GlasnikPrivredne komore Kantona Sarajevo

ISSN 1512-6447

septembar/oktobar 2013.

Izvoz Kantona Sarajevo veći za 16,8%, a uvoz za 2,2%

IZ SADRŽAJA:

• Prijedlozi Privredne komore Kantona Sarajevo za Program rada Skupštine Kantona Sarajevo za 2014. godinu

• Konsultacije sa članstvom • Predstavljanje privrede

Kantona Sarajevo na sajamskim manifestacijama ZEPS, EKOBIS i IFATEX

• Obnoviti privrednu saradnju sa Friedrichshafenom

• Sporazum o saradnji sa Privrednom komorom Bosansko-podrinjskog kantona

• Vještina pregovaranja kao metod u unapređenju poslovanja

• Menadžment ljudskih resursa • Kako unaprijediti rad sa

strankama • Priprema prijedloga projekta iz

IPA komponente • 8. konferencija kvaliteta u Bosni

i Hercegovini «Kvalitet- održivi razvoj - put u Evropsku uniju»

• Legislativa• Sajmovi u zemlji i svijetu• Edukacija do kraja godine

GLASNIK 101

Prema podacima dobijenim od strane Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, vanjskotrgovinska razmjena privrede Kantona Sarajevo sa svijetom, za period januar-septembar 2013. godine, u poređenju sa kretanjima u Bosni i Hercegovini i u Federaciji Bosne i Hercegovine, vidi se iz sljedećih podataka:

Iz prezentiranih podataka vidljivo je da robna razmjena Kantona Sarajevo iznosi 3.203 miliona KM, što predstavlja povećanje za 5,2% u odnosu na isti period prošle godine, te u ukupnoj robnoj razmjeni BiH sa svijetom učešće privrede Kantona Sarajevo iznosi 18,4 %, a u razmjeni FBiH 28,2% . Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene na nivou FBiH povećan je za 1,3%, a na nivou BiH za 0,7%. Izvoz privrede Kantona Sarajevo u posmatranom periodu dostigao je iznos od 730 miliona KM, što predstavlja povećanje od 16,8 % u odnosu na isti period prošle godine.

Učešće privrede Kantona Sarajevo u izvozu BiH iznosi svega 11,32%, a u izvozu FBiH 17,05%. Uvoz je ostvaren u iznosu od 2.473 miliona KM i predstavlja povećanje za 2,2% u odnosu na period I-IX 2012. godine.

U uvozu Bosne i Hercegovine privreda Kantona Sarajevo učestvuje sa 22,67%, a u uvozu FBiH sa 35,01%. Ostvareni deficit u KS iznosi 1.743 miliona KM što predstavlja smanjenje za 2,8% u odnosu na isti period prethodne godine i čini 62,65% ukupnog deficita FBiH, odnosno 39,06% od ostvarenog deficita na nivou BiH. Pokrivenost uvoza izvozom na nivou Kantona je 29,51%, i veća je za 14,2% u odnosu na ostvareni stepen pokrivenosti u istom peroidu 2012. godine. Na nivou FBiH stepen pokrivenosti je 60,61%, a na nivou zemlje 50,09%.

INFORMACIJA ZA PERIOD I - IX 2013. GODINE

VANJSKOTRGOVINSKA RAZMJENA KSIzvoz veći za 16,8%, a uvoz za 2,2%

u milionima KM

BiHI-IX 2013

FBiHI-IX 2013

Kanton Sarajevo

I-IX 2012.

Kanton Sarajevo

I-IX 2013.

INDEXI za KS

I-IX 2012. I-IX 2013.

Ukupan izvoz 6.444 4.280 625 730 97,8 116,8

Ukupan uvoz 10.906 7.062 2.419 2.473 100,6 102,2

Obim ukupno 17.350 11.342 3.044 3.203 101,0 105,2

Saldo -4.462 -2.782 -1.794 -1.743 101,6 97,1

Rast/pad: Deficita -11,3% -10,2% 1,6% - 2,8%

Pokrivenost 59,09% 60,61% 25,84% 29,51%

Rast/pad: Izvoza 5,8% 5,7% -2,2% 16,8%

Rast/ pad: Uvoza -1,95% -1,2% 0,6% 2,2%Rast/pad ukupnog obimavanjskotrgovinske razmjene 0,7% 1,3% 0,06% 5,2%

VII-VIII 2013

3

period od I-VIII 2008. do I-VIII 2013. Iznosi u mil. KM* u %

OpisBiH FBiH KS

I-IX 2008

I-IX 2013 IND. Pros.

stopaI-IX 2008

I-IX 2013 IND. Pros.

stopaI-IX 2008

I-IX 2013 IND. Pros.

stopaIzvoz 5.147 6.444 125,1 5,8% 3.571 4.280 119,8 4,6% 606 730 120,4 4,8%Uvoz 12.337 10.906 88,4 -3,0% 8.681 7.062 81,3 -5,0% 3.265 2.473 75,7 -6,7%Ukupno 17.484 17.350 99,2 -0,2% 12.252 11.342 93,3 -1,7% 3.871 3.203 82,7 -4,6%Balans -7.190 -4.462 62,0 -11,3% -5.110 -2.782 54,4 -14,1% -2.659 -1.743 65,5 -10,0%

Kao što se i da vidjeti iz prethodnih podataka, prosječne stope izvoza u posmatranom periodu januar-septembar 2013.g. u odnosu na isti period iz 2008. godine su rasle: na nivou države BiH (5,8 %), Federacije BiH (4,6%), kao i na nivou KS (4,8%). Kada je u pitanju uvoz, vidimo da su prosječne stope u naznačenom periodu bile negativne,u BiH (- 3,0%), zatim u FBiH (- 5,0%) i u KS (– 6,7%). Kompletnija ocjena spoljnotrgovinske razmjene Kantona Sarajevo može se dobiti poređenjem kretanja spoljnotrgovinske razmjene po kantonima, općinama u Kantonu Sarajevo, po glavi stanovnika i po proizvodima.

Ostvarenje vanjskotrgovinske razmjene po kantonima u FBiH za period I- IX 2013. g.

R.b. Izvoz Iznos u mil. KM1. Ze-Do kanton 1.2212. Tuzlanski kanton 7833. Kanton Sarajevo 7304. Hercegovačko-neretvanski kanton 5365. Srednje-bosanski kanton 396

Na ovih pet kantona otpada 85,65% od ukupnog izvoza FBiH, ili 56,89 % od ukupnog izvoza BiH.

R.b. Uvoz Iznos u mil. KM

1. Kanton Sarajevo 2.473 2. Ze-Do kanton 1.088 3. Tuzlanski kanton 9344. Hercegovačko-neretvanski kanton 8205. Zapadno-hercegovački kanton 727

Učešće ovih pet kantona u uvozu FBiH iznosi 85,56%, odnosno 55,40 % uvoza na nivou BiH.

Ostvarenje vajskotrgovinske razmjene po glavi stanovnika u periodu I-IX 2013. g.

R.b. Po stanovniku Prosjek u KMIzvoza Uvoza

1. BiH (procjena 3,861.764) 1.668,71 2.824,22

2. FBiH (procjena 2,323.339) 1.842,09 3.039,42

3. Kanton Sarajevo (procjena 401.696 stanovnika) 1.816,59 6.155,43

Ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene po općinama u KS

R.b. Općina Iznos u mil. KM1. Novo Sarajevo 1.1742. Ilidža 5983. Novi Grad 5604. Centar 4415. Hadžići 1426. Vogošća 1187. Ilijaš 1088. Stari grad 61

Kao što se i vidi iz prethodnih podataka, najveću robnu razmjenu sa svijetom u KS ostvaruje privreda općine Novo Sarajevo, što čini 36,65% od ukupne razmjene privrede Kantona u posmatranom periodu.

Prosječne stope rasta

GLASNIK 101

4

OPISZemlje EU Zemlje po Sporazumu

CEFTA Ostale zemlje

Izvoz % Uvoz % Izvoz % Uvoz % Izvoz % Uvoz %1. BiH 58,8 49,8 16,0 13,3 25,2 36,92. FBiH 76,4 78,0 11,7 8,4 11,8 13,53. Kanton Sarajevo 62,4 60,7 24,6 10,2 13,0 29,1

Najznačajniji ekonomski partneri privrede BiH u prvih sedam mjeseci 2013. godine dolaze iz zemalja Evropske unije, na koju otpada 67,8%, odnosno 74,3 % od ukupnog izvoza i 60,7% ukupnog uvoza iz ove ekonomske grupacije zemalja. Od zemalja sa kojima ostvarujemo ekonomsku saradnju iz Evropske unije, na prvo mjesto u ukupnoj robnoj razmjeni dolaze: Hrvatska (50 %)*, Mađarska (12%), zatim Slovenija (8%), Austrija (5%), Njemačka (5%), Italija (5%), Bugarska i Rumunija 4%, itd. *Hrvatska je postala članica EU 1. jula 2013. godine. Ipak, radi potreba analize, a prema preporukama Eurostata, Hrvatska se treba posmatrati kao članica EU i u prethodnom periodu. Najznačajnije robe u uvozu iz zemalja EU bile su: mašine, aparati i meh.uređaji, kotlovi i njihovi dijelovi, vozila i njihovi dijelovi, metali i njihovi proizvodi, mineralna goriva i el. energija, tekstilni proizvodi, proizvodi od plastike i gume, hemijski

proizvodi, proizvodi životinjskog porijekla itd. Posmatrano po grupama proizvoda, najznačajniji izvoz u Zemlje EU ostvaren je izvozom proizvoda kao što su: metali i njihovi dijelovi, mašine, aparati i njihovi uređaji, drvo i proizvodi od drveta, tekstilni proizvodi, itd. Kada je u pitanju ostvarivanje vanjsko-trgovinske razmjene sa zemljama sa kojima BiH ima zaključene Sporazume o slobodnoj trgovini, a od novembra 2007. g. CEFTA Sporazum 2006, na prvo mjesto dolazi Srbija (82,52%), Crna Gora (9,80%), Makedonija (4,58%), itd. Po Sporazumu o slobodnoj trgovini sa Turskom, ostvarujemo 2,53%, a od ostalih zemalja na Rusku Federaciju otpada 1%. U proteklom periodu privreda KS izvozila je u 52 zemlje svijeta, a uvoz je ostvaren iz 105 zemalja. I dalje najznačajniju vanjskotrgovinsku saradnju privreda Kantona Sarajevo ostvaruje sa partnerima iz Evropske unije (61,5%), zatim sa

Ostvarenje vanjskotrgovinske razmjene po grupama proizvoda:*

IZVOZSektor %

Metalni sektor 40 Električna energija 31 Drvo i prerade od drveta 14 Farmaceutska industrija 5 Prehrambena industrija 2 Oružje i municija 1 Odjeća i obuća 1 Optički instrumenti 1

U KS dominantno mjesto pripada izvozu električne energije (210,6 mil. KM), zatim slijedi metalni sektor (181,1 mil. KM), pokućstvo i dijelovi (77,4 mil. KM), zatim, farmaceutski prioizvodi (48,2 mil. KM ), meso i žive životinje (27,7 mil. KM), drvo i proizvodi od drveta (27,6 mil. KM), odjeća i obuća (13,0 mil. KM), proizvodi mlinske industrije, žitarice i proizvoda na bazi brašna (0,4 mil. KM), duhan (9,6 mil. KM), itd.

UVOZSektor %

Nafta i naftni derivati 23 Metalni sektor 17 Cestovna vozila 7 Eterična ulja 4 Telekomunikacijski aparati 3 Papir i karton, te proizvodi od hartije 2 Farmaceutski proizvodi 3 Duhan 2 Mlijeko i mliječni proizvodi 2 Proizvodi za ishranu 2

U uvozu na prvom mjestu dolazi nafta (573,0 mil. KM), zatim proizvodi metalnog sektora (435,1 mil.KM), cestovna vozila (173,3 mil. KM), pa plin (146,1 mil. KM), eterična ulja (101,4 mil. KM), farmaceutski proizvodi (95,5 mil. KM), telekomunikacijski uređaji (91,9 mil. KM), duhan (49,1 mil. KM), papir i kartonska ambalaža (47,7 mil. KM), piće (43,2 mil. KM), meso i žive životinje (38,1 mil. KM), mlijeko i mliječni proizvodi (32,3 mil. KM), itd.

Razmjena sa ekonomskim grupacijama

VII-VIII 2013

5

zemljama CEFTA Sporazuma ( 17,4 %) i sa ostalim zemljama (21,1 %). Imajući u vidu opću ekonomsku situaciju u svijetu, kao i u našoj zemlji, mi smo još daleko od pravog izlaska iz krize, iako je došlo do značajnijeg povećanja izvoza privrede KS za posmatrani period. I dalje najveću prepreku povećanju izvoznih aktivnosti predstavljaju necarinske barijere. Države CEFTA regiona stalno ističu problem nepriznavanja certifikata o kvalitetu proizvoda. Bosna i Hercegovina u cjelini, ima veliki infrastrukturalni problem vezano za izgradnju institucija koje se bave ovim pitanjima i generalno firme iz BiH imaju najviše primjedbi koje se odnose na nepriznavanje certifikata izdatih od akreditovanih laboratorija u BiH. Potpisani Protokol između BiH i Srbije o međusobnom priznavanju i prihvatanju dokumenata izdatih od strane akreditovanih laboratorija za hranu i hranu za životinje biljnog i mješovitog porijekla, stupio je na snagu, te će to sigurno u narednom periodu poboljšati i ubrzati vanjskotrgovinsku razmjenu između privrednih partnera dvije zemlje. Stoga je neophodno da se i sa drugim državama sačine dogovori i usaglase liste akreditovanih laboratorija u tim zemljama i potpišu zajednički memorandumi o međusobnom priznavanju istih. Sve ovo upućuje na nužnost da se ovim problemima posveti posebna pažnja i da se hitno djeluje od državnih i entitetskih institucija na prevazilaženju uočenih problema, shodno pripadajućoj nadležnosti.Na kraju, potrebno je pokrenuti hitne mjere u Kantonu Sarajevo na smanjenju uvoza koji je prešao vrijednosti od dvije milijarde KM, kroz povećanje plasmana domaćih proizvoda na domaćem tržištu. Posebno treba naglasiti da je kako 2011. i 2012. godine, tako i u periodu I-IX 2013. godine, uvezena značajna količina proizvoda koji bi se veoma uspješno

mogli proizvoditi u Kantonu Sarajevo, kao što su npr: pića (43,2 mil. KM), mlijeko i mliječni proizvodi (32,3 mil. KM), meso, mesne prerađevine i žive životinje (8,0 mil. KM), farmaceutski proizvodi (95,5 mil. KM), i sl. Također, u Kantonu Sarajevo bi se mogla proizvoditi tehnološka oprema i uređaji ili njihovi dijelovi, u kompanijama metalskog kompleksa, a u saradnji sa naučno-stručnim institucijama za potrebe prehrambene i druge industrije (prerada voća, šumskih plodova, ljekovitog bilja i dr.), koja se sada najvećim dijelom uvozi iz zemalja okruženja. Realizacijom ovakvih programa ostvarili bi se brojni pozitivni efekti kao što su: snabdijevanje potencijalnih investitora u prerađivačke pogone sa kvalitetnom opremom i prihvatljivom cijenom, obezbjeđenje blagovremenog servisa i rezervnih dijelova, manja ovisnost od uvoza, vršila bi se supstitucija uvoza, produktivno angažovanje domaćih naučno-stručnih institucija, otvaranje novih radnih mjesta, veća iskorištenost industrijskih kapaciteta i dr. Bez povećanja industrijske proizvodnje, povećanja zaposlenosti i usvajanja savremenih tehničko-tehnoloških riješenja, teško je očekivati da se u kratkom roku ovako teška situacija brzo promijeni nabolje i u našu korist. Ohrabruju saznanja da se na prostorima kako Bosne i Hercegovine, tako i Kantona Sarajevo otpočelo sa investicionim aktivnostima, a prije svega na izgradnji dijelova autoputa na koridoru V-c i Sarajevskoj zaobilaznici. Najveće uvozno-izvozne kompanije uglavnom su u Sarajevu, a Sarajevo je i najveći potrošački centar i glavni grad u kojem je nastanjen veliki broj stanovnika, te su u njemu smještene i sve najznačajnije institucije.

Esad Ibišević

GLASNIK 101

6

Grupa građana njemačkog pobratimskog grada Friedrichshafena na čelu sa Berndom Fuchsom, ini-cijatorom, osnivačem i aktuelnim predsjedavajućim partnerskog udruženja “Pro Sarajevo” u okviru svoje višednevne posjete Sarajevu, posjetila je 30. septem-bra 2013. godine Privrednu komoru Kantona Sarajevo. Razgovarali su sa predsjednikom Komore gospodinom Kemalom Grebom i njegovim saradnicima o aktuelnoj privrednoj situaciji u Kantonu Sarajevo i Bosni Hercego-vini. Naročitu pažnju gostiju privukle su teme o struktu-ri i stepenu zaposlenih u Kantonu Sarajevo i BiH, stanju

u industrijskoj proizvodnji, razvoju turizma, privatiza-ciji i vanjskotrgovinskoj razmjeni. Kako je to istakao gosp. Grebo, ključni problemi u lošem poslovanju, kao i privlačenju novih investicija u BiH, pa tako i u Kanton Sarajevo, predstavljaju politička nesigurnost i nedostatak adekvatnih strategija razvoja. Tokom razgovora prisutni su se osvrnuli i na ne-kadašnju dugogodišnju uspješnu saradnju ova dva gra-da započetu zahvaljući saradnji nekadašnjeg privrednog giganta Famosa i Fabrike zupčanika iz Friedrichsafena. Preneseni, zatim, 1972. godine na nivo odnosa dvaju gradova, ti kontakti bili su upotpunjeni razmjenom de-legacija, međusobnim upoznavanjem i informisanjem, a predsjednici dvaju gradova potpisali su 1973. godine i Sporazum o saradnji. Danas, kako su se sagovornici složili, privredna saradnja između ova dva pobratimska grada uveliko za-ostaje za pozitivnim primjerima razmjene u oblastima kulture i sporta, koje poslije rata preuzimaju primat, te bi obje strane u budućnosti trebale znatno više raditi na povezivanju privrednika i obnavljanju privredne sa-radnje.

Obnoviti privrednu saradnju sa Friedrichshafenom

VII-VIII 2013

7

Članovi Privredne komore Kantona Sarajevo su dali svoj doprinos u raspravama o više značajnih zakona i drugih propisa, između ostalog:• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o stečaj-

nom postupku;• Program rada Skupštine Kantona Sarajevo za 2014.

godinu;• Smanjenje fiskalnih i parafiskalnih opterećenja pri-

vrede; • Nacrt zakona o platama i naknadama članova orga-

na upravljanja i drugih organa kantonalnih javnih preduzeća;

• Pravila i postupci za izradu zakona i drugih propisa u Federaciji BiH;

Izdvojena mišljenja

Privrednici smatraju da je u vremenu izuzetno teških uslova za privređivanje, ras-terećenje privrede kroz izmjenu i donošenje novih propisa, kao i ukidanje pojedinih fis-kalnih i parafiskalnih opterećenja, neminovno, ukoliko se ne želi ugroziti opstanak privrednih subjekata. Predlažu umanjenje doprinosa za PIO/MIO i ZZO, kako bi došli u poziciju da se prestane nopravdano obračunavati minimalac i da se konačno stvore uvjeti da se mogu re-dovno uplaćivati ovi doprinosi. Mišljenja su da bi to doprinijelo i rješavanju ogromne nezapo-slenosti u BiH. S obzirom na kompleksna politička zbi-vanja u zemlji koja se reflektuju na ionako tešku situaciju u privredi, izjašnjavajući se o prijedlogu za Program rada Skupštine Kanto-

na Sarajevo za 2014. godinu, članovi Komore su mišljen-ja da su mnogi raniji prijedlozi Komore i dalje aktuelni, a iskristalisani su i novi prijedlozi koji mogu doprinijeti bržem oporavku i napretku privrede Kantona Sarajevo. Pri donošenju programa mjera podrške privred-nom sektoru, predloženo je da se vodi računa o osnov-nim ciljevima značajnim za privredu, a to su, prije svega, rasterećenje privrede, povećanje likvidnosti i stvaranje uvjeta za privlačenje investicija.

Mubera Kadrić

Konsultacije sa članstvom

Privredna komora Kantona Sarajevo prihvatila je pri-jedlog Privredne komore Bosansko-podrinjskog kanto-na – Goražde da se uspostavi čvršća privredna saradnja između Kantona Sarajevo i Bosansko-podrinjskog kan-tona, i u tom pravcu, ove dvije komore dogovorile su da će u skorijem vremenu potpisati sporazum o saradnji. Potpisivanje sporazuma bit će upriličeno u Go-raždu, a u komorama očekuju da će ovom događaju pri-sustvovati i premijeri i ministri privrede oba kantona, kao i jedan broj privrednika, članova organa komora.

Bosansko-podrinjski kanton i Kanton Sarajevo žele saradnju

GLASNIK 101

8

1. DUGOROČNA I SREDNJOROČNA STRATEGIJA RAZVOJA KS

S ciljem unapređenja društveno-ekonomskog razvoja Kantona Sarajevo neophodno je donijeti dugoročnu i srednjoročnu strategiju razvoja Kantona Sarajevo koje trebaju da pruže osnovne smjernice za provođenje i izvr-šenje aktivnosti iz nadležnosti Kantona Sarajevo. Fokus treba biti na strateškim privrednim granama, a prven-stveno na razvoju industrije i modernizaciji postojeće, te

izgradnji nove infrastrukture neophodne za oživljavanje postojećih industrijskih zona u Kantonu Sarajevo i otva-ranje novih uz propratnu legislativu, tehnološki parkovi, poslovne zone, slobodne zone i dr.

Na osnovu strateških opredjeljenja razvoja, koje bude usvojila Skupština Kantona, neophodno je da Ministar-stvo privrede i Komora nastave saradnju na izradi Ak-cionog plana realizacije zadataka za svaku godinu, u kome bi bile sadržane konkretne aktivnosti, rokovi i no-sioci pojedinih zadataka.

2. ANALIZE O POSLOVANJU PRIVREDE KANTONA SARAJEVO

Privredna komora Kantona Sarajevo redovno prati kretanja u privredi i izrađuje mjesečne, polugodišnje i godišnje analize poslovanja privrede Kantona Sarajevo (uz finansijske efekte poslovanja i prijedloge mjera za uklanjanje barijera i brži razvoj privrede). Ciljevi izrade ovih dokumenata su sagledavanje ostvarenih rezultata, problematike i barijera u poslovanju djelatnosti rada za-stupljenih u Kantonu Sarajevo, njihova komparacija sa ostvarenim efektima i dinamikom rasta u istim djelat-nostima na nivou Federacije BiH i države, uz prijedloge adekvatnih mjera za otklanjanje prisutne problematike.

Ove analize mogu poslužiti kao osnova za raspravu na sjednicama Skupštine Kantona Sarajevo u 2014. godini, uz koordinaciju nadležnog ministarstva.

3. UKLANJANJE ADMINISTRATIVNIH PREPREKA POSLOVANJU PRIVREDNIH SUBJEKATA

Administrativne prepreke predstavljaju jedan od razlo-

Privredna komora Kantona Sarajevo definisala je, u kon-sultaciji sa svojim članovima i uz saglasnost Upravnog odbora Komore, prijedloge za Program rada Skupštine Kantona Sarajevo za 2014. godinu.

S obzirom na kompleksna politička zbivanja u zemlji koja se reflektuju na ionako tešku situaciju u privredi, mnogi raniji prijedlozi Komore u ovom pravcu su i dal-je aktuelni, a iskristalisani su i novi prijedlozi koji mogu doprinijeti bržem oporavku i napretku privrede Kantona Sarajevo. Neki od prijedloga su sadržani i u Akcionom planu Kantona Sarajevo za strateško planiranje za 2013. godinu.

Pri definisanju programa mjera podrške privrednom sek-toru vodilo se računa o osnovnim ciljevima značajnim za privredu, a to su, prije svega, rasterećenje privrede, po-većanje likvidnosti i stvaranje uvjeta za privlačenje inves-ticija.

Cijeneći dosadašnju saradnju Komore sa organima vlas-ti Kantona Sarajevo, nadamo se da će prijedlozi Komore naći mjesto u Programu rada Skupštine za 2014. godinu.

Prijedlozi Komore za Program rada Skupštine Kantona Sarajevo za 2014. godinu

VII-VIII 2013

9

ga zbog kojeg domaći i strani investitori odustaju od ulaganja u Bosnu i Herecgovinu. Iako su poduzimane brojne aktivnosti na uklanjanju administrativnih barije-ra, kao što je giljotina propisa, i dalje su prisutne brojne prepreke za neometano poslovanje. Nadležni organi bi trebali učiniti dodatne napore za iznalaženje rješenja pojednostavljenja postupaka, kako u normativnom di-jelu, tako i u praksi, te se iz tih razloga predlaže da ova mjera bude sadržana u Programu rada za 2014. godinu.

4. PRIJEDLOG PRIORITETNIH SMANJENJA FISKALNIH I PARAFISKALNIH OPTEREĆENJA PRIVREDE

Komora već duži niz godina traži rasterećenje privrede kroz ukidanje, smanjenje ili drugačiji način obračuna brojnih fiskalnih i parafiskalnih opterećenja, kao što su opća vodna naknada, članarine turističkim zajednica-ma, naknade za korištenje opće korisnih funkcija šuma, doprinosi za osiguranje od nezaposlenosti, komunalne naknade i drugo.

U eri izuzetno teških uvjeta za privređivanje, ovakvi zahtjevi su itekako opravdani i dobrodošli. Rasterećen-je privrede je neminovno kroz ukidanje pojedinih fis-kalnih i parafiskalnih opterećenja, ukoliko se ne želi ug-roziti opstanak privrednih subjekata.

Korak dalje trebao bi biti umanjenje redovnih doprinosa za PIO/MIO i ZZO, što bi rezultiralo povećanju konku-rentnosti domaće privrede.

Uvažavajući ove prijedloge poslovnog sektora, nepho-dan je angažman u višim nivoima organizovanja vlasti, s obzirom da je većina ovih pitanja u ingerencijama Fede-racije BiH i države.

5. IZVRŠITI IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O KOMUNALNIM TAKSAMA

U ovoj veoma teškoj situaciji za privredu, kako u našoj zemlji tako i šire, članovi Komore insistiraju da se ko-načno povede računa i o nepotrebnim i nesvrsishodnim izdvajanjima kao što je visina komunalne takse. Os-novno pitanje koje privrednici ističu je nejasnost načina utvrđivanja visine takse za pojedine djelatnosti, a koja bi trebala predstavljati naknadu koja se plaća za korištenje javnih dobara ili usluga koje obezbjeđuje javni organ. U Zakonu o komunalnim taksama, bez definisanih krite-rija, utvrđena je visina komunalnih taksi, pri čemu ista nije vezana za zonu grada, veličinu, odnosno vrstu istak-nute firme. Dosadašnji pristup umjesto da obezbjeđu-je identične uvjete poslovanja za sve subjekte, u startu pravi razliku i u potpuno neravnopravan položaj stavlja pojedine djelatnosti.

Stoga predlažemo da se ovo pitanje uvrsti u program rada Skupštine i da se usvoje izmjene i dopune Zakona

o komunalnim taksama, koje će biti bazirane na anali-zi komunalne takse u odnosu na okruženje i unaprijed utvrđenim kriterijima o visini takse za pojedine djelat-nosti, a posebno kada je riječ o veličini firme. U okviru ovih aktivnosti neophodno je uključiti općine i Privred-nu komoru Kantona Sarajevo, koje bi pomogle u defini-sanju konkretnih prijedloga.

Karakter komunalne takse je evidentno fiskalne prirode. Međutim, ona mora imati i razvojni karakter, što znači da se mora, istovremeno, voditi računa o tome koliko je komunalna taksa u funkciji stvaranja ambijenta za unos-no poslovanje kompanija na području Kantona Sarajevo i privlačenja domaćih i stranih investitora.

6. STUDIJA ZA OSNIVANJE KREDITNO--GARANCIJSKOG FONDA ZA MALA I SREDNJA PREDUZEĆA

S ciljem jačanja kapitalne osnove finansijskog sektora, potrebno je formirati kreditno-garancijski fond u Kan-tonu Sarajevo za mala i srednja preduzeća, kao moguć-nost osiguranja cijelog ili dijela kreditnih obaveza i do-bijanja nižih kamatnih stopa na kredite.

Formiranju ovog fonda prethodila bi izrada studije za osnivanje kreditno-garancijskog fonda za mala i srednja preduzeća.

7. BAZA PODATAKA INVESTICIONIH LO-KACIJA U KANTONU I BAZA POSLOVNIH IDEJA

Kako bi se povećao kvantitet i kvalitet informacija za buduće investitore i povećao interes za ulaganja u Kan-ton Sarajevo neophodno je izraditi baze podataka inves-ticionih lokacija i poslovnih ideja. Samo neke od ideja podrške razvoju inoviranih po-slovnih koncepata odnose se na:• razvijanje, putem specijalizacije i drugih oblika sa-

radnje, servisa zasnovanih na savremenim tehno-loškim i logističkim osnovama koje zadovoljavaju interese inozemnih kupaca,

• povezivanje lokalnih kompanija sa regionalnim i transnacionalnim kompanijama u proizvodnji kom-ponenti i dijelova za kompleksnije proizvode na na-čelima dugoročne proizvodne kooperacije i drugih vidova saradnje. Time se osiguravaju strukturalne promjene kompanija, transfer savremenih tehnolo-gija, priliv direktnih stranih ulaganja,

• internacionalizacija vrijednosti proizvoda, što stva-ra veće potencijale izvoza,

• istraživanje potencijalnih partnera koji bi obezbije-dili ulazak savremenih tehnologija,

• ponude jeftinijeg pristupa izgrađenoj infrastrukturi (industrijskim zonama), pomoć kod dobivanja po-trebnih dozvola i investiciono-tehničke dokumen-tacije i drugim pripremama lokacija od interesa za

GLASNIK 101

10

investitore,• formiranje poslovnih inkubatora u što većem broju

općina,• obezbjeđivanje uvjeta za edukaciju poduzetnika za

nove i napredne tehnologije, kao i niz drugih pitan-ja.

8. PROGRAM OLAKŠICA ILI DRUGIH POTI-CAJNIH INSTRUMENATA KOJIMA ĆE SE PRIVUĆI INVESTITORI

Podsticajnim mjerama, kao što su smanjenje cijene in-frastrukturno opremljenog zemljišta, umanjenje cijene zemljišta za proizvodne djelatnosti, umanjenje poreske osnovice za iznos plaćenog poreza na dohodak, uman-jenje komunalnog doprinosa za proizvodne djelatnosti, umanjenje komunalne naknade i slično, značajnije bi se stimulisalo privlačenje stranog i domaćeg kapitala i sti-mulisalo poslovanje realnog sektora. Donošenjem adekvatnog Programa olakšica osigurali bi se uvjeti za bolje poslovanje, povećanje investicija, po-većanje broja zaposlenih i niz drugih prednosti.

9. SUSRETI SA POTENCIJALNIM INVESTI-TORIMA I DIJASPOROM

Neposrednim susretima sa potencijalnim investitorima se na najbolji mogući način valorizuje namjera ulaganja u Kanton Sarajevo, a ujedno se definišu i konkretne in-vesticije.

10. MAPIRANJE KLJUČNIH KLASTERA I PO-LITIKA RAZVOJA KLASTERA

U Kantonu Sarajevo su stvorene solidne osnove za snaž-niji razvoj klastera, posebno u agrobiznisu, autoindus-triji, proizvodnji namještaja, mlijeka, mineralnih voda i sl. Potrebno je identificirati lanac snabdijevanja za veće firme koji uključuje, ne samo proizvođače i dobavljače pojedinih proizvoda i usluga, nego i prevoznike, špedi-tere, skladišta, trgovine i dr.

U tom pravcu nužno je promovisati i pospješiti proces klasterizacije i podsticati povezivanje malih i srednjih preduzeća s ciljem zajedničkog nastupa na tržištu, po-sebno izvoznom, izgraditi savremenu naučno-tehno-lošku i poslovnu bazu, osnivati, razvijati i umrežavati sve naučno-istraživačke i istraživačko-razvojne institu-te, kao i formirati istraživačko-razvojne centre prema ključnim klasterima.

Prvi koraci odnosili bi se na mapiranje ključnih klastera u Kantonu Sarajevo, kao i donošenje politike njihovog razvoja.

11. PROGRAM ZA UBRZANO INFORMISAN-JE O PREUZIMANJU EU TEHNIČKE RE-GULATIVE U PRIVREDI KS

Donošenjem tehničke regulative za utvrđivanje sistema ocjenjivanja usaglašenosti domaćih proizvoda sa regu-lativom EU otkloniće se brojne tehničke barijere izvozu i ojačati konkurentnost domaćih proizvoda ne samo na inostranom nego i na domaćem tržištu.

Zbog brzog tehnološkog i naučnog napretka, došlo se do novog pristupa u tehničkom zakonodavstvu EU, a to je da svi proizvodi ispunjavaju osnovne zahtjeve javnog interesa, kao što su očuvanje zdravlja ljudi i životinja, za-štita okoline i zaštita potrošača. U tom smislu potrebno je stalno informisanje i usklađivanje tehničke regulative sa regulativom Evropske unije.

12. MEHANIZAM ZA BRŽE PRIMJENJIVAN-JE STANDARDA KVALITETA U PRIVREDI KANTONA SARAJEVO

Međunarodni standardi su sve više potrebni i uvode se s ciljem uređenja poslovanja, provjere i utvrđivanja kvaliteta proizvoda i prodaje proizvoda na domaćem i inozemnom tržištu, zaštite okoliša i poboljšanja uvjeta življenja u Kantonu Sarajevo, kao i upravljanja bezbjed-nosti u radnoj sredini.

VII-VIII 2013

11

Brojni su uvjeti za uvođenje međunarodnih standarda u kompanijama, počevši od podizanja svijesti o značaju uvođenja međunarodnih standarda, educiranja me-nadžmenta, obezbjeđenja potrebnih finansijskih sred-stava za konsalting i certifikacijske usluge do ispitivanja proizvoda u ovlaštenim laboratorijama.

Kako bi se ove aktivnosti intenzivirale, potrebno je da Vlada, u saradnji sa Privrednom komorom Kantona Sa-rajevo, definiše i obezbijedi mehanizme za brže primjen-jivanje standarda kvaliteta u privredi Kantona Sarajevo.

13. INSTRUMENTI PODRŠKE RAZVOJU MSP – PROGRAMI RAZVOJA

Mala i srednja preduzeća u savremenoj su ekonomiji, posmatrano sa makroekonomskog gledišta, oslonac razvoja velikih svjetskih korporacija, a sa druge strane, u mikroekonomiji, predstavljaju generator promjena u ekonomiji jednog lokaliteta jer su najpogodniji oblik organizovanja privrednog života. To je zato jer pružaju mogućnost veće i diverzificirane proizvodnje i usluga, povećavaju mobilitet tržišta radne snage, povećavaju za-poslenost, povećavaju izvoz, utiču na smanjenje platnog deficita, utiču na ravnomjerniji regionalni razvoj, jačaju materijalnu osnovu za obrazovanje, zdravstvenu i druge društvene djelatnosti, itd.

Posebno treba istaći, da se u uvjetima nestabilne privre-de, kakva je naša, i čestih promjena na tržištu, MSP po-kazuju fleksibilnijima, jer se brže prilagođavaju promje-nama, lakše iznalaze puteve za rast ili opstanak i lakše primjenjuju inovacije u poslovanju. U našem privred-nom okruženju, MSP su zamjena za nekadašnje velike domaće firme, značajan su potencijal za sve oblike profi-tabilnog partnerstva domaće i strane ekonomije i osno-va za stvaranje velikih korporacijskih sistema.

S ciljem poboljšanja uslova za povećano samozapošl-javanje i razvoj novih MSP, povećanje udjela mladih u poduzetništvu, povećanje udjela žena u poduzetništvu i uspostavu uvjeta za ubrzan razvoj socijalnog poduzet-ništva, potrebno je sačiniti odgovarajuće programe. Tu se prije svega misli na:

• višegodišnji program samozapošljavanja i razvoj novih MSP,

• program razvoja male privrede na području turizma u KS,

• program razvoja poduzetništva mladih, • program razvoja ženskog poduzetništva i • program razvoja socijalnog poduzetništva.

Izrada ovih programa bila je predviđena i Akcionim pla-nom Kantona Sarajevo za strateško planiranje za 2013. godinu.

14. INSTRUMENTI PODRŠKE RAZVOJU MSP – SAJMOVI I PUBLIKACIJE

Kako bi se potencijalni investitori upoznali sa prilikama za ulaganja u mali bizinis u Kantonu Sarajevo i ostvari-li nove poslovne kontakte potrebno je izraditi poslovni vodič - katalog za mala i srednja preduzeća, kao i orga-nizirati sajmove za mali biznis.

U pitanju su neizostavni načini podrške razvoju malog biznisa.

15. USKLADITI POLITIKE UPISA U SREDNJE ŠKOLE I VISOKOŠKOLSKE USTANOVE SA POTREBAMA TRŽIŠTA RADA, S CILJEM UNAPREĐENJA ZAPOŠLJAVANJA MLA-DOG OBRAZOVNOG KADRA

Privredna komora Kantona Sarajevo godinama zagova-ra da se obrazovanje i stečene kompetencije usklade sa potrebama konkurentne ekonomije, kao i da se osigu-raju uvjeti za sticanje prakse, ali i unaprijedi naučno-is-traživački rad na visokoškolskim institucijama.

Na području visokog obrazovanja trebalo bi uraditi slič-no kao i u srednjem obrazovanju, sinhronizirano djelo-vati u kreiranju politike upisa studenata na fakultete i više škole Univerziteta Sarajevo. Potrebno je izučiti koja nova zanimanja visoke i više stručne spreme bi bila ko-risna privredi i vršiti stalno prilagođavanje programa i planova za zanimanja koja su potrebna privredi Kantona Sarajevo. Na taj način bi se smanjio broj studenata u po-stojećim zanimanjima (naročito onih koji se u najvećem broju nalaze na evidenciji nezaposlenih) i dala realna šansa mladim za brže zapošljavanje.

Povećanje obima istraživačkih programa i korištenje EU VII okvirnog fonda, ali i drugih fondova moguće je postići i kreiranjem višegodišnjeg programa podrške sufinansiranju EU istraživačkih programa u okviru Sa-rajevskog univerziteta, kako je to precizirano i Akcio-nim planom Kantona Sarajevo za strateško planiranje za 2013. godinu.

16. IZMJENE I DOPUNE NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA STRUČNOG OBRAZOVAN-JA I OBUKE

S ciljem uključivanja poduzetničkog obrazovanja u ob-razovne programe, potrebno je donijeti izmjene i dopu-ne nastavnog plana i programa stručnog obrazovanja i obuke. Na taj način vještine poduzetništva postat će sastavni dio programa obrazovanja, što je već praksa u savremenim obrazovnim sistemima.

GLASNIK 101

12

Privredna komora Kantona Sarajevo organizirala je i ove godine predstavljanje privrede Kantona Sarajevo i čla-nova Komore na 20. Generalnom BH sajmu ZEPS 2013. u Zenici, velikoj sajamskoj manifestaciji u BiH, koja se održava od 1. do 5. oktobra 2013. godine, zajedno sa međunarodnim specijaliziranim sajmom metala ZEPS Intermetal. Ukupno se ove godine predstavlja 386 izla-gača iz 26 zemalja. Sajam je proglasio otvorenim visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, Valentin Inzko, kazavši da prisustvo sve većeg broja međunarodnih kompanija na ovogodišnjem sajmu svjedoči o činjenici da Bosna i Hercegovina može, štaviše mora učestvovati na svjet-skom tržištu. Kako ističe, BiH može biti konkurentna na širem tržištu ukoliko se poduzmu politički i administra-tivni koraci, kako bi se većem broju kompanija omogu-ćilo da bolje posluju i otvaraju nova radna mjesta. Premijer Zeničko-dobojskog kantona, Munib Husej-nagić je podsjetio da je kantonalna vlada donijela niz zakonskih i podzakonskih akata s ciljem uklanjanja ad-ministrativnih prepreka i stvaranja boljeg privrednog ambijenta, dok je predsjednik Vanjskotrgovinske komo-re BiH, Ahmet Egrlić istakao da država mora osigurati pravnu sigurnost kako bi se privukle nove investicije. Ove godine se Kraljevina Bahrein po prvi put po-javljuje na sajmu ZEPS sa 25 kompanija i biznismenima koji žele ostvariti saradnju sa bh. privrednicima, kako je to u svom obraćanju potvrdio i Ahmed Kadhem Isa Al-

saeed iz Privredne komore ove arapske zemlje. Kako to najavljuje Abdulah Serdarević, direktor Poslovnog sistema RMK, koji je organizator ZEPS-a, u planu je potpisivanje ugovora sa Privrednom komorom Bahreina, što bi narednih godina značilo rast broja izla-gača iz ovih krajeva svijeta na ZEPS-u. Ovogodišnju sajamsku manifestaciju, kako je to uobičajeno, karakterisao je i veći broj kolektivnih izložbi privrednika Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije, Komorskog sistema BiH, turističkih zajednica i drugih, a u okviru pratećeg programa održani su brojni privred-ni susreti, zatim sesije oko energijske efikasnosti, te pro-mocije i prezentacije.

Među izlagačima 29. Međunarodnog saj-ma mode, odjeće, tekstila, kože, obuće i pra-teće opreme “INTERNATIONAL FASHION, CLOTHING & TEXTILE FAIR, IFATEX – SA-RAJEVO 2013“, koji je održan u Centru Skende-rija u Sarajevu od 25.09. do 29.09.2013. godine, bila je i Privredna komora Kantona Sarajevo. Na sajmu su predstavljeni najnoviji mod-ni trendovi kada je u pitanju muška, ženska i dječija odjeća i obuća. Uz svečani asortiman, izlagači su predstavili i odjeću za svakodnevne prilike, kao i nakit, ukrase, torbe i drugu dodata-nu opremu za tekstilnu industriju. Tako je otvo-rena mogućnost proizvođačima tekstila, odjeće, kože, obuće i prateće opreme da promoviraju i predstave svoj proizvodni program, kao i da pro-šire svoje poslovne kontakte i uspostave dobru poslovnu saradnju. U okviru sajma održan je i Okrugli sto na kojem je prezentirano stanje i perspektive u ob-lasti tekstilne i kožarsko-prerađivačke industrije, kao i Strategija razvoja tekstilne industrije FBiH.

Na ZEPS-u 386 izlagača iz 26 zemalja

Modni trendovi na sajmu IFATEX u Skenderiji

VII-VIII 2013

13

Sa oko 280 izlagača iz BiH i ostalih zemalja za-vršen je ovogodišnji tradicionalni međunarodni sajam EKOBIS 2013. Tokom četiri dana, koliko je trajao sajam, koji je za proteklih godina našao uporište u postojećim resursima ovog područja i viziji budućeg razvoja pored izložbeno-prodajnog karaktera, upriličeno je još čitav niz pratećih sadržaja. Privredna komora Kantona Sarajevo je kao izla-gač na 11. međunarodnom ekološkom sajmu EKOBIS 2013 predstavila privredne potencijale Kantona Sara-jevo. Na štandu Komore predstavljen je propagandni materijal članova Komore koji su izrazili interes da se na ovaj način promovišu na sajmu (DSC, DvokutPro, Privredna štampa i Centar “Skenderija”). Promovisan je i prospektni materijal kojim se prezentiraju domaći privredni i turistički potencijali, a koji su obezbijedile Komora i Turistička zajednica Kantona Sarajevo. Prvog dana sajma predsjednik Privredne komo-re Kantona Sarajevo gosp. Kemal Grebo prisustvovao je međunarodnoj konferenciji o regionalnoj saradnji pod nazivom „Održivi razvoj u zaštićenim područjima“, koju su organizirali Privredna komora USK-a, Fond za zaštitu okoliša FBiH i Nacionalni park „Una“. Ova kon-ferencija o regionalnoj saradnji bila je prilika da njeni učesnici među kojima su i predstavnici komorskog siste-ma iz regiona razmijene korisna iskustva u ovoj oblasti. Na konferenciji se izlagalo o trajnoj prirodnoj održivoj budućnosti čovječanstva, okolinskoj ekološkoj održi-vosti, riznici biodiverziteta i poljoprivrednoj biorazno-likosti NP Una, potencijalima za održivi razvoj i drugim važnim pitanjima vezanim za ovu oblast. Predsjednik Komore gosp. Kemal Grebo pri-sustvovao je i sastanku komunalne privrede grada Pule i Općine Unsko-sanskog kantona, na kojem je firma

Rudan iz Istre predstavila mogućnosti uštede u trošen-ju vode, kroz uštede u energiji. Firma Rudan je stekla zavidne reference u Hrvatskoj, pa su i komunalna pre-duzeća Unsko-sanskog kantona iskazala interes za sa-radnju. Princip rada ove hrvatske kompanije je takav da naknadu za svoje usluge ostvaruje iz postignutih ušteda. Predstavnici Privredne komore Kantona Saraje-vo su prisustvovali i svečanom potpisivanju sporazuma između Privredne komore Unsko-sanskog kantona i privrednih komora iz Zagreba (Republika Hrvatska) i Zaječara (Republika Srbija). Ovom prilikom predsjed-nik Privredne komore Unsko-sanskog kantona dr. Ismet Pašalić je uputio posebne riječi zahvale Privrednoj ko-mori Kantona Sarajevo i njenom predsjedniku gosp. Ke-malu Grebi na svesrdnoj saradnji i dragocjenoj podršci u organizaciji EKOBISA. Drugog dana sajma predstavnici Komore su učestvovali u radu Okruglog stola „Korištenje IT usluga u privredi i mjere podrške sektoru IKT u Bosni i Herce-govini“. Ovaj skup organiziran je u okviru projekta WEB (We Enforce Bussines), kojeg finansira Evropska unija sredstvima IPA. Projekat će trajati dvije godine, a pored Područne privredne komore Banja Luka kao implemen-tatora, u projektu učestvuje i Privredna komora Kantona Sarajevo, kao partner. Uglavnom, ovogodišnja sajamska manifestacija EKOBIS 2013 je bila još jedna prilika da se sa partne-rima iz BiH, te partnerima i poslovnim udruženjima iz susjednih država i inostranstva, zatim privrednicima iz oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije, ekoin-dustrije, organske hrane, šumarstva i drvne industrije, turističkih usluga, zaštite okoliša i drugih oblasti uspos-tavi nova poslovna saradnja, kao i da se postojeća sa-radnja unaprijedi.

Održivi razvoj i eko-turizam

GLASNIK 101

14

Vještina pregovaranja kao metodu unapređenju poslovanja

„Vještina pregovaranja kao metod u unapređenju poslo-vanja“ naziv je seminara koji je okupio oko 60 polaznika iz nekoliko gradova iz Bosne i Hercegovine. Edukacija je održana u Sarajevu 23. oktobra 2013. godine u or-ganizaciji Privredne komore Kantona Sarajevo i Centra „D.R.Gilbert“ iz Beograda. Ciljevi programa su bili usmjereni ka upozna-vanju polaznika sa karakteristikama pregovaračkih si-tuacija, pregovaračkim okvirima i ključnim konceptima pregovaranja, samostalnom vođenju pregovora, izbje-gavanju najčešćih grešaka i samostalnom definisanju pregovaračke strategije, u zavisnosti od situacija, odnosa pregovaračkih strana i sadržaja pregovaranja. Trening je organizovan po principu četiri sesije od 80 minuta, koje predstavljaju kombinaciju interak-tivnog predavanja i vježbi sa dosta primjera iz prakse. Polaznici su dobili i konkretne alate za unapređenje pregovaračkih vještina, dokazane smjernice i konkret-ne tehnike koje su nastale kao rezultati dobre poslovne prakse. Predavač Dragiša Ristovski (D.R. Gilbert) posje-duje više od 20 godina praktičnog poslovnog iskustva na različitim pozicijama, od komercijaliste na terenu do direktora. Kao trener poslovnih vještina počeo je da radi prije 15 godina, a danas su oblasti njegove ekspertize direktna prodaja, pregovaranje, motivacija zaposlenih i liderstvo.

Menadžment ljudskih resursa Menadžersko bavljenje ljudima je vrlo kompleksan po-sao koji zahtijeva ustroj potpuno izdiferencirane me-nadžerske funkcije sa ciljem da podstakne zaposlenike da ispolje i razviju svoje potencijale na odgovarajući na-čin. Ovo je istaknuto tokom radionice posvećene me-nadžmentu ljudskih resursa koja je održana u Privrednoj komori Kantona Sarajevo, 19. septembra 2013. godine. Radionicu je vodio prof.dr. Aziz Šunje sa Ekonomskog fakulteta Sarajevo. Prema riječima profesora Šunje, osobenost me-nadžmenta ljudskih resursa je njegovo prisustvo u sva-kom dijelu organizacije. Cilj mu je stvaranje menadžer-

skih preduslova da se nađu i uposle „pravi“ ljudi, te da angažirani zaposlenici budu zadovoljni, motivirani i po-svećeni poslu koji obavljaju, uz puno povjerenje prema organizaciji u kojoj rade. Program radionice obuhvatio je četiri modula koja sagledavaju različite aspekte menadžmenta ljudskih resursa kao zasebne menadžerske funkcije. Prvi modul se bavi upravljanjem ljudskim resursima, organizacij-skom kulturom, mjestom i ulogom odjela za ljudske re-surse, dok je drugi modul bio fokusiran na planiranje ljudskih resursa, regrutovanje i selekciju, menadžment radnog učinaka, razvoj zaposlenika (trening i edukaci-ja). Moduli tri i četiri bili su posvećeni sistemu plaća i nagrada, motivaciji i novim trendovima, kao što su me-nadžment ljudskih resursa baziran na kompetencijama (emocionalna inteligencija), zatim talent menadžment i sl. Način rada podrazumijevao je interaktivnu ko-munikaciju, uz mnoštvo korisnih primjera i praktičnih vježbi.

Kako unaprijediti rad sa strankama

Centar za edukaciju i informatičke usluge Pri-vredne komore Kantona Sarajevo već par godina zare-dom, na zahtjev svojih članova, organizira zanimljivu i veoma korisnu radionicu koja je namijenjena službe-nicima i drugim profesionalnim grupama koje svakod-nevno rade sa strankama, s ciljem unapređenja njihovih komunikacijskih sposobnosti i samosvjesnosti, te prak-tične primjene naučenog u svakodnevnom radu. Radio-nica je održana u prostorijama Komore, 18. septembra 2013. godine. Metod rada, kao i do sada, obuhvatio je provje-renu teoretsku i praktičnu edukaciju polaznika, putem predavanja i simulacijskih praktičnih vježbi o etici ko-municiranja sa strankama, predstavljanja sebe kao pro-fesionalca i predstavljanja svoje organizacije, pripreme sebe kao individue za nepredviđene situacije do prak-tičnih vježbi oslobađanja od stresa. Bilo je riječi i o općim pojmovima i kulturi ko-municiranja na radnom mjestu, zatim stresu na radu i savladavanju stresa, kao i komuniciranju u konfliktnim

VII-VIII 2013

15

situacijama i sa teškim klijentima. Radionicu su vodili Ljiljana Zurovac, novinarka i izvršna direktorica Vijeća za štampu u BiH i Adis Hasa-ković, PR menadžer.

Priprema prijedloga projekta iz IPA komponente Privredna komora Kantona Sarajevo organizirala je dvodnevnu radionicu pod nazivom „Priprema prijed-loga projekta iz IPA komponente”, s ciljem da budućim aplikantima pomogne u razumijevanju metodologije izrade logičkog okvira u projektnom ciklusu, preporu-čenom od Evropske unije. Ova dvodnevna radionica okupila je poslovne ljude zainteresirane za proširenje svojih znanja iz oblas-ti pripreme i implementacije projekata finansiranih od EU. Sadržaj radionice obuhvatio je uvod u IPA fon-

dove, grantove raspoložive za institucije iz BiH, pristup logičkom okviru kao osnovni metodološki alat pri izradi prijedloga projekta sa detaljnim osvrtom na faze analize i planiranja. Polaznici su kroz praktičan rad imali prili-ku upoznati se sa izradom matrice logičkog okvira, kao i detaljnom razradom projektne aplikacije (izvodljivost, efektivnost i održivost projekta), budžet, uz primjere iz prakse. Voditelj radionice je bio Nemanja Nešić, trenut-no angažovan kao šef zajedničkog tehničkog sekretarija-ta za Prekogranični program Srbija – Bosna i Hercego-vina (IPA prekogranični program). Tokom karijere, kao nezavisni konsultant bio je angažovan na izradi velikog broja projektnih aplikacija, od čega je preko deset dobilo finansijsku podršku od Evropske unije, a važno je napo-menuti da je i akreditovani ocjenjivač projekata Evrop-ske unije.

Detaljnije informacije o svim planiranim temama, terminima realizacije edukacija, predavačima, partnerima, organiziaciji edukacije po Vašim potrebama i željama, kao i drugom, možete pronaći na web-stranici Komore www.pksa.com.ba ili u Centru za edukaciju i informatičke poslove (telefoni: 033/250-106, 250-116 i 250-117).

GLASNIK 101

16

KORIŠTENJE INTERNETA ZA UNAPREĐENJE POSLOVANJASvrha radionice je unapređenje znanja o efikasnoj primjeni Inter-neta u poslovanju preduzeća kroz oglašavanje, elektronsku trgovinu, upravljanje odnosima s kupcima, istraživanje tržišta, praćenje uspješ-nosti, itd. Radionica je namijenjena menadžerima i zaposlenicima u prodaji i marketingu.

Predavač: Radionicu će voditi dr.sc. Almir Peštek, docent na Katedri za marketing Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. Dr. Peštek ima boga-to predavačko i konsultantsko is-kustvo iz oblasti biznisa i marketin-ga i autor je više naučnih i stručnih radova, kao i knjige „E-marketing u turizmu“. Dr. Peštek također pre-daje predmete E-Business i New Media na postdiplomskom MBA studiju na Univerzitetu RISEBA u Rigi, Latvija.

Termin realizacije: 14. novembar

ZAKON O DRŽAVNOJ POMOĆI BIHFaktor uspješnog poslovanja kompanijaCilj seminara je upoznati učesnike sa praktičnim mogućnostima za-konskih odredbi kojima se reguliše državna pomoć/poticaj, a posebno u pojedinim privrednim sektorima.Učesnicima seminara će na prakti-čan način biti predočene odredbe zakona, iz kojih treba da steknu određena znanja kako i na koji na-čin doći do sredstava po osnovama državne pomoći/poticaja odnosno kako doći do povoljnijeg tretma-na pojedinih privrednih grana, da se u isto vrijeme ne naruše pravila

međunarodne konkurentosti, koja su često puta uvjet za povoljan tretman roba na tržištima koje te kompanije proizvode. Predstavit će se scenarij djelovanja prema držav-nim institucijama, koji omogućava tretiranje u oviru Zakona o držav-noj pomoći/poticaju BiH.

Predavač: dr. Mirsad Kikanović, ek-spert za fiskalni sistem iz Ministar-stva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.

Termin realizacije: 29. novembar

STRATEGIJE I TAKTIKE U PREGOVARANJU SA DOBAVLJAČIMACilj radionice: naučiti osnove pro-cesa pregovaranja, najbitnije faze u pregovaranju, te strategije i taktike na osnovu kojih će postići maksi-malan rezultat u pregovaranju sa dobavljačima.

Kome je namijenjena radionica: direktorima i šefovima nabavke, re-ferentima u nabavci i svima onima koji se bave nabavkom robe i uslu-ga.

Partner: «Centar za ekonomiju d.o.o.» (Banja Luka, BiH)-. Preda-vač je Miloš Todorović, diplomirani ekonomista sa bogatim konsultant-

skim i predavačkim iskustvom sa firmama iz BiH i Hrvatske.

Termin realizacije: 11. decembar

KAKO PONOVO PRIVUĆI KLIJENTA KOJI JE NEZADOVOLJAN NAŠOM USLUGOMNa ovom seminaru polaznici će razumjeti četiri nivoa u pružan-ju usluga klijentima, naučiti kako nadmašiti očekivanja klijenata, na koji način ponovo pridobiti lo-jalnost nezadovoljnog klijenta, te upravljati emocijama zahtjevnih (napornih) klijenata.

Kome je namijenjena radionica: prodavcima u veleprodaji i malo-prodaji, šalterskim radnicima, ko-mercijalistima, svima ostalima koji dolaze u kontakt sa klijentima.

Partner: «Centar za ekonomiju d.o.o.» iz Banja Luke. Predavač je Miloš Todorović, diplomirani eko-nomista sa bogatim konsultantskim i predavačkim iskustvom sa firma-ma iz BiH i Hrvatske.

Termin realizacije: 18. decembar

Edukacija do kraja godine

VII-VIII 2013

17

Pregled sajamskih manifestacijaSAJAM MJESTO Vrijeme

održavanja

BiH

SAJAM ROBA ŠIROKE POTROŠNJE gdje će biti predstavljeni: prehrambeni proizvodi, odjeća, obuća, kozmetika, bijela tehnika, mali kućanski aparati, računari, televizori, stari zanati

Sarajevowww.skenderija.ba

18. – 21.12.2013.

HRV

ATSK

A

CROTOUR - međunarodni sajam turizma

HOTEL & GASTROTEH – 6. međunarodni sajam gastronomije, hotelsko-turističke opreme i cateringa

INGA - 6. međunarodni sajam hrane, pića i gastronomskih inovacija

Zagrebwww.zv.hr

19. – 22.02.2014.

LATV

IJA WOODWORKING 2013 – međunarodni

sajam alata, opreme i mašina za obradu drveta

Rigawww.bt1.lv

05. – 07.12.2013.

MA

ROKO SIFEL MAROC - međunarodni sajam voća

i povrća

Agadirwww.sifelmorocco.com 05. – 08.12.

2013.

NJE

MAČ

KA OPTI 2014 - međunarodni sajam optike i

dizajna

Minhenwww.opti.de 10. – 12.01.

2014.

ISPO MUNICH 2014 - međunarodni sajam sportske opreme, odjeće i obuće

Minhenwww.ispo.com

26. – 29.01.2014.

RUSI

JA OPHTHALMOLOGIC OPTICS 13. međunarodni sajam optike

Moskvawww.optica-expo.ru

10. – 13.12.2013.

SRBI

JA

36. SAJAM TURIZMA (ITTFA) - Turističke agencije, savezi i organizacije, hoteli, turistički centri, lovni turizam, vazduhoplovne kompanije, međunarodni turoperatori.

5. SAJAM VINA - Prezentacija vina i vinskih destilata. Promocija vinskog turizma.

Beogradwww.sajam.co.rs

27.02 – 02.03.2014.

TURS

KA

IDF - ISTANBUL LEATHER FAIR 2013 8. međunarodni sajam kože Istanbul

www.istanbulleather.com21.– 23.11.

2013.

ANFAS HOTEL EQUIPMENT 2014 – sajam tekstila, opreme, ukrasa za hotele, motele Antalya

www.anfashotelequipment.com22. - 25.01.

2014.

EMITT – međunarodni sajam turizma i putovanja istočnog Mediterana

Istanbulemittistanbul.com

31. 01.– 02.02.2014.

Pregled sajmova pripremila Amira Višnjić, e-mail:amirav@pksa.com.ba

18

IMPRESUM

GODINA 2013BROJ 101

SEPTEMBAR/OKTOBAR

Glasnik je zvanično glasilo Privredne komore Kantona Sarajevo

Uređuje Redakcijski kolegij:

Predsjednik:mr. Muamer Mahmutović

Glavni i odgovorni urednik:mr. Esad Ibišević

Tehnička urednica:Elvira Baždar-Kadrić

Članovi: Mubera KadrićRusmira Mandić

Lektorica:Elma Buljina

Štampa:CPU - SARAJEVO

Izdavač:Privredna komora Kantona Sarajevo

71 000 Sarajevo, La Benevolencija br. 8Tel: 00387 33/250-100/250-196Fax: 00387 33/250-137/250-140e-mail: press@pksa.com.ba

Besplatan primjerak

www.pksa.com.ba

LegislativaBOSNA I HERCEGOVINA

• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Vanjskotrgovinskoj komori Bosne i Hercegovine („Sl. glasnik BiH», broj 72/13)

FEDERACIJA BIH• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lizingu („Sl. novine FBiH»,

broj 65/13)• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak („Sl.

novine FBiH», broj 65/13)• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o bankama („Sl. novine FBiH»,

broj 66/13)• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o cestama Federacije BiH („Sl.

novine FBiH», broj 66/13)• Zakon o stvarnim pravima (Sl. novine FBiH», broj 66/13)• Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije

(Sl. novine FBiH», broj 70/13)• Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o privrednim društvima („Sl.

novine FBiH», broj 75/13)• Zakon o istraživanju i eksploataciji nafte i gasa u Federaciji BiH („Sl.

novine FBiH», broj 77/13) • Uredba o izmjeni i dopuni Uredbe o usavršavanju predsjednika i člano-

va nadzornih odbora i uprava privrednih društava sa učešćem držav-nog kapitala („Sl. novine FBiH», broj 80/13)

• Ukaz o proglašenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o agen-cijama i unutarnjim službama za zaštitu ljudi i imovine pravima (Sl. novine FBiH», broj 67/13)

KANTON SARAJEVO

• Zakon o izmjenama Zakona o sudskim taksama („Sl. novine Kantona Sarajevo», broj 36/13)