li poredmene, a Resulullah s.a.v.s. se bio naslonio natvoju ruku! Okrenuo se prema meni i nasmijanme poselamio, pa se potom okrenuo prema tebii rekao ti: "Uvi|am, Zubejre, da }e{ ratovatiprotiv Alije i ne}e{ biti u pravu, a Alija }e biti

u pravu, makar protiv njega ratovali svi ostali!"Zubejr je odgovorio: "Istina je, kunem se!"Alija r.a. re~e: "Za{to onda ratuje{ protiv

mene, kad nema{ razloga za to?"Zubejr r.a. re~e: "Zaboravio sam to! Tako

mi Allaha, da sam se toga sjetio prije bitke,nikada ne bih po{ao u rat, niti ratovao protivtebe!"

Razuman musliman se pokaje Allahu kadapogrije{i. Zubejr je shvatio istinu nakon susretas Alijom i insistirao je na povla~enju iz bitke,usred borbe, nakon tog bu|enja savjesti mu'mi-na. Svjedo~i Allah, a i meleci i uvaèni ashabi,kao Amru ibnu Jasir i Abdullah ibnul-Abas, dase Zubejr pokajao {to je do{ao ratovati protivAlije. Na njegovom putu za Medinu jedan ga je

otpadnik ubio, kao {to su prije njega ubijeni{ehidi Omer i Osman r.a. Svi znaju ko je ubioZubejra, ~ak i njegovi protivnici to dobro znaju.Dobro znaju Zubejrov poloàj kod Resulullaha,te da je sin Poslanikove tetke i da je on vrliPoslanikov s.a.v.s. u~enik.

Za njim je i{ao izdajnik i otpadnik Amr ibnuDèrmuz et-Temimi i vidio da se Zubejr vra}a uMedinu, pri{unjao mu se i ubio ga sa le|a dok

je klanjao te mu skinuo prsten iukrao konja.Osjetio je da se zemlja na kojoj jestajao, tresla od ljutnje nad timgnusnim djelom {to ga je uradio.Na tom mjestu gdje je klanjao, bioje ukopan, a naziv tog mjesta je"Dolina lavova". Tako je do{aokraj njegovom ìvotu u {ezdeset i~etvrtoj godini. Do~ekao je smrtkao ~astan {ehid, smrt kakvu mogudoìvjeti samo velikani poputnjega!Vo|a muslimana Alija r.a. je ~uoda je Zubejr ubijen na svom putuka Medini. Ovaj doga|aj ga je ras-rdio, du{a ga je zaboljela. Poèlioje da do toga nije do{lo i da je

Zubejr svoj put sretno zavr{io, nakon {to jeotkrio istinu. Gorko je zaplakao Alija r.a. i tomprilikom je rekao za ~ovjeka kojemu je ve}prene{ena vijest o odlasku u Dènnet, da }enjegov ubica u Dèhennem.

Kad su donijeli Zubejrovu sablju pred Alijur.a. podsjeti se Alija na herojska djela koja jeZubejr u~inio radi Islama, zajedno sPoslanikom s.a.v.s. ba{ sa tom o{trom sabljom,pa re~e: "Koliko puta je ta sablja otklonilanevolje od Poslanika. Neka mu se Allah smilujei bude zadovoljan s njime i neka mu oprosti!"Amin.

Iz knjige “Desetorica kojima je obe}an Dènnet”Abdullah

Glas IslamaGlas Islama

SSJJEE]]AANNJJEE NNAA PPOOSSLLAANNIIKKOOVVEE AASSHHAABBEE

Mi'rad`, izvorno "ljestve", kasnije "uzlaènje", poseb-no "Muhammedovo uzlaènje na nebo". U Kur'anskimsurama (LXXXI,19-25 i LIII,1-2) opisana je vizija u kojojse nebeski glasnik pojavljuje pred Muhammedom, a usuri LIII,13-18 sli~na vizija. U oba slu~aja, Muhammedvidi da prilazi nebeski lik iz daljine, a ne kaè se da onsam biva odveden. Druga~ije iskustvo izvire iz sureXVII,1: "Hvaljen neka je Onaj koji je u jednom ~asuno}i preveo svog roba iz Hrama svetog u Hram daleki,~iju smo okolinu blagoslovili kako bismo mu neka zna-menja Na{a pokazali". Obi~no se pod "robom" misli naMuhammeda i nema razloga to dovoditi u sumnju; iz

Kur'ana sasvim je jasno da Mesdìd al-Haram zna~imekansko sveti{te; ali {ta je to Mesdìd al-Aksa? Prematradicionalnom tuma~enju (koje nije jedino koje Hadispriznaje), to zna~i Jerusalem. Otkad datira to obja{njen-je nije sasvim sigurno; mo`da je ve} za njega znaoOmar ibn Abi Rebija, a i Abu Sahr; ali i oni pripadajutek umajadskom razdoblju. Muhammed je pod al-Mesdìdal-Aksom podrazumijevao neko mjesto u Raju, kao onona vrhu sedam nebesa gdje an|eli slave Allaha; u tomslu~aju bismo imali (u suri XVII,1) o novom ulaènju urajske sfere, svjedo~enje koje se zadovoljava spominjan-jem samog doìvljaja, a ni{ta ne govori o tome kako seodvijao.

Poslanikov uzlaz kasnije je posluìo kao model za

opis putovanja du{a umrlih do prijestolja boànskogSuca; za sufije je to, pak, bio simbol izdizanja du{e izokova tjelesnosti do visine misti~kog znanja. Tako totuma~i Ibn Arabi u djelu Kitab al-isra' ila maqam al-asra, a u Futuhatu vjernik i filozof putuju zajedno, alifilozof dostiè sedmo nebo, dok pobo`nom muslimanunijedna tajna ne ostaje skrivena. Risalat al-gufran Abu-l-Ala el-Mearija parodija je na tradicionalne pri~e omi'radù.

Prema Ibn Sadu isra' se zbila 17. rebijulevela, auspon 17. ramazana. Ali vjernici su stolje}ima no} prije27. redèba - zna~ajan datum u povijesti Meke - sma-trali Laylat al-mi'radòm, a no} uo~i njega, kao i uo~ian-nabija, posvje}ivali su ~itanju legende o svjetkovini.

LLEEKKSSIIKKOONN IISSLLAAMMAA

Nipo{to ne smijemodozvolit i da nasuspje{an ~etvoro-

godi{nji rad Me{ihata,osnivanje mu{ke iènske Medrese,Biblioteke, Izdava~ke dje-latnosti, Humanitarneorganizacije, te niz drugihostvarenja - zadovolji.Naprotiv, pred nama suzna~ajni zadaci poputja~anja organizaci jeIslamske zajednice naterenu i ulaganja u

kvalitetne kadrove a na ~elu svih farzova nam jevjerska pouka, sa kojom se do sada ne moèmopohvaliti. Istina, do otklanjanja svih defektnihposljedica komunisti~kog vakta, kako unutar sameIslamske zajednice tako i na nivou pojedinaca,porodice i dru{tva, treba}e jo{ prili~no vremena iuspje{nog institucionalnog djelovanja. Posebnimostvarenjem smatramo ~injenicu da je Islamskazajednica Sandàka po prvi put poslije nekolikodecenija potpuno samostalna u svom radu iodlu~ivanju i da svoju organizaciju i djelovanje zasni-va isklju~ivo na Kur'anu âsnom i Sunetu ~istom iubije|eni smo da }e tako biti i ubudu}e, in{allah.

Muamer ef. Zukorli}

SSPPEECCIIJJAALLNNII DDOODDAATTAAKK GGLLAASS IISSLLAAMMAA

U anketi koju smo sproveli, povodom ~etiri godine od osnivanja Me{ihata IZ-e Sand‘aka, pitali smo na{u bra}u - {tamisle o radu Me{ihata IZ-e Sand‘aka za protekli period.Na{i sagovornici su bili u svojim odgovorima konstruktivni i realni, navode}i pored onih dobrih pomaka i izvjesne

propuste, {to nam je dobro do{lo da se u svom radu korigujemo, a tamo gdje smo prenaglili, da se popravimo ipomognemo na{oj bra}i, prijateljima i saradnicima, da zajedni~kim umije}em savladamo sve mogu}e nesporazume.Naravno, samokriti~nost bi morala biti imperativ na{ih svih budu}ih hairli poslova.

SUVI[E MALI SUVI[E MALI DA BI BIO CJELINA, DA BI BIO CJELINA,

ISUVI[E VELIK ISUVI[E VELIK DA BI GA ZEMLJA UPILADA BI GA ZEMLJA UPILA

TAJ DATUM JE BITAN ZA MUSLIMANE

Mi po prvi put sa svojim snagama kre}emo u oìvljavanjeIslama na prostorima Sandàka. Istina, i do tada se ìvjeloi vjerovalo u Islam na ovim prostorima, ali je ovo bitno u

organizacijskom smislu. Formiranjem Me{ihata dobijamo Medresukao samostalnu {kolu, ènsku Medresu, vjersko glasilo, izdato jepreko 20 izdanja knjiga. Jednom rije~ju, u~injeno je ne{to {to nikopomi{ljao nije.

Upisano je preko 35 studenata na islamskim univerzitetima.Svjetska javnost je upoznata sa stanjem muslimana Sandàka imnoge druge stvari koje su manje vi{e poznate svima.

Dakle osnivanje Me{ihata je potpuno opravdano i ja kao ~lanInicijativnog odbora za osnivanje istog, ponosan sam {to sam biojedan od ~lanova za njegovo osnivanje. Naravno, Me{ihat imamnoge probleme sa kojima se susre}e: normalizacija vjerskogìvota na terenu koji je na vrlo niskom nivou, zatim urazumljivanje

pojedinih Odbora da budu ono {to treba da budu; dakle nosiociIslama na svom podru~ju itd.

Ipak, to je bilo mogu}e o~ekivati uovom kratkom vaktu, u periodu nedostatkakadrova, u periodu kada je BIH krvarila,kada su mnogi na{i ljudi prebijani pozatvorima, kada je prijetila opasnost poSandàk.

U takvom vremenu Me{ihat se rodio,odrastao i u~inio ono {to mnogi nisu mogliuraditi od Berlinskog kongresa pa dodanas.

Mevlud ef. Dudi}, direktor Medrese

““II rreeccii:: RRaaddiittee,, AAllllaahh }}ee vviiddjjeettii vvaa{{ ttrruudd,, ii PPoossllaanniikk ii vvjjeerrnniiccii......”” ((KKuurr’’aann))

URADILI SMO PUNO, ALI NE I DOVOLJNO


NAJVI[E TRUDA POSVJETITIKADROVIMA

Inici jat iva za formiranjemSabora i Me{ihata IZ-e zaSandàk javila se u ljeto 1990.godine, ~i j i su inici jatori bi l iimami, ulema Sandàka. Cil jformiranja IZ-ena tom nivou jeradi potrebavjere Islama.Mnogi su tuna{u inicijativuhtjeli iskoristitiu li~ne intereseil i z loupotri -jebiti je u drugesvrhe {to nema vjerski karakter.To nam je stvaralo vel ikihpote{ko}a u realizaciji na{e nam-jere, pogotovu kada se zna kakvasu to vremena bila i previranja naprostorima biv{e Jugoslavije.Uspjeli smo i formirali IZ-u kakvudanas imamo. Zahvaljuju}i tomeimamo sve potrebne institucijeIZ-e za normalno funkcionisanje(jedne ozbiljne organizacije). Mito jesmo. Me|utim, ono {to sedo sada uradilo i postiglo uSaboru IZ-e, Me{ihatu i Odborima

IZ-e ni je u toj mjeri da semoèmo zadovoljiti i stati natome, ve} je obavezuju}e za daljii intenzivni j i anga`man svihaktera i sudionika u cjelokupnojZajednici. Ne moè se zobi}i i nenabrojati {ta smo u zadnje ~etirigodine osnovali i dobili. Tu jeènska Medresa, Izdava~ka dje-latnost, l ist "Glas Islama",humanitarna organizacija IHO, ijo{ niz drugih stvari. [ta namnajvi{e nedostaje da bi smo reali-zovali program? To su kadrovi. Tusmo hendikepirani i tomemoramo posvjetiti najvi{e truda.Pored ovog treba nam jo{ vi{eme|usobnog razumijevanja isloge, kako u dèmatu tako ime|u nosiocima poslova. Morapostojati podjela poslova,zaduènja i da svako odgovara zasvoja zaduènja. Rad u duhu nor-mativnih akata IZ-e mora donijetiuspjeha. Bi}e bolje! In{allah!

Hajro ef. Tuti}, sekretak Odbora IZ-e Novi Pazar

Bog je tako htio da i ja kaoimam sa ostal im kolegamau~estvujem u inicijativi pa i tokomcijele faze osni-vanja Me{ihataIZ-e Sandàka.Bio je to periodpun zanimlj i -vosti, brojnihsusreta imamai predsjednikaOdbora IZ-e{irom San-dàka, i jo{ zanimljivijih diskusija imuhabeta.

Danas sam sretan {to sepotvrdio na{ nijet ispravnim, te daje ono {to smo ~inili bilo korisnoza IZ-u Sandàka. O tome danassvjedo~e brojni rezultati koji, vjeru-jem, raduju ve}inu i to ogromnuve}inu vjernika Islama. Ja ovdjene bih nabrajao rezultate i uspje-he, ve} bih pozvao svakog dado|e na lice mjesta i uvjeri se.Islamska zajednica ne po~inje od

nas, niti }e se okon~ati sa nama.Ona je bila prije nas i bi}e poslijenas, ali je osnivanje Me{ihataSandàka nesumnjiv doprinos dase sa~uvaju i obnove islamskeustanove bez kojih ne bi bilomogu}e uspje{no duhovnouzdizanje muslimana Bo{njakaSandàka. Danas pred IZ-eSandàka stoje krupni zadaci iobaveze. Svima nama, i imamimai dèmatlijama, a pogotovu onimakoji stoje na ~elu ove Zajednice,potrebno je puno hrabrosti imudrosti. Me{ihatu IZ-e Sandàkapotrebna je na{a bratska i iskre-na pomo} i podr{ka, jer samozajedno, uz Allahovu d`.{. pomo},moèmo osigurati bolje sutrana{oj djeci i generacijama kojedolaze.

Neka nam je na tom putu Allahd`.{. na pomo}i. Amin!

Muhamed ef. Feti}, imam iz Roàja

ISLAMSKA ZAJEDNICA NE POÎNJEOD NAS

Sa zaista male vremenskedistance u postojanju Me{ihataSandàka svi dobronamjernimogu uo~iti sljede}e:

Ova institucija bo{nja~kog nar-oda u Sandàku je i u ovim najs-loènijim i dramati~nim zbivanji-ma na prostoru SR Jugoslavije iSandàka ostala dosljedna svo-jim programskim i izvr{nim prin-cipima i ni je podleglapragmati~nim politi~kim zahtjevi-ma odre|enih politi~kih grupa ipojedinaca.

@elimo da Me{ihat takav iostane, da sluì ostvarenju vjer-skih stremljenja svih muslimana-Bo{njaka u Sandàku, bez obzirana partijska i li~na opredjeljenja.

Stoga smatramo da jeMe{ihat Sandàka opravdaosvoje postojanje. Iskrene ~estitkepovodom jubileja Me{ihata.

Rifat Veskovi}, predsjednik SDABijelog Polja, republi~ki i savezniposlanik

ME[IHAT SAND@AKA JE OPRAVDAOSVOJE POSTOJANJE

Sama ~injenica da imamo jedin-stvenu Islamsku zajednicu, organizo-vanu kroz Sabor, Me{ihat i drugeorgane, da imamo Medresu, daimamo za{titnika vakufske imovine,odnosno svih materijalnih dobara IZ-e, da imamo imame, dèmate, vjer-sko pou~avanje i da je svemu tome

osnova Kur'an i sunnet, dovoljan jedokaz da smo ummet Muhammedov.

Imati sve ovo, to o~uvati iusavr{iti u svom vremenu, te primjen-iti u svom ìvljenju, zna~i biti pobjed-nik i na ovom i budu}em svijetu.

Re{ad Rasti}, Sjenica

IMATI SVOJ ME[IHAT,ZNAÎ BITI POBJEDNIK

Na jednom od prvih razgovorasa relevantnim faktorima o potre-bi osnivanjaMe{ihata zaSandàk, prisje-tio sam se rah-metl i Me{eSelimovi}a ijedne njegoveizreke koja sedanas moèpotpuno prim-jeniti na Sandàk a to je da je on(rukavac) "Suvi{e mali da bi sambio cjelina i suvi{e velik da bi gazemlja upila".

Duboko sam bio svjestan~injenice vremena i prostora u

kome se nalazimo te taksiratakoji su nas vrebali i vrebaju iotuda je, bar kod mene li~no, a~ini mi se i kod svih inicijatora,postojala jedna skepti~nost uuspjeh ovako zna~ajne institucije.

Sad kada imamo sve to uvidu, kad pogledamo {ta imamoa {ta smo imali prije osnivanjaMe{ihata, zaklju~ak je nemino-van: "imalo se rad{ta i boriti". Izato ostavimo u amanet svimsljede}im generacijama da sebore da o~uvaju ste~eno i steknunovo.

Ramiz ef. Hamidovi}, SjenicaGlavni imam OIZ-e Sjenica

TAKSIRATI NAS JO[ VREBAJU

Svaki dobronameran musli-man, vjernik i gra|anin NovogPazara moè biti ponosan vrhun-skim rezultatima koje je postigaoMe{ihat IZ-e Sandàka za zadnje~etiri godine.

Prije ~etiri godine Me{ihat jeformiran u vrlo te{kim uslovima,bez radnog prostora, bez finansi-jskih sredstava i stru~nih kadro-va. Za to vri jeme Me{ihat jesvoju aktivnost usmjerio u neko-liko pravaca: Izgradnja radnogprostora, {kolovanje kadrova, sti-canje znanja preko stru~nih pre-davanja u dàmijama, prekoIzdava~ke djelatnosti, koja je ume|uvremenu formirana, povezi-vanje sa bra}om muslimanima izcijelog svjeta, kao i aktivnost okoorganizovanja odlaska vjernikana Had`.

Me{ihat Sandàka je ispuniosvoj zadatak van svih o~ekivanjazahvaljuju}i prije svega Allahud`.{. {to nam je podario u ovomtrenutku jednog izuzetnog ~ovje-ka, velikog borca na Allahovomd`.{. putu - Muamera ef.Zukorli}a i ~itavom timu saradni-ka, koji su danono}nim radom

postigli fenomenalne rezultate. Danas, elhamdulillah, imamo

potpuno nove izgra|ene zgrade,mu{ku i ènsku Medresu, pros-torije Me{ihata, prostorije zaIzdava~ku djelatnost, kuhinju zau~enike Medrese.

U ovom trenutku imamo jasnekonture jednog mo}nogIslamskog centra, koji }e voditibrigu o sandà~kim muslimani-ma, o njihovoj organizovanosti, ovrhunskom sticanju islamskogznanja i o povezanosti musli-mana sa muslimanima Sandàkai cijelog svijeta kao i o islam-skom odgoju mladih generacijamuslimana.

Na kraju, zahvaljuju}i svimovim aktivnostima Me{ihataIslam u Sandàku je postavljenna zdrave noge i svakim danombuja i {iri se poput lavine.

Molim Allaha d`.{. da daimansku energiju i snagu pred-sjedniku Me{ihata i ~itavom timuoko njega, da istraju na tom putui da im Allah d`.{. podari svakodobro na ovom i na onom svijetu.

Dr. Muharem Spica, Novi Pazar

ME[IHAT JE FORMIRAN U TE[KIMUSLOVIMA


NISMO VJEROVALI DA ]E DO]I VRIJEME BEZUMLJA

ZA KRATKO VRIJEME UÎNJENOM N O G O

êtiri te{ke i burne godine suiza nas sa dosta pote{ko}a,truda i napora. Uspjeh je vidljiv iovim putem sene èlimo hval-iti, jer se usp-jeh koj i jepostignut nemoè sakriti.Pored Sabora iMe{ihata tu sui druge institu-cije, bolje re~eno to je sisteminstitucuija, koje danas ~vrstim istabilnim koracima grabe napri-jed. Zato molimo Allaha d`.{. danam u tome pomogne da nam

udijeli dio svoje mudrosti, dana{i uspjesi iz dana u dan budusve bolji i bolji.

Istina da ove uspjehe svakone voli ni ~uti a kamoli vidjeti,pogotovu socijalisti~ki "cr venikulaci" koji su po~eli jednostavnoda mrze sve: i socijalizam i istori-ju i narod i sami sebe. DanasMe{ihat podsje}a na onu slam-natu lutku Japanca na kojoj su udrugom ratu ameri~ki piloti treni-rali svoj borbeni bijes. Kao da imje Me{ihat kriv za sve njihovenesre}e i sulude ideje zla i krvi.

[efko ef. Dragolov~anin, predsjednik OIZ-e Sjenica

Evidentni su impozantni rezul-tati. Prije svega uznemirena je iprobu|ena vjerni~ka svijest kodpripadnika Islama. Stoga mislimda je Me{ihatu potpunostio p r a v d a orazloge svogapostojanja, uto su se uvjer-ili ~ak i najve}is k e p t i c i .Jedina zamjer-ka koju mogu uputiti na adresuMe{ihata jeste nedovoljna brigaza poloàj vjerskih slu`benika islaba komunikacija na relacijiMe{ihat - Odbori IZ-e i obrnuto.

Nastankom Me{ihata zaSandàk stvoreni su uslovi dajednim upravnim, organizovanim

i aktivnim radom, na pravi na~inar tikuli{emo vjerski ìvot i radmuslimana, kako u Sandàkutako i {ire, na relaciji Sandàk-SRJ i ostali islamski svijet.

Za kratko vrijeme postignutisu dobri rezultati i oni su vidljivi,te ih nema potrebe nabrajati. Usada{njem radu Me{ihat bi tre-bao da pokaè vi{e razumijevan-ja za potrebe OIZ-e u dijaspori ina taj na~in pored upravne,pomogne i u materijalnoj sferi, izrazloga {to }e na taj na~inpobolj{ati vjerski ìvot i oprav-dati brigu za dijasporu, sve dotledok ovaj Odbor ne bude imaosvoga ~lana Me{ihata.

Nadir ef. Daci} ,imam iz Prijepolja

Da bih dao kompletan odgovorna ovo pitanje, bilo bi potrebnomnogo vi{e prostora da senapravi presjek rada Me{ihata odosnivanja dodanas.

D j e l a ,o d n o s n ogre{ke govoreo radu, i l i oneradu bi lokoga, pa iMe{ihata. Unajkra}em, zaprotekle ~etiri godine ura|eno jedosta pozitivnog, ali svakako bilo

je i gre{aka. Po meni, u startu jenapravljena gre{ka, vu~eni supogre{ni potezi na relaciji Me{ihati ve}ina imama, gdje je poljuljanopovjerenje i do danas to jo{ nije upotpunosti izbalansirano. Nadamse, ako Bog da, da }e to uskorobiti samo pro{lost i ovom prilikomiako sa zaka{njenjm èlim da~estitam ~etvorogodi{njicu posto-janja i rada predsjedniku, ~lanovi-ma, osoblju, svim Bo{njacima idrugima koji ga osje}aju i prihvata-ju kao svoj.

Enes ef. Svraka, imam iz Priboja

DJELA I GRE[KE GOVORE O RADU

Za ove ~etiri godine postojanjaMe{ihata u Sandàku primjetilismo da su bolje aktivnosti uIslamskoj zajednici; izgra|eno jevi{e dàmija, ve}e je interesovan-je za {kolovanje od vjerske poukedo Medrese. Malo je pote{ko zanekog kad ima mejita u ku}i okosvih tih da`bina, jo{ vi{e ukolikoje siromah, naro~ito ako nije ~lan

Islamske zajednice i ako ne pla}a~lanarinu. Do|e mu ta ukopninate{ka, pa ne moè da iza|e nakraj i da obavi dènazu onakokako bi to trebalo. Mislim da bi tutrebala za takve slu~ajeve biti ineka olak{ica.

[erif Juki} - Sjenica

SIROMA[NIMA OLAK[ATI TRO[KOVED@ENAZE

Smatram da rad Me{ihata unarednom periodu treba da budena jednom ve}em nivou i daobuhvata i edukativni rad putem

odràvanja ve}eg broja seminara(najmanje jednom godi{nje saimamima) i drugim vidovima,organizovanja vjerskog programa

na terenu (odràvanje predavanjapo odre|enim temama ne samou toku Ramazana, omladinskadruènja i sli~no), otvaranja bib-lioteke, informisanja putem radioprograma (gdje je to mogu}e iliradio BiH), obezbje|enja adekvat-nih uslova za odràvanje vjerske

pouke (prostor, tehni~kiha poma-gala, kadar), razvi janja ipobolj{anja saradnje sa kulturnimcentrima i ambasadama islam-skih zemalja i saradnju sa drugimbo{nja~kim instituci jama uSandàku i BiH.

Ing. Ismet Trbovi}, Priboj

U NAREDNOM PERIODU VI[E

Narod lako prepoznaje istinu,iskren rad i trud za sve nas i zaAllahovo zadovoljstvo. Posebnoraduje da je veliki broj omladine,naro~ito intelektualaca posrednoil i neposredno ukl ju~en ua k t i v n o s t iMe{ihata. Svise zalaù idijele mi{ljenjeda su rezultatiproteklog radanajbolji kriti~ar.A rezultata je,hvala Bogu,pun spisak od kojih treba poseb-no ista}i uspje{an rad: mu{ke iènske Medrese, Islamske bib-

lioteke, |a}ke kuhinja, Izdava~kedjelatnosti...

Posebno treba ista}i organizo-vanje odlaska na Had` prekoMe{ihata, gdje je svake godinesve ve}i broj hadìja. Brojka od90 hadìja, koliko ih je ove godinebilo, je samo potvrda povjerenja iuzajamnog razumijevanja narelaciji Me{ihat IZ-e Sandàka idèmati.

Nadam se da }e i ubudu}enastaviti jo{ bolje a Allah d`.{. daih nagradi dobrom na ovom ibudu}em svijetu.

Ing. Raif Ujkanovi}, Novi Pazar

NAROD LAKO PREPOZNAJE ISTINU

List "Glas Islama" u{ao je tihoi nenametl j ivo u svi jet na{eporodice. I mogu da kaèm dasam odu{evljen sa sadràjemovog pr vog vjerskog glasila naovim prostorima i odgovornim tre-tiranjem prob-lema koji su uìì u islam-skom svijetud a n a s .^ i t a j u } ibogate temepo rubrikamakoje se na-laze u "GlasuIslama", vjerujte da one pomaùkao mehlem na ranu daprevazi|em moje li~ne probleme.I ne samo da sam informisan,nego nalazim sebe u tom glasilu iprosto sam du{evno odahnuo da

moè i o nama da se pi{e i dapostojimo kao ljudi, kao nacija ida po~nemo jednom da ìvimokao bra}a muslimani u svojojvjeri, tradicij i i obi~ajima. Daopravdamo sve ono {to smo, a neda razmi{ljamo o ne~em drugoma da sebe zapostavljamo i da nera~unamo da postojimo. Upravo,do{li su dani kada se kroz ovajlist vidimo gdje smo, {ta smo i{ta treba da radimo.

Upravo, ovo glasilo je po~eloda ìvi kao i mnoge nove instituci-je u ove zadnje ~etir i godineotkako je formiran Me{ihatSandàka.

Hilmo Bilalovi}profesor fizi~kog vaspitanjaO[ "12. decembar" Sjenica

GLAS ISLAMAPOMA@E DA PREVAZI\EM

LI^NE PROBLEME

FFOOTTOORREEPPOORRTTAA@@AA

Kroz mmu{ku MMedresu {{kolovalo sse {{est ggen-eracija. MMnogi sse ddanas {{koluju nna vvi{e

Islamskih uuniverziteta

Isa - bbegova bbiblioteka: `̀e| zza kkitabimane}e nnikada ppresahnuti

Sredstva zza rrad: IIzdava~ka ddjelatnost ''El - KKelimeh'' ii GGlas IIslama nna kkom-

pjuterskoj mmreì

Radilo sse ii ggradilo ood ssrca, uuz AAllahovumilost: ZZgrada MMe{ihata IIZ-ee SSandàka

Ni lljetnje vvru}ine nnisu mmogle dda zzaustaveneimare. PPosebno ssu bbile uuo~ljive bbratske

mobe kkako bbi sse oobjekti nna vvrijeme uukrovili

Druga ggeneracija `̀enske MMedrese. PPrednjima jje ssada{njost ii bbudu}nost

Rije~i su ~esto puta nemo}ne daiskaù svoj cilj, smisao i datu

funkciju, u onoj mjeri koliko sukadre da imaju mo} i kuvet, pasamim time postaju nerijetkoneiskrene i dosadne, a ponajvi{eneodgovorne.

Upravo, zbog toga su fotografijenajrealnija istina za sve ono {to subile rije~i nemo}ne da iskaù.

FFoottooggrraaff ii jjee ggoovvoorree.. .. ..

Pripremio: F. Kajevi}

glas islama 011.pdfvjera dru{tvo kultura glas islama na trnovitom putu do uspjeha ^etiri godine...

Documents