glas bistre, broj 26, lipanj 2013

donosimo cjelovit program priredbiDani Bistre 2013.

Lokalni izbori 2013.

novi mandati guliću i hdz-u

Čitateljima i svim mještanima Bistre čestitamo

Dan antifašističke borbei Dan državnosti

GLAS BISTREBESPLATNO JAVNO GLASILO OPĆINE BISTRA

BROJ 26 GODINA VII LIpANJ 2013.

1

5

6

7

2 3

4

kontakt:tel: 01 3391 684fax: 01 3391 684

gsm: 099 2861 333e-mail: [email protected]

impressum:Časopis GLAS BISTRE je

besplatno javno glasilo Općine Bistra. Tiskano u nakladi 2.000 komada.

Mještani Bistre koji iz bilo kojeg razloganisu dobili časopis na kućnu adresu

svoj primjerak časopisa mogu podićiu prostorijama Općine Bistra.

Materijale ne vraćamo.

Svi članaci i ilustracijekoji nisu posebno potpisani

autorski su uradak urednika časopisa.

GLAS BISTREBROJ 25 • GODINA VII • OžuJAk 2013.

izdavač:OPĆINA BISTRA

Bistranska 98Poljanica Bistranska

10298 BISTRA

urednik:Davorin Bažulić

uredništvo:Davorin Bažulić,

Krešimir Gulić, Darko Sever-Šeni

suradnici u ovom broju:

Klementina Batina, Ivan Bažulić,Nina Coha Godec, Stjepan Eršek,

Vera Grgac, Tonči Jelavić,Josip Kovačević, Ivan Medvidović,

Dražen Mufić, Michael Muhar,Domagoj Sironić, Darko Slukan,

Danijela Studak

internet izdanje:http://www.bistra.org

grafička priprema:Davorin & Ivan Bažulić

tisak:T. P. Podružnica Bistra

slika na naslovnici:Hrvatski stijeg na Kleku (1182 m)

Snimio: Davorin Bažulić

Iz RADA OpćINskOG VIJećA04ODluke I OBAVIJestI05VIJestI16

rubriKe:

sadržaj:

zbirka predmeta pohranjena u zgradi satre škole, kao i ostale zbirke koje se još mogu naći u privatnim ostavštinama ili su pohranjene u arhivima javnih institucija svjedoče o životu i povijesti Bistrana te bi ih svakako trebalo pri-kupiti i objediniti na jednome mjestu.

32

Čitatelje časopisa pozivamo da dođu na međunarodni hrvački turnir i podrže bistran-ske borce. tko zna, možda ćete jednom moći reći da ste ovog dečka koji hrva na Olimpijs-kim igrama gledali već u njegovim sportskim početcima.

27

‘Dani Bistre’ su skup priredbi koje pod pok-roviteljstvom Općine Bistra za Vas potpuno volonterski organiziraju članovi bistranskih udruga. posjet svim priredbama je slobodan i neće Vas ništa koštati - samo ćete se ugodno provesti, a Vaš će dolazak razveseliti one koji su se potrudili učiniti Vam ugodu.

18

stručno izvedeni hidro-tehnički radovi potoke štite od prijetnji koje nepovratno mogu uništiti njihovu krajobraznu i gos-podarsku vrijednost .

22

U OVOM BROJU:

uskrsna jajca02foto reportaže:

Hrvatska perunika35

Izbori za europski parlament06Izbori za lokalnu samoupravu07

izbori 2013.

Bistranski vatrogasci upozoravaju

14zaštita i samozaštita

8. Dani Bistre, 2013.program priredbi i manifestacija

18speKtaKli

uređenje prometnicai vodotokova

22Komunalne aKtivnosti

katarina Mavrlja Matuško,načelnica pp zaprešić

24razgovor s povodom

uspješna sezona Nk Bistra26Održan uskrsni malonogometni turnir

26

Bistranski hrvači treniraju i pobjeđuju

27

sport i reKreacija

uskrs obilježen jagnušimai pisanicama

28

Izrada dokumentacije ostaroj bistrajnskoj hiži

31

Bistranska baština:tradicija, kulturne akcije i inicijative

32

Općinska knjižnica Bistra,mjesto posjećenih priredbi i gostovanja

29

zakaj? za kaj!30

Kultura i baština

Hrvatska perunika,hrvatski nacionalni cvijet

34

hrvatsKi biseri

iz r

ad

a o

pćin

sKo

g v

ijeć

a o

pćin

e b

istr

a

posljednja sjednicaopćinsKog vijeća općine bistrau starom sazivuu radu 29. sjednice Općinskog vijeća Općine Bistra održane 17. travnja 2013. godine i posljednje u ovom sazivu Općinskog vijeća nisu sudjelovali članovi oporbe

Sredinom travnja održana je posljednja sjednica Općinskog vijeća Općine Bistra formiranog prema rezultatima lokalnih iz-bora 2009. godine.

U momentu dok čitate ove retke mandat ovog saziva Općinskog vijeća biti će okončan.

No ovi su ljudi četiri godine vodi-li Općinu Bistra pa neka za neka buduća vremena ostane zapi-sano da su ga činili predsjednik Općinskog vijeća Stjepan Drviš (HDZ), potpredsjednici Eduard Kovačević (HDZ) i Petar Belušić (HSU), dužnost tajnika OV obav-ljao je Marijan Špoljar dok su mu članovi bili Zdravko Brezak (tijekom mandata zamijenio ga je Ivan Medvidović), Mladen Štefanec, Franjo Bajzec, Marija Gregurović, Miroslav Rogina, Ivan Grgurić, Zvonimir Car, Kris-tijan Pismar i Maja Jedvaj sviizabrani s liste HDZ, te Ivan Grgec i Dragutin Žiljak koji su izabrani s liste SDP s time da je Dragutin Žiljak tijekom trajanja mandata postao nezavisni zastupnik.

Novo Općinsko vijeće Općine Bistra formirano je na bazi rezultata Izbora za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji su održani 19. svibnja 2013. i o čemu više možete čitati na stranicama časopisa koje slijede.

Na sjednici se nisu pojavili opor-beni vijećnici, a tijek sjednice je protekao na uobičajeni način, pri čemu je za čitatelje, kao i uvijek, najzanimljiviji dio ve-zan uz Aktualni sat, dio Sjed-nice u kome Općinski načelnik nazočne vijećnike informira o učinjenom u razdoblju protek-lom od prethodne sjednice kao i o planiranom za buduće razdo-blje.

Vijećnici Općinskog vijeća Općine Bistra formiranog na temelju lokalnih izbora 2009. godine na svojoj posljednjoj sjednici

Kako je u proteklom vremenu dosta toga je učinjeno, a o dijelu toga pišemo i u sadržaju ovog broja časopisa, spomenut ću samo nekoliko projekata koje je načelnik najvio za buduće razdoblje i koji nisu spomenuti na drugim stranicama časopisa.

Od planova za buduće razdo-blje načelnik je spomenuo pilot projekt odvojenog prikupljanja

komunalnog otpada. U ovom projektu Općina Bistra je pono-vo prva u Hrvatskoj, a projekt će biti financiran županijskim sred-stvima.

Načelnik je najavio i izgradnju novog autobusnog stajališta na lokaciji iznad Sportske ulice u Donjoj Bistri te javne rasvjete u Gospodarskoj zoni, napravljen je idejni projekt izgradnju nogo-

stupa između Novaka i Bukovja za kojeg će uskoro biti raspisan natječaj, a u planu je i izgradnja novih dionica nogostupa u Pod-gorskoj i Stubičkoj ulici itd ...

Bude li količina realiziranih pro-jekata u mandatu novog saziva Općinskog vijeća istovjetna količini realiziranih projekata u mandatu ovog saziva, bit će uspješan.

4 GLAS BISTRE BROJ 26 • GODINA VII • lIpANJ 2013.4 GLAS BISTRE

jedinstveniupravni odjelopćine bistra

Komunalni redar

načelniK općine bistra

Jedinstveni upravni odjel Općine Bistra svakoga dana počinje s radom u 7,30 sati, a završava s radom u 15,30 sati.

Dnevni odmor u tijeku rada traje 30 minuta, a koristi se u vremenu od 10,30 do 11,30 sati.

Uredovno vrijeme za rad sa strankama Jedinstvenog upravnog odjela Općine Bistra je:

ponedjeljKom, srijedom i petKom od 08,00 - 10,30 i od 11,30 - 15,00 sati,

Djelatnici Jedinstvenog upravnog odjela utorkom i četvrtkom ne primaju stranke.

Komunalni redar, čiji je rad usko povezan s boravkom na terenu, sa strankama radi:

ponedjeljKom i srijedomod 08,00 – 11,00 i od 11,30- 13,00 sati.

Načelnik Općine Bistra stranke prima

utorKom od 8,00 - 11,00 satiuz prethodnu najavu.

od

luK

e i

ob

avij

esti

optičKa vezaDjelatnici i načelnik Općine Bistra upoznati s činjenicom da određeni broj mještana Bistre ima problem vezan uz pristup i spajanje na prošle godine izgrađenu optičku telekomunikacijsku mrežu, odnos-no s korištenjem MaxTV i ADSL usluge.

Načelnik Općine Bistra poziva sve građane koji imaju takav problem da se jave Općini Bistra kako bi za-jedno riješili problem.

Zainteresirani mještani javiti se mogu:

• osobno u Općinu Bistra, Bistra-nska 98, poljanica Bistranska, 10298 Bistra• telefonom na broj 3390 039• elektroničkom poštom na adresu: [email protected].

5GLAS BISTREBROJ 26 • GODINA VII • lIpANJ 2013. 5GLAS BISTRE

izb

ori

za

eu

rops

Ki

parl

am

ent Držeći se pravila da slika govori više od riječi, najvažnije pokazatelje i

održane 14. travnja 2013. godine kao i Izbore za članove predstavničkihopćinske načelnike, gradonačelnike, župane i njihove zamjenike održane

Izuzetno mali izlazak na Izbore za Izbor članova u Europski par-lament iz Republike Hrvatske - kojima se odazvao tek svaki peti državljan (20,84%) - neu-pitno pokazuje porast hrvatsk-og euroskepticizma u odnosu na rezultate referenduma. Iako to nije argument za ozbiljnu

Izbore za Izbor članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske u Bistri je obilježila vrlo mala izlaznost birača koja je sa svega 14,74% birača koji su izišli na izbore manja i od ‘mizernih’ 20,84% koliko ih je izišlo na državnoj razini.

Od ukupno 5.441 birača izbori-ma je pristupilo 802 birača ili 14,74 % dok izborima nije pris-tupilo 4.639 birača ili 85,26%.

IzLAzNOST BIRAčA REzULTATI IzBORA zA EUROPSkI PARLAmENT - 14.04.2013.

NA dRžAVNOJ RAzINIzASTUPNIkE U EU PARLAmENT OSTVARILI SU:

IZIŠLI SUNA IZBORE

NISU IZIŠLINA IZBORE

14,74%

85,26%

1. HDZ, HSP, AS, BUZ 40,81%2. SDP, HNS, HSU 25,81%3. HRVATSKI LABURISTI 13,38%

politološku analizu, činjenice govore da su u povijesti Hrvati-ma ‘gazde’ i učestalo stolovale u gradu čije je ime počinjalo slo-vom ‘B’ (Beč, Budimpešta, Beo-grad) i to se za nas nije pokazalo osobito dobrim.

Na redu je Bruxelles...

40,81%25,81%

13,38%


izb

ori

za

lo

Ka

lnu

sa

mo

upr

avu

rezultate Izbora za članove u europski parlament iz Republike Hrvatsketijela jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave te Izbora za19.5.2013. godine predočavamo s nekoliko grafičkih prikaza.

U skladu s očekivanjima Izborima za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i re-gionalne (područne) samouprave kao i Izborima za općinske načelnike, gradonačelnike, župane i njihove zamjenike pristupio je tri puta više birača nego Izborima za Europski parlament.

REzULTATI IzBORA zA čLANIcE / čLANOVE OPĆINSkOG VIJEĆA OPĆINE BISTRA - 19.05.2013.

REzULTATI IzBORA zA OPĆINSkOG NAčELNIkA OPĆINE BISTRA - 19.05.2013.

GLASOVANJU JE PRISTUPILO 46,05% BIRAčA. VAžEĆIh LISTIĆA 96,67%.

GLASOVANJU JE PRISTUPILO 46,03% GLASAčA. VAžEĆIh LISTIĆA JE 98,09%.

Općinsko izborno povjerenstvo pravovaljanim je prihvatilo kandidature dva kandidata.

Općinsko izborno povjerenstvo pravovaljanim je prihvatilo šest kandidacijskih lista.


izb

ori

za

lo

Ka

lnu

sa

mo

upr

avu članovi općinsKog vijeća općine bistra

dANIJEL dRVIŠdONJA BISTRArođ. 22.12.1968.hdz

FRANJO BAJzEcGORNJA BISTRArođ. 25.11.1956.hdz

TEA kRANJEcNOVAkI BISTRANSkIrođ. 09.10.1978.hdz

kLEmENTINA BATINAGORNJA BISTRArođ. 17.08.1972.hdz

mARIJA GREGUROVIĆGORNJA BISTRArođ. 08.02.1962.hdz

NINO VRBANPOLJANIcA BISTRANSkArođ. rođ. 07.12.1987.hRVATSkI LABURISTI

mIROSLAV ROGINAPOLJANIcA BISTRANSkArođ. 07.09.1971.hdz

mIRJANA zRINJSkIPOLJANIcA BISTRANSkArođ. 08.11.1965; žhdz

SENkA GULIĆPOLJANIcA BISTRANSkArođ. 25.09.1970.hRVATSkI LABURISTI


izb

ori

za

lo

Ka

lnu

sa

mo

upr

avuizabrani na izborima 19. svibnja 2013.

zVONImIR cARNOVAkI BISTRANSkIrođ. 30.04.1981.hdz

EdVARd PRIhISTALOBOROVO BISTRANSkOrođ. 09.08.1978.hdz

IVAN GRGEcGORNJA BISTRArođ. 13.07.1956. SdP

VEdRAN ŠPOLJARBUkOVJE BISTRANSkOrođ. 30.07.1982.hdz

VERA GRGAcNOVAkI BISTRANSkIrođ. 04.02.1954.hdz

dAVOR kRIžANIĆPOLJANIcA BISTRANSkArođ. 19.07.1964.hSP AS

Rezultati izbora za lokalnu sa-moupravu pokazuju povjerenje bistrana u dosadašnje vodstvo, nepovjerenje u političku vrijed-nost dosadašnje oporbe i pojavu novih političkih opcija.

Što se tiče do sada vladajućih, tu nema velike promjene u dosadašnjem odno-su snaga vladajućih prema oporbi. HDZ je, doduše, osvojio jednog vijećnika manje nego 2009. godine, ali njegovih 11 zastupnika su i dalje dominantna većina koja osigurava političku stabil-nost Općinskog vijeća. I to sve usprkos zamjetnom podmađivanju vijećničkog kadra bistranskog HDZ-a jer su iz starog saziva Općinskog vijeća ostala samo četiri vijećnika dok su ostalih sedam vijećnika po prvi put u Općinskom vijeću. Dvojica od njih, Danijel Drviš i Vedran Špoljar nastavljaju ‘obiteljsku’ tradiciju - oba su u vijeću ‘zamijenili’ svoje očeve.

Oporbeni SDP i HSU bilježe lošije re-zultate nego na prethodnim lokalnim izborima, a isto tako oporbeni HNS koji, nakon izbora 2009., ni na ovim izborima po drugi put uzastopno ne uspijeva osvojiti niti jedan mandat. Na-kon promjene predsjednika ogranka i neuspjeha na izborima za Vijeća mjesn-ih odbora, bistranski SDP nastavlja gu-biti povjerenje bistranskih birača. Sa skoro 15% glasova na prošlim lokalnim izborima postotak glasova stranke je na ovim izborima pao tek na nešto više od 10% glasova. U odnosu na izbore 2009. čak tridesetpostotni trend pada broja glasova rezultira činjenicom da će SDP u ovom sazivu Općinskog vijeća imati samo jednog vijećnika, dok HSU više nema niti jednog vijećnika.

Politički prostor su najbolje iskoristili Hrvatski laburisti-stranka rada i HSP AS. Laburisti su na ovim izborima postali druga po jačini bistranska politička op-cija te u novom sazivu vijeća imaju dva, dok HSP AS ima jednog vijećnika.


izb

ori

za

lo

Ka

lnu

sa

mo

upr

avu Nakon objave rezultata lokalnih izbora pitali smo kandidate za općinskog

načelnika kao i nositelje svih lista za članice / članove Općinskog vijeća Općine Bistra koliko su zadovoljni ostvarenim rezultatima. evo njihovih izjava...

Krešimir gulić,Općinski načelnik Općine Bistra i nositelj liste Hrvatske demokratske zajednice

Drage moje Bistranke, dragi Bistrani,

iskreno zahvaljujem svima vama koji ste se u nedjelju 19. svibnja odazvali na glasovanje i još jednom dokazali svoju zrelost i odlučnost da aktivno sudjelujete u kreiranju političkog života naše Općine.

Posebno i od srca zah-

zdravKo majzec,neovisni kandidat grupe građana za Općinskog načelnika Općine Bistra

Temeljem rezultata lokal-nih izbora u općini Bistra, čestitam dosadašnjem i budućem načelniku Kreši Guliću, te mu želim daljnje uspješno obnašanje dužnosti.

Izbornim rezultatom sam zadovoljan , naravno ne onako kako bih to bio u slučaju pobjede, ali s obzirom na nestranačku i nezavisnu kandida-turu te dosadašnju moju političku neangažiranost, taj re-

valjujem svima vama koji ste i ovoga puta dali svoj glas meni, mojemu zam-jeniku i kandidatima s liste Hrvatske demokratske za-jednice. Dokazali ste da mi vjerujete, da ste zadovoljni mojim radom i radom mojih suradnika, a vaše povjerenje nama je poti-caj za još odlučniji pristup ostvarenju zadanih ciljeva i dovršetku započetih pro-jekata.

zultat je realan.

Nadam se da će ova moja kandidatura doprini-jeti demokratizaciji naše sredine u smislu da u budućnosti projekti i ideje nestranačkih osoba budu jednako vrijedno valo-rizirani i podržani.

Zahvaljujem svim biračima i ljudima koji su izašli na izbore, a temeljem mog izbornog re-zultata u Oborovu Bi-stranskom, u kojem

živom, posebno zahvaljujem svojim sumještanima.


izb

ori

za

lo

Ka

lnu

sa

mo

upr

avu

Zahvaljujem svim biračima koji su izašli na izbore, a posebnoonima koji su svoj glas dali Hrvatskim laburistima – Stranci rada.

Zadovoljni smo rezultatom i mjestima u Općinskom vijeću, a pogotovo time što smo pos-tala druga stranka u Bistri, iako smo stari tek godinu dana. To ukazuje da su naše mještanke i mještani prepoznali naš rad u zadnjih godinu dana, a mi ćemo to povjerenje znati opravdati.

Kao vijećnik svoju ću dužnost obavljati časno, služit ćemo isključivo interesima svih građana, a ne pojedinaca i od-govorno kontrolirati potrošnju javnog novca. Sve koji djele naše mišljenje i težnje pozivam da nam se pridruže.

nino vrban,nositelj liste Hrvatski laburisti - stranka rada

ivan grgec,nositelj liste socijaldemokratska partija hrvatske

davor Križanić,nositelj liste Hrvatska stranka prava Dr. Ante starčević

Prvo koristim priliku da se zah-valim svim biračima koji su izašli na glasanje, a posebno našim glasačima i simpatizerima HSP AS.

Bez obzira na pokušaj diskredi-tacije ASP AS podružnice Bistra od strane nekih članova HSP Da-niela Srba, birači su pokazali svoje povjerenje pravaškoj opciji pod vosdtvom Ruže Tomašić na nivou cijele države pa tako i nama na Bistri.

Kad se sve zbroji i uzme u obzir pokvareni pokušaj da nas se lažima diskreditira, a za koji ćemo dokazati našim građanima i to vrlo brzo da nam je u interesu poštenje, razvitak i općenito bolji-tak naše Bistre, ja sam zadovoljan rezultatima izbora.

Prije svega, čestitam pobjed-nicima na prošlim lokalnim iz-borima gospodinu Krešimiru Guliću i gospodinu Sever-Šeniju te svim novoizabranim općinskim vijećnicima.

Zahvaljujem svim mještanima Bistre koji su izašli na izbore, a posebno onima koji su svoj glas dali Općinskoj organizaciji SDP-a Bistra.

Nadali smo se dobiti dva vijećnika u općinskom vijeću te nam je falilo četiri do pet glasova za dva vijećnika. Isto tako smo se nadali da će om-jer vladajućih i opozicije biti ravnomjerniji.


izb

ori

za

lo

Ka

lnu

sa

mo

upr

avu kREŠImIR GULIĆ,

Općinski načelnik Općine Bistra

Na funkciju Načelnika Općine Bistra, Krešimir Gulić je uzastopno biran u šest mandata.

Krešimir Gulić je rođen 23.07.1963. u Bistri gdje je završio osnovnu školu dok srednju i Višu prometnu školu završava u Zagrebu.

U politiku se aktivno uključio prije osa-mostaljivanja Republike Hrvatske te je u razdoblju 1990. - 1995. bio Predsjednik Vijeća tadašnje Mjesne Zajednice Bis-tra, a 1995. godine, kada je Općina Bistra formirana u njezinom sadašnjem obliku, postaje prvi - i do danas jedini - Načelnik Općine Bistra.

Krešimir Gulić je oženjen, otac je dvoje djece i stalno živi u Oborovu Bistranskom.

dARkO SEVER-ŠENI, Zamjenik općinskog načelnika Općine Bistra

Darko Sever-Šeni je rođen 13. travnja 1958. u Poljanici Bistranskoj.

Cijeli radni vijek proveo je radeći u up-ravnim strukturama.

U Općini Bistra je zaposlen od samog njenog formiranja u obliku samostalne upravne jedinice 1995. godine.

Prije stupanja na dužnost zamjenika načelnika Općine Bistra obavljao je dužnost Pročelnika jedinstvenog up-ravnog odjela Općine Bistra.

Darko Sever-Šeni je udovac, otac je dvoje djece i stalno živi u Poljanici Bistranskoj.


od

luK

e i

ob

avij

esti

Molimo sve vlasnike ili koris-nike zemljišta na području Općine Bistra na kojima je zasađeno razno drveće (voćke, borovi, čempresi, živice i sl.) da odrežu i uklone granje koje ometa i ugrožava odvijanje prometa i kretanje pješaka uli-cama i javnim površinama.

Navedene radove potrebno je izvršiti što prije jer će u pro-tivnom taj posao obaviti djelat-nici Komunalnog gospodarstva Bistra d.o.o. i obrezano granje ostaviti na zemljištu vlasnika ili korisnika.

Komunalni redarDubravko Markotić

obavijest graĐanima

Ovim ugovorom Ministarstvo se obvezalo sufinacirati ovaj projekt do maksimalnog uku-pnog iznosa sufinanciranja od 795.000,00 kuna uključujući tu i PDV, a sredstva su osigurana u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2013. godinu.

Između Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova europske unije kao ugovaratelja i Općine Bistra kao korisnina sklopljen je 6. svibnja 2013. godine ugovor o sufinanciranju radova na obnovi i dogradnji Dječjeg vrtića ‘kapljica’ u poljanici.

ugovor o sufinanciranju radova na obnovii dogradnji dječjeg vrtića ‘Kapljica’

Općina Bistra Ugovorom se obvezala na provedbu Projek-ta obnove i dogradnje dječjeg vrtića ‘Kaplica’ uključujući i provedbu postupka javne nabave, a provedbeno razdo-blje projekta je najduže do 31. ožujka 2014. godine.

U ime Općine Bistra ugovor je potpisao načelnik Krešimir Gulić, a u ime Ministarstva regional-noga razvoja i fondova Europ-ske unije gospodin Branko Grčić, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.


zašt

ita

i s

am

oza

štit

a

Dobrovoljno vatrogasno društvo Bistra poziva mještane Općine Bistra da tijekom radova na čišćenju poljoprivrednih i drugih površina, kao i kod spaljiva-nja korova, suhe trave i ostalog niskog raslinja, budu posebno pažljivi pri rukovanju vatrom ili lako za-paljivim predmetima.

Osoba koja spaljuje korov ili pali travu na otvorenom prostoru dužna je o tome obavijestiti Dobrovoljno vatrogasno društvo Bistra. Obavijest možete podnijeti slijedećim osobama:

Prilikom obavještavanja obavezno treba navesti slijedeće podatke:- mjesto i vrijeme spaljivanja;- naziv i veličinu površine spaljivanja;- broj osoba koje će obavljati spaljivanje i osiguranje;- opis tvari koje će se spaljivati;- preventivne mjere koje će se poduzeti za vrijeme spaljivanja;- osobne podatke osobe koja prijavljuje spaljivanje.

- zapovjednik DVD Bistra šKrlin marKo 091/3390 093- zamjenik zapovjednika DVD Bistra, derviš željKo 091/3390 091

Za dobivanje suglasnosti za spaljivanje biljnog otpada potrebno je poduzeti preventivne mjere kako se vatra ne bi proširila na druge površine ili objekte. Preven-tivne mjere osiguranja područja za spaljivanje su:- tvari koje se spaljuju moraju biti smještene na dovoljnoj udaljenosti od vodova električne energije, javnih cesta, industrijskih postrojenja, stambenih, građevinskih i drugih objekata koje bi vatra i dim mogli ugroziti; - mjesta spaljivanja potrebno je osigurati sigurnos-nim pojasom u krugu od najmanje 3 metra; - ovisno o količini tvari i veličini površine koja se spaljuje potrebno je osigurati nazočnost dovoljnog broja osoba sposobnih za početno gašenje požara; - uz mjesto loženja potrebno je osigurati i postaviti priručna sredstva za gašenje (lopata, metlanica, gra-blje-metalne, voda, i dr.), a količina i broj istih mora odgovarati količini tvari i veličini površine koja se spaljuje; - paliti kada je mirno vrijeme

Sve informacije o neovlaštenom paljenju potrebno je prijaviti nadležnoj policijskoj postaji na telefonski broj 192.

u VReMeNskOM RAzDOBlJu OD 01. lIpNJA DO 30. RuJNA zABRANJeNO JesVAkO pAlJeNJe VAtRe NA OtVOReNOM pROstORu.

spAlJIVANJe se MOže VRšItI tek NAkON DOBIVeNe suGlAsNOstI DVD-a BIstRA

U dvorani DVD Bistra održana je 23. ožujka 2013. godine izborna skupština društva.

Nakon podnošenja i usvajanja podnesenih izviješća skupštinari su zahvalili na ostvarenim dostignućima dosadašnjeg vodstva nakon čega se prešlo na izbor dužnosnika koji će društvo voditi sljedeće četiri godine.

Novo vodstvo Dobrovoljnog vatrogasnog društva Bistra čine:

iz rada bistransKih vatrogasacaBistranski vatrogasci održali su izbornu skupštinu i izabrali nove dužnosnike

Predsjednik:mario špoljar, 091 3390 096

Zamjenik predsjednika:štefan vodopija,, 091 3390 094

Zapovjednik:marKo šKrlin, 091 3390 093

Zamjenik zapovjednika:željKo derviš, 091 3390 091

Tajnik:tonči jelavić, 091 3390 092

SAVJETI DOBROVOLJNOG VATROGASNOG DRUŠTVA BISTRA ZA SPALJIVANJE NA OTVORENOM PROSTORU

14 GLAS BISTRE BROJ 26 • GODINA VII • lIpANJ 2013.

e-mail: [email protected] www: soboslikar-belinic.hr

LL II MM OO XXDONJA BISTRA, MOKRIČKA 10

TEL: 01/ 3390-504FAX: 01/ 3357-607

GSM: 091/ 5045-535

- jednodnevni pilići- plin u boci- sjemenska roba- gnojiva- stočna hrana- cement, vapno ...

Tel: 01/ 3391-595 • Tel./Fax: 01/ 3390-246OBOROVO BISTRANSKO, F. GULIĆA 4

POLJOKEM d.o.o.

U subotu 4.svibnja bistranski vatrogasci i njihovi gosti iz DVD-a Ivanec tradicionalno su zajednički obilježili Dan Sv.Florijana, zaštitnika vatro-gasaca, kojom prigodom je održana svečana sveta misa u kapelici Svetoga Vandelina u Donjoj Bistri, a nakon toga i zajedničko druženje u vatro-gasnom domu. (ds)

v i

j e

s t

i

Dopredsjednik Udruge Vu-glenari Poljanica - Bistra Ivan Medvidović, tajnik Ivan Škrlin te članovi udruge Ivan Pokos i Niko-la Krušlin gostovali su u nedjelju 24.3.2013. na TV Jabuka u emisiji ‘Fio Show’ .

Tom su prilikom gledateljstvu ukratko predstavili rad Udruge, Općinu Bistra i našu župu, a kako

je termin snimanja i emitiranja emisije bio neposredno pred Uskrs ovom prigodom Vugle-nari su najavili događanja ve-zana uz obilježavanje ovog velikog katoličkog blagdana u kojima će i sami imati zapaženu ulogu. Vuglenari su najavili svoje učešće u obredima Velike subote kada su sudjelovali u čuvanju Isusova groba, blago-

slovu vatre i ostalim obredima nakon kojih su župljanima dije-lili ribice, vino i sokove, a u znak slave Isusova uskrsnuća tradicio-nalno su zapaliti i Uskrsni krijes.Tijekom emisije članovi udru-ge su pozvali domaćine i cije-lu ekipu emisije na Uskršnja događanja u Bistri, a domaćini su to prihvatili i obećali napraviti prilog o aktivnostima Vuglenara za svoju emisiju.

Gostovanje Vuglenara može se vidjeti i na www.youtube.com. (im)

27.3.2013.

vuglenari gostovali na tv jabuKa

Dopredsjednik Udruge Vuglenari Poljanica - Bistra Ivan Medvidović, tajnik Ivan Škrlin i član udruge Ivan Pokos u studiju TV Jabuka

Nikola Krušlin u tradicionalnom vu-glenarskom izgledu

U prostorijama Društvenoga doma Bukovje održana je iz-borna skupština Udruge umirovljenika Općine Bistra,

12.4.2013.

stjepan godec nastavlja predvoditibistransKe umirovljeniKe

na kojoj je još jedan man-dat za rukovođenje udrugom povjeren dosadašnjem pred-sjedniku Stjepanu Godecu.

Skupštinari su sve svoje odluke donijeli jednoglasno, a aktivnos-ti biti će na tragu dosadašnjeg rada, od nabavke ogrjeva, odlaska na izlete i liječenje u toplice do pomoći svojim so-cijalno ugroženim i bolesnim članovima.

U radu Skupštine sudjelovao je i načelnik Općine Bistra Krešimir Gulić, koji je, istaknuvši zado-voljstvo njihovim dosadašnjim radom, i ubuduće obećao sve-koliku općinsku pomoć.

Nakon službenog dijela događanja uslijedilo je već uobičajeno druženje uz pjesmu i ples okupljenih bistranskih umirovljenika.(ds)


v i

j e

s t

i

Nakon prošlomjesečnog caba-ret nastupa Adama Končića i koncerta Savskih valova kazališna događanja na bistra-

9.4.2013.varaždinsKo hrvatsKo narodno Kazalište gostovalo u bistri

nskoj pozornici nastavljena su jučerašnjim gostovan-jem varaždinskog Hrvatskog narodnog kazališta, čiju je

glumačku postavu predvodio poznati hrvatski glumac Lju-bomir Kerekeš.

Brojnoj bistranskoj publi-ci varaždinski glumci pred-stavili su se satiričnom ko-medijom ‘Skupština’, a samo događanje održano je u sklopu ovogodišnjeg šestog po redu Glumačkog festivala u Krapini.

Ovim nastupom popularni krapinski GFUK zabilježio je svoj drugi nastup u Bistri, na-kon lanjske izvedbe komedije ‘Dimnjačar’, a sva kazališna događanja u organizacijskom pogledu zajednički su uradak Općine Bistra i Udruge Bistrajn-ski potepuhi. (ds)

U prostorijama Vinskog po-druma u Poljanici održan je 20. travnja radni sastanak kulturno-umjetničkih društava organi-zatora CIOFF-ovih festivala u Hrvatskoj vezan uz termine održavanja festivala tijekom 2014. godine kojem je predsje-davao g. Ante Cukrov, jedan od osnivača i tajnik hrvatske sekcije CIOFF-a, Međunarodnog savjeta organizatora festivala folklora i tradicionalne umjetnosti.

Gostovanja folklornih skupina s tridesetak i više članova plus rekviziti za nastupe i našim društvima, ali i stranima, pred-stvljaju značajan trošak i jed-nostavno se ne isplati orga-nizirati daleka putovanja radi jednog ili dva nastupa. Stoga je osnovna tema sastanka bila koordinacija termina održavanja

20.4.2013.sastanaK organizatora cioff festivala u bistri

festivala u 2014. godini kako bi stranim grupama bilo moguće nastupiti više puta na različitim lokacijama za vrijeme jednog putovanja. Time bi folklornim skupinama dolazak bio za-nimljiviji, a programi festivala atraktivniji.

Sastanku su nazočili pred-stavnici nekoliko društava, a KUD Bistra su predstavljale predsjednica društva Marija

Bažulić i tajnica Antonija Prša.

Prije početka radnog dijela sas-tanka nazočne je pozdravio načelnik Općine Bistra g. Krešimir Gulić i zaželio im uspješan rad i ugodan boravak u Bistri, a na-kon načelnikovog pozdrava sudionicima radnog sastanka članovi naših ‘Bistrajnskih kraluša’ i tamburaške sekcije izveli su pri-godan glazbeno-pjevački folklor-ni program.


8. dani bistreprogram priredbi i manifestacija

mJESTO OdRžAVANJA NAzIV I OPIS PRIREdBE ORGANIzATOR I SUdIONIcI PRIREdBEVRIJEmE

suBOtA, 1. lipnja 2013.8:30 POLJANIcA

OŠ BISTRAsljemensKo podneblje19. mEđUNAROdNI hRVAčkI TURNIR

hrvačKi Klub ‘bistra’- ekIpe Iz HRVAtske I INOzeMstVA

četVRtAk, 6. lipnja 2013.18:00 dONJA BISTRA

SRc BISTRAturnir sela bistransKog podgorja

nogometni Klub ‘bistra’- ekIpe NAselJA OpćINe BIstRA + IVANec I JABlANOVec

petAk, 7. lipnja 2013. 18:00 dONJA BISTRA

SRc BISTRAturnir sela bistransKog podgorja


19:00 POLJANIcAkc BISTRA

otvorenje izložbe sliKa udruge ama-artem

udruga ama-artem+ GOstI

suBOtA, 8. lipnja 2013.9:00 POLJANIcA

OŠ BISTRAobilježavanje završetKa ruKometne sezone 2012./2013.

žensKi ruKometni Klub ‘bistra’+ GOstI

18:00 dONJA BISTRASRc BISTRA

turnir sela bistransKog podgorja


NeDJelJA, 9. lipnja 2013.15:00 POLJANIcA

dOm VINARA I VINOGRAdARA

6. izložba vina udrugevinara, vinogradara i ljubitelja dobrog vina

udruga vinogradara+ kuD BIstRA, Mpz BIstRA BIstRAJNskI pOtepuHI


turnir sela bistransKog podgorja- završnica

nogometni Klub bistra- ekIpe NAselJA OpćINe BIstRA + IVANec I JABlANOVec

petAk, 14. lipnja 2013.17:00 GORNJA BISTRA

dRUŠTVENI dOmmoto susret bistra 2013.- - druženje motorista iz zemlje i inozemstva

moto Klub bistra18:00 GlORy BAND20:00 ROck pulse BAND22:00 MARIJAN BAN I DIktAtORI

suBOtA, 1. lipnja 2013.

četVRtAk, 6. lipnja 2013.

petAk, 7. lipnja 2013.


NeDJelJA, 9. lipnja 2013.

petAk, 14. lipnja 2013.

cIJELIdAN

POLJANIcAcRkVA SV. NIkOLE

bistrajnsKo proščenje- cJELOdNEVNA PONUdA JELA I PIĆA

udruga vinogradara ‘sv. niKola’+sVI DOBRONAMJeRNI pOsJetItelJI

NeDJelJA, 14. srpnja 2013.

20:00 POLJANIcAcRkVA SV. NIkOLE

humanitarna večer- PRIGOdAN PROGRAm

note ljubavi- zbor mladih župe bistra

suBOtA, 13. srpnja 2013.


10:00 GORNJA BISTRASPORTSkO IGRALIŠTE

malonogometni turnir sela bistransKog podgorja

malonogometni Klub ‘gorbi’ekIpe NAselJA OpćINe BIstRA + IVANec I JABlANOVec


turnir limača- dJEcA ROđENA 2002. I 2003. GOdINE

nogometni Klub ‘bistra’- 16 ekIpA kluBOVA Iz OkOlIce

19:00 POLJANIcAkc BISTRA

stihom i pjesmom Kroz bistru- POEzIJA I PJESmE zBOROVA

‘bistrajnsKi potepuhi’ i mpz ‘bistrani’+ GOstI


turnir prstića- dJEcA ROđENA 2004. GOdINE I mLAđA

nogometni Klub ‘bistra’- 16 ekIpA kluBOVA Iz OkOlIce


NeDJelJA, 23. lipnja 2013.

10:00 POLJANIcAkULTURNI cENTAR

dani meda- OTVARANJE PRIREdBE, STRUčNA PREdAVANJA, dEGUSTAcIJA I OcJENJIVANJE

pčelarsKo društvo ‘bistra’+ GOstI

16:00 dONJA BISTRAASFALTNO IGRALIŠTE

natjecanje vatrogasne mladeži bistra 2013.

dvd ‘bistra’+ 20 DVD-A

19:30 POLJANIcAOŠ BISTRA

faljen isus i marija, dragi naši pajdaši- FOLkLORNI kONcERT

Kud ‘bistra’ - sve sKupine + GOstI

NeDJelJA, 16. lipnja 2013.19:00 GORNJA BISTRA

dRUŠTVENI dOmzvuci tamburice- TAmBURAŠkA VEčER

tamburašKi sastav ‘susedi’+ 7 tAMBuRAškIH sAstAVA

17:00 GORNJA BISTRAdRUŠTVENI dOm

moto susret bistra 2013.- dRUžENJE mOTORISTA Iz zEmLJE I INOzEmSTVA

moto Klub ‘bistra’20:00 fIfty-G BAND22:00 ROck pulse BAND- u večernjim satima: ‘Vuglenarski natalitet’

v i

j e

s t

i

30.4.2013.

KaKo pošta putuje?

Općinska knjižnica Bistra i Dječji vrtić Kapljica uključili su se u projekt Hrvatske pošte pod nazivom ‘Kako pošta putuje?’, projekt edukativno-zabavnog sadržaja namijenjen je djeci vrtićkog uzrasta koji se sastoji od postavljanja rekvizita (kar-tonskih poštanskih ureda, košulja, torbi, poštanskih vozila i slikovnica) u prostor dječjih vrtića i knjižnica diljem Republike Hrvatske. U malim poštanskim uredima djeca mogu učiti o korištenju poštanskih usluga, pravilnom pisanju i adresiranju pisama, komunikaciji te raznim drugim sadržajima.

Osim poklonjenih rekvizita, 29. travnja Knjižnicu Bistra pos-jetio je poštonoša Goran koji je predškolcima Dječjeg vrtića Kapljica iz prve ruke objasnio kako to pošta putuje, što je pismo, telegram i paket, što sve možemo poslati poštom... (dstudak)

Članovi Udruge kuhara bis-transkog kraja, nove bistran-ske udruge građana osnovane 8.5.2013. održali su u ponedje-ljak, 27. svibnja 2013. godine u dvorani Kulturnog centra Bis-tra uspješnu prezentaciju svoje udruge.Za sve informacije zainteresir-ane osobe mogu kontaktirati čelne osobe udruge.

PREDSJEDNIK, stjepan lešnjak, 099 6398 489

DOPREDSJEDNIK, tomislav špiček, 098 983 8938

TAJNIK, Krunoslav švec, 098 1629 503

ili elekroničkom poštom na ad-resu: [email protected].

8.5.2013.

osnovana udruga Kuhara bistransKog Kraja

bistranska cvateprošle godine u ovo doba

u lipanjskom broju časopisa na 14. stranici objavili smo

vijest o sađenju 250 sadnica ružauz bistransku ulicu.

na slici možete vidjeti kako istadionica uliceizgleda danas,točno godinu dana kasnije.


v i

j e

s t

i 26.4.2013.

ocjenjivanje bistransKih vinaU petak 26. travnja 2013. u Vinskom podrumu u Poljanici Bistranski vinogradari priredili su ocijenjivanje vina i tom pri-likom izložili 59 svojih uzoraka.

Županijska ocjenjivačka ko-misija radila je u sastavu: Vlasta Rubeša Vili, dipl. inž. agr., Dunja Mežnarić, dipl. inž. agr., Slobo-dan Vili, dipl. inž. agr., te po prvi pu i dva bistranska stručnjaka - Krešimir Car, dipl. inž. agr. i Danijel Špoljar, inž. agr.

Za ocjenjivanje komisiji je pri-javljeno i dostavljeno ukupno 59 uzoraka vina od ukupno 34 proizvođača.

Pri tome je 7 uzoraka dostavio 1 proizvođač, 4 uzorka dostavio je također 1 proizvođač, 3 uzor-ka su dostavila 3 proizvođača, 2 uzorka je dostavilo 10 proizvođača dok je po 1 uzorak dostavilo ukupno 19 proizvođača.

Komisija je ukupno ocjenila 51 uzorak bijelih vina i 8 uzor-aka crnih vina od čega su 23 bila uzorci sortnih vina dok su 36 uzoraka proizvedeni kao mješavine sorata.

Komisija je ukupno dodijelila 6 zlatnih diploma, 21 srebrnu di-ploma, 17 brončanih diploma i 6 priznanja, dok 9 uzoraka nije zadovoljilo kriterije.

Titulu ovogodišnjeg šampiona udruge osvojilo je vino MJEŠAVINA BIJELIH SORATAproizvođača Stjepana Kola-kovića.

Rezultati ocjenjivanja vina objavljeni su na godišnjoj skupštini udruge održanoj 10. svibnja 2013. godine u vins-kom podrumu udruge.

Mješavina bijelih sorata 2012 KOLAKOVIĆ STJEPAN 86,67 zlato Mješavina bijelih sorata 2012 POLJAK MILAN 86,00 zlato Štajerska bjelina 2012 CAR DAMIR 86,00 zlato Chabernet sauvignon 2012 MILČIĆ IVAN 85,67 zlato Mješavina bijelih sorata 2012 DEVERIĆ BRUNO 85,33 zlato Graševina 2012 ŠPOLJAR DANIJEL 85,33 zlato

Mješavina bijelih sorata 2012 LACKOVIĆ MATIJA 84,00 srebro Muškat žuti 2012 MEŠTROVIĆ MIRKO 84,00 srebro Mješavina bijelih sorata 2012 GULIĆ JOSIP 83,67 srebro Mješavina bijelih sorata 2012 PRŠA ŽELJKO 83,00 srebro Mješavina bijelih sorata 2012 ERŠEK STJEPAN 82,67 srebro Kraljevina 2012 ŠPOLJAR DANIJEL 82,67 srebro Mješavina crnih sorata 2012 ŠPOLJAR DANIJEL 82,67 srebro Graševina 2012 FLEGAR NENAD 82,33 srebro Rajnski rizling 2012 ŠPOLJAR DANIJEL 82,00 srebro Pinot crni 2012 MEŠTROVIĆ MIRKO 82,00 srebro Mješavina bijelih sorata 2012 BIŠKUPEC PERICA i HRVOJE 81,67 srebro Chardonnay 2012 PRŠA ŽELJKO 81,67 srebro Mješavina bijelih sorata 2012 MILČIĆ IVAN 81,00 srebro Mješavina bijelih sorata 2012 MINKOVIĆ MILAN 81,00 srebro Mješavina bijelih sorata 2012 CAR ANA i KREŠIMIR 81,00 srebro Mješavina bijelih sorata 2012 FLEGAR STJEPAN 80,67 srebro Traminac 2012 NOVOSEL TOMO 80,67 srebro Mješavina bijelih sorata 2012 JURKOVIĆ IVAN 80,33 srebro Mješavina bijelih sorata 2012 CAR TOMISLAV 80,33 srebro Sauvignon 2012 POLJAK ANDRIJA 80,33 srebro Mješavina crnih sorata 2012 KECERIN ZDENKO 80,00 srebro

Mješavina crnih sorata 2012 CAR ANA i KREŠIMIR 79,67 bronca Mješavina bijelih sorata 2012 POLJAK ANDRIJA 78,67 bronca Sauvignon 2012 MILČIĆ IVAN 78,67 bronca Mješavina bijelih sorata 2012 BOGDAN JOSIP 78,33 bronca Mješavina bijelih sorata 2012 GRGEC IVAN 78,00 bronca Mješavina crnih sorata 2012 CAR ZVONIMIR 78,00 bronca Graševina 2012 NOVOSEL FRANJO 77,67 bronca Mješavina bijelih sorata 2012 CAR DAMIR 77,33 bronca Traminac 2012 NOVOSEL TOMO 77,33 bronca Moslavac 2012 SEVER DARKO 76,33 bronca Silvanac zeleni 2012 KECERIN ZDENKO 76,33 bronca Pinot sivi 2012 KECERIN ZDENKO 76,33 bronca Mješavina bijelih sorata 2012 VLAHEK DURO 76,00 bronca Pinot crni 2012 KECERIN ZDENKO 76,00 bronca Mješavina bijelih sorata 2012 CAR ZVONIMIR 75,67 bronca Silvanac zeleni 2012 KECERIN ZDENKO 75,67 bronca Mješavina bijelih sorata 2012 SELIMOVIĆ ZLATKO 75,00 bronca

kONAčNI REzULTATI - OcJENJIVANJE VINA 2013.


Kom

un

aln

e a

Kti

vn

ost

ibistransKe ulice i Križanja ureĐuju se suKladno suvremenim prometnim potrebamaNikako ne jedini, ali jamačno najvažniji prioriteti kod uređenja prometni-ca su sigurnost svih sudionika u prometu i ekonomičnost njihove izgradnje

Križanje Bistranske s Potočnom ulicom jedno je od onih koja imaju posebnu važnost u prometnom smislu, osobito zbog činjanice da se radi o glavnom prometnom pravcu kojim se pristupa dječjem vrtiću i osnovnoj školi u Poljanici.

Osim toga ovim dijelom promet-nice svakog dana prolaze sto-tine automobila kojima mještani Poljanice, Oborova i Gornje Bis-tre, ali i mještani rubnih nase-lja Zagrebačke i Krapinsko-za-gorske županije odlaze i vraćaju se s posla u Zagrebu.

Križanje je - kao i sama dionica Bistranske ulice - uređivano u etapama, a ovih dana je post-avljanjem multifunkcionalnog displaya iznad pješačkog prijela-za dovršeno u cijelosti kako je planirano.

Prethodno je dionica ulice dobila vertikalnu i horizontalnu signalizaciju iscrtanu posebno otpornom bojom, postavljene su nadstrešnice na autobusnim stanicama, postavljena je inox ograda na mjestima najveće frekvencije pješačkog pro-meta, izgrađeni su horizon-talni usporivači prometa te je učinjeno sve ostalo što ovo križanje - u prometnom smislu - čini jednom od najmodernijih u Bistri i okolici.

križanje Bistranske s Potočnom ulicom

Između nogostupa i kolnikaBistranske ulice posađeno jezelenilo. Osim što doprinosi

estetskom izgledu predstavljai dodatnu zaštitu odvajajući

pješake od automobila


Kom

un

aln

e a

Kti

vn

ost

i

regulacija vodotoKovaMedvednica obiluje potocima i izvorima. Na škriljavcima koji su nepropusni, vode je više i ja-vljaju se izvori, a potoci formi-raju duboke potočne doline. Takva je uglavnom situacija sa svim potocima koji protječu područjem Općine Bistra.

Ovakva je situacija s gledišta vodoopskrbe poželjna, no oborinske se vode - ovisno količini padalina, nagibu i sas-tavu terena - brzo slijevaju u obliku bujičnih tokova koji nerijetko čine značajnu štetu.

Zbog toga Općina Bistra u su-radnji s drugim specijalizira-nim ustanovama i tvrtkama kontinuirano ulaže značajan napor i financijska sredstva u regulaciju korita potoka koji protječu bistranskim nas-eljima. Važno je naglasiti da se kod uređenja ne gleda isključivo evidentna gospo-darska korist koja se dobiva

regulacijom korita i obala potoka kroz kontrolu i obuz-davanje njihovog razornog potencijala, već se problemu pristupa multidisciplinarno

i uz svekoliko uvažavanje struke te poštivanje ekoloških i tehnoloških zahtjeva prilikom izvođenja svih hidrotehničkih zahvata.

Na ovaj način, stručno izvede-ni radovi potoke štite od pri-jetnji koje nepovratno mogu uništiti njihovu krajobraznu i gospodarsku vrijednost kao što su osobice nestručna i ne-planska izgradnja objekata u njihovoj neposrednoj blizini koja često rezultira njihovim onečišćenjem fekalnim i dru-gim otpadnim vodama te od-laganjem krupnog otpada.

Nakon što je krajem prošle godine dovršeno uređenje dijela korita i obala potoka Polane na dijelu njegovog toka obilježenog Omladins-kom i Severskom ulicom ovih dana dovršeno je još stotinjak metara korita i obala potoka uzvodno od Severske ulice, a

s dolaskom ljepšeg vremena započeli su i opsežni radovi na uređenju korita i obala potoka Dedin u Gornjoj Bistri (na slici gore).

14. svibnja 2013. asfaltnim slo-jem je po prvi put prekrivena do sada makadamska oko 300 m dugačka dionica Ulice Ivana Gorana Kovačića na dijelu koji spaja naselja Bukovje Bistran-sko s naseljem Novaki Bistranski. Učinjeno je to tek nakon što je spomenuta dionica opremljena cjelokupnom komunalnom in-frastrukturom.

Prilikom regulacije korita potoka Polane teškom mehanizacijom i strojevima je uništen asfalt u Severskoj ulici kod mosta na spomenutom potoku.

Ulica Ivana Gorana kovačića

Severska ulica

Nakon što su dovršeni svi građevinski radovi na koritu potoka (vidi stupac desno), 15. svibnja 2013. ovaj dio ulice ponovo je asfaltiran.


GLAS BISTRE

v i

j e

s t

ir

azg

ov

or

s p

ov

od

om Katarina mavrlja matušKo,

načelnica pp zaprešić

Krajem prošle godine zaprešićka policijska pos-taja dobila je novu čelnu osobu - u stolac čelnog čovjeka PP Zaprešić je sjela žena, gospođa Ka-tarina Mavrlja Matuško kao jedna od ukupno šest žena koje ovu dužnost trenutno obavljaju u Hrvatskoj.

Načelnica PP Zaprešić rođena je sredinom sedam-desetih godina u Glini, no odmah po rođenju se s obitelji preselila u Zagreb gdje je završila niže raz-rede osnovne škole nakon čega se 1984. s obitelj s ponovo seli i dolazi u Zaprešić gdje i danas živi. Nakon srednje škole, kao polaznik iz građanstva, upisuje ondašnji Fakultet kriminalističkih znanos-ti i, sukladno tadašnjem programu obrazovanja, 1995. završava studij te postaje kriminalist. To je ne zadovoljava pa odmah nastavlja studij da bi 1997. završila Visoku policijsku školu (u to ime je u međuvremenu preimenovan bivši Fakultet kriminalističkih znanosti) čime stiče zvanje diplo-miranog kriminalista.

Gospođa Katarina je vrlo ugodan i elokventan su-govornik, koji na pitanja odgovara jasno i s punom dozom autoritea i sigurnosti u ono što govori, no to ne utječe na opušteno i ugodno ozračje pavrijeme u provedeno razgovoru brzo prolazi.

Glas Bistre: što je bio razlog da za vaš životni poziv izaberete upravo zanimanje policajke? Je li možda netko od vaše rodbine bio policajac?Katarina mavrlja matuško: Ne, u mojoj obitelji nije bilo policajaca. Roditelji su po zanima-nju trgovci, a i ja sam stekla to zvanje tijekom srednješkolskog obrazovanja. Teško mi je izdvo-jiti neki poseban razlog za upis baš ovog faulteta. Jednostavno, to me je zanimalo pa sam se prijavi-la kao i svi drugi kandidati iz građanstva i upisala fakultet koji sam željela.

Glas Bistre: kako su roditelji gledali na vašu od-luku?Katarina mavrlja matuško: Bili su iznenađeni,

ali dali su mi podršku jer su vidjeli da to stvarno želim. Njihovu podršku imam i danas i na tome sam im vrlo zahvalna jer je posao koji radim uz obitelj s dvoje djece takav da bi bez njihovog ra-zumijevanja, podrške i pomoći to bilo jako teško izvedivo.

Glas Bistre: prema podacima koje ste mi rekli očito je da ste bili redovan student. kako je bilo s poslom po završetku studija?Katarina mavrlja matuško: U vrijeme kada sam ja diplomirala na snazi je bila zabrana zapošljavanja u policiji tako da otprilike pola godine nisam ra-dila. Na sreću, već početkom sljedeće godine ta zabrana je ukinuta i ja sam 25.5.1998. počela raditi u 2. PP Zagreb koja se onda zvala PP Črnomerec-Susedgrad prema području kojeg postaja pokriva. Ovdje sam odradila i svoj vježbenički staž u traja-nju od 20 mjeseci te položila državni stručni ispit. Radila sam na poslovima policijskog službenika za gospodarski kriminalitet, a nakon toga sam u istoj postaji radila poslove policijskog službenika za maloljetničku delinkvenciju i kaznenopravnu zaštitu.

Glas Bistre: Od 2003. godine ste u pp zaprešić. kakvo radno iskustvo imate na ovom području?Katarina mavrlja matuško: Da, od 2003. godine radim u Policijskoj postaji Zaprešić. Dolaskom u Zaprešić nastavila sam raditi poslove policijskog službenika za maloljetničku delinkvenciju i kaz-nenopravnu zaštitu.

policijska postaja zaprešić obavlja praktično sve policijske poslove odposlova prometne policije, kriminalističke policije, temeljne policije - u sklopu koje se nalazi i kontakt policija - granične policije, a pokriva idio koji se odnosi na upravne poslove

Moj je posao upravljati radom policij-ske postaje tako da korištenjem ma-terijalnih i ljudskih resursa kojima raspolažem, PP Zaprešić odnosno njeni djelatnici efikasno provedu prevenciju i suzbijanje kriminaliteta te osigura-ju opću sigurnost građana i povoljno stanje javnog reda i mira na području na kojem djeluju.

24 GLAS BISTRE BROJ 26 • GODINA VII • lIpANJ 2013.24

GLAS BISTRE

v i

j e

s t

ir

azg

ov

or

s p

ov

od

om

Glas Bistre: No radeći u zaprešiću niste obavljali samo te poslove.Katarina mavrlja matuško: Ne, ovdje sam povre-meno obavljala i poslove pomoćnika načelnika za kriminalističku policiju, a i poslove odnosa s javnošću za Policijsku postaju Zaprešić.

Glas Bistre: Opišite nam vaš sadašnji posao načelnice policijske postaje u nekoliko riječi. što su vam svakodnevni radni zadaci?Katarina mavrlja matuško: Kratko rečeno, moj je posao upravljati radom policijske postaje tako da korištenjem materijalnih i ljudskih resursa kojima raspolažem, PP Zaprešić i njeni djelatnici efikasno provedu prevenciju i suzbijanje kriminaliteta te osiguraju opću sigurnost građana i povoljno sta-nje javnog reda i mira na području na kojem dje-luju. Kad kažem ‘upravljati radom policijske pos-taje’ onda tu mislim da je upravo moj zadatak i zadatak mojih pomoćnika osmisliti, planirati, koordinirati i kontrolirati sve segmente redovitog policijskog posla uzimajući u obzir specifičnosti prostora na kojem djelujemo jer naša policijska postaja obavlja praktično sve policijske poslove od poslova prometne policije, kriminalističke policije, temeljne policije u sklopu koje se nalazi i kontakt policija, granične policije, a pokrivamo i dio koji se odnosi na upravne poslove.

Glas Bistre: kako ste zadovoljni suradnjom s loka-lom upravom? konkretnije s čelnicima bistranske općine.Katarina mavrlja matuško: Iako sam na ovomradnom mjestu relativno kratko vrijeme, uspostavila sam kontakt sa čelnim osobama Grada Zaprešića i čelnicima općina zaprešićkog kraja pa tako i s gos-podinom Krešimirom Gulićem. Jako sam zadovoljna uspostavljenim odnosom, ali, što zbog lokalnih iz-bora što zbog godišnjih odmora koji su pred nama,realizacija pravih i konkretnih zadataka čeka nas s prvim danima jeseni.

Glas Bistre: posao koji obavljate traži osobu naglašenih organizacijskih sposobnosti koja je 100% predana poslu. Dozvoljava li vam pos-ao uživanje u slobodnom vremenu, neki hobi i slično? Katarina mavrlja matuško: Ne baš. Što god radili u policiji, posao je takve prirode da samo donekle možete planirati slobodno vrijeme jer uvijek može iskrsnuti nešto što će vam omesti planove. Osim toga, u mojem slučaju planirati je još teže jer i moj suprug radi u policiji pa su iznenađenja takvog tipa dvostruko više moguća. To naravno ne znači da ja u policijskoj postaji provodim 24 sata dnevno, ali znači da sam svojim suradnicima uvijek dostupna. Zato je moj najveći hobi moja obitelj.

25GLAS BISTREBROJ 26 • GODINA VII • lIpANJ 2013. 25

spo

rt i

reK

rea

cija

Šteko je asistirao, a Novosel postigao treći gol za potvrdu pobjede Bistre nad Vrapčem

uspješna debitantsKa sezona nK bistra u3. hrvatsKoj nogometnoj ligi - središtekolo prije kraja prvenstva nogometaši Nk Bistra zauzimaju visoko 4. mjesto u poretku i obilno su premašili osnovni cilj postavljen pred početak debitantske sezone u 3. ligi - opstanak u društvu klubova 3. hrvatske nogometne lige

BISTRA-TRNJE TEKSTILAC-BISTRABISTRA-DUGO SELOSTRMEC-BISTRABISTRA-STUPNIKLEKENIK-BISTRABISTRA-MAKSIMIRBISTRA-UDARNIKTREŠNJEVKA-BISTRABISTRA-GAJ MAČESAMOBOR-BISTRABISTRA-VRAPČESEGESTA-BISTRABISTRA-DUBRAVAVRBOVEC-BISTRA

2-10-12-10-10-22-03-12-01-21-21-03-1

3 - 10 - 0

-

16.17.18.19.20.21.22.23.24.25.26.27.28.29.30.

rezultati nK bistrau proljetnom dijelu prvenstva

Zima koja je ove godine potrajala skoro do sre-dine travnja i jako loše vrijeme u planiranom ter-minu turnira uvjetovali su odgodu održavanja tradicionalnog Uskrsnog malonogometnog turni-ra za cijela tri tjedna.

Za razliku od prethodne dvije godine, u novom terminu održavanja turnira (27.04.2013. godine) vrijeme je bilo vrlo ugodno, no započeli su poljo-privredni radovi što se bitno odrazilo na broju eki-pa i gledatelja pa je na turniru sudjelovalo samo šest ekipa.

Manji broj ekipa nije utjecao na kvalitetu izvedbi ekipa i atraktivnost prikazane igre, a do finala su došle ekipe Kolovaroša i Borovca. Nakon boljeg izvođenja sedmeraca ekipa Kolovaroša je osvojila turnir, a njihov igrač Elvis Škrlin Batina je proglašen najboljim igračem turnira.

Treće mjesto osvojila je ekipa Orešja, dok su četvrti bili Kobilčani, a posebna nagrada je dodijeljena veteranima koji su se ravnopravno borili sa os-talim ekipama.

održan usKrsni turnir mnK ‘gorbi’Drugi put u povijesti postojanja kluba termin održavanja tradicionalnog uskrsnog malonogometnog turnira je promijenjen zbog lošeg vremena

Kao i uvijek do sada turnir je protekao u korektnoj i sportskoj atmosferi.

Elvis Škrlin Batina, najbolji igrač Uskrsnog malonogometnogturnira 2013. godine


spo

rt i

reK

rea

cija

bistransKi hrvači treniraju i pobjeĐujustručan i kvalitetan rad kontinuirano donosi uspjehe hrvačima Hrvačkog kluba ‘Bistra’

Proljetni mjeseci po običaju su bogati mnogobrojnim hrvačkim natjecanjima. Za bistranske hrvače ova su natjecanja prilika za dokazivanje i provjeru vlas-titih sposobnosti, a korisni su i za ‘brušenje’ forme pred njima najdraži turnir - Međunarodni pozivni hrvački turnir ‘Sljemen-sko podneblje’ kojem će ove godine početkom lipnja po de-vetnaesti put uzastopno biti domaćini.

Uspjesi bistranskih hrvača sigur-no su rezultat osobne nadareno-sti natjecatelja no svakako su i rezultat kontinuiranog stručnog rada Josipa Kovačevića, trenera hrvača Hrvačkog kluba ‘Bistra’. S Josipom sam razgovarao o ost-varenim dostignućima kao i o planovima za buduće razdoblje.

Glas Bistre: što biste istakli od većih dostignuća vaših hrvača u ovoj godini?Josip Kovačević: Početkom trav-nja u Brezovici je održano Prven-stvo hrvatske za mlađe dječake grčko-rimskim načinom hrvanja gdje smo nastupili sa 5 hrvača i osvojili tri medalje, jednu zlatnu i dvije srebrne. Zlatnu medalju osvojio je Luka Prihistal u ka-tegoriji do 36 kilograma i time objedinio titulu prvaka države u oba stila, grčko-rimskom i slobodnom. Posebno treba na-glasiti da je Luka sve svoje pro-tivnike pobijedio tušem te time potvrdio kvalitetu hrvanja koju posjeduje. Na ovom prvenstvu su vrhunsko hrvanje pokazali i Matija Selimović te Marko Minković koji su osvojili srebrna odličja i tek ih je malo sportske sreće dijelilo od sjajnijih odličja.

Glas Bistre: No bistranski hrvači su se odlično pokazali i na turnirima u kojima nisu nastupali samo natjecatelji iz Hrvatske...Josip Kovačević: Da, treba istak-nuti i odličan rezultat Kristijana Minkovića na Croatia Openu, turniru koji okuplja ponajbolje kadete Hrvatske, ali i ovog dijela Europe. Kristijan je u kategoriji do 63 kilograma osvojio treće mjesto te tako napravio rezul-tatski pomak koji smo - obzirom na njegovu kvalitetu - očekivali.

Glas Bistre: Osim već spomenu-tih vjerujem da u klubu ima još nadarenih hrvača.Josip Kovačević: Naravno. Kao i sve godine do sada naporno

smo trenirali i radili, bilo je i znoja i suza, ali se sve na kraju isplatilo. Zato na temelju ovogodišnjih rezultata te brojnosti i kvalitete hrvača u HK ‘Bistra’ optimistično čekamo nadolazeće turnire u Hrvatskoj i inozemstvu i s pra-vom se nadamo još boljim rezul-tatima.

Na putu prema nas-lovu državnog prvaka u grčko-rimskom načinu hrvanja, Luka Prihistal je sve svoje protivnike po-bijedio tušem

19. međunarodni pozivni hrvački turnir

SLJEmENSkO POdNEBLJE 2013.

Glas Bistre: što je sljedeće uplanu?Josip Kovačević: S nestrpljenjem očekujemo 19. Međunarodni pozivni turnir ‘Sljemensko Pod-neblje‘ kojem je HK ‘Bistra‘ domaćin. Sve čitatelje časopisa pozivam da dođu na turnir i podrže naše male i velike borce u ostvarenju njihovog sportsk-og sna. Tko zna, možda ćete jednom moći reći da ste ovog dečka koji hrva na Olimpijskim igrama gledali već u njegovim sportskim početcima.

27GLAS BISTREBROJ 26 • GODINA VII • lIpANJ 2013.

GLAS BISTRE BROJ 26 • GODINA VII • lIpANJ 2013.

v i

j e

s t

iK

ult

ur

a ·

ba

štin

a ·

tra

dic

ija

Višegodišnja tradicija Potepuha u izrađivanju bistran-skih jagnuša nastavljena je i povodom ovogodišnjeg Uskrsa, održavanjem brojnih radionica izrada malih mirišljavih jastuka, koji su po drevnom bistranskom običaju na Cvjetnicu odneseni na blagoslov i ponuđeni sumještanima. Kako obično u životu jedna realizirana dobra ideja rađa po jednu ili više novih tako su i Po-tepuhi svojim aktivnostima na sprječavanju zaborava izrade jagnuša ovoga puta pridodali i ideju izrade pi-sanica, za ovu priliku neuobičajeno velikih i iscrtanih raznovrsnim motivima Bistre.

Sama priča o pisanicama krenula je prošle godine, izra-dom i postavljanjem prvih dviju pisanica kod raspela u Donjoj Bistri, koje su bile uradak Ivane Špoljar i Stanka Špoljara i koje su bile i više nego odlično prihvaćene od sugrađana i time nagnale Općinu Bistra i Potepuhe da zajednički krenu u izradu novih desetak pisanica, koje su mjesta svojih postava našle širom Bistre.

IzRAdA PISANIcA

Proizvodnja pisanica započela je u radionici Ne-deljka Škrlina, u kojoj on, Dragutin Kisela i Ivica Novak prvo provode brojne sate u izradi alata ishema pisanica, da bi potom krenula i ‘proizvodnja’ koja je Potepuhima ispunila duge zimske mjesece.

Nakon izrade pisanice uslijedili su završni radovi na nji-hovom oslikavanju u koje je ovoga puta bilo uključeno više bistranskih likovnjaka: Stjepan Špoljar Plavi, Bo-ris Batrla, Ivana i Elvis Mikić i Katica Dvoršak čije su znalačke ruke pisanice oslikale bistranskim motivima sakralnih objekata, gornjobistranskim dvorcem te mo-tivima s bistranske narodne nošnje i tradicijskih pisa-nica.

Poznavajući Potepuhe nije potrebno posebno naglašavati da su zimski mjeseci u kojima su izrađivali i oslikavali pisanice protekli u brojnim druženjima članova udruge, ispunjenim finim i domaćim gibani-cama i štruklima, uz nezaobilaznu popevku.Izrada pisanica zaključena je skupnim fotografiranjem

uskrs obilježen jagnušima i pisanicama

za uspomenu i medije, a nakon toga i promocijom projekta i svečanom primopredajom pisanica koja je upriličena ispred općinske zgrade kada su pisanice predane bistranskim mjesnim odborima na postav-ljanje u njihovim naseljima.

TeksT: Darko slukan

FoTo: Darko slukan & Davorin Bažulić

Najveća pisanica na svijetu nalazi se u kanadi, a među najpoznatijim pisanicama su fabergé jaja, remek-djela ruskog zlatarstva koje je petar karl fabergé, zlatar njemačko-danskog porijekla, napravio za ruske careve u razdoblju od 1885. do 1917. godine. fabergéovih jaja je ukupno 52 (računajući tu i dva nezavršena primjerka), a izrađena su od skupocjenih metala i ukrašena su zlatom, srebrom i draguljima. Hrvatska je u recesiji pa u Bistri pisanice radimo malo drugačije ...

Slike na 2. stranici časopisa

Slika 1 – osmišljavanje i izrada alata – Nedeljko Škrlin i Dragutin KiselaSlika 2 – dotjerivanje pisanica – Darko SlukanSlika 3 - gletanje i brušenje pisanica – Nedeljko ŠkrlinSlika 4 - oslikavanje pisanica – Stjepan Špoljar PlaviSlika 5 - zajedničko fotografiranjeSlika 6 - pisanica s općinskim grbomSlika 7 - pisanice pod snijegom (28.3.2013.)

Kako je s jedne strane Uskrs ove godine bio ranije nego obično, dok su s druge strane zima i snijeg potrajali dulje od uobičajenog, pisanice su dio vremena provele ispod snježnog pokrivača, baš kao i podjela jagnuša za Cvjetnicu, dokazujući time kako vremenske nepogode nisu ništa spram ustrajnosti i predanosti Potepuha u očuvanju bistranskog tradicijskog načina života.

Jagnuši su ugledali svjetla dana usprkos snježnim neprilikama

28 GLAS BISTRE28

GLAS BISTRE

v i

j e

s t

iK

ult

ur

a ·

ba

štin

a ·

tra

dic

ija

zahvaljujući prije svega trudu poduzetne ravnateljice Danijele studak, Općinska knjižnica Bistra postaje mjesto dobro posjećenih i atraktivnih priredbi, radionica i gostovanja. za ovaj broj časopisa izdvajamo dvije od nedavno održanih priredbi.

općinsKa Knjižnica bistra, mjesto dobro posjećenih priredbi i gostovanja

noć Knjige

Obilježavajući Svjetski dan knjige i autorskih prava (23. travnja) te Dan hrvatske knjige (22. travnja) s ciljem promicanja važnosti knjige i čitanja, autora i izdavaštva u Općinskoj knjižnici Bistra 23. travnja je održana Noć knjige. Manifestacija je održana u brojnim hrvatskim knjižnicama, knjižarama i drugim institucijama koje se bave knjigom te su u vremenu od 18 do 01 sat održani se raznovrsni programi.

I bistranska knjižnica taj je dan radila produljeno do 23 sata i u tome je vremenu priređena izložba ‘Priča o ka-ligrafiji’, a posjetitelji su mogli pogledati i zbirku knjiga i AV građe koja je od otvaranja knjižnice udvostručena.

Posjetiteljima koji do Noći knjige nisu bili upisani kao članovi Općinske knjižnice Bistra u vremenu od 21 do 23 sata poklonjen je besplatan upis dok je u vremenu od 19 do 21 sat za osnovnoškolce organizirane mul-timedijalna radionica ‘A je to...priča!’ i kreativnu radi-onicu izrade straničnjaka (bookmarkera).

Krešimir mišaK

U potpuno ispunjenoj Općinskoj knjižnici Bistra au-ditoriju je 10. svibnja predstavio svoje do sada iz-dane knjige Krešimir Mišak.

Krešimir Mišak u razgovoru s ravnateljicom bistranske knjižnice Danijelom Studak pred početak svog predavanja

Mišak je rođen 1972. i područje njegovih intere-sa i aktivnosti je osjetno šire od onoga po čemu je najpoznatiji: kao popularni i poznati urednik i voditelj kultne HRT emisije ‘Na rubu znanosti’.

Pored ostaloga Krešimir Mišak je i rock-glazbe-nik te urednik AGM-ove biblioteke Obelisk u kojoj se objavljuju djela iz graničnih područja ljudskog znanja. Od 1999. godine počeo je pisa-ti znanstveno-fantastične priče. U novije doba piše i knjige, a do sada je objavio šest knjiga: zbirku SF-priča Zvjezdani riffovi te znanstveno-popularne knjige Telepatija i telekineza, Svjetla na nebu-kronologija istraživanja NLO-a, Sretan vam kraj svijeta (…kakvog ste poznavali), Puto-vati kroz vrijeme? Zašto ne! te publicističkog djela Sve piše u novinama (...a ponešto i ne).

Nakon održanog predstavljanja Mišak je u ne-formalnom druženju odgovarao na pitanja posjetitelja.



v i

j e

s t

iK

ult

ur

a ·

ba

štin

a ·

tra

dic

ija

Naša Bistra tak blizu Zagreba, tak svoja, tak za-gorska, tak kajkavska, prejk na prejk naša, denes se se više oblači v štokavski kaput (fejst faležni i znoucani).

Iznimke potvrđuju pravilo govorilo se, svjedoci smo da je nekadašnja iznimka postala pravilo ko-jemu danas doprinose i jezično nekompetentni mediji pa i učenje hrvatskog jezika ( na svim ra-zinama ) uz nepostojeću jezičnu normu.

pravilo je da pravila nema.

Svjesni smo da stoljećima živa baštinska ljepota naše bistranske kajkavice danas postaje čuvana „konzervacijom“ u knjigama nekoliko pjesnika, a ne svakodnevnom konverzacijom svih naraštaja Bistrana. Mudar je čovjek koji njeguje jezik kojim su progovorile i govorile generacije prije njega, generacije naših predaka, a kad nauči druge jezike postaje i bogat jer „koliko jezika znaš toliko ljudi vrijediš“.

Dakako da se svi mi služimo standardnim hrvats-kim idiomom na mjestima i u prigodama kako je propisano, da ne mislim da se moramo zatvoriti u kajkavicu, ali materinski jezik mora biti na prvom mjestu. Jezik je vrijednost i prednost malobrojnog naroda u sveopćoj globalizaciji da ne bi postali više tuđi nego svoji.

Ma majka nam je čude pout znala reči:“Boudete mali kak trava, ali najte se dati spouknouti niti pogaziti!... Decu v život pošelete s knigu i z čislem v rouka, pak vas ounda neju zneverili!“ A koj se tiče one ki kričiju da nas ne razmeju to je nihova falinga, a ne naša. Ne pamtim da je teri kajkavec kričal da ne razme druge Hrvate ...

Zate v globalizaciju da, ali svoji! Nie triebe biti opi-jen z velikuoču vejlike. Oni mejne daju od onega koj nemate, a više zemeju od onega koj imate.

zaKaj? za Kaj!

TeksT: vera GrGac

Mudar je čovjek koji njeguje jezik kojim su progovorile i govorile generacije prije njega, generacije naših predaka

Boudete mali kak trava, ali najte se dati spouknouti niti pogaziti !

Boudi Buog znami otpremo oči, nišči nigdar nike-mu nie niš dal zabadu. Same koj ludi jake rade veruju vu one koj si želiju, a želiju odma biti ve-jliki i največ se fkaniju. Drugi pout da se boumo ovak dopisavali več boumo v evropske družbe. Če boumo znali govoriti nešči nas bou i čul, nešči poslušal .

„ne kričati, govoriti poleke,misliti fletne!“

Zate se triebe znati postaviti (sikak same ne na ko-liena), triebe je znati govoriti i znati koj govorite, kak dome na Bistre, tak v Zagrebu i v Bruxelles-u: „Ne kričati, govoriti poleke, misliti fletne!“

Ne pamtim da je teri kajkavec kričal da ne razme druge Hrvate ...

Jezik je vrijednost i prednost malo-brojnog naroda u sveopćoj glo-balizaciji da ne bi postali više tuđi nego svoji.

30 GLAS BISTRE30

GLAS BISTRE

v i

j e

s t

iK

ult

ur

a ·

ba

štin

a ·

tra

dic

ija

Već se duže vremena u bistranskom kraju razmišlja o potrebi očuvanja „stare bistrajnske zagorske hiže“ kao nezaobilaznog dijela naše baštine. Hiže su drvene, često od jele, črvi je jedu, vrijeme čini svoje.

Danas u doba prevladavajućeg kiča (plastičnog, betonskog, metalnog, glazbenog iz tvornice obitelji Huljić i sl.) često sam se pitao kako je taj neuki Bistran iz prošlosti radio takove fantastične hiže koje bi svaki profesor estetike proglasio vrhunskim estetskim djelima. Da ljudi su u prošlosti bili dosta neuki, ali ne i bez kulturei bez ikakvog znanja. Bilo je u prošlostidoista nevjerojatnih vjerovanja (npr. vjerovanja u vještice koje sjednu na jarca te lete na Sljeme kak su to vjerovali naši susjedi Purgeri, ili, kodnas, da je Carionka rodila pese). Seljaci su svoje znanje i kulturu prenosili nepisanim putem. Ova su dva navedena praznovjerja doista nevjerojatna no isto tako su ti stari neuki ljudi iz dubine svojihmozgova te stare hiže napraviline samo praktičnima za život već su ih učinili i estetski nevjerojatno vrijednim. Kako? Odgovor je jednostavan: sakupljali su iskustva i prenosili ih generacijama, ali i imitirali prirodu (ukrasi na hižama).

Što je radio čuveni Leonardo? Promatrao je i imi-tirao prirodu! I to je to. Ništa više!!! Koja kontra-dikcija u odnosu na navedena praznovjerja!!! Ali nemojmo se čuditi, čovjek jest i kontradiktorno (proturječno) biće. Kako bi ovaj vrijedan ostatak naše kulturne baštine ostao sačuvan u udruzi Vu-glenari Poljanica-Bistra razvila se ideja o potrebi dokumentiranja toga djela naše baštine. Dakle jednostavno zabilježiti postojeće stanje, poslikati, izmjeriti hiže, skupiti što više podataka i spremiti ih u registratore i hard-diskove. Zašto ne izraditi

izrada doKumentacije o staroj bistrajnsKoj hiži

mali foto-album? Jer, ako i hižu pojedu črvi, vlas-nik je sruši, želimo sačuvati njenu ideju. A tko zna, ako se ostvari ideja o otvarnju Ekomuzeja Bistra tamo ćemo rado spremiti našu skupljenu doku-mentaciju, ali ne da ju „zamrznemo“ kao što su bili zamrznuti mamuti u sibiru, već da ideje i dalje žive i da se prenose i interpretiraju, a i da se privuče ko-jega gosta iz našeg predragog, nažalost posljed-njih godina urbanistički devastiranog Zabrega (Zagreba), ali i šire. Čovek bu bejžal iz onega be-tona i „švicarskega“ stana.

TeksT: DomaGoj sironić

... često sam se pitao kako je taj neuki Bistran iz prošlosti radiotakove fantastične hiže koje bi svaki profesor estetike proglasio vrhunskim estetskim djelima.

A čovjek je biće koje i sanjari. Pa zašto nebi sa-njarili i o fondovima Europske unije? Europska unija puno polaže na očuvanje baštine. Zar ćemo zatražiti neka srestva ponudivši kasnojesensku maglu koja je također dio naše životne zbilje? Do-kumentirajmo! U Engleskoj su izračunali da mali lokalni muzeji donose ekonomsku korist, zamis-lite vi to. Ideja ekomuzeja uključuje sudjelovanje većeg broja građana. Pa eto krenimo. Ako vam Vuglenari pokucaju na vrata i žele fotografirati, pogledati i spremeriti vašu hižu ne bojte se. Nisu poreznici koji ubiru novu vrstu poreza („porez na zrak“?). Nemate nikakve obaveze, a možete puno pomoći, samo da otvorite svoju lesu...

Kreće se vu Polanici Bistrajnskoj.



v i

j e

s t

iK

ult

ur

a ·

ba

štin

a ·

tra

dic

ija bistransKa baština: tradicija,

Na području Općine Bistra od njenog osnutka 1995. godine do danas u organizaciji udruga građana i is-taknutih pojedinaca iz javnog života te uz potporu lokalne samouprave realizirani su brojni projekti i programi na području gospodarstva, komunalne infrastrukture, obrazovanja, zdravstva, sporta i kul-ture. Značajnija kulturna aktivnost odvijala se 2009. godine prilikom svečanog obilježavanja 800 godina od prvog spomena imena Bistra u povijesnim izvori-ma. Baštinske akcije koje su tijekom proteklih godi-na organizirale i provodile udruge građana Općine Bistre povodom tradicijskih blagdana te u okviru javne godišnje manifestacije Dani Bistre svjedoče o potrebi da se bogata tradicijska kultura sačuva, zaštiti i ‘’oživi’’ unutar lokalne sredine.

Programski kulturno - umjetnički dio ponude Dana Bistre oslanja se prvenstveno na tradicijsku (kultur-nu) baštinu koju su članovi udruga predstavili kroz smotre folklora, promovirali kroz književno, glaz-beno i likovno stvaralaštvo te interpretirali putem zanimljivih i poučnih radionica o starim tradicijskim znanjima, običajima i vještinama. Prirodna baština kao važan dio nasljeđa ovoga kraja također čini privlačan dio ponude ove manifestacije, a do sada se promovirala na programu otvorenja Poučne staze Bistra te tijekom organiziranog planinarskog po-hoda preko bistranskog dijela Medvednice. Udruge su također kroz svoj volonterski kulturno-umjetnički rad osmislile i kreirale proizvode i suvenire koji su postali dio ponude tradicijskih sajmova. Svakako treba spomenuti i inicijative uredništva Glasa Bistre te lokalnog web portala Bistra On-line s pozivom za prikupljanje fotografija, dokumenata i drugih zapisa iz duge i bogate prošlosti Bistre kao i za bilježenje lokalnih izraza i pojmova koji se sve rjeđe koriste u svakodnevnom govoru.Ipak, unatoč dobroj volji i motivaciji svih sudionika u procesu prikupljanja, interpretiranja i ‘’oživljavanja’’ baštine nedostaje središnja institucija koja bi kroz suradnju i partnerstvo regulirala baštinske akcije na

terenu te upravljala lokalnom baštinom prema svim kriterijima baštinske profesije.

treba li bistra muzej?

Budući da na području Općine Bistra (a niti šire) nema muzejske institucije koja bi sustavno priku-pljala, čuvala, interpretirala i prezentirala materi-jalna svjedočanstva tradicijske kulture bistranskog kraja dio tog baštinskog posla preuzeli su profesori i učenici Osnovne škole Bistra. Zavičajna zbirka os-novana je 1998. godine povodom proslave 150. godina školstva na Bistri, a prikupljeni predmeti iz zbirke (etnografski predmeti, tiskovine, fotografije i dokumenti vezani uz povijest škole) smješteni su u zgradi stare škole u Poljanici Bistranskoj.

Ova zbirka predmeta kao i ostale zbirke koje se još mogu naći u privatnim ostavštinama ili su pohran-jene u arhivima javnih institucija svjedoče o životu i povijesti Bistrana te bi ih svakako trebalo prikupiti i objediniti na jednome mjestu. Bistra treba muzej, ali prvenstveno takav muzej koji će biti informacijsko-dokumentacijski, arhivski, interpretativan i komu-nikacijski baštinski centar bistranskog kraja. Muzej koji će uz aktivno sudjelovanje lokalne zajednice proučavati, istraživati, štititi, interpretirati i komunici-rati specifičan identitet Bistre. Takav muzej raspros-tranjen je po cijelom teritoriju, uključuje ‘’totalni’’ identitet, potiče aktivno sudjelovanje stanovništva, a osnovna mu je svrha i poslanje da služi lokalnoj zajednici i njenom razvoju. Takav muzej zove se eko-muzej.

ekomuzej Bistra zamišljen je kao središnji baštinski informacijsko-dokumentacijski i interpretativan centar sa svrhom upravljanja specifičnim identitetom Bistre kao osnovnom strategijom poten-cijalnog gospodarskog i turističkog razvoja Općine Bistra i bistra-nskog kraja.

TeksT: klemenTina BaTina, sTručna suraDnica oDsjeka za eTnoloGiju Hazu

zbog svojih kulturnih, prirodnih i civi-lizacijskih vrijednosti općina bistra odnosno bistranski kraj kao teritorij rasprostranjenosti specifičnog iden-titeta ima mogućnost razvijati se u budućnosti kao kulturno-turistička destinacija.

32 GLAS BISTRE32

GLAS BISTRE

v i

j e

s t

iK

ult

ur

a ·

ba

štin

a ·

tra

dic

ijaKulturne aKcije i inicijative

što je to ekomuzej?

Ekomuzej je reformirani muzej, ‘’muzej bez zido-va’’ koji nastaje i razvija se in-situ, oko postojećih prirodnih jezgri i krajolika, kulturnih spomenika i spomeničkih cjelina, dijelova povijesnog naselja i značajnih obilježja u prostoru odnosno na svim onim mjestima, lokacijama i cjelinama koja nose obilježja specifičnog identiteta. Jedan arhitekton-ski objekt odabran je kao središnji punkt - ishodišni

centar koji čini poveznicu s ostalim objektima i lo-kalitetima unutar teritorija na kojem se rasprostire muzej. Ti dislocirani objekti i lokaliteti nazivaju se ispostave ili sastavnice. Novi termin kreiran je kako bi naglasio novu, holističku interpretaciju, prezent-aciju i zaštitu kulturne i prirodne baštine odnosno definirao nove oblike muzeja koji nastaju početkom 1970-ih godina.

U novoj kovanici prefiks eko preuzet je od riječi ekologija (fr. écologie; njem. Ökologie prema grč. oikos: dom, prebivalište + grč. logos: znanje, nauka) zbog čega postoji trajna tendencija da se ekomuzeji izjednačavaju s ekološkim (prirodoslovnim) muze-jima i institucijama sličnog tipa odnosno da se evo-cira njihova ekološka komponenta kao dominantna. Ekomuzeji su instrument razvoja, a ne ‘’odlagalište’’ ili depo starih i vrijednih stvari.

ekomuzej bistra

Ekomuzej Bistra zamišljen je kao središnji baštinski informacijsko-dokumentacijski i interpretativan centar sa svrhom upravljanja specifičnim identite-tom Bistre kao osnovnom strategijom potencijal-nog gospodarskog i turističkog razvoja Općine Bis-tra i bistranskog kraja. Tradicijska baština sa svojim materijalnim i nematerijalnim svjedočanstvima višestoljetnog kontinuiteta na ovim prostorima

tradicijska baština sa svojim materijal-nim i nematerijalnim svjedočanstvima višestoljetnog kontinuiteta na ovim pros-torima trebala bi postati relevantan resurs za prezentaciju identiteta ove lokalne zajednice te okosnica budućeg razvoja.

trebala bi postati relevantan resurs za prezent-aciju identiteta ove lokalne zajednice te okosnica budućeg razvoja. Zbog svojih kulturnih, prirodnih i civilizacijskih vrijednosti Općina Bistra odnos-no bistranski kraj kao teritorij rasprostranjenosti specifičnog identiteta ima mogućnost razvijati se u budućnosti kao kulturno-turistička destinacija. Plani-rana strategija održivog razvoja trebala bi u jednakoj mjeri uključiti lokalnu zajednicu, baštinske institucije i turističku struku. Smatram kako bi Ekomuzej Bistra zamišljen kao dinamičan proces, a ne statičan kul-turni proizvod kroz regulirane baštinske akcije i inici-jative lokalnih interpretatora i komunikatora baštine te angažiranih stručnjaka pridonio ‘’oživljavanju’’ i očuvanju sveukupne baštine bistranskog kraja u svrhu održavanja identiteta vitalnim. Napuštena zgrada ‘’Stare škole’’ sagrađena 1878. godine mogla bi postati centar budućeg ekomuzeja ovog područja. Stara škola bila bi središnjica, a preostali dio mreže muzeja činile bi ispostave odnosno lokacije ili objekti za koje se ustanovilo da imaju prepoznatljiva obilježja lokalnog identiteta. Ekomuzej Bistra bi na primjeren način podržavao baštinske akcije lokalne zajednice, sudjelovao u upravljanju specifičnim identitetom u svrhu njegova kontinuiteta i održivog razvoja Bistre’’.


hrv

atsK

i b

iser

i hrvatsKa peruniKa (Iris croatica),hrvatski nacionalni cvijet

Puno je toga napisano što će od Europe dobiti, a što će svojim ulaskom u Europsku zajednicu Hrvati dati Europi.

Jedna od stvari na kojima su nam ostali mogu biti ‘zavidni’ je očuvanost i čistoća naše prirode, kako one mediteranske tako i one Kontinentalne, s čistim zra-kom, bistrim vodama i bogatst-vom flore i faune.

Posebno mjesto u bogatstvu hrvatske cvjetne flore zauzima biljka čiji naziv potječe od imena grčke božice duge, glasnice bo-gova Iride (grč. - duga), a hrvatski naziv perunika dolazi od imena vrhovnog staroslavenskog boga gromovnika Peruna i njegove žene, boginje Perunike. Kajka-vski naziv za peruniku leluja ili ljeljuja, proizašao je iz drugog imena boginje Perunike - Ljelja. Prema legendi, božica Iris je kao glasnica bogova, dugom šarala s visina prenoseći poruku na Zem-lju. Tamo gdje bi duga dotakla tlo, kao i munja boga gromovni-ka Peruna, izrastala je perunika, svaki put druge boje.

Rod perunika je široko raspros-tranjen širom sjeverne zemaljske polutke i raste u hladnim planin-skim područima, ali na livadama i obalama uz rijeke.

U doba Karla Velikog perunika je bila francuski kraljevski sim-bol, a i danas u dalekom Japanu

perunika simbolizira pobjedu. Možda je baš zbog te simbo-like u Japanu za vrijeme trajanjasvjetske izložbe cvijeća ‘Japan Flora’ godine 2000. nakon teških, ali pobjedničkih godina koje su Hrvati prošli krajem prošlog stoljeća, na prijedlog Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti perunika proglašena hrvatskim nacionalnim cvijetom.

stroga zaštita

Vrstu su prvi put kao Iris cro-atica opisali Ivo i Marija Horvat 1962. godine, a najpoznati-ja su nalazišta Medvednica, Strahinčica, Samoborsko gorje i Ogulinsko zagorje.

Perunika, odnosno iris je biljka koja pripada porodici Irida-ceae, zajedno s rodovima gla-diola (Gladiolus) i šafrana (Cro-cus) koja u našim klimatskim uvjetima cvate od svibnja do srpnja. Pradomovina biljke je Sjeverna Amerika, a Indijanci su je obilato koristili u ljeko-vite svrhe. I danas se pojedine vrste perunika upotrebljavaju u farmaciji te pri izradi parfema.

U ljekovite svrhe sabire se ug-lavnom podanak, koji se iskapa u listopadu jer sadrži eterično ulje, veće količine smole, tanine i glikozid iridin. Koriste se i listovi, ali samo za uporabu u svježem stanju jer se u suhom ne mogu upotrebljavati.

Možda je baš zbog simbolike pobjede u Japanu za vrijeme trajanjasvjetske izložbe cvijeća ‘Japan flora’ godine 2000. na prijedlog Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti perunika proglašena hrvatskimnacionalnim cvijetom.

U Hrvatskoj je Hrvatska pe-runika (Iris croatica) strogo zaštićena biljna vrsta kao i neke druge biljke iz iste porodice kao npr. Dalmatinski šafran (Crocus dalmaticus), Tomasijev šafran (Crocus thomasii), Močvarna gladiola (Gladiolus palustris), Jadranska perunika (Iris adriati-ca), Ilirska perunika (Iris illyrica), Blijeda perunika (Iris pseudopa-llida), Sibirska perunika (Iris si-birica) i Perunika (Iris x rotschil-dii).

300 vrsta

Želite li dobiti potpuniju sliku o perunikama Botanički vrt Prirodnoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu je pravo mjes-to za vas. Od 300 poznatih vrsta, perunike tamo baš perunike čine najveću zbirku trajnica s oko 150 različitih vrsta i sorti među ko-jima su posebno vrijedne poje-dine hrvatske endemične i rijetke vrste toga roda - hrvatska peruni-ka (Iris croatica), blijeda perunika (Iris pseudopallida) i jadranska perunika (Iris adriatica).

U cvjetnom bogatstvu perunika možete uživati i u Bistri jer broj-ne vrste perunika i šarolikost nji-hovih boja ukrašavaju i bistran-ske okućnice. Jedna od njih je i okućnica Vere Grgac u Nova-kima gdje su i snimljene manje slike na sljedećoj strani dok je glavna ilustracija snimljena u Križevcima.


Hrvatska perunika(Iris croatica)

glas bistre, broj 26, lipanj 2013

Documents