glas kastavski 62 / prosinac 2012

1prosinac 2012.

izvor pisane riječi grada kastva

prosinac 2012. — broj 62

issn 1331-4106

izdaje Grad Kastav

Zakona kastafskega 3 51215 Kastav

za izdavača Ivica Lukanović

Godina xv.Prosinac 2012.

Broj 62Izlazi povremeno

urednica Veljka Spinčić-Rajko

[email protected]

dizajncipmann

lektura cipmann

naslovnicu fotografirao Branko Kukurin

fotografije Dean Jurčić, Branko Kukurin,

Veljka Spinčić-Rajko, Darko Trbović

naklada4000 primjeraka

tisakGrafika Helvetica d.o.o.

Poštarina plaćena kod pošte 51215 Kastav

IMPRESUM

izvor pisane riječi grada kastva

kazalo kazalo

4pet pitanja za

dragicu stanićU svoj rad unosim što je

moguće više svijesti o vrijednostima zavičaja

6novosti u održavanju

komunalnog standarda

8vodoopskrba i

sanitarna odvodnja Kastav postao veliko gradilište

7provedeni postupci

javne nabave Novi koncesionari komunalnih usluga

10bela nedeja

Tisuće posjetitelja na kastavskim ulicama

i trgovima

21damjan grbac

‘Giipuja’ kao diplomski rad

1421. kastafsko

kulturno leto

18čansonfest - kastav 2012.

195. kastav

blues festival

20z armunikun

va kastav

47nives mladenić

48samir barač

tenis klub kastav

49ki challenge

40klapa ‘kastav’

Srebrni na najprestižnijoj svjetskoj zborskoj

manifestaciji

42čast i priznanje

kastavskim vinarima

50sdphnshdzhsu

30promotori tehničkog

stvaralaštva

35mcdonald’s za putnike

36jax

Novi brend uz 20 godina poslovanja

38tz grada kastva

Početkom godine novi plan grada

32osnovna škola

33dječji vrtić

24kastavske šterne

26grajani

4 glas kastavski 5prosinac 2012.

Tri su velike ljubavi obilježile moj radni i životni vijek: obitelj, moji učenici i Kastav, a svi projekti i moj izvannastavni rad usmjereni su na njegovanje dječjeg stvaralaštva, poticanje istraživanja, s ciljem očuvanja i njegovanja zavičajne baštine, osobito čakavštine.

U svoj rad Unosim što je mogUće više svijesti o vrijednosti zavičaja

PET kaSTaVSkIH PITaNJa za DRaGICU STaNIĆ, DoBITNICU NaGRaDE za ŽIVoTNo DJElo GRaDa kaSTVa

—Osvrneš li se pred kraj radnog puta unatrag i vidiš neki jasan trag

ostvarenja koji si ostavio iza sebe, onda si zadovoljan.—

—Najprije recitacijama, a potom različitim dramsko-scenskim

kazivanjem prenosili smo riječ o našem kraju i običajima.—

Nagradu za životno djelo ove je godine Grad Kastav dodijelio omiljenoj učiteljici kastavske OŠ Milan Brozović, Dragici (Zvjez-dani) Stanić. No, umjesto da nabrajamo sve njene projekte i za-sluge ostvarene kroz dugogodišnji rad u nastavi, izvannastavnim aktivnostima i kulturnim projektima, mi smo s Dragicom Stanić radije porazgovarali. Ovogodišnja ste dobitnica najznačajnijeg gradskog priznanja, Nagrade za životno djelo Grada Kastva. Iako Vam to nije prvo priznanje – jer Vaš je životopis prepun nagrada, priznanja i zahvala – koliko Vam znači ova Nagrada?Osvrneš li se pred kraj radnog puta unatrag i vidiš neki jasan trag ostvarenja koji si ostavio iza sebe, onda si zadovoljan. Još si zadovoljniji kada to vide i vrednuju drugi. To mi je potvrda da sam bila na pravom putu. Sretna sam da radim i živim baš u kastavskoj školi u kojoj smo zajedno na istom radnom putu. Bez sluha, suradnje, pomoći i podrške nema ni uspjeha pojedinca. Za-hvalna sam njima i mojoj obitelji, jer su me razumjeli. Sretna sam da sam bila, i još uvijek sam, okružena nadarenim učenicima

u potpunosti posvetim radu s djecom. Kada sam došla do toga cilja, uz njega se postepeno razvijao i drugi – unositi u svoj rad što više svijesti o vrijednosti zavičaja. Tako su se u mom životu formirale dvije paralele: jedna koja je išla ka usvajanju metoda i metodologija te strategija do najuspješnijih putova poučavanja i njegovanja dječjega stvaralaštva i rasta u znanju, i druga koja je u to nastojala unijeti istraživanje, njegovanje i razvijanje baštine, osobito čakavštine. Svi projekti i moj izvannastavni rad usmje-reni su na njegovanje dječjeg stvaralaštva, alternativne metode i oblike rada, uz poticanje dječjeg istraživanja, s ciljem očuvanja i njegovanja zavičajne baštine s naglaskom na čakavski jezik. Od 1978. godine vodila sam Čakavsku grupu. Najprije recitacijama, a potom različitim dramsko-scenskim kazivanjem prenosili smo riječ o našem kraju i običajima. Kastavska škola i tekstovi o Ka-stavštini na čakavštini poznati su diljem Hrvatske gdje su moji učenici nastupali na državnim natjecanjima i smotrama Lidrano, a za nastupe na državnoj razini odabrani smo čak četrnaest puta. Voditelj sam i projekta ‘Zavičajna slikovnica’. Zajedno s još dvije kolegice i učenicima do sada smo uz potporu Grada Kastva obja-vili šest slikovnica. Član sam tima u projektu ‘Vodič kroz zavičaj’ kroz koji se s učenicima obrađuju zavičajne teme. Sniman je i dokumentarni film ‘S druge strane žice’ u mom razredu, zajedno s gospodinom Josipom Sušnjem, preživjelim zatočenikom logora u Italiji, a bila sam uključena i u projekt ‘Gonars – preživjeli za-točenici rata’. Svjedok sam da čakavština polako nestaje među najmlađima te sam lani s učenicima počela raditi i na učenju i obogaćivanju čakavskog jezika. Uz takav rad nastaje i ‘Čakavska početnica’. Spomenuli ste projekt Zavičajna slikovnica – malo je škola s takvom nakladom, a još manje izdanja na čakavštini. Kako se rodila ideja za taj projekt? Počela sam sa slikovnicom ‘Legenda od Bradonji i Nogonji’ 2003. godine uz rad s Čakavskom grupom. Tijekom školske godine znali smo imati i do 19 nastupa, od školskih do onih po drugim grado-vima. Repertoar čakavskih djela i pjesama pisanih na kastavskoj i liburnijskoj čakavštini bio je nedostatan u smislu da je prila-gođen mlađem školskom uzrastu kako bi ga dijete moglo razu-mjeti, doživjeti i prenijeti kvalitetno publici. Osim toga, u radu na nastavi iz prirode i društva nedostaje literature o poznavanju zavičaja, pa su slikovnice korisno nastavno štivo.

ljubav prema čovjeku, prirodi i zavičaju Koliko su učenici zainteresirani za sudjelovanje u takvim ak-tivnostima?Kao i moje kolegice, i ja sam bila vesela i ugodno iznenađena interesom, kreativnošću u stvaranju i brojem učenika koji su se rado uključili u taj rad, s obzirom da su to uglavnom djeca čiji materinji jezik nije čakavski. Ipak, na izradi razlikovnih rječnika i čakavskom tekstu isticali su se čakavci.

Imate dugogodišnji staž u obrazovanju. Često se spominje kako su nastavnici podcijenjeni i nedovoljno plaćeni. Među-tim, primjeri poput vašeg pokazuju da unatoč nepravednom društvenom položaju ima nastavnika koji taj posao rade svim srcem. Što Vas motivira?Volim dječju radoznalost, otvorenost za novo, čistoću i iskrenost. Njihova razigranost, mašta, toplina i ljubav koju mi prenose kroz savjestan rad, kao i rezultati koje postižu, daju mi snagu. Rado odlazim u školu sve ove godine i uvijek činim sve kako bi nam svi-ma zajedno s učenicima bilo ljepše. Redovito se stručno usavrša-vam, otvorena sam za nove spoznaje i s veseljem ih primjenjujem. Rado prenosim znanja i iskustva u školi, na stručnim skupovima gdje često ističem naše ‘ča’, našu bogatu kulturnu baštinu, speci-fičnosti našega čovjeka i kraja s ciljem očuvanja identiteta. Osim toga, kako ćeš razumjeti i cijeniti nekoga ili nešto, ako to nešto i tog nekoga nisi bolje upoznao.

Svjesna sam važnosti odgoja i obrazovanja učenika za buduć-nost i njih samih i društva u kojem će živjeti. Tužna sam što se o toj važnosti puno govori, a malo se vrednuje. Da sam ovoliko energije u radu, školovanju, dodatnom usavršavanju i vremenu potrošila u nekom drugom zanimanju, sigurno bih materijalno bila sigurnija. Kroz tih četrdeset godina rada u kastavskoj školi izvršavala sam svoju obavezu savjesno i ponosna sam na mnoge generacije svojih učenika. Trudila sam se da im od prvih slova pa nadalje proširim znanje i utkam ljubav prema čovjeku, prirodi i zavičaju koju i sama nosim.

i. š.

i roditeljima koji su me podržavali, a učenici su do sada ostva-rili cijeli niz međunarodnih i državnih priznanja na likovnim i dramsko-scenskim smotrama i natječajima. Ti rezultati i sve ak-tivnosti koje sam provodila s učenicima i za njih, doprinijeli su da sam proglašena najuspješnijim prosvjetnim djelatnikom Primor-sko-goranske županije, a od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta primila sam priznanje za kvalitetan i kreativan rad, no, tu je još cijeli niz priznanja, nagrada i zahvala.

zavičajne slikovniceNagrada Vam nije pripala samo zbog dugogišnjeg rada u škol-stvu, već i zbog brojnih projekata na području društvenih i kulturnih djelatnosti, prvenstveno povezanih s očuvanjem kastavske baštine... Tri su velike ljubavi obilježile moj radni i životni vijek: obitelj, moji učenici i Kastav. Već u svome prvom poslu školskog računo-vođe, radeći s djecom kroz učeničke zadruge, željela sam ostva-riti svoj prvi cilj – steći naobrazbu koja će mi omogućiti da se


Grad Kastav jedna je od 21 jedinice lokalne samouprave s pod-ručja Primorsko-goranske županije koja se uključila u projekt Ze-lena energija u mom domu, u sklopu kojeg Primorsko-goranska županija u suradnji s općinama i gradovima sufinancira projekte ugradnje ekološki prihvatljivih izvora energije u kućanstvima, što provodi agencija REA Kvarner d.o.o.

Do 17. prosinca u tijeku je novi natječaj, a u okviru projekta sufinancira se ugradnja solarnih kolektorskih sustava za grijanje i pripremu potrošne tople vode, te sustava za grijanje i pripremu potrošne tople vode na biomasu (sječku i pelete) u kućanstvima. Troškovi opreme i ugradnje sustava u kućanstvima sufinancirat će se u iznosu od 40 % nepovratnih sredstava, odnosno do mak-simalnog iznosa od 8 000 kn po kućanstvu, a planira se obuhva-titi 135 kućanstava. Pravo na sudjelovanje imaju fizičke osobe s prebivalištem na području gradova i općina koje su uključene u projekt, a među njima i iz grada Kastva.

Ako ste još uvijek u nedoumici, potražili smo nekoliko odgo-vora iz prve ruke.

Jedan od korisnika novog sustava grijanja je i Ferenc Cservenák iz Rubeša, koji je ugradnju solarnih kolektorskih sustava u svoj dom financirao vlastitim sredstvima.

Ugradnju solarnih kolektorskih sustava započeo sam prošle go-dine i nastavio ove, tako da je to sada završeno. Još mi preostaju

Nakon provedenih natječaja za javnu nabavu, grad Kastav odne-davno ima nove koncesionare za dio komunalnih usluga.

Kao najpovoljniji ponuditelj za obavljanje komunalne djelatno-sti crpljenja, odvoza i zbrinjavanja fekalija iz septičkih, sabirnih i crnih jama na području grada Kastva odabrana je tvrtka Uni-verzal tehnika d.o.o. Matulji, a koncesija je dodjeljena na rok od dvije godine.

Odabran je i koncesionar za obavljanje dimnjačarskih usluga, a kao najpovoljniji ponuditelj odabrana je tvrtka D.I.M.Š.O. d.o.o. Čavle.

Provedeni su i javni natječaji u vezi s održavanjem nerazvr-stanih cesta i prometne signalizacije. Prema izvršenom odabiru, komunalni poslovi održavanja nerazvrstanih cesta na području grada Kastva u iduće četiri godine povjereni su tvrtki Ceste-Rije-ka d.o.o., Industrijska zona Kukuljanovo. Poslove tekućeg održa-vanja opreme za zaštitu na cestama – prometne signalizacije na području Kastva u iduće će dvije godine obavljati tvrtka Futura Trade d.o.o., Lovran.

redovno 100,00 kn/m3

intervencija (subota, nedjelja, praznik i djelovanje u roku kraćem od 24 sata)

100,00 kn/m3

univerzal tehnika d.o.o., kvarnerska cesta 77a, matuljiCjenik za komunalne poslove crpljenja, odvoza i zbrinjavanja fekalija iz septičkih, sabirnih i crnih jama na području grada Kastva (cijena s PDV-om)

d.i.m.š.o. d.o.o., mavrinci 4/5, čavleCjenik dimnjačarskih usluga – obračun po dimnjaku / priključku (cijena s PDV-om)

1. Čišćenje i kontroliranje etažnih, sabirnih montažnih dimnjaka u višestambenim zgradama, do 5 etaža, te u individualnim stambenim građevinama, po vađenju čađe

37,50 kn

2. Čišćenje sabirača čađe 18,75 kn3. Spaljivanje dimnjaka, otvaranje priključka na dimnjak, čišćenje dimnjaka, i vađenje iz sabirnika.

U cijenu su uključeni svi pripremni radovi.375,00 kn

4. Čišćenje i kontroliranje priključka dimnjaka 31,25 kn5. Čišćenje peći i dimnjaka 100,00 kn6. Čišćenje kotlova centralnog grijanja u domaćinstvu 100,00 kn7. Čišćenje kotlova centralnog grijanja - kotlovi snage do 100 kW 150,00 kn - kotlovi snage od 101 do 400 kW 275,00 kn8. Ispitivanje protupožarne sigurnosti i plinotjesnosti dimnjaka s izdavanjem izvješća i atesta 312,50 kn9. Za radove koji nisu obuhvaćeni ovim cjenikom 1 radni sat dimnjačara iznosi 100,00 kn

neki sitni završni radovi, kao i dobivanje potrebnih odobrenja. Planiram cijelu kuću grijati putem solarnog sustava. Iako sve što sam ugradio još uvijek nije u stopostotnoj funkciji, smatram da sam dobio ono što sam očekivao. Od sljedeće godine u funkciji će u cijelosti biti i automatika, onda će sve biti gotovo. Mislim da će sve biti u redu te smatram kako, ako ljeti ugrijem – do kraja siječ-nja ne bih trebao koristiti nikakav energent osim sunca. Do sada sam se grijao uz centralno podno grijanje na naftu. Očekujem da će mi trebati maksimalno 5 godina da vratim uložena sredstva, kaže Cservenák, koji je u ugradnju solarnih kolektorskih sustava za grijanje i pripremu potrošne tople vode te sustava za grijanje i pripremu potrošne tople vode uložio između 11 i 12 tisuća eura.

s. g.

Od rujna ove godine započeo je s radom Vlastiti pogon Grada Kastva, koji je osnovan Odlukom Gradskog vijeća Grada Kastva s ciljem preuzimanja dijela komunalnih poslova koje je do tada obavljala tvrtka Bršjanovac d.o.o. Osnovan je kao jedinstvena ustrojbena jedinica bez posebnih organizacijskih jedinica i nema svojstvo pravne osobe. Vlastiti pogon zadužen je osigurati stalno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatnosti – održavanja jav-nih površina i održavanja groblja.

Ovdje održavanje javnih površina obuhvaća javne zelene po-vršine, pješačke i druge javne površine, dječja i druga igrališta, odvodne kanale te dijelove javnih cesta kroz naselja, u slučaju kad se ne održavaju kao javne ceste prema posebnom zakonu. Održavanje groblja obuhvaća održavanje prostora za ispraćaj i sahranu te ukop pokojnika, i vrši se redovito tijekom cijele godi-ne. Vlastitom pogonu povjereni su i poslovi upravljanja grobljem

– donošenje programa održavanja groblja, dodjela grobnih mje-sta, izrada plana rasporeda i korištenja grobnih mjesta, vođenje grobnog očevidnika i registra umrlih osoba, utvrđivanje godišnje grobne naknade i drugo.

NoVoSTI U oDRŽaVaNJU koMUNalNoG STaNDaRDa

vlastiti pogon za održavanje groblja i javnih površina

NoVI NaTJEČaJ U okVIRU PRoJEkTa ‘zElENa ENERGIJa U MoM DoMU’

bUdUćnost U solarnoj energiji

U Vlastitom pogonu Grada Kastva trenutno je zaposleno pet djelatnika – upravitelj pogona, administrativni referent i tri ko-munalna radnika. Radi se o bivšim djelatnicima tvrtke Bršjano-vac d.o.o. Ukoliko tijekom godine dođe do povećanja obujma se-zonskih komunalnih poslova, moguće je zapošljavanje dodatnih komunalnih radnika na određeno vrijeme. Sredstva za plaće dje-latnika i rad Vlastitog pogona osiguravaju se u proračunu Grada Kastva.

PRoVEDENI PoSTUPCI JaVNE NaBaVE novi koncesionari komUnalnih UslUga

Široke mogućnosti primjene obnovljivih izvora energije u kućanstvima

Kastavski dimnjaci

v. s

pinč

ić-r

ajko

d. t

rbov

ić


Na području grada Kastva pokrenut je značajan in-vesticijski ciklus na planu izgradnje sustava sanitarne odvodnje i vodoopskrbe. Kastav je pretvoren u veliko gradilište – investira se 13,1 milijun kuna u izgradnju oko 5,8 km sanitarne kanalizacije i više od 800 metara vodovoda. Grad Kastav je kroz vrlo složenu procedu-ru osigurao 6,8 mil. kn iz pretpristupnog projekta Eu-ropske unije IPARD – Mjera 301 za razvoj sanitarne odvodnje. Zahvaljujući pravovremeno pripremljenim projektima i aktima za gradnju, i Hrvatske vode Zagreb, čija je glavna misija upravljanje vodama u Republici Hrvatskoj, namijenile su oko 4,5 mil. kn kastavskim komunalnim investicijama, koje će biti realizirane pu-tem Komunalnog društva Vodovod i kanalizacija d.o.o. Rijeka.

izgradnja sanitarne kanalizacijePotrebe za razvojem sanitarne kanalizacije na području

grada Kastva velike su. Idejno rješenje kanalizacije iz 2010. godine odredilo je cjelovitu koncepciju kanaliza-cijskog sustava na području grada Kastva, a sada slijedi konkretna realizacija njegovih pojedinih segmenata. Postojeći kanalizacijski sustav dužine je 13,1 km i sadr-ži 2 crpne stanice, a obuhvaća područje dijela stare jez-gre Kastva, Ćikovića, NN Ćikovići i područje Rešetara. Spojen je na centralni uređaj za pročišćavanje otpadnih voda CUPOV Delta u Rijeci.

Za cjelovito rješavanje sanitarne kanalizacije grada Kastva potrebno je izgraditi 64,1 km vodova i 52 cr-pne stanice, a procjenjena vrijednost ulaganja iznosi 154,5 mil. kn. Kako bi se u razdoblju do 2018. godine izgradio najveći dio kastavskog sustava sanitarne kana-lizacije, potrebno je iskoristiti modele sufinanciranja Hrvatskih voda te fondova EU. Konkretni projekti iz-gradnje započeli su već ove godine i u tijeku je gradnja 3 sanitarna kolektora dužine 5,8 km.

kastav postao veliko gradilište

VElIkE INVESTICIJE U VoDooPSkRBU I SaNITaRNU oDVoDNJU Na PoDRUČJU GRaDa kaSTVa

Investira se 13,1 milijun kuna u izgradnju oko 5,8 km sanitarne kanalizacije i više od 800 metara vodovoda, a najveći dio sredstava dobiven je iz pretpristupnih fondova EU.

više od 20 km nove kanalizacijePojedinačno najveća investicija je izgradnja sanitarnog kolektora radnog naziva Belići – kolektor Kastav, čija trasa započinje u Kastvu (kod groblja), te vodi županij-skom cestom kroz Beliće i Rubeše do postojećeg kolek-tora Kastav u Rubešima. Njegova dužina s ograncima i priključcima iznosi oko 4 km, a vrijednost je cijele investicije više od 8 mil. kn. Nositelj ove investicije je Grad Kastav, koji je veći dio sredstava osigurao kroz bespovratna sredstva iz pretpristupnog programa Eu-ropske unije IPARD – Mjera 301. U ukupnim troškovi-ma ovog projekta EU sudjeluje s 5,1 mil. kn, Republika Hrvatska s 1,7 mil. kn, dok preostalo osigurava Grad Kastav. Rok za dovršenje investicije je kolovoz 2013. godine.

U tijeku je i izgradnja sanitarnog kolektora RZ Žego-ti – Šporova jama – Jurčići (II. faza), dužine 1,2 km, te kolektora u ulicama Gorice, Brozovo i Jurčićeva ulica, ukupne dužine 600 m. Nositelj ovih investicija vrijed-nih 3,5 mil. kn je KD Vodovod i kanalizacija d.o.o. Ri-jeka, a dovršenje je planirano do kraja prvog kvartala 2013. godine.

U idućoj godini, u suradnji s KD-om, intenzivno će se raditi na pripremama projekata, ishodovanju potreb-nih akata za gradnju i izgradnji sanitarne kanalizacije. Plan je izgraditi kolektor RZ Žegoti – Šporova jama – Jurčići (I. faza) dužine oko 1 km s rekonstrukcijom oko 460 m vodovoda, koji će riješiti odvodnju sanitarnih voda u Jurčićima, te crpnu stanicu Bani čijom izgrad-njom će biti stavljena u funkciju već ranije izgrađena kanalizacija Radne zone Žegoti. Planirana vrijednost ovih investicija je 3,6 mil. kn.

U pripremi je i vrlo složen projekt sanitarnog kolek-tora Rubeši, za čije je dvije (od ukupno tri) osnovne dionice ishodovana lokacijska dozvola. Ovaj kolektor obuhvaća trasu od Belića, Spinčića, preko dijela općine Matulji, uz riječku obilaznicu do Vrata Jadrana i dalje do spoja s kolektorom na području grada Rijeke. Nje-gova izgradnja preduvjet je za rješavanje kanalizacije gusto naseljenog područja Rubeša i Ćikovića, južno od županijske ceste Kastav – Rijeka.

U narednom petogodišnjem razdoblju, ne računajući kolektore čija je gradnja već započela, kroz izgradnju kanalizacijskog sustava riječke aglomeracije, pomoću sredstava iz kohezijskih fondova EU, očekuje se da će biti izgrađeno više od 20 km nove sanitarne kanalizaci-je na području grada Kastva.

novi ogranci vodovodaGrad Kastav već ima dobro razvijenu mrežu vodoop-skrbe ukupne dužine 50,4 km. Usprkos tome, intenziv-na stambena izgradnja posljednjih petnaestak godina, koju nije mogla pratiti dinamika izgradnje potrebne komunalne infrastrukture, rezultirala je potrebom za

izgradnju do sada evidentiranih 46 ogranaka vodovoda, ukupne dužine 9,7 km. U većini slučajeva ipak se radi o poboljšanju dosadašnjih standarda vodoopskrbe, s obzirom na činjenicu da će novi cjevovodi zamjeniti neadekvatne priključke od alkaten cijevi, često i velikih dužina, koji su problematični i često dolazi do njihova pucanja.

—Nositelj ove investicije je Grad Kastav, koji je veći dio sredstava osigurao kroz bespovratna sredstva iz pretpristupnog programa

Europske unije IPARD - Mjera 301.—

U ovoj godini KD Vodovod i kanalizacija na područ-ju grada Kastva gradi 4 ogranka vodovoda čija ukupna dužina iznosi 865 m. Ogranak Kudeji – Jardasi, duži-ne 300 m, već je izgrađen, a u završnoj fazi gradnje su ogranci Jardasi (kbr. 20 – 22a) dužine 125 m, Orbani dužine 255 m i Ćikovići (kbr. 86d – 93b). Ukupna vri-jednost izgradnje iznosi 1,6 mil. kn.

Osim navedene izgradnje, u ovoj godini izrađena je projektna dokumentacija za još 11 ogranaka vodovoda dužine 3,7 km, a u 2013. godini planirana je izgrad-nja za njih 9, dužine oko 3,4 km. Također je plan da se 2013. godine pripremi projektna dokumentacija i isho-duju akti za gradnju još 9 ogranaka na području grada Kastva dužine 1 675 m.

Dionica vodovoda Kudeji – Jardasi je izgrađena

Sanitarni kolektor RZ Žegoti – Šporova jama – Jurčići (II. faza)

Kroz Rubeše prolazi dio budućeg sanitarnog kolektora radnog naziva Belići – kolektor Kastav

d. ju

rčić

d. ju

rčić

d. ju

rčić

11prosinac 2012.

Iako se svake godine obogaćuje novim sadržajima, u duhu vremena, nikada se ne zaboravlja domaća tradicija i upravo to Belu nedeju čini tako posebnom, jer unatoč svim suvremenim prilagodbama uvijek zadržava svoj izvorni duh.

tisUće posjetitelja na kastavskim

Ulicama i trgovima

BEla NEDEJa

Prekrasno vrijeme, blagdan koji je pao točno na Beli pondejak, bogata sajamska ponuda, tradicionalni zana-ti, mnoštvo ugostiteljskih, kulturnih i zabavnih sadrža-ja te, naravno, mlada belica – koji god razlog odabrali bio je dovoljan da vas prvoga vikenda u listopadu pri-vuče u Kastav. Bela nedeja – najveći kastavski blagdan, čiji korijeni sežu duboko u bogatu kastavsku povijest, preplavila je kastavske ulice tisućama posjetitelja.

Među mnoštvom zadovoljnih posjetitelja svih ge-neracija, svatko je mogao pronaći ponešto po svome ukusu, specijalitete iz raznih krajeva Hrvatske, mlado ili staro, crno ili bijelo vino, lunapark ili plesni podij, posjetiti neku od brojnih izložbi i umjetničkih galeri-ja, obići muzejske zbirke. I iako se svake godine Bela nedeja obogaćuje novim sadržajima, u duhu vremena, ono što se nikada ne zaboravlja je predstavljanje doma-će tradicije i upravo to Belu nedeju čini tako posebnom, jer unatoč svim suvremenim prilagodbama uvijek za-država svoj izvorni duh. Tradicionalni pozdrav Beloj nedeji upućuje se na kastavskoj čakavštini, uz zvuke sopela, vrata otvaraju zavičajni muzeji koji odišu du-hom prošlosti – bačvarija, kovačija, peknjica, zanatlije zauzimaju svoja mjesta na Lokvini, izlažu se petešići ken se v’rit puše, a sve ih povezuje zlaćana nit kastavske belice.

Za početak, mali su Kastavci predstavili šestu u nizu slikovnica na čakavštini posvećenih kastavskoj starini

– Kako su Kastavci seli sol i sadili sardelice. U tradicio-

izložba vina

U subotu uoči Bele nedeje gradonačelnik Ivica Lukanović otvorio je tradicionalnu degustativno-prodajnu izložbu vina Udruge prijateli ruž, grozja i vina Belica. Ove godine vinari su sa Šporove jame preselili u staru Gradsku vijećnicu, a pored brojnih nagrađenih kastavskih vina, bila su izložena i vina iz drugih krajeva – ukupno 45 uzoraka 30 vinara. Kastavski vinari su uz belicu i druga vlastita vina, u okviru postava Pozabljene boce predstavili i neke zanimljivosti. Među tim ne stvarno zaboravljenim bocama našla se i arhivska boca Merlota iz 1974. go-dine koji je u Poreču proizveden u ograničenim ko-ličinama za Titove goste, a vlasnik je Klaudio Beni. Najstarija izložena boca bila je Jean-Blanc iz 1929. godine čiji je vlasnik Mile Strika, a više boca za tu izložbu je iz svoje bogate zbirke izdvojio i Tomislav Širola. Za trajanja izložbe upriličene su i degustacije,

pa su posjetitelji imali prilike probati žlahtinu Mirosla-va Palinkaša, vina Slavka Perića iz Velike, a potom i iz Međimurja, iz Štrigove. Beli pondejak bio je rezerviran za degustiranje domaćih, kastavskih vina.

nalnom programu Pozdrav Beloj nedeji sudjelovali su GD Spinčići, podmladak DVD-a Kastav, sopci s Krka, KUD Halubjan Viškovo te Čakavčići i zbor OŠ Milan Brozović.

—Među mnoštvom zadovoljnih posjetitelja svih generacija,

svatko je mogao pronaći ponešto po svome ukusu, specijalitete iz raznih krajeva Hrvatske, mlado ili staro, crno ili

bijelo vino, lunapark ili plesni podij, posjetiti neku od brojnih izložbi i umjetničkih galerija, obići muzejske zbirke.

—

Pored Muzejske zbirke Kastavštine i zavičajnih zbir-ki – Vikotove bačvarije, Idičine peknjice i Osojnakove kotlarije – koje su tih dana širom otvorile svoja vrata, u Speleogaleriji se mogla razgledati izložba Kvarner-sko podzemlje – špilje i jame Kostrene, pod Volticun su bile izložene fotografije s natječaja Bela nedeja - Kastav 2012., a i svaki od ateljea i galerija kojih je u kastavskoj jezgri sve više, poželio je dobrodošlicu posjetiteljima. Beli pondejak obilježili su i kastavski vrtićari organizi-ravši svoj tradicionalni Mići samanj na kojem izlažu i prodaju svoje radove.

Na Beloj nedeji ni ove godine nije nedostajalo ni glaz-be ni plesa. Na Lokvini su nastupili KUD Lanterna iz Kraljevice, Tamburaški sastav Veličke legende iz Velike, folklor i tamburaši KUD-a Belica iz međimurske Belice,

Otvorenje izložbe vina kastavske Udruge ‘Belica’

Starinski ringešpil na košićiv.

spi

nčić

-raj

ko

b. k

ukur

in


našli uz stanice vlakića Kastavci su počastili belicom, medicom i kroštulama. Belonedejni vlakić u Čavlima su dočekali načelnik Željko Lambaša i predsjednica TZ-a općine Čavle Gordana Gržetić, počastivši Kastav-ce grobničkom palentom kompiricom, a na Korzu im je doček priredio direktor TZ-a Rijeka Petar Škarpa te su Kastavci nasred Korza zaplesali u ritmu potresujke uz zvuke harmonike.

nagrađena fotografija roberte deškovićPrvo mjesto 14. natječaja za amatersku fotografiju Bela nedeja – Kastav 2012., organiziranog na temu Kastav i okol Kastva, osvojila je fotografija autorice Roberte Deš-ković, Bez naslova 3. Drugo i treće mjesto osvojio je Jerko Gudac s fotografijama Kastav-12 i Poneštri. Na natječaj je, pod šifrom, pristiglo ukupno 27 fotografija devet au-tora iz Rijeke, Kastva, Opatije, Lovrana i Matulja, a rado-ve su ocjenjivali mr. Branko Kukurin, Dolores Kukurin, direktorica Turističkog ureda kastavskog TZ-a, Tamara Mataija, povjesničar umjetnosti, Smiljana Frlan, profesor likovnih umjetnosti i Ivan Vranjić, mag. art. U novoj kate-goriji Tradicija i suvremenost posebna priznanja upućena su Roberti Dešković za fotografiju Bez naslova 5 te Rajku Đedoviću za fotografiju Lijepa notarica.

nagrađene okUćnice i štandovi

U sklopu ekološko-edukativne akcije Volim Hrvatsku, volin Kastav i ove su godine izabrani najljepše uređena okućnica, prozor i balkon u staroj gradskoj jezgri te najljepše uređena okućnica, prozor ili balkon u kategoriji iznajmljivača. Žiri koji su činili mr. Branko Kukurin, Mira Spinčić i Karmen Puhar Dragičević, obišao je područje stare gradske jezgre i iznajmlji-vače, te jednoglasno odlučio nagradu za najljepše uređenu okućnicu u staroj jezgri dodijeliti obitelji Mohorovičić (Dukići 1). Najljepše je uređen prozor obitelji Škrobonja (M. Marja-

klapa Kastav, vokalna skupina Yamas i klapa Nevera. U pohode Kastvu je na poziv GD Spinčići stigao orkestar Limene glazbe Zajednice Talijana Vižinada, a u večer-njim satima na Lokvini se moglo i zaplesati uz sastave Kolaž, Lady Luna i je-Beni band.

U Župnoj crkvi sv. Jelene Križarice služene su svečane mise, a stari zanati i ove su godine dobili svoja mjesta na Lokvini, gdje je priređen i program za one najmlađe

– predstava Nasmiješi se Udruge za bolji svijet, te uvijek vesela nagradna igra Baloni, baloni...

Tradicionalno primanje koje Grad Kastav priređuje za Beli pondejak i ove je godine okupilo brojne ugled-ne goste. Gradonačelnik Ivica Lukanović poželio je do-brodošlicu ministru dr. Željku Jovanoviću, s kojim je zajedno i zapjevao, a ministar se nakratko okušao i u izradi bačvi. Na primanju su se okupili i gradonačelnici i načelnici, predstavnici mnogih susjednih gradova i općina, gospodarstvenici, uglednici iz javnog, kultur-nog i sportskog života kako bi zajedno obilježili veliki kastavski blagdan.

I ove je godine posjetitelje duž trase belonedejnega samnja prevozio vlakić koji je u Kastav stigao iz Fužina, iz Art kluba, no, ove je godine prvi put on iskorišten i u promotivne svrhe, kad su se predstavnici Grada Kastva i kastavske Turističke zajednice na čelu s gra-donačelnikom Ivicom Lukanovićem i direktoricom Dolores Kukurin, te članovi Udruge Grad kulture pro-vozali prikladno uređenim vlakićem sve od Grobnika, iz centra Čavli, do riječkog Korza. Sretnike koji su se

—Beli pondejak obilježili su i kastavski vrtićari organiziravši svoj

tradicionalni Mići samanj na kojem izlažu i prodaju svoje radove.—

Nije lak bačvarski zanat - ministar Jova-

nović uz kastavskog bačvara Lina Juga

novića 6), te balkon obitelji Tuhtan (Dukići 3). U kategoriji iznajmljivača za najljepšu okućnicu nagrađena je Andreja Bu-jan Starčić (Brestovice 6).Među brojnim štandovima nikada nije lako izabrati najljepši, no, žiri se potrudio i nagradu za najljepši štand na Beloj nedeji dodijelio Pusnom odboru Jurčići, koji su nagradu proslavili degustacijom medice va ledenen žmuje. Drugu je nagradu do-bio štand Marine Sanković Žejanka, a treću Alfred Rubinić za štand Fredi i Rina.

Petešići ken se v’rit puše

Pozdrav Beloj nedeji uz sopeleStari zanati – košaraš na Lokvini

Gradonačelnik Ivica Lukanović i ministar dr. Željko Jovanović na

jednom od belonedejnih štandova

Štand Turističke zajednice općine Velika

v. s

pinč

ić-r

ajko

v. s

pinč

ić-r

ajko

b. k

ukur

in

v. s

pinč

ić-r

ajko

b. k

ukur

in

b. k

ukur

in

glas kastavski 15prosinac 2012.

manifestacija pozitivne energije

riječ – dvije o kastavskom kUltUrnom letU

21. kaSTafSko kUlTURNo lETo 21. kaSTafSko kUlTURNo lETo

Kastafsko kulturno leto i ove je godine, po 21. put, proteklo u od-ličnom raspoloženju. Sveukupno 33 programska događanja i niz drugih povezanih aktivnosti i sadržaja potvrdili su status Kastva kao grada kulture. Već na samom početku Kastafskog kulturnog leta, organizacija festivala poklonila je građanima i građanka-ma cjelovečernji koncert domaćih glazbenika, a dobra energija koja je stvorena te večeri, prenosila se do kraja ljeta. Ove godi-ne nastupili su brojni izvođači u nekoliko segmenata: glazbeni program, dramski program, izložbeni program, Festival gitare i off-program. Među ostalima, u programu su sudjelovali: Rade Šerbedžija, Tanja Bošković, Barbara Nola, Ecija Ojdanić, Ana Be-gić, Darko Jurković, Denis Razumović, Robert Grubišić, Mario Battifiaca, Joso Butorac, Voljen Grbac, kao i mnogi drugi.

Ovogodišnji festival sponzorirali su: Grad Kastav, Primorsko-goranska županija, Ministarstvo kulture RH, Privredna banka Zagreb, Triglav osiguranje, Agrolaguna, Tre-invest i Bitechnique, a treba spomenuti i suradnike koji su dali posebni doprinos ostvarenju festivala: Elektro Vukelić, Jušić, Arts, cipmann i Glaz-beno društvo Spinčići. Ove je godine u organizaciji sudjelovalo i desetak studenata i studentica, koji su se pobrinuli za funkcioni-ranje cijelog festivala.

U vremenima štednje i smanjenog ulaganja u kulturu, može-mo biti ponosni na kontinuitet kulturnih manifestacija i sličnih događanja u Kastvu. Jedan od razloga velikog truda uloženog u ostvarenje Kastafskog kulturnog leta upravo je kastavska publi-ka koja više od 20 godina vjerno sluša glazbu na Crekvini, gle-da predstave na Lokvini i posjećuje izložbe u crkvici sv. Trojice. Nadamo se da će tako ostati i u narednim godinama, a kako bi zaslužili pozornost ne samo naših građana i građanki već i go-stiju iz ostatka Hrvatske i drugih zemalja, odlučili smo poseban napor uložiti u program za iduću godinu. Naime, nakon godi-ne dana operativne i financijske konsolidacije od strane novog vodstva u organizaciji Kastafskog kulturnog leta, preostaje nam raditi isključivo na kvaliteti programa. Obećajemo našoj vjernoj i budućoj publici da nas iduće ljeto čeka kvalitetna umjetnost, dobra zabava, kulturna edukacija i sve što je potrebno da Kastav bude vrhunska kulturno-turistička destinacija. Stoga ostanite s nama i dogodine te obavezno pratite informacije o programu 22. Kastafskog kulturnog leta!

renato stanković

Jedan od razloga velikog truda uloženog u ostvarenje Kastafskog kulturnog leta upravo je kastavska publika koja više od 20 godina vjerno prati sva glazbena, scenska, likovna i druga zabavna događanja i priredbe.

Na otvorenju Kastafskog kulturnog leta, uspješnice Roberta Grubišića kao što su Prošeći se z manun po Kvarneru, Del tebe (Ki profumi ki kolori), Nonićeva pasara, Otok od zlata i mnoge druge, izvela su najpo-znatija solistička i klapska imena s Kvarnera: Voljen Grbac, Joso Buto-rac, Mirko Cetinski, Mario Battifiaca, Karin Kuljanić, Mirjana Bobuš, klapa Sol, kumpanija Tramuntana, ženska klapa Kastav, Vivien Galletta, Damir Kedžo, Riversice, Ivan Pešut i grupa Fortunal. Naime, glazbenik i producent Robert Grubišić upravo je uz pomoć brojnih prijatelja pro-movirao trostruki album nazvan Prošeći se po Kvarneru.

Iznimna mi je čast što je baš moj koncert otvorio ovu manifestaciju. Inače, prvi prvi put sam sudjelovao na Kastafskom kulturnom letu, gdje sam, eto, imao prilike predstaviti svoj prvi autorski CD, presjek svojih pjesama s osvojenim nagradama na Melodijama Istre i Kvarnera. Na promociji je bilo puno izvođača, ljudi koji su surađivali sa mnom pro-teklih petnaestak godina i mogu reći da je bilo prekrasno. I otvorenje je bilo jako lijepo, mislim da je bilo više od tisuću ljudi, atmosfera sjaj-na. Što se tiče manifestacije, sve pohvale, od organizacije, do programa, izvođača, ma sve je bilo odlično. I ne mislim samo na večer u kojem sam ja nastupio, nego na cjelokupni program.

Yamas čine četiri glazbeno obrazovane mlade djevojke: Matea Matić, Barbara Kežić, Tajana Dukić-Milić i Ines Cech. Kroz godine nastupa na različitim manifestacijama i koncertima, ova vokalna skupina došla je do izdavanja prvog autorskog nosača zvuka. Prvijenac skupine Yamas sastoji se od dvana-est autorskih skladbi, svaka sa zanimljivom i iznenađujućom pričom. Upravo ovaj materijal publika je imala prilike čuti u Kastvu.

Mirna Rubeša, dosadašnja voditeljica ovog, u kontinuitetu najstarijeg internacionalnog festivala kulture na Kvarneru, naša je bivša članica koja je s nama nastupala pune četiri go-

RoBERT GRUBIŠIĆ

sve pohvale manifestaciji

INES CECH – YaMaS

nadamo se pozivU i sljedeće godine

dine. Moram kazati kako je odlično odradila posao u vezi s or-ganizacijom Kastafskog kulturnog leta. Sama je manifestacija vrlo pozitivna i na njoj smo nastupili s velikim oduševljenjem, tim više jer smo sve četiri porijeklom iz Kastva. Ove godine promovirale smo naš prvi nosač zvuka, baš u sklopu KKL-a. Inače, program Leta bio je jako dobar, za svakoga ponešto. Osobno sam veoma zadovoljna viđenim, posebice jer je nastu-pio i veliki broj svjetski poznatih izvođača. Nadamo se pozivu i sljedeće godine i rado ćemo nastupiti, kaže jedna od članica Yamasa, Ines Cech.

Svečano otvorenje – zastavu Kastafskog kulturnog leta podigao je gradonačelnik Ivica Lukanović

Promocija CD-a Roberta Grubišića uz otvorenje KKL-a

b. k

ukur

in

d. t

rbov

ić

16 glas kastavski prosinac 2012.

Koraljka Kovač aktivno izlaže od 1994. godine, do sada je izla-gala na više od 40 samostalnih i na šezdesetak skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Dobitnica je Rektorove nagrade za 1996. godinu, nagrade na Fashion News u Rijeci 1997., po-hvale žirija na 2. Drava Art Annaleu (Koprivnica, 2004.) i 1. Otkupne nagrade na Ličkom likovnom analeu (Gospić, 2005.). Od 2004. vodi brojne kreativne likovne radionice. Članica je HDLU-a od 1998. godine, a Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika od 2008. godine.

Bilo mi je vrlo drago kada su me pozvali da izlažem u Ka-stvu, posebice mi se svidio prostor u kojem sam izlagala, a to je galerija crkvice sv. Trojice. Moji su se objekti, koje sam izložila, super uklopili u taj prostor, oni predstavljaju, na neki način, povezivanje sa svemirom i nebom, pa je tu poveznica s tom crkvicom. Što se tiče same manifestacije, bila sam na otvorenju, nažalost na drugim događanjima nisam, ali mogu iskreno reći kako je Kastav divan gradić, lijep, a sama manifestacija jako dobro osmišljena.

U organizaciji Turističke zajednice grada Kastva, Udruge Ka-stafsko kulturno leto i Grada Kastva, ove je godine nešto rani-je održana 10. Vela umjetnička delavnica, kako bi se izbjeglo poklapanje s Mandraćem i rovinjskom Grisiom. Ulice i trgove ponovno su oživjeli mnogobrojni umjetnici. Usprkos lošem vremenu, okupilo se ukupno 79 sudionika iz Kastva, Rijeke, Opatije, Matulja, Ičića, Ike, Kostrene, Jurdana, Hreljina, Kra-ljevice, Viškova, Mošćeničke Drage, a bilo je i sudionika iz Ča-kovca, Poreča, Buja, Umaga, Pazina, Višnjana, ali i susjedne Italije, iz Trsta. Stručni žiri pod predsjedanjem Ervina Dubro-vića, uz članove Branku Arh i Tamaru Mataiju, dodijelio je nagrade u kategoriji Slikarstvo, grafika, crtež Milanu Marinu, Skulptura, dizajn, primijenjena umjetnost Nikoli Nenadiću, Fotografija Zdravku Kopasu te Ex tempore (za rad iz jedne od umjetničkih formi na temu Kastav) Marinki Premuš. Između četiri nagrađena autora, Nikola Nenadić proglašen je ukupnim pobjednikom 10. Vele umjetničke delavnice, čime je stekao i

Na kastavskoj je Crekvini u sklopu dramskog programa pri-kazana predstava Audicija. Riječ je o jednoj od najgledanijih predstava na ovim prostorima, s više od 3 000 izvedbi i dva milijuna gledatelja. Ova urnebesna komedija pojavila se 1985. kao apsolutni hit u bivšoj Jugoslaviji. Nezaboravni skečevi i šale aktualni su i nakon dvadeset godina, a zajedno s osebuj-nom glumačkom ekipom jamstvo su gotovo dvosatnog smi-jeha do suza. U ovoj, četvrtoj verziji Audicije, glume Željko Ninčić, Stanko Bogojević, Aleksandar Krstajić, Vladimir Ba-lašćak, Jovan Ljubenović.

U Kastvu nam je bilo odlično, naišli smo na divan prijem kod tamošnjih ljudi, organizatora, kao i posjetitelja. Svi smo bili jako zadovoljni, a kako nam se čini po reakcijama, i publici se svidjela naša predstava. Posebice nam je bio dobar i ugodan prostor u kojem smo predstavu izveli, jer je u takvom jednom prostoru nikada nismo izvodili. Nadamo se ponovnom pozivu i ponavljanju predstave. Što se tiče manifestacije, mislim da je ona odlično organizirana, sudionici su svi za pohvalu, jednom riječju pohvala svima.

koRalJka koVaČ

dobro osmišljena manifestacija

JUBIlaRNa 10. VEla UMJETNIČka DElaVNICa

nikola nenadić UkUpni pobjednik

ŽElJko NINČIĆ – aUDICIJa

U kastvU nam je bilo odlično

pravo na samostalnu izložbu u Galeriji sv. Trojice. Žiri publike, u sastavu Branko Jani Kukurin (predsjednik) te članovi Maja Šikić i Dolores Kukurin, nagradio je Silvanu Konjevoda za ex tempore rad. Manifestacija je, kao i dosadašnjih godina, osim nagradnog, bila i izložbeno-prodajnog karaktera, tako da su zainteresirani umjetnici mogli slobodno izložiti svoje radove po ulicama i trgovima grada Kastva.

U sklopu Međunarodnog festivala gitare u Kastvu je nastupio ri-ječki gitarist Darko Jurković Charlie. On je u proteklom desetlje-ću čak sedam puta izglasan za najboljeg hrvatskog jazz gitarista, a 2006. godine osvojio je Porina u kategoriji solo jazz gitarista.

Ja, nažalost, zbog brojnih obveza nisam uspio pratiti ostale pro-grame, ali me se dojmio taj lijepi prostor gdje sam nastupio, s od-ličnom akustikom. Bilo je lijepo vrijeme i dobro posjećen događaj. Inače, mislim da je Kastafsko kulturno leto jako dobra manife-stacija, dobro organizirana, i nadam se da će još dugo potrajati kao takva.

(sve izjave prikupila je i pisala s. g.)

DaRko JURkoVIĆ CHaRlIE

prekrasan prostor lijepe akUstike

U sklopu Kastafskog kulturnog leta, na kastavskoj je Lokvini održan program Up Close & Personal Quartet, u izvedbi De-nis Razz Kvarteta. Naziv programa proizlazi iz želje svih člano-va kvarteta da približe publici svoje osobno glazbeno iskustvo, da se maksimalno emotivno otvore publici te da pokušaju iznijeti svoje glazbene stavove i improvizatorsku estetiku. Čla-novi kvarteta su Denis Razumović Razz, Zoran Majstorović, Alvisse Seggi, Igor Checchini.

Jako sam zadovoljan jer mi je Grad Kastav pomogao u do-vršavanju mog drugog CD-a. Mogu reći da je ovo bila dobra

DENIS RazUMoVIĆ – DENIS Razz kVaRTET

Uspješno predstavljeno osobno glazbeno iskUstvo

godina za mene, jer sam uspješno predstavio taj svoj projekt, zajedno sa Zoranom Majstorovićem. Bilo mi je stalo da baš ta-kav projekt predstavim u Kastvu. Ambijent je bio odličan, jako sam zadovoljan. Oduvijek sam želio svirati na Kastafskom kulturnom letu, jer ima naglasak na riječi kultura, volim to i cijenim, znam da se ljudi koji sudjeluju u organizaciji uistinu trude. Bio sam na nekim koncertima ovogodišnjeg KKL-a, i mogu reći kako je sve bilo na visokom nivou. Bilo mi je drago zbog toga, kaže Razumović.

Nikola Nenadić na 10. Veloj umjetničkoj delavnici

Urnebesno duhovita Audicija

Hari Mata HariFilip Merčep & Srđan Bulat na Festivalu gitare

Koraljka Kovač, ‘Fly me to the Moon’d.

trb

ović

b. k

ukur

in

b. k

ukur

in

b. k

ukur

in

b. k

ukur

in


Nagrada publike pripala je skladbi ‘Ča bin se otel mu reć’, za koju je i stihove i glazbu napisao Mauro Staraj koji je pjesmu i izveo.

‘kamo je fini ov dan’ astrid kUljanić najbolja čansona

8. fESTIVal ČakaVSkE ŠaNSoNE ‘ČaNSoNfEST – kaSTaV 2012’

Udruga Kanat i ove je godine značajan dio svojih ak-tivnosti usmjerila na osmišljavanje i organizaciju 8. Fe-stivala čakavske šansone Čansonfest – Kastav 2012 pod vodstvom začetnika i umjetničkih ravnatelja, Sanjina Mandičića i Saše Matovine. Osmo izdanje Festivala obi-lježilo je zatvaranje 21. Kastafskega leta, koje je zbog lošeg vremena održan u kastavskoj Sportskoj dvorani. Oduševljenje prepunog gledališta, jer se radi o jednom od najposjećenijih programa, i neskriveno zadovoljstvo autora i glazbenika, među kojima su brojni renomirani interpreti čakavske šansone, opravdali su potrebu orga-nizacije ovakvog specijaliziranog festivala usmjerenog k očuvanju čakavske besede izraženu kroz glazbu. Fe-stival je i ove godine snimao HRT, a integralna snimka emitirana je na 2. programu HTV-a tijekom jeseni.

I ovogodišnje izdanje Festivala zadržalo je produkcij-ski karakter – izvođenjem samo novih autorskih sklad-bi izravno se potiče čakavsko stvaralaštvo i šansone bazirane na čakavskoj poeziji.

Na Festivalu je izvedeno 19 novih skladbi: Barka stara – Sabrina, Ričeta – Duško Jeličić i grupa Bonaca, Ki upalil je svitlo – Mirjana Bobuš, Kad moru rečen o tebe – Igor Brešan, I on i jas – Milka Čakarun Lenac, Spametin se lungomare – Ondina Delmestre i Hrvoje Hegedušić, Škatule, šćinke i oblaki – Daniel Načinović, Margarita – Vesna Nežić-Ružić, Ne moran ti reć – Oli-vera Baljak, Ča bin se otel mu reć – Mauro Staraj, Kamo je fini ov dan – Astrid Kuljanić, More – Irena Giorgi, Božja ruka – Nenad Ban, Jubav ka more – Ivana Maj-can, Lora – Yamas, Upletene besedi – Helena Brajković, Kamik naš domaći – Boris Petrov, Nostalđija – David Danijel i Črne su očice tvoje – Šćike – Istrian etno-folk music band.

Izvođačima su dodijeljene četiri novčane nagrade po 2 000 kn. Po odluci stručnog žirija (prof. dr. sc. Silva-ne Vranić, dr. Marinka Lazarića, mr. Branka Kukuri-na te pjesnikinja Rajke Jurdane Šepić i Marine Tijan Hajdinić) nagrada za najbolji tekst pripala je pjesmi Margarita, koju je na stihove Ljubice Bestulić Stanko-vić, skladala Vesna Nežić-Ružić. Odluku o nagradi za najbolju skladbu – ČAnsonu – u cjelini i za najbolju interpretaciju donio je stručni žiri: Željen Klašterka, Andrej Baša, Kostadinka Velkovska, Albert Petrović i Tomislav Ritoša, a pripala je skladbi Kamo je fini ov dan u izvedbi Astrid Kuljanić, koju je na stihove Ni-kole Kraljića skladala sama Astrid Kuljanić. Nagrada za najbolju interpretaciju pripala je Sabrini, za skladbu Barka stara za koju je glazbu napisao Sanjin Mandić, a stihove potpisuje Zdravka Žeželić-Alić. O nagradi za najbolju interpretaciju uz žiri za glazbu jednakopravno je sudjelovao i žiri za tekst. Nagrada publike pripala je skladbi Ča bin se otel mu reć za koju je i stihove i glazbu napisao Mauro Staraj koji je pjesmu i izveo.

Jubilarni, 5. Kastav Blues Festival, održan je početkom kolovoza u Kastvu, Ronjgima, Čavlima i Matuljima, u organizaciji Turističke zajednice grada Kastva te suor-ganizaciji turističkih zajednica općina Viškovo i Čavle, Općine Matulji i Udruge Hal. Otvorila ga je u grob-ničkom Kaštelu Zdenka Kovačiček i njezin bend pod vodstvom Branka Bogunovića Pifa. Svestrana pjevači-ca ovog se puta predstavila provjerenim programom – glazbenom pričom o legendarnoj američkoj pjevačici Janis Joplin kojom je već oduševila brojnu publiku. Četverodnevni festival nakon Grobnika preselio se u Matulje s predstavom Billie Holiday Ksenije Prohaska, uz koju su igrali još Robert Kurbaša i Hari Zlodre. Sli-jedili su nastupi riječkog glazbenika Ivana Petričića Smootheada, Telefon Blues Banda, jednog od najatrak-tivnijih hrvatskih blues sastava koji ove godine slavi 25 godina rada te Angele Brown, koja je stigla u pratnji Crossroads Blues Banda. Festival je u Ronjgima zatvo-rio jedan od vodećih slide-gitarista Michael Messer i Second Mind Band.

Povodom Kastav Blues Festivala u caffe baru Loža otvorena je peta po redu izložba slika poznatog riječ-kog jazz slikara Božidara Milinovića – Mr. Jazza. Riječ je o izložbi pod nazivom Boys in the Blues s radovima koji su većinom nastali tijekom prošle godine, među kojima portrete Nebojše Buhina Neba, poznatog blu-esmana iz Bjelovara, Dalibora Skeledžije, bluesmana iz Zagreba, frontmena zagrebačkog Band Over Banda Davora Bunčića Bune te američkog velikana Huberta Sumllina. Bili su izloženi još i portreti Dereka Truchsa, poznatog blues gitarista mlađe generacije iz obitelji All-man Brothers Banda, BB Kinga, Billyja Gibbonsa iz ZZ Topa te idejnog začetnika Kastav Blues Festivala Dami-ra Halilića Hala. Mr. Jazz svojevremeno je napravio i

Kastav Blues Festival nastao je kao memorijalni festival posvećen američkom blues glazbeniku Philadelphia Jerryju Ricksu, koji je posljednje dvije godine života proveo u Kastvu.

najveći i najznačajniji hrvatski

blUes festival

5. IzDaNJE kaSTaV BlUES fESTIVala U kaSTVU, ČaVlIMa, RoNJGIMa I MaTUlJIMa

TEkST saša matovina

portret Jerryja Ricksa, kojem je posvećen Kastav Blues Festival. Portret je bio izložen na KBF-u, a sad se nalazi u The Blues Foundationu u Memphisu, kolijevci bluesa. U sklopu popratnih festivalskih aktivnosti i ove godine predstavljen je edukacijski program – glazbena radio-nica koju je vodio poznati Michael Roach.

Inače, Kastav Blues Festival nastao je kao memorijal-ni festival posvećen američkom blues glazbeniku Phi-ladelphia Jerryju Ricksu, koji je posljednje dvije godine života proveo u Kastvu. Već na samom startu, Festival je polučio uspjeh, kako u organizacijskom tako i u pro-gramskom smislu, pa se može reći kako je to najveći i najznačajniji hrvatski blues festival već od prvog izda-nja. Uslijedilo je ubrzo širenje festivala iz Kastva, naj-prije na područje šire Kastavštine, a potom i na riječki prsten.

s. g.

Degustacija domaćeg kruha u

Idičinoj peknjici

Angela Brown u Kastvu

Mauro Staraj na Čansonfestu, ‘Ča bin se otel mu reć’

b. k

ukur

in

b. k

ukur

in


Slavljeničko izdanje bilo je prigoda za odavanje priznanja svim dosadašnjim laureatima, a ovogodišnji slavljenik bio je majstor harmonike iz Novog Vinodolskog Željko Šostarić-Fumić.

priznanja harmonikašima slavljenicima

10. TRaDICIoNalNo DRUŽENJE HaRMoNIkaŠa ‘z aRMUNIkUN Va kaSTaV’

Tradicionalno, ove godine jubilar-no, 10. druženje harmonikaša pod nazivom Z armunikun va Kastav, održano je u kastavskoj Sportskoj dvorani, u organizaciji Udruge Ar-munika, Grada Kastva i kastavske Turističke zajednice. Nastupilo je četrdesetak poznatih harmonikaša iz zemlje i inozemstva. Slavljeničko izdanje bilo je prigoda za odavanje priznanja svim dosadašnjim laure-atima koji su 50. obljetnicu sviranja proslavili upravo u Kastvu. Nakon Adama Škrobonje Veselića, festival je tijekom godina odao počast Josi-pu Srdoču, Silvanu Sušnju, Cvetku Doričiću-Radi, Vilku Blažiću, Ra-došu Kinkeli-Čunjini, Mariji Iskri,

Milici Tuševljak, Ani Lovrenčić, Atiliju Gregoroviću, Draganu Sta-niću-Lučetiniću te Zdravku Brdaru, a ovogodišnji slavljenik majstor je harmonike iz Novog Vinodolskog Željko Šostarić-Fumić. Počeci nje-govog sviračkog staža sežu još u rane šezdesete godine prošlog sto-ljeća. Šostarić se u Kastvu pred-stavio uz goste, Pučke pjevače iz Novog Vinodolskog i sopilaše Mi-ljenka Žanića i Branka Blaževića.

Slavljenicima su uručene skulpture harmonikaša, nazvane Adami-ći, autorski rad Borisa Sušnja, a po-sebna priznanja dodijeljena su i za poseban doprinos organizaciji festi-vala: Tomislavu Široli, Toniju Fućku, Borisu Sušnju i Zvonku Turaku, te Vinku Grpcu (posthumno).

Festival su i ove godine vodili Zvonko Turak i Nina Dukić, a otvo-rio ga je kastavski gradonačelnik Ivica Lukanović. Tijekom višesat-nog programa publika je uživala u nastupima majstora harmonike svih generacija iz Kastva i šire oko-lice, Slovenije, Italije, BiH, Vojvo-dine i Finske. Bio je tu i apsolutni svjetski prvak, Slovenac Tomaž Boškin, zvan i Mozart harmonike, zatim male Finkinje, jedanaestogo-

dišnja Saara i devetogodišnja Roo-sa Niittyuitta, koje u rodnoj zemlji uživaju status apsolutnih zvijezda. Saara i Roosa imaju i svoju reality emisiju, u kojoj će biti prikazani i kadrovi njihova nastupa u Kastvu. Oduševila je i svirka mladog Luke Brgića iz Pule, učenika svjetskog pr-vaka Denisa Novata, te mladih har-monikaša Ivana Jakominića, Alexa Martića i drugih mladih nada.

Festival Z armunikun va Kastav nastao je spontano, prije deset go-dina kada je nekolicina prijatelja s predsjednikom Udruge Armunika Ivicom Nemecom, htjela organizi-rati druženje harmonikaša za svog velikog prijatelja i majstora harmo-nike, sada pokojnog, Adama Škro-bonju-Veselića. Prema riječima Ne-meca, upravo je Veselić bio glavni krivac za nastanak festivala.

Stvorena je manifestacija po kojoj je naš grad postao prepoznatljiv u Europi. U proteklih deset godina u Kastvu je bilo više od 400 harmoni-kaša iz cijele Europe, među kojima i brojni svjetski, europski i državni prvaci, kaže Nemec.

s. g.

Spojio sam suvremeni jazz s elementima naše tradicionalne muzike bazirane na istarskoj ljestvici i na nov način uobličio naše tradicionalne primorske pjesme.

‘giipUja’ kao diplomski radDaMJaN GRBaC PREDSTaVIo SVoJ PRVI NoSaČ zVUka

Damjan Grbac, naš kastavski novi profesor kontrabasa sa svojom je ekipom u punoj novoj Gradskoj vijećnici šestog studenoga ove godine održao promociju svoga prvog CD-a. Damjan nije nepo-znat našoj muzičkoj javnosti i ljubiteljima jazza. Ljubav prema glazbi i bas gitari naslijedio je od svoga oca, a ove je godine di-plomirao kontrabas na konzervatoriju G. Tartini u Trstu u klasi profesora Giovannija Maiera, koji je došao u Kastav poslušati svoga diplomanta.

Nosač zvuka pod malo neobičnim naslovom Giipuja (Glazba Istre i Primorja u jazz aranžmanima), u izdanju Aquarius recor-dsa, Damjanov je tršćanski diplomski rad za koji je dobio najviše ocjene i pohvale svojih profesora. U svom diplomskom radu spo-jio sam suvremeni jazz s elementima naše tradicionalne muzike bazirane na istarskoj ljestvici i na nov način uobličio naše tradi-

TEkST branko kUkUrin

cionalne primorske pjesme. Naizgled, to je nespojivo, no, netem-perirani instrumenti – sopela i dvojnice – izvrsno su se uklopile sa saksofonom, bubnjevima/udaraljkama i kontrabasom, što je dalo zanimljiv rezultat. Pokazalo je to da je naša zavičajna glaz-ba bazirana na istarskoj ljestvici ravnopravna s najsuvremenijim muzičkim trendovima, a jazz je uvijek otvoren za nove izražajne forme. Ta naša glazba nije prikladna samo da se svira kao fol-klorna vrijednost u Istri, na Krku i u Novom Vinodolskom, već zaslužuje da postane i dijelom moderne glazbene produkcije koja nije namijenjena samo ljubiteljima folklora.

Damjana na kontrabasu pratili su kolege glazbenici – Dario Ma-rušić svirao je sopelu i dvojnice, Andreas Marinello svirao je saksofon, a Tonči Grabušić bio je na bubnjevima/udaraljkama.

Promocija CD-a: Damjan Grbac uz Daria Marušića (sopela i dvojnice), Andreasa Marinella (saksofon) i Tončija Grabušić (udaraljke)

b. k

ukur

in


Damjan Grbac u svijet glazbe ušao je kao dječak, kada počinje svirati klarinet u GD Spinčići, čiji je kasnije bio i predsjednik. Od svoje šesna-este godine otkriva draži bas gitare, a 2000. godine počinje se profesio-nalno baviti glazbom. Kontrabas svira od 2005. godine. Usavršavao se kod priznatih hrvatskih glazbenika kao što su bas gitarist Henry Rada-nović, gitaristi Darko Jurković Charlie, Spartaco Črnjarić i američki jazz pijanist Joe Kaplowitz. Pohađao je školu Jazz kamp Kranj u nekoliko navrata gdje je usavršio svoje znanje kod vrlo cijenjenog kontrabasi-ste Aleša Avbelja te Primoža Grašiča, Marija Mavrina, Emila Spanyia i jazz-legende Boška Petrovića. Godine 2011. diplomirao je s najboljom ocjenom (6/6) prvi stupanj na Konzervatoriju jazz glazbe Giuseppe Tar-tini u Trstu, na kojem sada pohađa magisterij. Uz sviranje bavi se još i pedagoškim radom te organizacijom festivala i koncerata. Član je Le-Kap quarteta (Joe Kaplowitz, piano/hammond (USA); Lela Kaplowitz, vokal; Tonči Grabušić, bubnjevi; Damjan Grbac, kontrabas, bas gitara). Od 2012. godine umjetnički je direktor međunarodnog jazz festivala Jazz Time u Rijeci.

DaMJaN GRBaC

par detalja...Prvi je put ove godine tradicionalni kastavski Festival puhačkih orkestara održan u novom terminu, u sklopu programa Kastafskog kulturnog leta, no to je samo doprinijelo dobroj posjećenosti ovogodišnjeg jubilarnog, 15. izdanja Festivala.

Festival koji Glazbeno društvo Spinčići s uspjehom organizira od 1996. godine otvoren je svečanim defileom domaćeg orkestra Spinčićeve muzike i njihovih gostiju iz Požege i slovenske Kozine. Naime, ove su godine u pohode kastavskom orkestru stigli Gradska glazba Trenkovi panduri iz Požege i orkestar Brkinska godba iz slovenske Kozine.

U Kastvu se tako okupilo oko 120 glazbenika koji su pojedinačnim i za-jedničkim nastupima zabavili brojnu publiku. I ovogodišnji su gosti Kastva tako mogli ponijeti lijepe uspomene na ovo gostovanje, kao što je bio slu-čaj i s puhački orkestrima koji su pohodili Kastav u proteklih 15. godina Festivala. Pokrovitelji manifestacije su Grad Kastav i Turistička zajednica grada Kastva.

Jedan od najmlađih bisera u nisci kastavskih kulturnih događa-nja manifestacija je koja je tijekom ljeta vikendom u Kastav pri-vlačila mnoge posjetitelje, ljubitelje lijepih umjetnosti. Priredbu znakovitoga naziva Pod Ložom – iznad svih koju je uz podršku kastavske Turističke zajednice i Grada Kastva organizirala Mo-rana Knez-Trobec, dovela je pod drevnu kastavsku Ložu brojne umjetnike, od zanimljivih i kreativnih amatera do akademskih slikara, dizajnera i mnogih drugih. Gradska loža, oduvijek sim-bol okupljanja – bilo za donošenje gradskih odluka ili pučke vese-lice – tako je ovoga ljeta postala mjesto okupljanja uz umjetnost.

Događanja su počela već u svibnju, izložbom Nenada Petronia, a potom su Vesna Frank, Alma Orlić i Melita Smolčić na besplat-nim radionicama demonstrirale vještine izrade cvijeća od žice i tekstila, različitih ukrasa u decoupage tehnici, te crtanja portreta. Slijedila je izložba riječkog akademskog slikara Dalibora Vučko-vića, potom Kućice na crijepovima Maure Zorić i kameni ukrasi Zorice Pavlić, uz stihove čakavske pjesnikinje Marine Česen. Ka-stav je ugostio i akademskog slikara Claudia Franka i slikaricu Martu Benažić. Ta je večer okončana koncertom Claudia Franka na violini uz prof. Natalyu Maričevu i prof. Maria Šimunovića.

Krajem srpnja pod Ložom su izlagali Mirta Blažević i Vladimir Proviči. Posjetitelje je potom oduševio nastup Kulturnog druš-tva Ukrajinaca i Rusina iz Rijeke. Slikarica Vesnica Popović iz Opatije je uz predstavljanje svojih slika omogućila posjetiteljima da sami sudjeluju u stvaranju likovnog djela, a svoje je skulpture izložio i kipar Damir Vujnović.

Vijeće Srpske nacionalne manjine (SNM) Grada Kastva, zajed-no s predstavnicom SNM Grada Krka priredilo je 1. prosinca u kastavskoj Gradskoj vijećnici književnu večer uz prezentaciju ro-mana autorice Andreane Dvornić Boje kaleidoskopa. To je prvi roman autorice i njegova prva prezentacija u Hrvatskoj, a na nje-govoj prezentaciji su, uz autoricu, sudjelovali i mlada violinistica Sara Delić i virtuoz na gitari, Riječanin prof. Mario Šimunović, dok je o romanu je govorio Zoran Stanković, uz moderatoricu zbivanja Mihaelu Cvjetković. Ova je priredba ujedno bila i dio manifestacije povodom Dana srpske kulture koji su trajali do 6. prosinca.

Andreana Dvornić inače je rodom iz Knina, živi u Beogradu, a kroz roman Boje kaleidoskopa ispričala je priču o svojoj mladosti, odlasku iz dalmatinskog kamenjara u velegrad, prilagođavanju novim uvjetima života, uvjerenju da se život može živjeti i bez mržnje, da se može pripadati i rodnom kraju i novome domu.

Vijeće je na taj način započelo i obilježavanje svojega Dana te se pridružilo manifestaciji Dani srpske kulture koja se održava u Zagrebu do 6. prosinca.

Neobičnu izložbu koja je svojim jarkim bojama i atraktivnim fo-tografijama privukla velik broj posjetitelja u kastavsku Galeriju Atelje Lokvina priredili su početkom studenoga Borka Širola i Marin Aničić. Njihovi radovi, koje je publika nešto ranije imala priliku vidjeti i u Mošćeničkoj Dragi, neobični su prije svega po mediju kojeg su koristili za snimanje i obradu fotografija – iP-honeu. No, kao što kist ili fotoaparat ne čini umjetnika, i iPhone je u rukama većine tek malo bolji mobitel, dok su Širola i Aničić iz njega uspjeli izvući atraktivne umjetničke fotografije koje je publika s užitkom razgledavala.

Njihov je domaćin u vrlo tradicionalnom prostoru Galerije Lokvina bio matuljsko-kastavski umjetnik Saša Jantolek, koji je i sam nedavno u sklopu 17. revije lutkarskih kazališta u atriju riječkog HKD-a predstavio novi ciklus slika – strip-instalacija izrađenih od drveta i drugih materijala na izložbi pod naslovom Čuvarica muha i prijatelji.

15. MEĐUNaRoDNI fESTIVal PUHaČkIH oREkSTaRa

trenkovi pandUri i brkinska godba na fortici

kaSTaVSka GRaDSka loŽa UGoSTIla UMJETNIkE

’pod ložom – iznad svih’

kNJIŽEVNa VEČER U oRGaNIzaCIJI SNM GRaDa kaSTVa

‘boje kaledioskopa’ andreane dvornićGalERIJa aTElJE lokVINa

‘irandoms’ b. širole i m. aničića

Slovenski slikar Rafael Samec izložio je sredinom kolovoza skulpture i slike, dok je Art klub Gorski kotar iz Fužina prire-dio kompletan program – izložbu slika, keramike, skulptura, fotografija, radova u drvu i metalu. Program su zaključili pred-stavom i prigodnim glazbenim programom. Slijedila je izložba slika Adriana Riose, a zatim i umjetničkih fotografija Petra Tri-najstića Vrbnički kapari uz degustaciju izvrsne vrbničke žlahti-ne. Lijepo vrijeme produžilo je manifestaciju sve do kraja listo-pada, kada je udruga Vita-Art uz izložbu slika i ručno izrađenih umjetničkih suvenira odigrala i zabavnu predstavu, čakavsku kantanu štoriju po nekadajnu V Rukavac ni po kozu.

Damjan Grbac

Zajednički nastup tri puhačka orkestra

Prigodna izložba Kulturnog društva Ukrajinaca i Rusina iz Rijeke

Jedna od izloženih fotografija Marina Aničića

b. k

ukur

in

b. k

ukur

in

b. k

ukur

in


način smještaja i gradnje šterniOd davnina, šterne (cisterne, gustirne, gustijerne, čatr-nje) su se najčešće gradile u bezvodnim krajevima na području krša.

Šterne su posebno izgrađena kamena spremišta koja su građena na način da ne mogu propuštati vodu. Zbog te specifičnosti izgradnju istih obavljali su iskusni i po-znati kamenari i klesari.

Prvotno su šterne dubljene u kamenu, a lokacija je bila uvjetovana mogućnošću sabiranja vode i nepropu-snošću terena. Ideju za izgradnju šterni ljudi su preuzeli od prirode gledajući kako se voda zadržava u lokvama ili periodičkim jezercima. Najstarije šterne rijetko se nalaze u blizine kuće, a gotovo nikad u njoj.

Upotrebom cementa i korištenjem raznih građevin-skih materijala, počele su se po mjestima graditi jav-ne šterne veće zapremine – komunjske šterne. One su vodu dobivale skupljanjem s krovova kuća ili izgrad-njom sabirnih površina od međusobno dobro poveza-nih glatkih kamenih ploča, ograđenih zidom.

Šterne znače život, smrt, tajnu ljudskih sudbina, umijeće i znanje vrsnih graditelja, ali također pokazuju siromaštvo i bogatstvo njihovih vlasnika.

kastavske šterneoBNoVa GRaDITElJSkoG NaSlJEĐa

I. DIo – SMJEŠTaJ, NaČIN GRaDNJE, koMUNSkE ŠTERNE

TEkST dario medvedec

stavskog gradskog vijeća od 1. 10. 1647. godine. Toga je dana odlučeno sagraditi šternu va grade Kastve na Lokve. Šterna je ubrzo nakon toga izgrađena, a ni pu-nih 20 godina kasnije u njoj su Kastavci utopili omra-ženog kapetana Frana Morellija (1666.) za koji događaj se veže povijesna kastavska uzrečica koja je i uklesana u grlu šterne na Lokvini svi smo ga ovdje v Lokvu.

lokacija Krajevaczapremnina 80 m3

god. izgradnje 1840.

lokacija Jelovičanizapremnina 80 m3


lokacija Rubešizapremnina 80 m3

god. izgradnje 1920.dao izgraditi načel. Kazimir Jelušić

lokacija Spinčići –donja i gornja vas

zapremnina 2 x 80 m3

god. izgradnje nepoznata

lokacija Jardasi u šumi kod kbr. 22

zapremnina 80 m3


lokacija Kudeji kod kbr. 22

zapremnina 50 m3


lokacija Ćikovićizapremnina 80 m3


lokacija Jurčićizapremnina 200 - 300 m3

god. izgradnje nepoznataspecifičnosti između 2 pri-

rodna kamena bloka

Kako su se uvjeti života poboljšavali, šterne su se sve više približavale kućama. Voda se u šterne slijevala žljebovima s krovova te kamenim kanalima dovodila u samu šternu. Najbolja pozicija za takve šterne bila je ona koja se nalazila u dvoru ili vrtu kuće, vodeći računa da je smještena tamo gdje je najmanje izložena suncu.

No, na koncu su se šterne uselile u kuhinju. Postalo je uobičajeno grabiti vodu kroz krunu koja se nalazila u samoj kuhinji, dok se šterna nalazila pod njom. Voda je tako zauzimala prostor dijelom među temeljima ku-hinje, a dijelom iznad razine terena.

Ograđeni otvor šterne, zvan kruna ili grlo bio je zi-dan ili još češće monolitan te je postao tako dio kućnog nepokretnog namještaja. U blizini su se uvijek nalazili metalni sić (kanta ili vjedro) i vidrica za nošenje vode.

Na području Kastva ljudi su gradili šterne kao ko-munjske ili individualne u sklopu obiteljskih kuća. Voda iz šterni se posebno poštivala, tako da se ista kori-stila isključivo za ljudske potrebe i piće, a voda za stoku donosila se iz lokava ili kala. Najstariji dokumentirani trag o izgradnji prve šterne u Kastavštini je odluka ka-

‘komunjske (skupne, seoske ili kmetske) šterne’Komunjske šterne, rasprostranjene po cijeloj Kastav-štini, postaju vrlo važne građevine koje su zahvaljujući svojem volumenu osiguravale dodatnu količinu vode i pružale sigurnost opskrbe pitkom vodom u sušnim razdobljima. U njima pohranjena voda značila je i zna-či život, a one ostaju živi svjedoci prošlog vremena i uvijek zlu ne trebalo sigurna pričuva vode.

Osim šterne na Lokvini jedna od najstarijih smatra se šterna na Žudiki koja se nalazi na najvećoj nadmorskoj visini od oko 370 m.n.m. i u njoj uvijek ima vode ko-jom se najvjerojatnije snabdijeva iz podzemnih kraških vodonosnih kanala.

Grla kastavskih šterni, koja se uzdižu ponosno nad njihovim otvorima, najčešće su izgrađena od čvrstog kastavskog kamena, a imaju oblike različitih geome-trijskih tijela: kocke, valjka, izvrnutog stošca, izvrnute prizme ili su pak jednostavna kockasta tijela. Tijekom vremena kameni blokovi grla šterni postaju sve dora-đeniji te dobivaju šesterostrani i osmerostrani oblik. U bočne strane grla šterne klešu se datumi dovršetka njihove izgradnje. Uz datum je obično uklesan i Isusov monogram IHS te inicijali vlasnika ili graditelja šterne. Dokazujući svoju vještinu klesar će tijelo grla šterne isklesati iz jednog kamenog komada, a hrapavu kame-nu površinu oblikovati glatkim i oblim plohama. Sve su to tragovi vještine njihovih graditelja, ali i bogatstva vlasnika šterne. Šterne su najčešće izrađivali najpozna-tiji kastavski klesari iz sela Bani i Rubeši.

Stari put

Pred Franun 1Trg M. Laginje 2 Pelini 9

Pelini Bani Dukići 17

M. Mandića 1 V. Spinčića 12

Natpis na šterni na LokviniŠterna na Žudiki – Tinčeva


Va oven kratken tekste otel bin našen mladen i sen onen ki to morda još nisu čuli napisat nekuliko interesantneh stvar od na-šega Kastva.

kastafšćinaGrad Kastav je odvavek bil centar vele općini ka se je protezala od Rečini na istoke, do Lisini na zapade i vas ta kraj se je po njin zval Kastafšćina, a judi ki su tu bivali Kastafci.

Nekadajna vela Kastafšćina od 33 županije pokle prvega svet-skega rata žicun je razdejena na pol. Veći zapadni del ostal je pod Kraljevinun Italijun. Z ovu stran žice je ostal sam Grad, Podgrad, Halubje, Zamet, Smokvarija, Škurinja, Drenova i Gromišćina (do Rečini).

Kastafci ki su bivali va Grade zvali su se Grajani, a si drugi Va-njšćaki.

gradKastafci nisu nikada rekli da gredu va Kastav, nego da gredu va Grad.

Pravi Grad je se ono ča je va gradskeh zideh od kega se jedan del ki gjeda proti Halubju zove Pelini. Od voltice zdolu do Fortice zovu Predgradon, a kuće zad crekvicun sv. Šebaštijana su Dukići. Šporovu jamu kade su bile lih dve tri kuće Kastafci su zvali na Brde, magari tako ne zgleda.

govorStari Grajani nisu govorili na ča kot drugi Kastafci, leh na ca. Na mesto č su rekli c, na mesto š su rekli s, na mesto z su rekli ž i tako naprvo.

Pod Ložun se j’ po nedeje pokle rane maši klicalo. To je bil na-pošni čovek ki je publikal i daval na znanje ča je općina ordinala. Ako je ki ča zgubil, ale ima kakovu kravu, al zemju za prodat, nekuliko je platil pak se je to oglasilo. Jena dovica z vanjšćini ni mogla decu na nogi stavit pak je namislela prodat jedan umejak za pašu i dve lešice. Ta fanat ki je publikal ale kjical da j’ povedel ovako: Pul Marije Jugo, Jurcići br. 15 šu ža prodat dve lesice, a

Pravi Grad je se ono ča je va gradskeh zideh od kega se jedan del ki gjeda proti Halubju zove Pe-lini. Od voltice zdolu do Fortice zovu Predgradon, a kuće zad crekvicun sv. Šebaštijana su Dukići. Šporovu jamu kade su bile lih dve tri kuće Kastafci su zvali na Brde, magari tako ne zgleda.

grajanikI SU GRaJaNI, a kI VaNJŠĆakI (kEH Va kaSTVE VIŠE NI)

TEkST arsen jardas

more še kupit i pasa va umejke. Judi da su se lih počeli pogjedevat, kako j’ ta Marija te lesice ćapala i ča će pasa va umejke prodavat kad ga more i doma. Kad je povedel ča j’ imel za povedet, juden je rekal: Šad šte culi ca j’ bilo trebe cut, pak švet ki ima beci neka gre v ostariju jedan kvartin vina popit.

imenaGrajani su više po svete hodili nego vanjšćaki, a i va Grade je od sakuda judi službu dobilo pak su prihajala i neka nova imena keh se ni po seleh čulo. Dokle su po vanjšćine najviše bila starinska imena kot je: Jože, Zvane, Tone, Mate, va Grade se j’ čulo ime-na: Hinko, Ugo, Zvonimir, Ljudevit, Ksaver, Anzelm, Ferdinand, Anastazij, Fedor, Romualdo, Štefan, Jerko, Emanuel, August, Be-nedikt, Sebaštijan, Ližijo, Danižo....

Bilo je se manje ženskeh ke su se zvale: Marija, Pepa, Tonka, Zvanka... Prišla su nova imena: Judita, Ljudmila, Tekla, Anbrozija, Hortenzija, Eufemija, Gizela, Liza, Alba, Hedviga, Jenija, Bažilka, Litka, Eleonora...

Užalo se j’ trefit da stareji judi nisu mogli to gospodsko ime vaje zapametit pak su ga z ugjeven na vrata zapisali. Neki dešpetjivac da njin je to potrl, pak jih je pital kako njin se otrok zove. Nisu umeli vaje povedet pak se j’ okolo rugal i malo pridodal kako su drugi dan h popu nesli vrata da njin nanovo zapiše kako su otroka krstili.

prezimenaVa Grade su bila stara prezimena keh je i po vanjšćine, a to su: Dukić, Jelušić, Baćić, Sinčić, Stanić, Marot, Grbac, Babić, Rubeša, Vlah, Srdoč, Blečić...

Stareh prezimen: Munić, Brozović, Marijanović, Stipković, Ju-rinčić, Jurinac, Karlavaris, ni nego va Grade.

Kašneje su prišla i stranjska prezimena kot je Grosman, Hofman, a i fanj domaćeh prezimen z cele Kastafšćini.

pridefki ili kućni nadimkiVa Grade kako i po vanjšćine saka kuća je imela svoj pridevak po

ken su se judi poznali. Ti nazivi su se menjali kako su se menjali i gospodari od kuć. Veli del teh imen se je zdavni zgubil, a prišla su neka nova, najviše po prezimene novega gospodara. Mej judi su nekako do najzada ostali pridefki ki su se duperali do drugega svetskega rata.

Reduć z Žudiki zdolu kako j’ zapisal barba Jože Milin najprvi su Tinčevi, pak pridu: Hrenićevi, Jožačevi, Štrakotovi, Beličini, Karažićevi, Danetovi (Brozovićeva starina), Kunčarovi, Zvonči-ćevi, Burkušovi, Marijanovičini, Sankovićevi, Savetovi, Zelmo-tovi, Štrenjakovi, Homatovi, Šundrićevi, Rudnarovi, Karlotovi, Milijovi, Zvonovi, Burgerovi, Ružićevi, Šporkovi, Brozovićevi, Grosmanovi, Lušijanovi, Carovičini, Dorinini, Turčićevi, butiga Ludviga Jelušića, Rečanićevi, Rusovi, Glavarovi, Fabijovi, Kvan-dotovi, Micini, Nazorova kuća, Petrini, Belčevi, Petrićevi, Općina, Ćulićevi, Plovanija, Vicićevi, Jurinčevi, Frankini.

Va Pelineh su pod samen turnon (gradska kula) Ulijanini, pak: Palovčevi, Rolihovi, Kacinovi, Puharićevi, Štrkovi, Valesiovi, Ba-bini, Martićevi, Šepićevi, Marini, Dirakovi, Picigerovi, Pećaričini, Daličini, Baničićevi, Burićevi, Jurinčićevi, Tancabelovi, Bonde-tovi.

Predgradon su: Božinovi, Petrini, Šćitarovi, Koširovi, Betotovi, Lojzini, Zvaninovi, Lukovi.

Pul Dukić su stare familije: Antičini, Jurjeničini, Baničićevi, Maretini, Diračićevi, Grosmanovi, Mežnarovi, Filetovi, Carovi, Srajevi, Spećinovi, Daličini, Uretini, Funtinovi.

Pod Forticun su: Slocarovi (Osojnakovi), Frdulovi, Zidarićevi, Miminovi, Karlavarisova, Dabovićeva, Cucančićeva i Medvedi-ćeva kuća.

Na samen Belvedere su Romanotovi, Miminovi i Gaušovi. Onda pridu Brkotovi ki su imeli tri kuće, sud, Mlakarovi i Oršu-lićevi. Na Brde, to će reć na dne Šporove jami je od nekada bila oštarija i salon.

ča su delaliGrajani je bilo jeno desetak većeh gruntaši ki su imeli fanj vina i druge verduri. Drugi nisu imeli fanj zemji, pak su bili najviše artžani. Bilo je vrsneh tišjari, bačvari, postolari, krojači, zidari, kjesari, kovači i kotlari. Bilo je nekuliko oštari i butigeri, a neki su bili općinski službeniki. Kakov dimnjačar, al pak lugar.

Prvi Grajan ki je finil učiteljsku školu va Kopre 1879. leta bil je Albert Brozović. Za njin su šli i drugi, a od kad je va grade 1906. leta oprta učiteljska škola malo ka familija ni odgojila baren jene-ga učitelja. Ti učitelji su dobivali službu po celoj bivšoj Jugoslavije, a najviše po Srbije i Bosnoj.

Doma su ostajali sami starci i kakova stara divojka pa je praveh Grajani bilo se manje. Familije su se ničile.

Grajani su se voleli i na svoj račun škercat, pak su štorije pove-dali. Kako su z bazgoven kanulon na Lovran hitali kad su njin se Lovranci za fin divojak zamerili. Pak su sol seli i sardelice sadili da ne moraju vaje na Volosko po nje hodit. Na turan su kravu zdigali da bršjan popase. Crekav su znutri rivali da je rašire kad je bila pretesna i se takove stvari.

Bili su jako složni još od kad su kapitana utopili, čitalnicu storili, a morali su i bit aš su si skupa mej staremi zidi bivali. ča danas delajuDanas su va Grade moderni kafići i galerije. Ne znaš česa je više. Si volimo na taraceh pred modernemi oštarijami sedet i kulturno se zdigat. Delat već ni moderno. Postolari i krojači već ne rabe, tr i prez njih su si lepo spravni. Kovači i kotlari još manje, rakija se sejedin ne sme kuhat. Zemji za kopat već nimamo aš su va njih novi palaci. Sada smo si Grajani, ni već Vanjšćaki, sada si bivamo va Grade Kastve samo va nekoj drugoj kale. Pravi nekadajni Grajani se moru na prsti jene ruki pobrojit. Ostali su nan muzeji i uspo- meni na stareh slikah za neki novi Grajani ki te za nami prit.

1.

1. Turčićeva i Glavarova kuća, 2. Pelini – del pravega Grada

2.


povijest se ne može promijeniti, samo njezina interpretacija

RaDNIČkI PokRET I NoB U MUzEJSkoJ zBIRCI kaSTaVŠTINE

Kada je 1981. godine uređena i za javnost otvorena Mu-zejska zbirka Kastavštine (MZK), jedna od pet – za to vrijeme uobičajenih tematskih cjelina – bila je i Radnič-ki pokret i NOB. Isti postav izdržao je sve do današnjih dana i jedan je od rijetkih u Hrvatskoj koji je preživio sustavno gašenje srodnih zbirki i muzeja 1990-ih. Je-dan od razloga zašto je tome tako (ne i jedini), jest taj što je Zbirka tada bila zatvorena za javnost zbog prokiš-njavanja. Što god bilo, povijest se ne može promijeni-ti, samo njezina interpretacija. Kada je Zbirka ponovo profunkcionirala početkom trećeg milenija, obnovljen je i osuvremenjen postav MZK, izuzev dijela koji govori o Drugom svjetskom ratu. Postav je bez tekstualne in-terpretacije, predmeti, dokumenti i fotografije izloženi su samo uz kratke predmetne legende na hrvatskom jeziku.

Muzejska zbirka Kastavštine oduprla se destruktivnom trendu 1990-ih i kroz segment stalnog postava nastavila komunicirati, kako novim naraštajima tako i turistima ulogu lokalnih ljudi u jednom od najznačajnijih svjetskih pokreta – antifašizmu.

‘zašto to imate izloženo?’Jednog popodneva u Zbirku je ušetao bračni par sred-njih godina s očitom namjerom da pomno razgleda postav. Još prije nego što su nogom stupili u prostor odlučno su inzistirali da odmah plate ulaznicu. To me doista iznenadilo jer se velik broj turista, osobito stra-nih, okrene kada saznaju da se ulaznica u iznosu od 5 kn naplaćuje, dakle vrijednost polovice macchiata! Platili su ulaznice i krenuli u obilazak. Prošlo je dvade-setak minuta kada su krenuli prema meni i ja sam bila uvjerena da su završili posjet. No, vidno zbunjeni obra-tili su mi se s pitanjem, zamuckujući na ne baš tečnom engleskom. (Kasnije sam shvatila da su zamuckivali zbog sadržaja, a ne zbog lošeg poznavanja jezika.) Ono tamo, pokazivali su prema prostoriji s predmetima iz Drugog svjetskog rata, zašto to imate izloženo? Uopće mi nije bilo jasno zašto me tako nešto pitaju, pa izloženi su predmeti koji svjedoče o jednom segmentu prošlo-sti ovoga kraja. Iz njihovog naglaska razabrala sam da nisu ni Nijemci niti Talijani pa da bi im ovakav postav možda mogao stvoriti nelagodu, na što su me upozori-li turistički djelatnici. Odgovorila sam im da se radi o predmetima koji svjedoče o stradanjima ljudi tijekom fašističke i nacističke okupacije te o borbi lokalnog sta-novništva za oslobođenjem – to je dio prošlosti ovoga kraja te su stoga ti predmeti prezentirani. Uvjerena da sam im uklonila nedoumice krenula sam s njima pre-ma tim predmetima da im pružim dodatna objašnjenja, budući da su male predmetne legende ispisane samo na

TEkST tamara mataija, kustos Muzejske zbirke kastavštine

hrvatskom. Međutim, suprotno mojim očekivanjima, još više zbunjeni pogledavali su se međusobno. Nisam razumjela što im nije jasno. Upitali su me plaho: Local people fought against fascism? (Lokalno stanovništvo borilo se protiv fašizma?) Za mene je to bila općepo-znata stvar, ali počela sam shvaćati da njima nije i da je očito u suprotnosti s onime što oni znaju. Još uvijek nisam znala otkud su, ali sam počela naslućivati, bu-dući da im je jako dobro bio poznat dizajn odjeće iz Dachaua.

revalorizacija postavaRatovi su teške teme, osobito oni čiji su sudionici još među nama, i ne postoji ništa utješno što se može izgo-voriti. Bračni par bio je premlad da bi bio među njima, ali je bilo očito da su im događaji iz tog vremena du-

Od početka Došašća i u kastavskoj Župi sv. Jelene Križarice pripravlja se proslava Božića, a sve do Badnjaka služit će se mise zornice. Kako u svojoj poruci uz početak Došašća ka-zuje kastavski župnik dr. Franjo Jurčević, početak Adventa ne označava samo početak nove crkvene godine, već Došašće znači također da je svaki čovjek i kršćanin u svojem cjeloku-pnom životu, a ne samo u ovom vremenu Došašća, adventski čovjek kojo ide ususret Božjem dolasku kroz slobodu, vjeru, nadu i ljubav.Tijekom posljednjih mjeseci dovršeni su brojni radovi u vezi s uređenjem crkve i okoliša. Na župni stan postavljen je hrvatski grb od kastavskoga sivca i višebojnog kamena, dar Veljka Ka-

kaSTaVSka ŽUPa SV. JElENE kRIŽaRICE UoČI BoŽIĆa

razdoblje obnove i došašća

tića, a crkvu krasi novi kip sv. Franje koji je darovala obitelj Doko, kao i novi kip Majke Božje koji je postavljen na mjesto ukrade-noga kipa u Rešetarima. Slavko Marot dovršio je restauracije tri-jumfalnog luka u crkvi, te freske sv. Mihovila, a na Kalvariju je podignuto novo raspelo, iz radionice obitelji Rizvić. Novosti ima i u samostanu časnih sestara Kćeri Božje ljubavi. Od rujna je za novu predstojnicu samostana imenovana č.s. Anki-ca Juranović. Časna sestra dr. sc. Veronika Gašpar izabrana je u znanstveno-nastavno zvanje izvanredne profesorice u području humanističkih znanosti, polje teologija/dogmatska teologija na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.(preuzeto sa www.kastav-crkva.com)

boko urezani. Obišli smo još jednom postav zajedno, objasnila sam im poneki predmet, prevela sadržaje le-gendi dok se njima pred očima otvarao neki novi svijet. I kada su već bili čuli bezbroj rečenica koje su potvrđi-vale da je lokalno stanovništvo djelovalo antifašistički i kada su pomno promotrili sve izložene predmete koji idu tome u prilog, bili su zadovoljni. Tek tada su počeli objašnjavati. Rekli su mi da su Židovi, iz Izraela, te da putuju po Europi i posjećuju muzeje. Ispričali su kako je u sustavu njihovog obrazovanja velik prostor posve-ćen stradanjima Židova tijekom Drugog svjetskog rata i obavezno posjećuju mjesta najvećih stradavanja. Ali Hrvatsku iz tog vremena poznaju isključivo kao naci-stičku NDH, na čelu s Pavelićem koji surađuje s Hitle-rom. Potpuno su im promakle činjenice koje govore o antifašizmu u Hrvatskoj, o tome da je većina stanovniš-tva Hrvatske bila antifašistički orijentirana te da se uz brojne žrtve suprotstavila okupatoru. Taj je bračni par u Kastav došao sa sasvim pogrešnom percepcijom i da je kojim slučajem ovaj postav doživio sudbinu ostalih, tj. da je uklonjen, s istom tom pogrešnom percepcijom Hrvatsku bi i napustili.

Muzejska zbirka Kastavštine oduprla se destruktiv-nom trendu 1990-ih i kroz segment stalnog postava nastavila komunicirati, kako novim naraštajima tako i turistima, ulogu lokalnih ljudi u jednom od najzna-čajnijih svjetskih pokreta – antifašizmu. Potrebno je jedino postav revalorizirati i osuvremeniti u skladu s važećim muzeološkim zahtjevima.

Doček partizana ‘Uspomena robovanja’

Logoraška odjeća koju je nosio Lojzo Raspor

glas kastavski prosinac 2012.

Krajem rujna u Kastvu je održana jubilarna 5. nacio-nalna izložba MLADI@INOVACIJE koja je okupila do sada najveći broj sudionika – mladih inovatora i nji-hovih mentora iz deset županija i Grada Zagreba. Ka-stav se tako po peti put pokazao dobrim domaćinom za brojne mlade zaljubljenike u tehničko stvaralaštvo i inovacije, od osnovaca do srednjoškolaca i studenata. Na izložbi održanoj u novoj Školskoj sportskoj dvorani bilo je predstavljeno više od 50 radova mladih podije-ljenih u dvije skupine: Inventivni rad i Tehničko stvara-laštvo, a najuspješnijima su podijeljene i nagrade.

Među izlagačima posebno su se isticali i radovi mla-dih (do 30 godina), koji su već završili školovanje, a još su tijekom školovanja sudjelovali na smotrama teh-ničkog stvaralaštva. Mnogi od njih za predstavljene su

Korištenje obnovljivih izvora energije bila je karakteristika mnogih izloženih inovacija, no iza svake od njih, bez iznimke, stoji velik entuzijazam, puno učenja i truda.

promotori tehničkog stvaralaštva5. NaCIoNalNa IzloŽBa MlaDIH INoVaToRa I IzloŽBa TEHNIČkoG STVaRalaŠTVa MlaDIH – kaSTaV, 20. – 22. RUJNa 2012.

radove već osvajali nagrade, a neki su i nakon Kastva nagrađeni na međunarodnim izložbama, poput pri-mjerice nosača bokobrana Crofender. Našli su se na kastavskoj izložbi i kufermobil, elektrocikl, nosač za prijenosno računalo, suncokiš, teslametar, mini vjetro-elektrana, električno vozilo, jeftin solarni kolektor od limenki za zagrijavanje prostora i mnogi drugi izumi. Korištenje obnovljivih izvora energije bila je karakteri-stika mnogih izloženih inovacija, no iza svake od njih, bez iznimke, stoji velik entuzijazam, puno učenja i tru-da mladih koji su svoje ideje znali pretvoriti u stvarnost, uz svesrdnu podršku svojih mentora.

Organizatori izložbe su, uz domaći Klub inovatora KIN Kastav, bili Hrvatski savez inovatora i Savez ino-vatora Primorsko-goranske županije uz suorganizatore

Stručni ocjenjivački sud u kojem su bili Boris Caput, predsjednik i članovi Drago Krajina i Mirko Mesić dodijelio je nagrade najuspješnijim izlagačima:

zlatna odličja Dino Štefanac, Jan Dujmić, Marino Cetina, Andrej Diklić, Dino Spasić, Dario Tancabel, Marina Krajina, Karlo Štefčić, Richard Balija, Matej Bošnjak, Anto-nijo Emih, Nediljko Jerković, Petar Mikulić, Petar Banov, Mario Bukovčan, Ignacije Glasnović, Matej Nogić, Nikola Lerotić, Ivan Pešut, Ivan Matković, Ivan Horvatin

srebrna odličja Alen Žlimen, Željko Rukavina, Gloria Arapović, Luka Cavaliere Lokas, Domagoj Šafran, Mario Bo-bić, Dinko Zubić, Eric Žufić, Sandi Flies, Tin Novak, Igor Milek, učenici Prirodoslovne i grafičke škole Rijeka, Dania Maljevac, Lenard Popić, Janko Rotim, Ivan Sulovsky

brončana odličja Tomislav Ilić, Marta Blajić, Marija Vujević, Ivana Filipović, Filip Gluhalić, Vladimir Korak, Kristijan Templar, Igor Milek, Anton Perušić, Bernard Butko-vić, Ivan Horvatin

rezUltati izložbe ‘mladi@inovacije kastav 2012.’

Već treću godinu zaredom kastavska škola Milan Brozović organizirala je obilježavanje Međunarodnog dana tolerancije, 16. studenoga. Predstavnici Vijeća učenika već su dan ranije u svim razrednim odjelima govorili o vrijednostima toleranci-je, a najmlađi, koji su još u vrtiću sudjelovali u projektu Mali miritelji, priredili su interaktivnu radionicu Budi bogat – budi tolerantan! Taj naziv projekta inače je zapravo skraćena verzi-ja službene UNESCO-ve definicije tolerancije: Tolerancija je poštovanje, prihvaćanje i uvažavanje bogatstva različitosti u našim svjetskim kulturama, naša forma izražavanja i način da budemo ljudi.

Putem projekta Good vibration box, koji je oduševio i UN-

MEĐUNaRoDNI DaN TolERaNCIJE U oŠ ‘MIlaN BRozoVIĆ’

‘bUdi bogat – bUdi tolerantan!’

ovu ambasadoricu dobre volje Angelinu Jolie, poruke mira i tolerancije izašle su i na kastavske ulice u vidu bookmarka (knjižnih oznaka) koje su izradili učenici. Taj je projekt škola pokrenula prije dvije godine s ciljem da svatko tko dobije po-ruku tolerancije istu poruku prenese i drugima, kako bi se val tolerancije, podrške i mira širio sve dalje i dalje. Ove su godine projekt provodili učenici izborne nastave Građanskog odgoja i polaznici izvannastavne skupine Medijacija zajedno s men-torima pedagoginjom Hedi Blašković-Babić, psihologinjom Natašom Šepić-Adamec i socijalnom pedagoginjom Nanom Gulić, uz tehničku podršku profesorice matematike i infor-matike Jasne Bošković.

Elektorindustrijsku i obrtničku školu Rijeka, Savez ri-ječkih inovatora, IN klub inovatora Rijeka i Zajednicu tehničke kulture. Pokrovitelji manifestacije su Grad Kastav i Ministarstvo poduzetništva i obrta, a supokro-vitelji Primorsko-goranska županija i HGK.

Nakon pet izložbi uistinu se može reći da je Kastav okupio najbolje među mladim inovatorima, a izložbe, koje su ujedno i prilika za razmjenu iskustava, su posta- le promotor tehničkoga stvaralaštva. Ove su godine po-sebne nagrade za izniman rad s mladima primili Ante Zujić i Nikola Šimunić. Posebna priznanja povodom 5 godina izložbe dodijeljena su Borisu Caputu, Ružici Kamenjašević, Mirku Mesiću i Dijani Karačić, a poseb-no priznanje za izniman doprinos izložbi primili su i Učeničko poduzeće te Udruga inovatora Interinova.

Izložba mladih inovatora u kastavskoj dvorani

Zabavne, ali i korisne ladice – rad mladih inovatora

v. s

pinč

ić-r

ajko

v. s

pinč

ić-r

ajko

32 glas kastavski prosinac 2012.

OŠ Milan Brozović ovu je školsku godinu započela s nekoliko preuređenih prostorija, a prema riječima rav-nateljice Sandre Krpan, bez tih adaptacijskih zahvata škola zbog velikog broja učenika ove godine ne bi mo-gla funkcionirati.

Istaknula bih uređenje nove školske knjižnice, jer je riječ o moderno uređenoj knjižnici s brojnim dodatnim sadržajima, financiranoj sredstvima Primorsko-goran-ske županije i Grada Kastva. Pored toga, uređena je i učionica razredne nastave, školska kuhinja i prostorija produženog boravka, navodi Krpan.

nova slikovnicaNova knjižnica prostire se na 114 četvornih metara u prizemlju, a tom veličinom škola se približila zahtjevi-ma Standarda za školske knjižnice s obzirom na broj učenika i razreda. Pojašnjavajući kako na ulaznom di-jelu knjižnice sada učenici mogu odložiti torbe i kapute, a potom na informativno-posudbenom punktu dobiti informacije, zadužiti i razdužiti građu te se usmjeriti prema drugim dijelovima knjižnice, knjižničarka Ines Mladenić Grubešić napominje da je fond smješten u slobodnom pristupu i razdijeljen prema dobnim sku-pinama.

Pored knjižnice, koja se sada prostire na 114 četvornih metara, u prizemlju zgrade uređena je i učionica razredne nastave, školska kuhinja i prostorija produženog boravka.

osnovci odUševljeni preUređenim knjižnim kUtkom

oSNoVNa Škola ‘MIlaN BRozoVIĆ’ DoBIla NoVU kNJIŽNICU

Ponosni smo na lijepi novi čitaonični dio, namijenjen individualnom i skupnom radu, čitanju časopisa i re-ferentne zbirke, kojeg naši učenici vole i često koriste. Naročito su zadovoljni računalnim kutkom opremlje-nim novim računalom s dva stolića. Kauč u kutku za najmlađe pokazao se vrlo ugodnim mjestom pa je kutak uvijek popunjen kao i omiljena audio-fotelja za ljulja-nje za koju se obično čeka red, kaže Mladenić Grubešić, dodajući kako je u uređenje utrošeno nepunih 120 ti-suća kuna.

Jedna od prvih priredbi u novouređenoj knjižnici bila je predstavljanje šeste u nizu čakavskih slikovnica Kako su Kastafci seli sol i sadili sardelice, koju su učenici i njihovi mentori pripremili prema zapisima Ive Jardasa u Kastavštini, a pod vodstvom učiteljica Dragice Stanić, Maje Šikić i Dubravke Uroda.

posjet poljskojKastavska je škola ovu školsku godinu započela sa 665 učenika, od kojih je 95 prvašića, a ravnateljica kao je-dan od značajnijih događaja prvog polugodišta ističe posjet Poljskoj. Naime u rujnu je 35 učenika u pratnji profesorica Viviane Vidas Kezele, Hedi Blašković Babić, Nataše Šepić Adamec i ravnateljice sudjelovalo u struč-no-znanstvenoj ekskurziji. Bio je to uzvratni posjet uče-nicima Publiczny Katolicki Zespol Szkol i Przedszkola w Niecieczy koji su ovoga ljeta boravili u Crikvenici u Hostelu Stoimena. Tada je dogovorena suradnja izme-đu dviju škola na poticaj Počasnog konzula Republike Hrvatske u Krakovu, Pawela Wlodarczyka. Kastavski su učenici u Poljskoj predstavili kulturne i povijesne znamenitosti Kastva, Primorsko-goranske županije i domovine kao i vlastitu školu na engleskom jeziku, a u Krakovu su se susreli i s Veleposlanikom RH u Poljskoj Ivanom Del Vechiom.

i.š.

Putem e-maila šaljemo razne obavijesti i pozivnice, a reakcije roditelja izrazito su pozitivne, kaže ravnateljica.

komUnikacija s roditeljima i pUtem e-maila

DJEČJI VRTIĆ ‘VlaDIMIR NazoR’ MalIŠaNIMa NUDI PREGRŠT akTIVNoSTI

Najveća kastavska predškolska ustanova Dječji vrtić Vladimir Nazor novu je pedagošku godinu započela s 205 upisane djece u 3 objekta, a prema riječima ravna-teljice Helene Ninković Budimlija, odmah nakon raz-doblja adaptacije nove djece vrtić je ozbiljno prionuo poslu te se krenulo s provedbom planiranih aktivnosti i projekata. Jedna od novosti koja je zatekla roditelje od-mah na početku pedagoške godine bila je mogućnost korištenja e-maila kao jednog od oblika komunikacije s vrtićem.

Putem e-maila šaljemo razne obavijesti i pozivnice, a reakcije roditelja izrazito pozitivne, kaže ravnateljica.

ekološki projektiNa nivou ustanove nastavlja se s provođenjem eko-pro-jekata s ciljem izgrađivanja pozitivnog stava i odnosa prema okolišu, jer ekologija je način života i vrlo je važno izgrađivati i poticati kod djece pozitivne stavove i ponašanja prema okolišu. Ravnateljica također ističe da djeca najbolje uče izravnim uključivanjem u proces u kojem mogu učiniti nešto za sebe i druge, pa tako i za prirodu, a predškolska je dob prvi korak u stvaranju i razvijanju zdravih životnih stilova i ekoloških opre-djeljenja.

Nastavljamo s ekološkim projektima koji uključuju suradnju s Metisom. Prilikom posjeta mnogo naučimo o važnosti i načinima razvrstavanja otpada, o reciklira-nju, te provodimo akcije sakupljanja plastičnih čepova i starih baterija, dok se s akcijom prikupljanja starog papira priključujemo školi. U vrtiću imamo eko-patro-lu koja redovito prati i kontrolira potrošnju vodu, upo-zorava i gasi nepotrebno upaljena svijetla, kontrolira potrošnju papira pri brisanju ruku i slično. Provodimo i niz drugih ekoloških projekata po skupinama kao što su obrađivanje eko-vrta, sadnja mediteranskog i aroma-tičnog bilja, izrada komposta, izrada prirodnih sokova, kompota, voćnog čipsa i slično. Očuvanje tradicional-

nih običaja i jezika kraja u kojem živimo značajan je dio naših ekoloških projekata i tome pridajemo osobitu pažnju, navodi Ninković Budimlija.

mići samanjKao i svake godine, i ovogodišnja Bela nedeja nije proš-la bez Mićega samnja koji je održan na Beli pondejak i djeca su još jednom pokazala što njihova mašta i prstići mogu stvoriti. U listopadu je ujedno na inicijativu od-gajatelja organizirana dobrotvorna akcija pod nazivom Djeca djeci. Akcija je namijenjena štićenicima Doma Sveta Ana iz Rijeke. Radi se o domu za zlostavljane žene i djecu, a roditelji kastavskih predškolaca i ovoga su puta pokazali veliko srce prikupivši velike količine odjeće i obuće, kolica, nosiljki za djecu i sličnih potrep-ština. No, s tom akcijom nije završen humanitarni rad vrtića, jer već se za Božić priprema nova dobrotvorna akcija.

i. š.

Predstavljanje slikovnice u novouređenoj knjižnici

Mići samanj i šarene dječje rukotvorine

b. k

ukur

in


Grad Kastav i ove je godine dio sredstava izdvojio za stipen-diranje srednjoškolaca i studenata, a ukupno je podijeljeno 10 novčanih potpora učenicima srednjih škola i studentima, te 14 stipendija nadarenim učenicima srednjih škola i studentima, kao i 4 sportske stipendije za koje su se također natjecali učenici sred-njih škola te polaznici fakulteta.

Uz već uobičajene uvjete poput prebivališta na području grada Kastva, učenici strukovnih srednjih škola za obrtnička zanimanja koja su tradicionalna na kastavskom području morali su ispunja-vati i uvjet da imaju status redovnog učenika te srednju ocjenu 2,75, dok su ostali srednjoškolci trebali imati srednju ocjenu 4,00 ili pak 3,75, ukoliko im obitelji ispunjavaju uvjete prihoda iz Od-luke o socijalnoj skrbi Grada Kastva. Uvjet koji su morali ispu-njavati učenici sportaši srednja je ocjena 3,75, dok je za studente vrijedilo pravilo da imaju srednju ocjenu 3,75, a ako se radi o sportašima najmanja srednja ocjena mogla je biti 3,50.

Jedan od ovogodišnjih novih stipendista Grada Kastva je Al Depope, polaznik drugog razreda Gimnazije Andrije Mohoro-vičića, kojem je gradska novčana potpora pripala u kategoriji na-darenih učenika. Novi kastavski stipendist iza sebe ima već cijeli niz natjecanja, a kao najznačajnije izdvaja osvojeno treće mjesto na državnom natjecanju iz fizike prije dvije godine, te prošlogo-dišnje sudjelovanje na International Junior Science Olympiad, međunarodnom natjecanju učenika u znanju fizike, kemije i bio-logije, održanom u Durbanu.

I ove godine planiram sudjelovati na natjecanjima, a najprije ću se okušati na školskoj razini iz fizike, matematike i kemije. Stipen- dija Grada Kastva prva mi je novčana potpora za koju sam se natje- cao, a značit će mi dosta. Moći ću si kupiti literaturu koja mi tre-ba, kao i neke druge stvari koje bih si volio priuštiti, kaže Al.

i. š.

mcdonald’s za pUtnikedodijeljeno 28 novčanih potpora

Na VRaTIMa JaDRaNa oTVoREN PRVI McDoNalD’S McDRIVE RESToRaN Na ŠIREM RIJEČkoM PoDRUČJUGRaD kaSTaV I oVE GoDINE STIPENDIRa UČENIkE I STUDENTE

Sredinom srpnja na odmorištu Vrata Jadrana otvo-ren je prvi McDonald’s McDrive restoran na riječkom području. Uređen prema najmodernijim europskim trendovima u dizajnu, koji krasi vrhunska tehnologija i potpuna prilagođenost potrebama gostiju, restoran je otvorio čak pedeset novih radnih mjesta, čime je McDonald’s nastavio poslovnu orijentaciju otvaranja novih kapaciteta i zapošljavanja. Uz sve ono što takvi restorani nude, gostima je osiguran i besplatan Wi-Fi pristup internetu, dok ograđeno igralište osigurava predah i zabavu za obitelji s djecom. U okviru restorana je i McCafé, oaza za ljubitelje kave i kolača. McDonald’s restoran Vrata Jadrana radit će od ponedjeljka do če-tvrtka od 6 do 24 sata, s time što McDrive linija za au-tomobile tim danima radi od 6 do 1 sat ujutro, dok će od petka do nedjelje gosti moći posjetiti restoran od 6 do 24 sata, ili automobilsku McDrive liniju restorana od 6 do 2 sata ujutro.

Gosti mogu pristupiti McDonald’s restoranu s obje strane autoceste, automobilom do samog restorana ili preko pješačkog mosta s druge strane Riječke zaobila-znice (smjer od Matulja prema Rijeci).

Prema informacijama iz tvrtke Globalna hrana d.o.o. koja ima franšizu za restorane ovog najpoznatijeg svjet-skog lanca brze prehrane u Hrvatskoj, novi restoran ima 400 sjedećih mjesta, na ukupnoj površini od 600 m2. Novost u ponudi McDonald’sa u našem kraju upra-vo je drive-in, odnosno mogućnost naručivanja hrane i pića izravno iz automobila, što je dosad bilo mogu-će u svega nekoliko njihovih restorana u Hrvatskoj. Iz Globalne hrane u bliskoj budućnosti najavljuju i druge tehnološke novitete, poput plaćanja putem mobitela. Također, restoran na Vratima Jadrana krasi najnoviji

Uređen prema najmodernijim europskim trendovima u dizajnu, koji krasi vrhunska tehnologija i potpuna prilagođenost potrebama gostiju, restoran je otvorio čak pedeset novih radnih mjesta.

dizajn McDonald’sovih restorana, ističu iz Globalne hrane, prilagođen svim generacijama gostiju, uz uva-žavanje energetske učinkovitosti.

Od travnja 2010. godine, kada je Globalna hrana pre-uzela franšizu na sve McDonald’sove restorane u Hr-vatskoj, otvorena su četiri nova McDonald’s restorana, pet McCaféa, a potpuno je preuređeno nekoliko posto-jećih restorana, uključujući i onaj na riječkom Korzu što je, ističu u tvrtki, rezultiralo otvaranjem više od 200 novih radnih mjesta. Od 2010. do kraja ove godine ulaganja poduzeća Globalna hrana, inače u vlasništvu Đure Gavrilovića mlađeg, u razvoj poslovanja, nove tehnologije i otvorenja novih restorana širom Hrvat-ske dosegnut će 90 milijuna kuna. U Globalnoj hrani očekuju da će, sukladno trendu kontinuiranog rasta prodaje posljednjih godina, povećati broj radnih mje-sta u McDonald’su koji trenutno u Hrvatskoj zapošljava 1200 ljudi.

s. g.

Ukupno je podijeljeno 10 novčanih potpora učenicima srednjih škola i studentima, te 14 stipendija nadarenim učenicima srednjih škola i studentima, kao i 4 sportske stipendije.

v. s

pinč

ić-r

ajko


kacijsku dvoranu namijenjenu prezentacijama novih proizvoda s primjenom u građevinarstvu te edukacija-ma i obuci zaposlenika tvrtke.

Pored prodajno-edukacijskog centra na Kukuljano-vu, Jadran-impex posluje na 4 dodatne lokacije: Ka-stav – Trinajstići, gdje se nalazi sjedište i uprava tvrtke te prodajni centar građevnog materijala, alata, zaštitne opreme i salon keramičkih pločica i sanitarne opreme; Crikvenica, gdje se nalazi prodajni centar građevnog materijala, alata i zaštitne opreme; Novi Vinodolski, gdje se nalazi prodajni centar građevnog materijala, alata i zaštitne opreme; Rab, gdje se nalazi prodajni centar građevnog materijala, alata i zaštitne opreme te salon keramičkih pločica i sanitarne opreme.

Sredinom studenog otvoren je EE kutak u prodaj-no-edukacijskom centru JAXTM na Kukuljanovu. Time su građani dobili još jedno mjesto na kojem se mogu informirati o energetski efikasnim proizvodima te mo-gućnostima uštede energije.

Jadran-impex želi biti prepoznatljiv na tržištu kao tvrtka savjetnik i partner u primjeni modernih materi-jala i tehnologija u gradnji, pa je stoga i edukacijski EE kutak jedna nadogradnja na cjelokupni koncept. Pozi-vaju se svi građani županije da posjete JAXTM centar i novootvoreni EE kutak kako bi se upoznali s materi-jalima koji zadovoljavaju visoke kriterije za modernu gradnju kojom brinu za svoj okoliš i značajno utječu na energetsku učinkovitost. Stručno prodajno osoblje uz po- dršku dobavljača građevnog materijala i materijala za opremanje interijera stoji svim posjetiteljima centra na raspolaganju s korisnim savjetima i konzultacijama.

pc kukuljanovo Kukuljanovo 303, Industrijska zona R-29 tel 513-111 fax 251-673 radno vrijeme pon - sub 7,00 – 17,00pc trinajstići Građevni materijali Trinajstići 57 tel 274-550 fax 274-899 radno vrijeme pon - pet 7,30 – 17,00 sub 7,30 – 14,00 Salon keramike i sanitarija Trinajstići 57 tel 274-774 fax 277-300 radno vrijeme pon - pet 7,30 – 20,00 sub 7,30 – 14,[email protected] - www.jax.hr

prodajna mjesta

Tvrtka Jadran-impex, vodeći trgovac građevnim mate-rijalom, keramikom i sanitarijama na Kvarneru, ove go-dine obilježava 20 godina uspješnog poslovanja. Osno-vana je 1992. godine, a svoju 20. godišnjicu poslovanja proslavila je uvođenjem brenda JAXTM pod kojim će ubuduće poslovati njihovi prodajni centri na Kuku-ljanovu, u Kastvu, Crikvenici, Novom Vinodolskom i Rabu.

Brend JAXTM svojim suvremenim dizajnom i gra-fičkim elementima u skladu s vremenom, simbolizira sve one promjene i visoke standarde poslovanja koje je menadžment tvrtke implementirao u svakodnevno poslovanje.

Kao stabilan privredni subjekt, tvrtka je dobro po-zicionirana na tržištu, kako u Hrvatskoj tako i u ino-zemstvu, te uživa velik ugled kod poslovnih partnera. Glavna djelatnost je trgovina građevnim materijalom, alatom i zaštitnom opremom, vratima i podnim oblo-gama, te keramičkim pločicama i sanitarijama.

vjerni kupciJadran-impex prepoznat je kao iznimno pouzdan i stručan partner u gradnji najmodernijih objekata u ko-jima se primjenjuju tehnološki napredna i energetski učinkovita rješenja i materijali s posebnim naglaskom na izolacije, podne obloge, keramičke pločice i sanitar-nu opremu.

Iz ponude širokog asortimana izdvajamo: opekarske proizvode, pokrovne proizvode, armaturne mreže, be-tonsko željezo, fert gredice, dimnjake, ytong (siporex) ploče, cement, vapno, žbuke, fasade, hidroizolacije, termoizolacije, garažna vrata, staklene prizme, poljo-

Jadran-impex prepoznat je kao iznimno pouzdan i stručan partner u gradnji najmodernijih objekata u kojima se primjenjuju tehnološki napredna i energetski učinkovita rješenja i materijali.

jaXtm – novi brend Uz 20 godina Uspješnog poslovanja

JaDRaN-IMPEX, VoDEĆI TRGoVaC GRaĐEVNIM MaTERIJaloM, kERaMIkoM I SaNITaRIJaMa Na kVaRNERU

privredna kolica, mješalice za beton, ogradna pletiva, unutarnje boje, impregnacije, PVC folije, drvnu građu, lamperiju, brodski pod, parkete, sobna i ulazna vrata, keramičke pločice, ljepilo za keramiku, sanitarnu opre-mu, kade, tuš-kabine, wc-školjke, umivaonike, špine i druge proizvode.

Tvrtka ima velik broj dugogodišnjih vjernih kupa-ca: građevinske tvrtke, obrtnici povezani s građevinar-stvom, investitori te građani, što kazuje da je kvaliteta proizvoda i usluga prilagođena potrebama kupaca.

prodajno-edukacijski centar na kukuljanovuJedan od temeljnih ciljeva tvrtke je permanentno po-boljšanje i unapređenje ponude i usluge kako bi svi kupci i poslovni partneri bili još zadovoljniji. U tu je svrhu izgrađen novi, veliki centar u Industrijskoj zoni Kukuljanovo površine 20 000 m², od čega 6 000 m² za-tvorenog prostora. Novi centar sadrži: izložbeno-pro-dajni prostor građevnog materijala, izložbeno-prodajni salon keramike i sanitarne opreme, izložbeno-prodajni salon vrata i podnih obloga, Energetski kutak, te edu-

Novi prodajno-edukacijski centar JAXTM na Kukuljanovu

Novi prostor potpuno je prilagođen potrebama kupaca


17. 1. 17,30 – Antonjski rog – Trg M. Laginje, Kastav Svečano uručivanje kjuča od Grada Pusnemu gradonačelniku 20,00 – Pusni tanac, Dom braće Matešić (Šporova jama)

19. 1. 10,30 – Doček 4. Rallyja maškaranih oktanaca Halubje – Liburnija, Kastav

13. 1. Spinčićeve maškare po užance gredu po sele

1. 2. 19,00 – Otvorenje izložbi Made in Fantazam Zorana Tadića, Galerija Atelje Lokvina (Izložba je otvorena do 8. 2., svaki dan 17,00 – 20,00 sati)

2. 2. Doček Frlanskeh zvončari – 10,30 Rubeši / 15,30 Trinajstići

3. 2. 17,00 – 19,00 – Maškarani tanac Dječjega vrtića Vladimir Nazor, Dom braće Matešić

8. 2. 8. Balinjera spust pul Spinčić 16,30 – Otvorenje izložbe lanjskega Spusta – Art caffe, Kastav (do 28. 2.) 17,00 – Start Spusta, Spinčići

9. 2. 11,00 – Doček Grobničkeh dondolaši, Trg M. Laginje, Kastav 17,00 – 15. Ribarska fešta pul Trinajstić

10. 2. Doček Mučićeveh zvončari i maškar – 13,30 Rubeši / 14,30 Spinčići

11. 2. Doček Halubajskeh zvončari 13,00 – Trg M. Laginje, Kastav, 14,00 – Jurčići Pusni judi, mići i veli, cel dan po seleh pobiraju jaja

12. 2. 15,00 – Doček maškar od Srdoč – Trg M. Laginje, Kastav

13. 2. 12,00 – Dječji vrtić Vladimir Nazor sudi mićemu Pustu, pred vrtićen Mavrica 16,00 – Doček maškar i Pusta od Rubeš, Trg M. Laginje, Kastav Osuda i važiganje Pusta – 17,30 Rubeši / 18,30 Jurčići / 19,30 Kastav

19. 1. – 9. 2. Pusni tanci na Šporovoj jame saku subotu 20,00 – 3,00 uz Trio Rio i Jozefinu Informacije i rezervacije: 091 551 2781

pUst va kastve 2013.

karnevalskih običaja boje Kastva je među maškarama i zvončarima iz drugih kvarnerskih mjesta zastupao Pu-sni odbor Trinajstići, a Kastavci nisu zaboravili ponudi-ti posjetiteljima ni svoju tradicionalnu belicu.

Krajem rujna pripremljeni su i dostavljeni Glavnom uredu ažurirani podaci TZ-a grada Kastva za potrebe oglašavanja na internetskim stranicama HTZ-a. Budu-ći da redovni prihodi kastavskog TZ-a nisu dostatni za ostvarivanje bogatog programa, TZ je neke od najzna-čajnijih projekata prijavio i na Natječaj za financiranje javnih potreba Grada Kastva, kaže Kukurin.

Ljetni Turističko-informativni centar (TIC) ove je godine radio već od sredine travnja, a kako TIC svoj radni prostor dijeli s Turističkim uredom, koordina-cijom rada omogućeno je kontinuirano informiranje posjetitelja.

Turistička zajednica grada Kastva trenutno je uklju-čena u projekt izrade Plana grada i turističkog videa, koji bi trebali biti gotovi početkom 2013. godine, od-nosno do sljedeće turističke sezone. Od 1. srpnja ove godine direktorica Turističkog ureda kastavskog TZ-a, Dolores Kukurin, ujedno je i koordinatorica subregije Turističke zajednice Rijeke i riječkog prstena kroz koju direktori tih turističkih zajednica ostvaruju usku su-radnju. Od zajedničkih aktivnosti trenutno se izdvajaju Biciklistička transverzala i turistička brošura subregije TZ-a Rijeke i riječkog prstena. Cilj je transverzalom po-vezati postojeće biciklističke staze te zajedničkim pro-motivnim materijalom riječki prsten pretvoriti u novu biciklističku destinaciju koja biciklistima omogućava lakše upoznavanje i istraživanje cjelokupne destinacije.

Zajedno s turističkim zajednicama Rijeke i riječkog prstena, kastavski TZ sudjeluje u projektima ‘Biciklistička transverzala’ i u pripremi turističke brošure.

početkom godine novi plan grada

TURISTIČka zaJEDNICa kaSTVa U PRIPREMI NoVIH PRoMoTIVNIH MaTERIJala

Osnovna ideja turističke brošure je povezati gradove, općine i turističke zajednice Rijeke i riječkog prstena u jednu destinaciju kroz specifične aktivnosti i ponude koje se nude (kulturna događanja, povijest, gastrono-mija, planinarenje, biciklizam…).

Plan Kastva namijenjen je za lakše snalaženje turista koji se nalaze u Kastvu i sadržavat će najvažnije infor-macije o turističkoj ponudi. Dizajn i grafička priprema, te prvi otisci na hrvatskom i engleskom jeziku trebali bi biti gotovi već ove godine. Iako se u Kastvu već u više navrata snimalo, nikad do sada to nije bilo u turističko-promotivne svrhe, pa će turistički video koji je u pri-premi dodatno ojačati promotivne aktivnosti, nastupe na sajmovima i različitim turističkim prezentacijama.

sve brojnije manifestacijeUz spomenuto, kastavska je Turistička zajednica i u proteklom razdoblju sudjelovala u organizaciji i suor-ganizaciji niza već tradicionalnih događanja – od Ka-stav blues festivala i Kastafskog kulturnog leta, Susreta harmonikaša do Bele nedeje i brojnih drugih priredbi. Najnoviji biser u nisci kastavskih kulturnih događanja je i manifestacija Pod Ložom – iznad svih, koja se u or-ganizaciji Morane Knez-Trobec, a uz podršku Grada Kastva i TZ-a, u razdoblju od srpnja do rujna održavala subotom pod Gradskom ložom.

Na Zagrebačkom velesajmu, u sklopu Sajma županija Svi zajedno – hrvatsko naj na 1. Festivalu turističkih manifestacija i 2. Susretima organizatora turističkih manifestacija na temu Baština i turizam uspješno se predstavio i TZ grada Kastva, zajedno s predstavnicima turističkih zajednica riječkog prstena. U predstavljanju

kastav u adria guideuRad Turističke zajednice temelji se na turističkoj pro-mociji grada i okolice kroz različite aktivnosti i medije, pa su tako i ove godine u nekoliko navrata Kastav obila-zili strani turistički novinari. Krajem rujna u Kastvu su boravili i novinari estonske nacionalne televizije kako bi snimili prilog za emisiju The best of Croatia.

Stalna je suradnja s info-punktovima Kvarner-info, na Vratima Jadrana, u Opatiji te u Zračnoj luci Rijeka, a koriste se i sve dostupne mogućnosti promocije i ogla-šavanja – od Žutih stranica Hrvatske pošte do različitih internetskih stranica, Google Mapsa i sličnog. Među brojim načinima promocije ističe se i Adria Guide, put-ni vodič za GPS uređaje, koji nudi pregled informacija i navodi na zanimljive točke grada Kastva. Do sada su u Adria Guideu zastupljene Gradska loža, Voltica, Lo-kvina, Kaštel i crkvica sv. Trojice, Župna crkva sv. Jele-ne Križarice, Gradske zidine i Žudika, Crekvina, Osoj-nakova kotlarija, Kukuriku, Bistro Loža, Oštarija pul Kukurina, Restoran Vidikovac, Restoran Bonaca, Villa Mira, Bistro Kastav pub, Rustica, Hotel Kukuriku, Tu-ristička agencija Kastavea, Turistički informativni cen-tar Kastav, Muzejska zbirka Kastavštine, Speleogalerija, Vikotova bačvarija, Idičina peknjica, Bistro Pepe Nero, Pizzeria Bare, Kastavski spomeni, Erste und Steiermär-kische Bank, Poštanski ured, privatni smještaj te razli-čita događanja u Kastvu čija se lista redovito ažurira.

s. g.

—Cilj je transverzalom povezati postojeće

biciklističke staze te zajedničkim promotivnim materijalom riječki prsten pretvoriti u novu

biciklističku destinaciju koja biciklistima omogućava lakše upoznavanje i istraživanje

cjelokupne destinacije.—

Kastavski turistički vlak u Čavlima


TEkST saša matovina

Muška klapa Kastav, koja kao sekcija Udruge Kanat – Kastav djeluje pod umjetničkim vodstvom Saše Ma-tovine, osvojila je 2. nagradu i srebrnu olimpijsku me-dalju u kategoriji Folklor na najprestižnijoj svjetskoj zborskoj manifestaciji 7th World Choir Games (7. Zbor-ska olimpijada), koja je od 3. do 11. srpnja održana u američkom gradu Cincinnatiju. Zahvaljujući vrijed-

Poseban izazov bio je nastup 6. srpnja u izravnom prijenosu iz SAD-a koji je omogućio da klapa Kastav zapjeva uživo na otvaranju 21. Kastafskog kultur-nog leta u okviru koncerta ‘Prošeći se po Kvarneru’ autora Roberta Grubišića.

srebrni na najprestižnijoj svjetskoj zborskoj manifestaciji

MUŠka klaPa ‘kaSTaV’ oSVoJIla 2. NaGRaDU I SREBRNU olIMPIJSkU MEDalJU Na ‘7TH WoRlD CHoIR GaMES’, CINCINNaTI (USa)

nim nagradama ostvarenim posljednjih godina na me-đunarodnim natjecanjima, Klapa je nastupila izravno u finalnom dijelu natjecanja, a ovu vrijednu nagradu izborila je izvodeći repertoar kojim je predstavila dio bogate hrvatske glazbene baštine temeljen na klapskoj a cappella pjesmi: ‘Vo je naša zemja, Testamentum, Su-tra će te ponit i Bukovico.

Pored nastupa u službenoj konkurenciji, klapa Kastav održala je i dva koncerta što je svakako pridonijelo cje-lovitosti prezentacije hrvatske glazbene baštine i to u Newport on the Levee u Kentuckyju i u crkvi Horizon Community Church u Cincinnatiju.

Poseban izazov bio je nastup 6. srpnja u izravnom pri-jenosu koji je omogućio da klapa Kastav zapjeva uživo na otvaranju 21. Kastafskog kulturnog leta u okviru koncerta Prošeći se po Kvarneru autora Roberta Gru-bišića, kojim je predstavljen njegov istoimeni CD po-svećen klapskim izvedbama njegovih najvećih hitova. Klapa Kastav na tom CD-u sudjeluje s najviše izvedbi te je ovo bio jedini način da i ona, uz pomoć suvremene tehnologije, sudjeluje na koncertu. Bio je to ujedno i prvi izravni prijenos na pozornicu Kastafskog kultur-nog leta u povijesti Festivala.

Inače, na 7. Zborskoj olimpijadi u Cincinnatiju su u 23 različite natjecateljske kategorije nastupila 362 zbora iz 64 zemlje sa svih kontinenata. Ovo gostovanje muške klape Kastav, koja ove godine ujedno slavi i 20. obljet-nicu rada, realizirano je uz financijsku potporu Grada Kastva, Primorsko-goranske županije i Ministarstva kulture Republike Hrvatske.

Ženska klapa Kastav sudjelovala je od 5. do 10. rujna na 33. Me-đunarodnom zborskom festivalu Catalunya Centre u španjolskom gradu Puig-Reig. Poziv za sudjelovanje klapa je primila od direk-tora Festivala Ramona Noguera, inače dirigenta pjevačkog zbora domaćina Polifònica de Puig-Reig. Za boravka u Španjolskoj, kla-pa je održala tri cjelovečernja koncerta. Na zajedničkom koncertu svih sudionika u Puig-reigu, pored ženske klape Kastav su nastupili i zborovi Philippines Male Singers s Filipina, Coral Nostro Canto iz Slovačke, Companyia Estatal de Cant i Dansa D’omsk iz Sibira

– Rusija te zborovi iz Španjolske Capella de Música Santa Maria, Capella de Músics Burés i Polifònica de Puig-Reig. Zanimljivost je ovog zajedničkog koncerta da su zborovi zajedno izvodili filipinske, ruske, slovačke, španjolske i hrvatske napjeve. Tako se na repertoaru koncerta našla i skladba Zaspalo je siroče u obradi Joška Ćalete, a zborovima je ravnao Saša Matovina. Ženskoj klapi Kastav pripala je i čast da 7. rujna nastupi uz čuveni dječji zbor najstarije glazbene škole u Španjolskoj na podnevnoj misi u crkvi na Montserratu, naj-većem marijanskom svetištu Španjolske. Članice klape također su nastupile u kultnoj katedrali Sagrada Familia u centru Barcelone. Putovanje ženske klape Kastav financijski su podržali Grad Kastav i Ministarstvo kulture RH.

Ženska i muška klapa Kastav vrlo su uspješno započele ovu 2012. godinu. Naime, obje klape su osvojile vrijedne nagrade na ovogo-dišnjem 15. Festivalu klapa Istre i Kvarnera Pivajući sva smo blaga stekli, koji je 30. i 31. ožujka održan u buzetskom Narodnom domu. Ženska klapa Kastav osvojila je tako 2. mjesto stučnog žirija i nagra-du za najbolju izvedbu napjeva s elementima istarsko-primorskog melosa koju dodjeljuje Hrvatski radio – Radio Pula, dok je muška klapa Kastav osvojila 3. mjesto stučnog žirija.

ŽENSka klaPa ‘kaSTaV’ Na 33. MEĐUNaRoDNoM zBoRSkoM fESTIValU ‘CaTalUNYa CENTRE’

koncert U kUltnoj katedrali sagrada familia U barceloni

ŽENSka I MUŠka klaPa ‘kaSTaV’ NaGRaĐENE Na 15. fESTIValU klaPa ISTRE I kVaRNERa

pivajUći sva smo blaga stekli

Muška klapa Kastav ove je godine obilježila iznimnu obljetnicu – punih 20 godina rada, o kojima najbolje govore brojne nagrade i priznanja na domaćim i među-narodnim festivalima. Značajni doprinos unapređenju kulturno-glazbenog života svog užeg i šireg zavičaja te očuvanja i promicanja hrvatske glazbene i opće kul-turne baštine donijela je klapi Kastav i godišnju Na-gradu Grada Kastva 2003. godine. U dva navrata klapa je primila i Nagradu Primorsko-goranske županije za rezultate u unapređenju kulture i to 2008. i 2011. godi-ne. Najviša priznanja dolazila su i iz redova struke te je muška klapa Kastav do sada dva puta bila u finalnom krugu hrvatske diskografske nagrade Porin – 2006. go-dine u kategoriji Najbolja klapska izvedba i 2011. godi-ne u kategoriji Najbolji album klapske glazbe.

Ovu je značajnu obljetnicu klapa Kastav obilježila i glazbeno-umjetničkim projektom, sveobuhvatnim pre-sjekom rada kroz koncert Kanat zvoni, održan 22. ruj-na u HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci. Uz klasični klapski repertoar, bilo je tu prostora i za nove iskorake i osu-vremenjivanje. U tome su klapi Kastav, kao i do sada, pomogli vrhunski glazbenici: pijanist Zvjezdan Ružić, kontrabasist Damjan Grbac, bubnjar Tonči Grabušić, harfistica Diana Grubišić Ćiković, flautistica Đeni Tr-dić Barić i trubač Ivica Lukanec, kao i solisti, pjevači Mario Lipovšek Battifiacca, Bruno Krajcar i Damir Kedžo, te nezaobilazne dugogodišnje suradnice iz žen-ske klape Kastav. Program koncerta temeljen na klasič-noj a cappella klapskoj pjesmi, onoj narodnoj, ali i onoj skladanoj, bio je protkan svježim vokalno-instrumen-talnim izvedbama u najraznovrsnijim kombinacijama. Poklonicima izvorne a cappella klapske pjesme, ali i pobornicima nešto suvremenijeg klapskog izraza, ovaj je koncert bio pravi užitak.

Kako ovom koncertu, zbog rasprodanog gledališta, nisu mogli prisustvovati svi zainteresirani, klapa Ka-stav koncert je ponovila u prosincu, uz malo prilagođa-vanje predblagdanskom raspoloženju Božića i vremenu darivanja, pa je koncert pod nazivom Porodil se j’ odr-žan u Kristalnoj dvorani hotela Kvarner u Opatiji.

SVEČaNI koNCERT PoVoDoM 20. oBlJETNICE RaDa MUŠkE klaPE ‘kaSTaV’

‘kanat zvoni’ U hnk ivana pl. zajca

Ženska klapa ‘Kastav’ u Barceloni

Svečani koncert za 20. rođendan

Muška klapa ‘Kastav’ u Cincinnatiju


U Mariji Bistrici, u svetištu Majke Božje Bistričke, po-četkom ljeta održana je svečanost primanja 21 novog člana u viteške pripravnike, te promaknuća (introniza-cije) u stupanj viteških savjetnika i viteških sudaca Bra-tovštine hrvatskih vinskih vitezova, Europskog vinskog viteškog reda – Konzulat Hrvatska. Primanju i ustoliče-nju te promaknuću članova bili su nazočni predstavni-ci Europskog vinskog viteškog reda: konzul Alexander Unger, vitez Herbert Hahofer te delegat Senata za Hr-vatsku Mate Klikovits.

Među onima koji su se pridružili Bratovštini našla su i tri Kastavca: Nenad Kukurin, Dejan Rubeša i Radenko Srdoč. Sva trojica počašćena su što je njihov rad prepo-znat i zato što je ovo, smatraju, put ka popularizaciji ka-stavske belice. Kažu kako oni guraju našu belicu, naše autohtono vino od tri, četiri sorte grožđa koje samo u nas raste i nigdje drugdje. U tome ih podržavaju Pri-morsko-goranska županija, Grad Kastav, Općine Viš-kovo i Matulji.

priča o beliciPristupanje Europskom vinskom viteškom redu za mene je čast i priznanje. To je znak da je rad Udruge ‘Belica’ i mene kao člana prepoznat, jer smo kao takvi i pred-loženi za to priznanje. Očito su naši rezultati u proi-zvodnji vina i promicanju vinske kulture razlog što su nas u Bratovštini prepoznali i predložili za prijem među vinske vitezove. Također, to je podstrek u daljnjem radu

Ciljevi Europskog vinskog viteškog reda su njegovanje, unapređenje i širenje vinske kulture i uz nju vezanih djelatnosti, prenošenje znanstvenih saznanja o vinu, veličanje i promidžba plemenitih vina i podupiranje njihovih najboljih svojstava, priznavanje kulturno-etičkih vrijednosti, kao i podupiranje socijalne i karitativne djelatnosti.

čast i priznanje kastavskim vinarima

i poznavateljima vina

TRoJICa kaSTaVaCa PRIMlJENa U EURoPSkI VINSkI VITEŠkI RED kao ČlaNoVI VITEŠkoG REDa BRaToVŠTINE VINSkIH VITEzoVa HRVaTSkE

i opravdanje da priču o belici učinimo još privlačnijom i zanimljivijom, važnijom, što ona i zaslužuje, kaže De-jan Rubeša, koji je ove godine na sedmom ocjenjivač-kom susretu vinara Kastavštine po drugi put okrunjen naslovom ukupnog pobjednika te manifestacije, što je potvrda ispravnosti njegovog načina proizvodnje vina. Zaslužio je čak tri zlatne medalje za svoja vina, a grado-načelnik Kastva Ivica Lukanović uručio mu je i somme-liersku pliticu za malvaziju sur lie, koja je slavila u ka-tegoriji kupovnih vina od bijelog grožđa, kao najbolje vino iz berbe 2011.

opća vinska kulturaSomellier i vlasnik restorana Kukuriku i Hotela Kuku-riku, ujedno jedan od začetnika slow food pokreta u Hrvatskoj, Nenad Kukurin, također je počašćen dobi-venim priznanjem.

To je opća vinska kultura, drago mi je da su i mene uključili. To je promidžba i unapređivanje cijele vinske scene Hrvatske i ispijanja vina. Moram priznati da su posljednjih desetak godina učinjeni veliki pomaci u pro-micanju vinske kulture, ali je tu još puno prostora.

Anton Fućak, član viteškog reda Bratovštine vinskih vitezova Hrvatske, ističe kako je u Zagrebu osnovan i prokonzulat Bratovštine vinskih vitezova, čiji je pro-konzul Ante Ledić, jedan od osnivača Bratovštine.

Organizirali smo se uz poznatog vinara Milorada Zo-ričića i povezali smo se s Udrugom ‘Belica’ kako bismo

dali veće značenje vinarstvu Kastavštine. Upravo to je bio razlog uključenju ove trojice Kastavaca, inače po-vezanih s vinarstvom. Ja sam kao koordinator primljen u red Bratovštine prije sedam godina te trenutno obna-šam posao konzilijusa ili savjetnika. Sada nas je s ovog područja desetak i radimo na tome da stvorimo uvjete da Primorsko-goranska, Istarska i Ličko-senjska župa-nija dobiju Viteški stol, zasada s petnaestak educiranih ljudi. To bi bio četvrti, ujedno i posljednji Viteški stol u Hrvatskoj. Nadamo se kako ćemo sve aktivnosti oko

toga završiti do svibnja sljedeće godine, jer osnivanje Viteškog stola planiramo za 25. svibnja 2013. gKodine, u sklopu proslave kastavskog blagdana sv. Jelene rižarice.

prvi vitezEuropski vinski viteški red obnovljen je 1984. godine u Željeznom, u vinogradarskoj pokrajni Gradišće u Austriji, a počiva na tradiciji Viteškog reda sv. Jurja iz 1468. godine. Ciljevi Europskog vinskog viteškog reda su njegovanje, unapređenje i širenje vinske kulture i uz nju vezanih djelatnosti, prenošenje znanstvenih sa-znanja o vinu, veličanje i promidžba plemenitih vina i podupiranje njihovih najboljih svojstava, priznavanje kulturno-etičkih vrijednosti, kao i podupiranje socijal-ne i karitativne djelatnosti. Što se Bratovštine hrvatskih vinskih vitezova tiče, sve je počelo 2000. godine, po-najviše zahvaljujući prvom hrvatskom vinskom vitezu Anti Lediću. U Udruzi je danas više od 4 500 članova iz cijelog svijeta, pretežno Europe. Tu je puno državni-ka i duhovnika, ljudi koji štuju vino kao gospodarski segment i kao biblijski segment. Hrvati su se u udrugu uključili ravnopravno već 2000. godine. Josip Bratulić, Milorad Zoričić, Ivo Enjingi, Šime Ricov i Ante Ledić primljeni su u Udrugu kao pripravnici početnici. U Udruzi su, primjerice, i dirigent Ivo Lipanović, čelnik HBOR-a Anton Kovačev, akademici, sveučilišni profe-sori, njih oko 150.

s. g.

Dejan Rubeša

Nenad Kukurin

Svečana ceremonija – Anton Fućak (četvrti slijeva)

b. k

ukur

inb.

kuk

urin

ww

w.m

am-v

in.h

r


Grad Kastav još od 2005. godine provodi program Priprema trudnica za porod u suradnji s Klinikom za ginekologiju i po-rodništvo KBC-a Rijeka. Program se provodi dva put godišnje, a u svakom ciklusu sudjeluje prosječno 15 trudnica s partneri-ma. U studenomu ove godine proveden je još jedan u nizu ovih programa kako bi se trudnice i njihovi partneri bolje upoznali s mnogim korisnim temama:

- prezentacija Klinike za ginekologiju i porodništvo KBC-a Rijeka

- alternativni načini rađanja, porod u vodi, porod na stolčiću, bezbolan porod

- prehrana u trudnoći i puerperiju, fizička aktivnost i tjelesno vježbanje u trudnoći

- vježbe disanja i tjelesne vježbe

SURaDNJa GRaDa kaSTVa I kBC-a RIJEka

novi ciklUs programa ‘priprema trUdnica za porod’

- psihološki i emocionalni aspekti tijekom trudnoće, porođaja i roditeljstva

- dojenje, novorođenče i prehrana, te psihomotorni razvoj novorođenčeta

- patronažna sestra – zaštita trudnica, babinjača i novorođenčadi

- mala škola roditeljstva.

Predavači su i ovoga puta bili mr. sc. Nebojša Sindik, dr. Hrvoje Vlašić, dr. Vedrana Smoljan Hero, psihologinja Karin Kuljanić Vlašić, Petra Anić, prof. psih., Branka Lučić, vms, Anđelka Šimić, vms, Silvana Tomić, ms. Budući da provođenje ovog korisnog programa u cjelosti financira Grad Kastav, on je za polaznike besplatan, a sva predavanja održana su u Vijećnici Grada Kastva.

Gradsko društvo Crvenog križa Kastav uspješno privodi kraju još jednu godinu obilježenu akcijama pomoći starijima, bolesnima i socijalno ugroženima. Počelo je već s Antonjom, podjelom čaja i dočekom Halubajskih zvončara, te akcijom darivanja krvi. Već 20. godinu zaredom u veljači je u kastavskim naseljima organi-zirana i akcija mjerenja tlaka i šećera u krvi u suradnji s patro-nažnim sestrama, a ove je godine obuhvaćeno 196 stanovnika Kastva. Za Uskrs je Društvo organiziralo tradicionalno darivanje za pedeset obitelji slabijeg imovinskog stanja pincama, šunkom, jajima i sirom.

Podatke dobijemo od Gradske uprave, naših aktivistica i Zdrav-stvene stanice te nastojimo obuhvatiti sve kategorije stanovništva, od mladih obitelji do onih najstarijih. U ožujku smo se priključili akciji prodaje narcisa, a prikupljena sredstva donirali teško bo-lesnoj sugrađanki. Uz Dan Grada Kastva ponovno je organizira-na akcija darivanja krvi, a posjetili smo i pedeset obitelji slabijeg imovinskog stanja i darivali prehrambenim artiklima, a teško bo-lesne pelenama za odrasle, kao što smo činili i za Dan bolesnika. U suradnji s firmom ‘Salvus’ iz Opatije organiziramo vježbe za sprečavanje osteoporoze, ističe predsjednica GD Crvenog Križa Kastav Zdenka Badanjak i dodaje kako je u listopadu u sabirnoj akciji Solidarnost na djelu, uz prodaju bonova solidarnosti priku-pljeno i oko dvije tone odjeće i obuće.

U listopadu je organizirana još jedna uspješna akcija darivanja krvi, u kojoj su prikupljene 74 doze krvi. Održana je i izborna skupština Aktiva DDK Kastav, na kojoj je za predsjednika po-novno izabran Zlatko Kirinčić. Podijeljena su priznanja i darovi

Udruga umirovljenika i starijih osoba Kastav kontinuirano se brine za zdravlje svojih umirovljenika. Osim besplatnih ultra-zvučnih pregleda kod dr. Nikole Ivaniša, organizirana su dva predavanja dr. Helene Glibote Kresine, s temama Sedam zdravih navika za zdravo starenje i Očuvanje mentalne aktivnosti, koje je sponzorirao Grad Kastav. Udruga je organizirala već tradicio-nalnu akciju mjerenja razine šećera i tlaka u kastavskim naselji-ma, pa ujedno zahvaljuju patronažnim sestrama Anđelki Šimić i Nadiji Vuković na mjerenju i savjetima u vezi povećanog šećera i tlaka, kaže predsjednik Udruge mr. Miodrag Blagojević. Dodaje kako se Udruga brine i o društvenom životu članova, organizira-nju izleta, druženja, rekreacije i sportskih aktivnosti.

Uz pomoć Grada Kastva pojačali smo društvene aktivnosti, a ovoga ljeta Grad nam je podijelio i 76 ulaznica za Kastavsko kulturno leto. Organizirali smo izlete na Brijune, u Daruvarske toplice, kao i shopping-izlet u Trst, na sajam u Muggi, a ako bude moguće planiramo još jedan izlet u toplice, u prosincu. Već sada pripremamo naše tradicionalno druženje u Šporovoj jami, uz glazbu, ples i večeru, ističe Blagojević.

U rujnu je Udruga počela s rekreacijom na Šporovoj jami, koju polazi oko 50 umirovljenika, a ima još slobodnih mjesta. Sport-

GRaDSko DRUŠTVo CRVENoG kRIŽa kaSTaV

prosinac prepUn darivanjaUDRUGa UMIRoVlJENIka I STaRIJIH oSoBa kaSTaV

kontinUirana briga za zdravlje

za višestruke darivatelje krvi, za one koji su krv darivali 75 i 100 puta, kaže Badanjak.

Prosinac je vrijeme kada je Crveni križ najaktivniji, već od blagdana sv. Nikole, kada vrijedne aktivistice darivaju djecu u vr-tićima i učenike nižih razreda. Organiziraju posjet domovima u kojima borave stariji Kastavci, a pripremaju se i paketi za 60 teško bolesnih sugrađana, te još 60 paketa za one slabijeg imovinskog stanja. Vrijeme je to kada se prisjete i bolesnih darivatelja krvi, samohranih majki slabijeg imovinskog stanja te najmlađih, jer Crveni križ svake godine daruje i bebe rođene tijekom te godine pelenama, igračkama i slatkišima.

Predsjednica Badanjak ističe odličnu suradnju s Upravom Gra-da Kastva, gradonačelnikom Ivicom Lukanovićem, Emom Harej, patronažnom službom te članicama koje nesebično pomažu svo-jim volonterskim radom.

Ovom prilikom najljepše zahvaljujemo svima koji nam pomažu, a svim građanima našeg grada želimo mnogo zdravlja i zadovolj-stva u novoj 2013. godini, poručuje Badanjak.

s. g.

ska ekipa sudjelovala je na turniru u briškuli i trešeti u Opatiji, Matuljima, na sportskim susretima u Srdočima i Viškovu, kao i na Županijskom festivalu sportske rekreacije u Domu za sta-rije i nemoćne osobe Mali Kartec u Krku. Na zamolbu upućenu Carnetu, Udruga je dobila prostor za internetsku stranicu koja je trenutno u izradi, a moći će se pregledati na adresi www.umirov-ljenici-kastav.hr.

s. g.

Zaštita osobnih podataka osigurana je Direktivom 95/46/EZ o zaštiti pojedinaca u pogledu obrade osobnih podataka kao i o slobodnom kretanju takvih podataka.

Cilj je Direktive zaštititi temeljna prava i slobode pojedinaca, osobito njihovo pravo na privatnost u odnosu na obradu osob-nih podataka. Prema Direktivi, podaci moraju biti prikupljeni na pravedan i zakonit način, što znači prikupljanje za određene i zakonite svrhe.

Nadalje, podaci moraju biti točni i ne prekomjerni u odnosu na svrhu za koju su prikupljeni. Direktiva zabranjuje čuvanje poda-taka duže nego što je potrebno.

Organizacija koja prikuplja podatke pod obvezom je da osigura povjerljivost i sigurnost njihove obrade.

Obrada osobnih podataka koji otkrivaju rasno ili etničko po-drijetlo, politička mišljenja, vjerska ili filozofska uvjerenja i sindi-kalno članstvo zabranjena je, kao i obrada podataka koja se odno-si na zdravlje ili spolni život. To se međutim ne primjenjuje kad je uključena osoba dala svoj izričit pristanak ili kada je to nužno

oDBoR za RaVNoPRaVNoST SPoloVa GRaDa kaSTVa

zaštita osobnih podataka U zakonodavstvU eU

za zakonitost zapošljavanja, ali i tada se mora osigurati odgova-rajuća zaštita podataka. Osoba o kojoj se podaci prikupljaju mora biti obaviještena o identitetu organizacije koja prikuplja podatke te o razlogu prikupljanja.

Direktiva također pruža pojedincima pravo na pristup podaci-ma o njima osim u određenim slučajevima kao što su policijske, porezne i carinske evidencije.

Osim toga, Direktiva daje za pravo da se podaci isprave te pra-vo na prigovor na određene vrste podataka koji se u nekim slu-čajevima obrađuju.

Oni koji trpe štetu zbog nezakonite obrade podataka imaju pra-vo na tužbu za naknadu štete. Pojedinci također dobivaju pravo prigovora na čuvanje njihovih podataka za izravne marketinške svrhe. Informacije o zaštiti podataka na razini EU su dostupne na adresi http://ec.europa.eu/justice-home/fsj/privacy/index-en.htm

Za sva pitanja i savjete anonimno nas možete kontaktirati e-mailom na adresu [email protected].

Izlet umirovljenika na Brijune


Sukladno programu Vlade RH vatrogasci DVD-a Kastav vrlo su uspješno obranili područje grada Kastva od požara otvorenog prostora i drugih nepredvidljivih događaja. U danima velike i vrlo velike opasnosti provodili smo službu osmatranja i ophodnje na čitavom području grada Kastva.

Vatrogasci DVD-a Kastav su tijekom 2012. godine odradili po-veći broj intervencija - naše ekipe sudjelovale su u gašenju požara otvorenog prostora u Moščeničkoj Dragi, Mihaćevoj Dragi, Su-šačkoj Dragi, na Učki, uz želježničku prugu na Škrljevu i Hreljinu, Pulcu, u Crikvenici, te u nekoliko navrata na divljem deponiju u Škrljima.

Članovi DVD-a Kastav bili su u ispomoći Javnoj vatrogasnoj postrojbi Grada Rijeke prilikom velikog juga koje je potopilo

DoBRoVolJNo VaTRoGaSNo DRUŠTVo kaSTaV

velik broj intervencija

ulice Rijeke i cijelu noć vršili ispumpavanje vode iz stambenih zgrada i poslovnih prostora. Moramo napomenuti da smo i na području grada Kastva (Spinčići, Tometići, Rubeši) izvršili is-pumpavanje iz podzemnih garaža i podruma. Prilikom olujnog nevremena u Kastvu uklanjali smo srušena stabla u Aleji velika-na. U Belićima je spašena mačka iz upojnog bunara ispred Caffe bara Portas.

Za trajanja Bele nedeje članovi DVD-a dali su svoj veliki dopri-nos tijekom čitave manifestacije, od podizanja zastave članova mladeži DVD-a Kastav, osiguravanja sportske dvorane, prostora vrtića i škole do regulacije prometa...

dvd kastav

IN MEMoRIaM

vinko grbac (1926. – 2012.)

Šal nan je naš Vinko Grbac-Dirakov. Već je čuda let va penzije pa ga se morda ovi mlaji ne spamećuju, ma, kad se malo pogjeda va privredne, političke, društvene i kulturne priliki va njigovo vreme, ne samo do onda kad je šal va penziju 1986. leta, leh i pokla, more se videt njigova uloga i se ča je Vinko storil. A počel je kot delavac va Viktore Lence, a finil kot direktor va reškoj Ine. Čuda bi mesta zelo kad bi se nabrajalo kade je se delal – ono ča je važno: kako je delal – ča se ne more pozabit. Bil je i va ona vremena glavni i va Sindikate, a bome i šef Partije, one omrznute danaska, ka je čuvala privredu ku su delavci svojmi rukami zaslužili, čuvala poduzeća od propadanja i delavci da dobivaju plaće, stani i se ča godar. Ma to ni bila neka or-ganizacija ozgora, bili su tu to šesni domaći judi ki su vavek driti ostali. A jedan glavneh med njimi je bil i naš Vinko Dirakov. Žilav i čuda puti onako domaći grub, nikada se ni lastil, jušto onako kako mu je i nadimak od familije. Pravi neuničivi diraka Dirakov.

Bilo je i hudeh vremen, posebe 1971./72. leta za ono hrvatsko proljeće kada je trebalo imet kuraja i kuraža da spasi čuda mladeh judi od političkeh, i drugeh progoni, samo za to ča su oteli neki pravedneji ekonomski i društveni sistem. I nikada ni Vinkota bilo strah branit mla-dega čoveka od onisteh veleh partijac ki su pokla 20 let postali najveći Hrvatini. To Vinkotovo delo va teh leteh je morda najmanje poznato. Morda ni ne trebe, aš je on delal vavek onako kako su ga domaća familija i domaći kraj navadili – nikada ne odustat od svojeh plemeniteh ideali, vaveki delat za svoj kraj. Ki svojga ne voli, ne more ni drugega štimat, kad je bil na ve-leh direktorskeh mesteh va Brodomaterijale i Rafinerije, ni bilo kulturne ustanovi ni društva va našeh primorskeh krajeh ken ni pomogal. Pak, i kad je šal va penziju do zadnjega časa ni miroval, bilo ga je lepo videt i pozdravit na sakoj kastafskoj fešte.

Lane mu je Grad Kastav dal nagradu za životno djelo. Mala nagrada za se ono ča je va svojen živjenje storil i za svoj kraj. Vaveki je hodili zdignjene glavi aš se ni ničesa i nikega ni trebal sra-mit zarad onega ča je delal i ča je storil. I magari, morda mu se je čuda sanj i ideali zrušilo, ni se fermeval. Rival je do zadnjega časa. Ono ča nan je pustil je ta žilavost, primorska, kastafska trdoglavost va jubave za svoj kraj, tradicije, zajik, i za svoj narod. Šal nan je naš Vinko Grbac Dirakov. Trdi kastafski kamičina. Ma ča kamičina? – sten. Na ku ćemo se još čuda puti moć naslonit, želeć da nan Vinko da još malo kuraja.

b. kukurin

Hrvatska reprezentativka i članica Boćarskog kluba Kastav, Nives Mladenić, osvojila je naslov svjetske prvakinje u disciplini po-jedinačno klasično na Svjetskom prvenstvu za žene, održanom u turskom gradu Manisa. Nives Mladenić je u finalu pobijedi-la talijansku reprezentativku Caterinu Venturini s 13:6. Time je Mladenić Hrvatskoj osigurala jedinu medalju na Svjetskom pr-venstvu u Turskoj.

Očekivala sam ovu medalju, točnije nadala sam joj se, čeka-la sam je punih dvanaest godina. Naime, 2000. godine sam, na Svjetskom prvenstvu u Francuskoj, također osvojila zlatnu meda-lju, svoju prvu svjetsku, ali u drugoj disciplini. Bilo je to nakon što sam tek godinu i pol trenirala, tako da je uspjeh time bio još i veći. Sve ove godine marljivo sam trenirala, nadala se, i evo, nakon dvanaest godina trud se isplatio. Uvijek sam bila blizu zlata, ste-penicu do, ali nikako da ga i osvojim, sve do ove godine. Ispunila mi se ogromna želja, još jednom osvojiti zlato. Hvala suigrači-cama, hvala svima koji su vjerovali u mene, kazala je Mladenić.

Mladu boćaricu, povodom njezinog odličnog sportskog rezul-tata, primio je kastavski gradonačelnik Ivica Lukanović, koji joj je tom prigodom čestitao na osvajanju titule svjetske boćarske prvakinje. Lukanović je istaknuo kako Grad ima praksu svaki zapaženi uspjeh svojih sportaša obilježiti određenom novčanom nagradom, ali i znakom pažnje. Dodao je kako kastavski sport ima dosta specifičnosti te se sada može pohvaliti i prvakinjom svijeta u boćanju. Mladenić je, također, prošle godine osvojila ti-tulu europske prvakinje u ovoj boćarskoj disciplini, čemu je ove godine na svjetskom prvenstvu dodala i svjetski naslov.

Inače, Nives Mladenić prije boćanja bavila se odbojkom, a na nagovor prijatelja odlučila se okušati u ovom sportu. Prije je bo-ćala u klubu Pašac, no prerasla je svoju ligu, više nije imala kon-

NIVES MlaDENIĆ Iz Bk kaSTaV oSVoJIla NaSloV SVJETSkE PRVakINJE

ostvarena želja sanjana 12 godina

Ovogodišnje sportske uspjehe Školskog sportskog društva Zvi-rić obilježili su učenici košarkaške školske ekipe pod vodstvom Eugena Tončinića. Nakon 3. mjesta na državnom prvenstvu, osnovnoškolci ŠSD-a Zvirić – Armin Konjević, Sanjin Škrgić, Fi-lip Savić, Josip Barnjak, Filip Brandt, Luka Korošec, Edi Tijan, Dario Štimac, Oliver Ratko, Andrija Pustahija, Ivan Mandekić, Ivo Santini i Leo Vukić – ostvarili su 11 uzastopnih pobjeda s im-pozantnim rezultatom na susretu ŠSD-a osnovnih škola u Poreču te osvojili 2. mjesto. Do apsolutne pobjede nedostajala im je po-bjeda u finalnom natjecanju. Učenici 5. i 6. razreda pridružili su se uspjehu starijih košarkaša te osvojili 1. mjesto na izvanrednom županijskom natjecanju.

ŠkolSko SPoRTSko DRUŠTVo ‘zVIRIĆ’

sportski Uspjesi U znakU košarke i trčanja

kurencije, a kako je s tatine strane porijeklom iz Kastva, odlučila je prijeći u Boćarski klub Kastav te, kako kaže, nije pogriješila.

s. g.

Značajne rezultate na županijskim natjecanjima ostvarila je i muška kros ekipa s osvojenim 3. mjestom, te muška ekipa u šahu s osvojenim 4. mjestom, kao i ženska plivačka ekipa. Petar Marelja osvojio je ukupno 1. mjesto u Maloj ligi u trčanju, na na-tjecanju Veži i kreni održanom na prirodnim stazama u Viškovu, Mošćenićkoj Dragi, Malinskoj, Fužinama i Rijeci.

Na istom natjecanju u trčanju učenice Marta Despotović te Nika Begić osvojile su 2., odnosno 3. mjesto. Na ovogodišnjim natjecanjima ŠSD-a sudjelovalo je oko 100 učenika i učenica ŠSD

-a Zvirić koji su se natjecali u košarci, malom nogometu, atletici, krosu, šahu, odbojci, plivanju i trčanju.

dragoljub cvjetković – voditelj šsd-a ‘zvirić’

Nives Mladenić primila je čestitke gradonačelnika Ivice Lukanovića


Od 15. do 16. rujna na području Kvarnera održana je jubilarna, 10. po redu utrka Ki Challenge, pu-stolovna utrka namijenjena svim zaljubljenicima u outdoor sportove, bilo da se radi o rekreativcima, amaterima ili profesionalnim sportašima. Utrka je sastavljena od raznih outdoor sportova kao što su treking, brdski biciklizam, kajak na moru ili rijeci, svladavanje obale, kanjoning, orijentacija. Organi-zator utrke je Društvo za sportove u prirodi Ad natura, a ovogodišnja se utrka odvijala na području Rijeke i riječkog zaleđa, od Grobničkih alpi do Ćićarije, s ciljem u Kastvu, ukupno oko 170 kilometara.

Slavodobitnici utrke ove su godine bila 2 Kalčića, kako su svoj tim nazvali Dalibor i Elvis Kalčić. Oni su s uspjehom savladali sve discipline, od trekinga i brdskog biciklizma do kayakinga i plivanja, a po-tom i kanjoninga duž korita Rječine. Duž trase trebalo je malo i potrčati, a ne manje važan dio utrke bila je i navigacija – natjecatelji su sami trebali odabrati pravac kretanja između kontrolnih točaka, pri čemu je korištenje GPS-navigacije bilo strogo zabranjeno.

Područje na kojem se održava utrka mijenja se svake godine, a odabir disciplina ovisi o prirodnim resursima koje odabrana lokacija pruža. Ove godine za cilj utrke odabran je upravo Kastav. Stoga su Grad Kastav i Turistička zajednica grada Kastva sa zadovoljstvom prihvatili ulogu pokrovitelja čime se izvršila značajna promocija grada Kastva budući da su natjecatelji bili iz cijele Hrvatske, ali i Slo-venije, istaknula je direktorica kastavskog Turističkog ureda Dolores Kukurin.

Kastavska Pustolovna udruga Banina organizirala je početkom prosinca u Rijeci veliku humanitarnu akciju pod nazivom Priro-dom bez granica. Ideja vodilja ove akcije bila je popularizacija i upoznavanje prirode i suživota s prirodom, kako živjeti u skladu s prirodom, a konačni je cilj akcije pomoć djeci bez roditeljske skrbi.

S tim ciljevima članovi Udruge Banina su u petak, 7. prosinca organizirali atraktivnu priredbu absail (spuštanje po užadi) s 4. kata Robne kuće Korzo, no zanimljivost je bila da su se osim isku-snih planinara u toj vještini mogli okušati i drugi zainteresirani građani (uz uvjet da su punoljetni). Naravno, u spuštanju po al-pinističkoj užadi pomoć i vodstvo pružili su stručnjaci Hrvatske gorske službe spašavanja – Stanice Rijeka.

Drugi dio ovog projekta, održan u subotu, 8. prosinca, bio je malo manje avaturistički, ali ništa manje zanimljiv – u prosto-rijama Udruge Auris, u Kružnoj ulici, priređen je svojevrstan festival na temu ljekovitog bilja, sirove hrane i bio-vrtlarstva. Tijekom dana brojnim zainteresiranim posjetiteljima obratili su se predavači, eminentni stručnjaci za ta područja, a naglasak je bio na konkretnoj uporabi i načinu pripreme biljaka. Uz to je organizirana i razmjena različitog bio-sjemenja, posebno onog starijih autohtonih biljaka, za već iskusne vrtlare i one koji će to tek postati, u organizaciji udruge Po Učkon.

Sva su predavanja bila besplatna, no građani su mogli po vlasti-toj želji donirati sredstva koja će se darovati Domu za djecu Ivana Brlić Mažuranić iz Lovrana – Područna jedinica Rijeka, za ne-

JUBIlaRNI 10. ‘kI CHallENGE’ U kaSTVU

pUstolovna Utrka

‘PRIRoDoM BEz GRaNICa’ – zaNIMlJIVa HUMaNITaRNa akCIJa PUSToloVNE UDRUGE BaNINa

pUstolovi, avantUristi i ljUbitelji prirode za dječji osmijeh

Nakon što su se u kolovozu, po zatvaranju Olimpijskih igara u Londonu, zlatni vaterpo-listi vratili u Hrvatsku, gradonačelnik Ivica Lukanović priredio je primanje za kapetana vaterpolske reprezentacije, Kastavca Samira Barača. Čestitavši mu na izvrsnom uspjehu i rezultatima iza kojih stoji ogroman trud i rad, gradonačelnik je Baraču zaželio mnog0 uspjeha i u budućnosti.Barač je zahvalio na čestitkama te rekao da se uz rad i velik trud na kraju sve isplati.Upravo ove godine, uoči Olimpijade, Samiru Baraču dodijeljena je nagrada za iznimna postignuća u sportu te doprinos promociji grada Kastva.Tijekom razgovora spomenut je i projekt Centra za vodene sportove koji je u sred-njoročnim planovima Grada Kastva, a svaka sugestija iskusnog sportaša vaterpolista svakako je dobrodošla u pripremi projekta.

SaMIR BaRaČ

gradonačelnik primio zlatnog vaterpolistU samira barača

Na ovogodišnjem službenom prvenstvu u organizaciji Hrvatskog teniskog saveza za regiju Primorsko-goranske i Istarske županije ostvaren je najbolji uspjeh članova Tenis kluba Kastav u njego-voj povijesti, i to u kategoriji djevojčice i dječaci do 10 godina. Čak 5 naših natjecatelja nalazi se među prvih 8 u dvije županije. Time su ujedno stekli pravo odlaska na državno prvenstvo, koje je održano u Zagrebu. Na državnom su prvenstvu također poka-zali pravo tenisko znanje te ostvarili izvanredne rezultate: Korne-

Po drugi je put ove godine u Kastvu organiziran susret motociklista pod nazivom In memoriam Marko Zoretić. Moto-susret se prire-đuje u spomen na mladog kastavskog motociklista Marka Zoretića, stradalog 2010. godine u nesreći koju je izazvao pijani vozač. Na Šporovoj jami, pod geslom kampanje Razmisli, dok piješ - ne vozi, koju provodi Zagrebačka pivovara, okupili su se početkom rujna mnogi motoristi i ljubitelji motora koji su sjećanje na Zoretića oživjeli kroz druženje, zabavu, ali i edukativne akcije usmjerene prije svega na mlade vozače i vozače automobila. Uoči okupljanja u Kastvu motoristi su prodefilirali i kroz susjedna mjesta, a na Šporovoj jami su oni najvještiji imali prilike i demonstrirati svoje vještine u motorističkim igrama i vožnji na poligonu, no isto tako i vještinu pružanja prve pomoći unesrećenima. Ovogodišnji je skup okončan uz nastupe grupa Fit, Motorhead tribute band Broken Rockers i Why Not.

TENIS klUB kaSTaV

izvanredni Uspjesi najmlađih članova

DRUGI MoTo-MEMoRIJal U SPoMEN Na MaRka zoRETIĆa

motoristi za sigUrnijU vožnjU

lia Hunčak osvojila je 2., Adriano Hunčak 3., a Dorian Biondić 10. mjesto u Hrvatskoj u kategoriji do 10 godina. Dobar rezultat ostvarile su i Danijela i Renata Hunčak, koje su zauzele 3., odno-sno 4. mjesto na mastersu dviju županija.

To je prvenstveno velik uspjeh njih samih, njihovih roditelja, ali i i velik ponos i najveći uspjeh za Klub kojem pripadaju. Če-stitamo!

Tenis klub Kastav bio je i ove godine suorganizator 2. memori-jalnog turnira u mješovitim parovima Jovičin memorijal, koji se održava u čast preminulog prijatelja naših članova - Jovice Lju-bisavljevića. Natjecalo se 13 mješovitih parova, a posebnost ovog memorijala bio je njegov međunarodni karakter jer je na njemu prvi put sudjelovao i mađarski par novinara. Oni su naime prije sudjelovali na međunarodnom turniru Alpe Adria Mix, na ko-jem su se zaljubili u Kastav i postali njegovi redoviti posjetitelji, nadajući se da će se nakon prekida ponovno obnoviti održavanje ovog jedinstvenog turnira koji je okupljao novinare i turističke djelatnike promovirajući ljepote Kastva izvan granica zemlje.

g. juračić

zbrinutu djecu od 0 do 3 godine. Vrijedi istaknuti da su svi sudio-nici programa tijekom dva dana radili potpuno volonterski. Inici-jatori projekta bili su Martina Bogdanić, fitoaromaterapeutkinja, voditeljica Udruge za fitoaromaterapiju Studio Martina&Natura i Boris Pavelić, planinar visokogorskog opredjeljenja, pročelnik visokogorskog odsjeka u Planinarskom društvu Kamenjak. Mar-tina i Boris ujedno su i članovi Pustolovne udruge Banina pod čijim okriljem je i organizan čitav program, uz pomoć Udruge Kolajna ljubavi (koja je izgradila i vodi sirotište u Tanzaniji), te suorganizatore iz Hrvatske gorske službe spašavanja bez čije po-moći projekt ne bi bilo moguće realizirati.

Dalibor i Elvis Kalčić kao tim ‘2 Kalčića’

Slavlje najmlađih natjecatelja nakon završenog mastersa za PGŽ i Istarsku županiju.

50 glas kastavski

Božić koji dolazi neka donese mir, zdravlje i zadovoljstvo u svaku kastavsku obitelj, a nova godina neka donese više radnih mjesta,

Štovane sugrađanke, štovani sugrađani,iza nas je vrlo teška godina, godina ekonomske krize, koja naža-lost nije zaobišla niti grad Kastav i njegove građane. Pred nama je vrlo izazovna 2013. godina u kojoj treba naći izlaz iz krize na državnoj razini kao i načine za uravnoteženje proračuna na razi-ni Grada Kastva. Trebat će pronaći načine za iskorištavanje sred-stava ponuđenih od strane europskih fondova kao i naše državne

Kriza – kao hobotnica svojim kracima obujmila je populaciju i izazvala pad proizvodnje, krizu rada, zarade i standarda na svim nivoima i u svim porama društva.

Radom i disciplinom kraci se mogu sasjeći i kriza će nestati, no, zastrašujuća je kriza morala, koja je, nažalost, opila mozgove i vlada na svim nivoima društva, od Sabora do županija, gradova, mjesnih odbora i pojedinaca, pri čemu osobni interes prednjači nad društvenim.

Mi kao populacija treće životne dobi imali smo svojih kriza, ali smo ih radom i disciplinom prebrodili, no, nije bilo takve krize morala, a radna mjesta voljeli smo kao svoj dom.

Godina 2012. odbrojava svoje posljednje dane, posljednje sate… Iza nas ostaje prva godina mandata SDP-ove Vlade. Nasljeđeni su negativni trendovi, a općenito je teška situacija u cijeloj Europi.Međutim, ne treba tražiti izgovore, treba i dalje podržavati ovu Vladu i čvrsto vjerovati da će budućnost biti bolja. Građani Hr-vatske zaslužuju bolji život od onog kojeg imaju.

Nova 2013. godina donosi nam lokalne izbore, birat će se gra-donačelnik i članovi/ce Gradskog vijeća Grada Kastva. Gradski odbor SDP-a Kastav istaknuo je svog kandidata za gradonačelni-

HRVaTSka DEMokRaTSka zaJEDNICa

božićna čestitka

HRVaTSka NaRoDNa STRaNka – lIBERalNI DEMokRaTI

iskoristiti sredstva eU

HRVaTSka STRaNka UMIRoVlJENIka

energičnije U obnovU

SoCIJalDEMokRaTSka PaRTIJa HRVaTSkE

lokalni sU izbori pred nama

naziv i adrese tel / fax radno vrijemegrad kastav zakona kastafskega 3 | www.kastav.hr | [email protected]štvo 691 452 / 691 454

pon 8,00 - 11,00uto 13,00 - 17,00sri 12,00 - 15,00čet -pet 8,00 - 11,00

Razvoj i financije 691 094 / 691 454komunalni poslovi 691 453 / 691 454financijsko poslovanje 691 169 / 691 454Pravni poslovi i društvene djelatnosti

691 016 / 691 454

Vlastiti pogon 688 221 / 691 454688 222 / -

matični ured kastavzakona kastafskega 3 691 411 / 691 411 svaki dan 8,30 - 14,00

odmor 11,00 - 11,30turistička zajednica grada kastvaTrg Matka laginje 6 [email protected]

691 425 / 691 330 svaki dan 8,30 - 16,00odmor 11,00 - 11,30

zdravstvena stanica dr. kajetan blečić, šporova jama 1dr. Sabina Ćulumović-Treber 691 571 / -dr. Vesna zavidić 691 307 / -dr. Vedrana Smoljan-Hero (pedijatar)

691 496 / -

dr. arijana Jovanović-Dangu-bić (stomatolog)

691 418 / -

dr. Tamara Smaila 691 394 / -patronažne sestre 691 092 / -ljekarneRubeši 112 (mr.ph. Marija Grubišić-Peršić)

224 397 / - pon - pet 8,00 - 12,0016,00 - 20,00

sub 8,00 - 14,00Šporova jama 7/a (mr.ph. Vladimira Margetić)

276 164 / - pon - pet 7,00 - 20,00sub 7,30 - 15,00

pošta kastavTrg Matka laginje 12/a 525 817 / 525 818

525 819 / -erste banka (subote su neradne)kaSTaVTrg Matka laginje 3

062 376 870 pon, sri, čet, pet 8,00 - 15,00uto 12,00 - 19,00

RUBEŠIRubeši 78/a

062 376 815 pon, uto, sri, pet 8,00 - 15,00čet 12,00 - 19,00

javni bilježnikTrg Matka laginje 1 691 070 / 691 070 pon, sri 8,30 - 12,00

uto, čet 13,00 - 17,00župni ured sv. jeleneŠkolska ulica 2 691 001 / -

691 002 / -691 003 / -

muzejska zbirka kastavštineProlaz Ivana iz kastva 1 [email protected]

213 578 / - uz najavu

knjižnica i čitaonicaPut Vladimira Nazora [email protected]

691 049 / - pon, sri, pet 8,00 - 14,00uto, čet 14,00 - 20,00druga subota u mjesecu 8,00 - 13,00

oš milan brozovićSkalini Istarskog tabora 3 691 308 / 601 069dječji vrtićiVlaDIMIR NazoRSkalini Istarskog tabora 1

829 360 / 829 361

MaVRICaŠkolska ulica 6

691 427 / -

PoNEŠTRICaĆikovići 26/4

225 138 / -

komunalne službe tel / faxhep-elektroprimorjeopatija, Varljenska Cesta 9 202 522 / 202 555Rijeka, Viktora Cara Emina 2 330 100 / 330 100kd vodovod i kanalizacijaRijeka, Dolac 14 211 906 / 211 906pogon Marinići 681 885 / 681 287kd čistoćaRijeka, Dolac 14 226 077 / 226 077kd autotrolejRijeka, Školjić 15 311 400 / -

060 151 151 / -održavanje javne rasvjeteElektro-strojarska montaža d.o.o.Matulji, Put Uroša Radeta 15

098 215 966 / -

pogrebne uslugeGrad kastav - Vlastiti pogon 688 221 / 691 454

688 222 / -Palma (pogreb i prijevoz),Viškovo, Viškovo 8

256 832 / - 091 501 9340 / -

čišćenje septičkih jamaUniverzal tehnika Matulji, kvarnerska cesta 77/a

275 031 / - 098 215 317 / -

dimnjačarske uslugeD.I.M.Š.o. d.o.o.Mavrinci 4/5, Čavle

250 366 / - 091 125 0366 / - 098 982 7757 / -

ii. policijska postajaBraće Monjac 24, Rijeka 439 110 / 439 110državna uprava za zaštitu i spašavanje

112veterinarska stanica rijekaRijeka, Stube Marka Remsa 1 227 300 / -šumarska službarevirnik N. Janeš 099 311 7721 / -

naziv i adrese tel / fax radno vrijemekoCkICaBrestovice 34/a

224 342 / -

centar za socijalnu skrbcentrala 499 101 / -socijalni radnik Tomislav Mijatović

499 138 / -

savjetovalište za djecu, mladež, brak i obitelj grada kastvaGradska vijećnica,zakona kastafskega 3

098 980 6211 uto 17,00 - 20,00

gradska organizacija crvenog križa kastavPut Vladimira Nazora 6 (Vidikovac) zdenka Badanjak

099 210 9748

dobrovoljno vatrogasno društvo kastavTrg sv. lucije 2 691 377 / -

098 800 794091 691 3770 091 691 3771

udruga kastafsko kulturno letoStari put 1www.kkl.hr, [email protected]

691 610 / 691 611

udruga umirovljenika i starijih osobaDom Braće Milih, Rubeši 65 224 773 / - čet 16,00 - 18,00kabel kanal (kablovska tv) Ćikovići 58 224 448 / -

224 448 / -098 449 966

ka – aktualnog gradonačelnika Ivicu Lukanovića. Realizirane in-vesticije tijekom ovog mandata, kao i mnoga otvorena gradilišta, ulaganja u društvenu infrastrukturu i socijalne programe uvijek su usmjerena prema razvoju Kastva kao mjesta za ugodan život njegovih građana.

Svim Kastavkama i Kastavcima želimo sretne božićne blagda-ne, te puno zdravlja, poslovnog i osobnog uspjeha u novoj 2013. godini!

gradska organizacija sdp-a kastav

programe u svrhu realizacije kapitalnih projekata u gradu Kastvu, kojima ćemo riješiti ključne probleme građana Kastva. HNS po-družnica Kastav dat će svoj doprinos u svim ovim nastojanjima.

Na kraju, svim sugrađanima želimo sretne božićno-novogodiš-nje blagdane te svako dobro u novoj 2013. godini.

dajan delić, tajnik

Dovoljno je pročitati nedavno objavljenu knjigu Rijeka i regija u Titovo doba da se vidi što smo radom, disciplinom i moralom postigli. Sramota je da se s nama sada postupa kao s društvenim teretom, s 25 % prosječne plaće zaposlenih, uz omalovažavanje onoga što smo tijekom radnog perioda stvorili.

Mi se ne predajemo, već se družimo, vježbamo, učimo, zdravo starimo i dajemo primjer mlađima kako se treba nositi s trećom životnom dobi. I oni će to jednom doživjeti, ali pripremiti se tre-ba sada.

Sretni praznici i sretna Nova godina, neka izbriše sve loše i do-nese bogatije sutra.

slobodan stanišić – go hsu Kastav

veće plaće i mirovine, manje poreze i namete. Sretan Božić i sret-nu Novu godinu svim svojim sugrađanima želi

gradska organizacija hdz kastav

ferali u kastvu

sretan božić & nova 2013. godina!

glas kastavski 62 / prosinac 2012

Documents