glasnik - privredna komora crne gore · obnavljanjem direktne linije budimpešta -podgorica, te za...

Implikacije ulaska Hrvatske u EU na crnogorsku privredu

Prilika za unapređenje ekonomskih odnosa

LIST PRIVREDNE KOMORE CRNE GORE

BROJ 6 JUN 2013 GODINA XLVII ISSN 0350-5340

Glasnik

Sporazum komora Crne Gore i Monaka

Temelj za mostove uspješne saradnje

Rüdiger J. Schulz, izvršni direktor Crnogorskog Telekoma

Više razloga gradi uspjeh

Poslovni forum Crna Gora – Mađarska

Interesovanje za crnogorsku naftu i gas

GLASNIK PKCG / jun 2013


[email protected]

3


www.privrednakomora.me

4 GLASNIK PKCG / jun 2013

Najavljeno unapređenje avio saobraćaja obnavljanjem linije Budimpešta-Podgorica. Iskazano interesovanje za modernizaciju naše željezničke kao i elektroener-getske infrastrukture.

Poslovni forum Crna Gora – Mađarska

Mađari zainteresovani za crnogorsku naftu i gas

Postoji veliki prostor za unapređenje privredne saradnje između Crne

Gore i Mađarske, između ostalog u obla-stima energetike, poljoprivrede, prerađi-vačke industrije, razmjeni roba i turizmu, ocijenjeno je na poslovnom forumu Crne Gore i Mađarske, održanom 26. juna 2013. godine u Privrednoj komori. Mađari su zainteresovani za istraživanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju, modernizaciju elektroenergetskog siste-ma naše zemlje i pruge Budimpešta-Bar, osnivanje mješovitih mađarsko-crnogor-skih firmi, unapređenje avio saobraćaja obnavljanjem direktne linije Budimpešta -Podgorica, te za povećanje broja posje-ta njihovih turista Crnoj Gori.

Forum, u čijem radu su učestvovali i ministar održivog razvoja i turizma Bra-nimir Gvozdenović i državni sekretar za vanjske poslove i evropske integracije u Vladi Mađarske Péter Szijjártó, organi-zovala je Privredna komora Crne Gore, u

ki prostor za njeno unapređenje, kako u razmjeni roba, tako i u sektoru turizma – rekao je Mijušković.

On je naglasio da bez dileme treba poljoprivredu markirati kao veliko polje potencijalne saradnje dvije zemlje, za čiji razvoj postoje uslovi u Crnoj Gori, ali ne-dostaju investiciona ulaganja u pripremu prerađivačkog sektora za šira tržišta, kao i kvalitetna znanja o novim tehnologi-jama. Od značajnijih očekivanja u nare-dnom periodu pomenuo je i nastavak sa-radnje crnogorskog Montenegrobonusa te kompanije za naftu i gas „MOL“, koja pokaziuje interesovanje i za istraživanja i eksploataciju nafte i gasa u crnogorskom podmorju.

- Pored poljoprivrede i energetike, veliku šansu za saradnju Crne Gore i Mađarske prepoznajem i u oblasti pre-rađivačke industrije koju bi, uz prenos adekvatnog znanja i određena ulaganja, mogli razvijati kroz sektor malih i sre-dnjih preduzeća – kazao je Mijušković, dodajući da primjer Mađarske pokazuje da zemlje sa jačom industrijskom bazom lakše podnose udare krize.

Predsjednik je kazao da Privredna ko-mora Crne Gore sa Komorom Mađarske ima odličnu saradnju u radu komorskih asocijacija, te da je Sporazumom koji je dan prije foruma potpisala i formalno potvrdila da je apsolutno posvećena kontinuiranom djelovanju kako bi se unaprijedili odnosi dvije nacionalne eko-nomije.

- Osnovni pravci saradnje su definisa-ni tim aktom i uvjeren sam da ćemo na najbolji način iskoristiti sve mogućnosti koje su nam na raspolaganju – kazao je Mijušković.

Obnova linije Budimpešta-Podgorica

Ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović istakao je da će Crna Gora, kao jedinstvena turistička

saradnji sa Mađarskom Agencijom za in-vesticije i trgovinu, vladama dvije zemlje, te Ambasadom Mađarske.

Ovaj skup privrednika uslijedio je dan nakon potpisivanja sporazuma o saradnji između privrednih komora dvije zemlje i agencija za promociju investicija.

Prostor za unapređenje saradnje

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković ukazao je na to da robnu razmjenu tokom 2012. i četiri mjeseca 2013.godine karakteriše pad obima robnog prometa. Glavni crnogor-ski izvozni proizvod u Mađarsku je ruda boksita. Mađarski turisti, koji su u prošloj godini posjetili Crnu Goru, čine svega 1,3% od ukupnog broja turista.

- Iznijeti podaci jasno govore o ne-dovoljnoj saradnji naše dvije zemlje, a što istovremeno ukazuje da postoji veli-

Privrednici traže bolje saobraćajne veze, Podgorica 26. jun 2013.

GLASNIK PKCG / jun 2013 GLASNIK PKCG / jun 2013

[email protected]

5

destinacija biti u narednom periodu pro-movisana na mađarskom tržištu, te da za to ima podršku Mađarske.

- Smatramo da se pozitivni pomaci mogu postići u oblasti stranih direktnih investicija u turizmu. Da bi turizam mo-gao da funkcioniše potrebne su predu-slovi, a jedna od kritičnih tačaka njego-vog razvoja je dostupnost naše zemlje mađarskim građanima. U tom dijelu smo se dogovorili da se intenzivno radi na obnavljanju avio linija Budimpešta-Podgorica, ali i na modernizaciji pruge Budimpešta-Bar, značajnom novom pro-jektu kojim ćemo konkurisati za sredstva iz Evropsko-kineskog fonda. Taj projekat je važan, ne samo sa aspekta turizma, već i za prevoz roba, što otvara doda-tne mogućnosti za Luku Bar - najavio je Gvozdenović.

Ministar smatra da je moguća sa-radnja sa Mađarima i u oblasti životne sredine, a interesovanje postoji u ener-getici. Mađarska kompanija MOL je za-interesovana za istraživanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju, a državna elektro-energetska kompanija za re-konstrukciju crnogorske mreže. Prema Gvozdenovićevim riječima, iskazano je i

interesovanje i za investicije u poštanski saobraćaj.

- Crna Gora je povoljan investicioni ambijent, što dokazuje 3,7 milijardi inve-sticija iz 107 zemalja svijeta. Ažuriranjem zakonskih propisa za strane investicije, uređenje prostora i eksproprijaciju, uči-nićemo da crnogorski poslovni ambijent bude još bolji – kazao je ministar Gvoz-denović.

Otvaranje prema istoku

Državni sekretar za vanjske poslove i evropske integracije u Vladi Mađarske Péter Szijjártó podsjetio je da je ta ze-mlja treći najveći strani investitor u Crnoj Gori. Objasnio je da Vlada vodi novu eko-nomsku vanjsku politiku - otvaranje pre-ma istoku, a tome, kako je kazao, vode jake investicije na zapadnom Balkanu. U tome, prema njegovim riječima, bitnu ulogu ima HITA – agencija za strane inve-sticije Mađarske i Egzim banka. Agencija HIT-a je, kako je objasnio, dobila instruk-cije da jače i odlučnije pomogne firme koje žele da izađu na crnogorsko tržište, ali i crnogorske koje žele na mađarsko.

- Nadam se da ćete u Crnoj Gori pro-

naći ozbiljno mineralno blago. Naša kom-panija MOL je zainteresovana za tender koji ćete raspisati. Uspjeh tog posla je od obostranog interesa. Mađarska željezni-ca želi direktnu vezu sa Barom, moder-nizaciju i elektrifikaciju pruge da bi se postigle brzine od 160 km/h. Probaćemo zajednički da dođemo do sredstava za taj projekat iz kineskog fonda. Avio kompa-nija Viz Air radi na poboljšanju veza sa Crnom Gorom, a naš najveći turoperator radi na povećanju priliva mađarskih turi-sta u Crnu Goru – rekao je Szijjártó.

Potpredsjednik Mađarske investici-one agencije Peter Bilek kazao je da oni podstiču privrednike da ne razmišljaju samo o izvozu roba u Crnu Goru, već i o osnivanju zajedničkih kompanija, uz pre-nos znanja i tehnologija. Najavio je da će u narednih 10-12 mjeseci biti organizo-vana još dva poslovna foruma.

- Prvim ćemo u Crnu Goru dovesti investitore, dok će drugi biti fokusiran na građevinarstvo i arhitekturu – najavio je Bilek.

Uslijedili su B2B susreti crnogorskih i mađarskih privrednika tokom kojih je razgovarano o mogućoj poslovnoj sara-dnji u konkretnim područjima rada.

Robna razmjena Crne Gore sa Mađarskom

Robna razmijena između Crne Gore i Mađarske u 2012. godini iznosila je 36,9 miliona eura. Izveze-no je robe u vrijednosti 18,1 miliona

u mil.eura

Naziv 2010. % 2011. % 2012. %

Ukupna rob. razmj. Crne Gore 1.984,9 100 2.277,6 100 2.187,8 100

Ukupna razmj.sa Mađarskom 41,8 2,1 94,0 4,1 36,9 1,7

Izvoz u Mađarsku 29,0 8,9 76,9 16,9 18,1 1,0

Uvoz iz Mađarske 12,8 0,7 17,1 0,9 18,8 4,9

Deficit/Suficit 16,2 59,8 -0,7

Izvor: MONSTAT

SDI iz Mađarske u periodu od 2004 - 2012. godineu mil. eura

Godine 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Ukupno

Nivo investicija

2,4 147,7 118,0 30,0 27,3 30,3 36,0 13,7 21,5 426,9

Izvor: CBCG

eura što je 76,4% manje u odnosu na prethodnu godinu. Na veliki pad utica-lo je smanjenje izvoza aluminijuma. U istom period je uvezeno 18,8 milIona

eura odnosno 9,9% više u odnosu na 2011. godinu. Veliko smanjenje izvoza prouzrokovalo je i deficit od 0,7 miliona eura.

Ukupne investicije iz Mađarske od 2004. do 2012. godine iznosile su

426,9 mil. eura. Najviše se investiralo u 2005. godini 147,7 miliona eura.




Kompanije Monaka zainteresovane za saradnju u tu-rizmu, naročito luksuznom i jahting, građevinarstvu i javnim radovima, te u trgovini prehrambenim proi-zvodima.

Komore Crne Gore i Monaka potpisale sporazum

Temelj za mostove uspješne saradnje

Sporazum o saradnji Privredne ko-more Crne Gore i Komore za eko-

nomski razvoj Monaka potpisan je 20. juna 2013. godine u Vili Gorica.

Sporazum, koji vodi jačanju po-slovnih veza između dvije zemlje, po-tpisali su predsjednik Privredne ko-more Crne Gore Velimir Mijušković i predsjednik Komore za ekonomski razvoj Monaka Michel Dotta, u pri-sustvu princa Alberta II od Monaka i predsjednika Crne Gore Filipa Vuja-novića. Posjeta predsjednika Komore za ekonomski razvoj Monaka dio je zvanične posjete princa Alberta II Cr-noj Gori.

Potencijal za ulaganja

Predsjednik Mijušković je uvjeren da će ove dvije komore, kao repre-zenti poslovnih zajednica u svojim zemljama, dati doprinos njihovom ekonomskom povezivanju, pod čime podrazumijeva i razmjenu iskustva, posebno u dijelu luksuznog i jahting

turizma koji je visoko razvijen u Mo-naku.

- Crna Gora nudi izuzetan potenci-jal za ulaganja, prije svega u proizvo-dnju energije i zelenu industriju, od koje se očekuje da bude pokretač za-pošljavanja kako u Evropi, tako i ovd-je. Raduje me interesovanje iskazano od predsjednika Komore Monaka za naše poljoprivredne proizvode. Tu Crna Gora može da se pohvali viso-kim kvalitetom i autentičnošću zdra-ve hrane koju proizvodi. Takođe, to je sektor koji ostavlja izuzetan prostor za ulaganja kako kroz nova znanja, tako i investicije – rekao je Mijušković.

Predsjednik Komore za ekonom-ski razvoj Monaka Dotta kazao je da upravo prisustvo princa Alberta II i predsjednika Vujanovića naglašava značaj koji dvije zemlje daju ovom ekonomskom partnerstvu.

- Među našim poslovnim udru-ženjima mogu biti izgrađeni uspješni mostovi. Ideja je da crnogorske kom-panije iskoriste Monako kao kapiju ka francuskom govornom području

i Mediteranu, ali i afričkoj industri-ji. Kompanije Monaka mogu takođe sarađivati na poljima koja trenutno unapređujete u Crnoj Gori. Posebno imam u vidu našu saradnju u sekto-rima turizma, naročito luksuznog i jahting, građevinarstvu i javnim rado-vima, te međunarodnoj trgovini (pre-hrambeni sektor) – kazao je Dotta.

Sudeći po izjavama potpisnika Sporazuma, na konkretne poteze ka unapređenju saradnje ne bi trebalo dugo da se čeka.

- Sada, kad smo učinili prvi korak, predlažem da nastavimo ka praktič-nom djelovanju i radu na organizaciji B2B sastanaka kompanija Crne Gore i Monaka, u Monaku ili Podgorici – re-kao je Dotta.

Sastanak

Potpisivanju sporazuma pretho-dio je poslovni sastanak predstavni-ka Komore, odnosno privrede Crne Gore, sa uvaženim gostom iz Monaka, predsjednikom Dottom, tokom kojeg su predstavljeni privredni potenci-jali, perspektive razvoja dvije zemlje i mogućnosti za investicije. Pored predsjednika Mijuškovića i Dotte, učestvovali su predsjednik Skupštine Privredne komore Vlastimir Golubo-vić, potpredsjednik Komore Ivan Sa-veljić, savjetnik Stanko Zloković, Vojo Banović, Jadroagent i Đorđe Đurđić, Atlas grupa.

Istaknuto je da dvije države imaju mnogo zajedničkog - spadaju u red deset najmanjih u Evropi, kojima tu-rizam, posebno elitni, između osta-log, predstavlja opredjeljenje razvoja. Ocijenjeno je da će partnerstvo pove-zati potpisnike Sporazuma u pogledu razmjene ekonomskih informacija i identifikovanja poslovnih prilika za cr-nogorske i kompanije Monaka.

Kneževina Monako je osnovana 1297. godine. Površine je svega dva km², i ima 36.000 stanovnika, ali je napredna i dinamična država u regi-onu. U 2012. godini njenih oko 4.000 kompanija generisalo je prihode od 4,37 milijardi eura i rast od 6,6%, sa skoro najvećim BDP po glavi stanov-nika u svijetu (57.000 €). To je održivi ekonomski model, država bez duga i sa strukturno izbalansiranim budže-tom.

Michel Dotta i Velimir Mijušković potpisali Sporazum o saradnji


[email protected]

7

Na sastanku u Komori istaknuta mogućnost usposta-vljanja saradnje i u turizmu.

Međunarodna saradnja

Ekvador želi direktne trgovinske veze sa Crnom Gorom

Ekvador je zainteresovan da uspostavi direktne trgovinske

veze sa Crnom Gorom preko Luke Bar, rečeno je prilikom prezentacije ekonomskih, investicionih i turistič-kih potencijala ove južnoameričke zemlje, održane u Privrednoj komori 28. juna 2013. godine.

Otpravnica poslova Ambasade Ekvadora u Italiji Alba Koeljo de Bar-bosa objasnila je da proizvode koje Ekvador izvozi brojnim zemljama poskupljuju posrednici, odnosno di-stribucija preko drugih destinacija.

- Želimo da izbjegnemo taj trou-gao u trgovini i da sa vama nađemo sinergiju koja bi nam omogućila di-rektnu robnu razmjenu. Zato ćemo posjetiti vašu luku. Takođe, treba imati u vidu da Ekvador može da bude strateško mjesto za investira-nje u Andski region, koji čine Kolum-bija, Ekvador, Peru i Bolivija. Dakle, Crna Gora ima mogućnost da preko nas uđe u taj podregion Latinske Amerike – kazala je Barbosa.

Ocijenila je da su Crna Gora i Ekvador dvije udaljene zemlje, ali samo u geografskom smislu, pošto

imaju dosta sličnosti, te da mogu da sarađuju i uče jedna od druge.

O sličnostima dvije zemlje govo-rio je i Francisko Salgado iz Ambasa-de Ekvadora.

- Poput Crne Gore i mi smo „ze-lena“ destinacija. Naše dvije zemlje u turističkom smislu imaju mnogo zajedničkog, pa se nadam da ćemo i u ovom sektoru ostvariti direktne veze. Treba napraviti sinergiju naših avio, turističkih operatora i vlasti – rekao je Salgado.

Potpredsjednik Privredne ko-more Ivan Saveljić ocijenio je da se zemljama Latinske Amerike može uspostaviti saradnja bez obzira na udaljenost. On je takođe ukazao da bi se direktnim usmjeravanjem roba iz Ekvadora na Crnu Goru, smanjili troškovi trgovine i povećali profiti.

- Želim da u ime privrednika iz Crne Gore iskažem interesovanje za saradnju, kako u robnoj razmjeni, tako i u turizmu – kazao je Saveljić.

Republika Ekvador se prostire na 256.370 kvadratnih kilometara sje-

vero-zapada Južne Amerike i ima 14,3 miliona stanovnika. Glavni grad je Kvito. Moneta je američki dolar, uveden 2000. godine kao jedan od instrumenata da bi se, ispostaviće se uspješno, Ekvador izborio sa ekonomskom krizom. Infla-cija je 4,16%. Prema podacima koje je iznijela Barbosa, BDP Ekvadora je 73,23

miliona dolara, a godišnji privredni rast je 4,6%. Posljednjih godina značajno je umanjena razlika između bogatog i si-romašnog stanovništva.

Ekvador je veliki izvoznik nafte (55% ukupnog izvoza), banana, kafe, morskih plodova, kakaa (za koji tvrde da je naj-bolji na svijetu) i ruža. Namjera im je da privuku investitore u sektor energetike, jer žele da do 2016. godine udvostruče proizvodnju energije. U toku je izgra-dnja 7.820 kilometara željezničke infra-strukture u toj zemlji. Ekvador ulaže 1,8 odsto BDP u razvoj visokog obrazova-nja, nauke i tehnologije.

Razvoju države doprinosi i poreska politika. Barbosa je kazala da je ten-dencija oslobađanja novih preduzeća od minimalnog poreza u periodu od prvih pet godina, kao i potpunog oslo-bađanja od poreza na dobit, tokom is-tog perioda. Osnovu privrede, prema njenim riječima, čine mala preduzeća, i ona proizvode 90 odsto hrane u toj zemlji.

Namjera Ekvadora je da privuče investitore u sek-tor energetike, jer želi da do 2016. godine udvostru-či proizvodnju energije.

Ekonomija Ekvadora

Progres nakon krize

Ekvador želi robni promet sa Crnom Gorom preko Luke Bar




Otvara se prostor da se uvoz iz Hrvatske, koja je posta-la članica EU, supstituiše sopstvenom proizvodnjom ili uvozom iz drugih CEFTA država, ocijenjeno je na fo-rumu.

Poslovni forum Crne Gore i Bosne i Hercegovine

Zajednički do novih tržišta

Ostvarivanje strateških partner-stava između preduzeća Crne

Gore i Bosne i Hercegovine obezbje-đuje koncept njihove održive konku-rentnosti i po ulasku u EU, ocijenjeno je na poslovnom forumu Crne Gore i Bosne i Hercegovine, održanom 18. juna 2013. godine u Privrednoj komo-ri Crne Gore.

Istaknuto je da trgovinska sara-dnja dvije zemlje nije na odgovara-jućem nivou, te da zabrinjava trend njenog pada.

Forum je okupio predstavnike cr-nogorskih i bosansko-hercegovačkih preduzeća iz sektora proizvodnje, prerade i trgovine poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Skupom je predsjedavao potpredsjednik Privre-dne komore Crne Gore Ivan Saveljić, a u radu su učestvovali ministar vanj-ske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Mirko Šarović i potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore te zemlje Nemanja Vasić. Po-tencijale agroindustrije dvije zemlje

predstavile su Lidija Rmuš, sekretar Udruženja poljoprivrede, prehram-bene i duvanske industrije Privredne komore Crne Gore, i Tijana Slagalo, stručni saradnik za poljoprivredno-prehrambeni sektor u Spoljnotrgo-vinskoj komori Bosne i Hercegovine.

Negativan trend

Potpredsjednik Saveljić je kazao da je razvoj regionalne saradnje jedan od najvažnijih ciljeva međunarodnih aktivnosti Privredne komore Crne Gore, pa je i poslovni forum dvije ze-mlje rezultat ovih napora. Cilj foruma je pronalaženje odgovora na pitanje kako zajednički doći do novih tržišta i ostvariti nove vrijednosti.

Govoreći o robnoj razmjeni iz-među Crne Gore i BiH (koja je u prva četiri mjeseca 2013. godine iznosila 41,3 miliona eura, približno kao i pre-thodnih godina), Saveljić je ukazao na trend rasta crnogorskog deficita.

- Pokrivenost uvoza izvozom je konstantno nepovoljna za Crnu Goru, i iznosila je od 15,7% u 2011, preko 22% u 2012, do svega 10% za četiri mjeseca ove godine – rekao je Save-ljić.

Na forumu je, između ostalog, razmotren značaj predstojećeg ulaska Hrvatske u Evropsku uniju na CEFTA region. Ocijenjeno je da će to dove-sti do značajnog smanjenja plasma-na proizvoda iz regiona na hrvatsko tržište. Prema Saveljićevim riječima, jedan od razloga za to je što mnoge od CEFTA zemalja zaostaju u proce-su izgradnje institucija u skladu sa EU zahtijevima, posebno u domenu akreditacije i standardizacije. Takođe, kompanije nijesu u dovoljnoj mjeri usvojile standarde potrebne da bi se njihovi proizvodi mogli plasirati na Evropsko tržište. Zbog problema kon-kurentnosti je još jednom potencira-na poruka sa sajma u Mostaru (april 2013), da region prvo mora da se in-tegriše zajednički nastupa na trećim tržištima.

Šansa

Potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Nema-nja Vasić je kazao da će se nakon 1. jula 2013. godine, i ulaska Hrvatske u EU, 230 linija proizvoda iz te zemlje prodavati u BiH po mnogo višim cije-nama nego sad. To, prema njegovim riječima, otvara prostor da se uvoz iz Hrvatske supstituiše sopstvenom pro-izvodnjom ili uvozom iz drugih CEFTA država.

- Najveći izvoznik u BiH je Hrvat-ska. Prehrambeni sektor Hrvatske u BiH je izvozio dvadesetosam odsto roba. Vrijeme je da supstituišemo uvoz iz te zemlje, nađemo prostor za naše kompanije, ali i druge iz okruže-nja. Zato smo tražili da na ovom foru-mu naši sagovornici budu iz prehram-benog i trgovinskog sektora – kazao je Vasić.

Šansu za crnogorske privrednike

Detalj sa susreta privrednika, Podgorica, 18. jun 2013.


[email protected]

9

nakon ulaska Hrvatske u EU vidi i mi-nistar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Mirko Šarović, koji je ukazao na potrebe da se ekonomski odnosi dvije zemlje po-dignu na viši nivo.

- Ovo je šansa za privrednike Crne Gore da snažnije „zakorače” na trži-šte Bosne i Hercegovine. Tu šansu si-gurno neće propustiti iz drugih CEFTA zemalja. Na nama je da unaprijeđuje-mo CEFTA sporazum između ostalog i potpisivanjem dokumenata za lakšu robnu razmjenu, poput protokola o međusobnom priznavanju dokume-nata, koje su naše dvije zemlje već potpisale sa Srbijom, a koji je u fazi usaglašavanja između Crne Gore i Bosne i Hercegovine. To će omogućiti lakšu trgovinu, uklanjanje necarin-skih barijera, manje zadržavanja na granici i pojeftiniće razmjenu roba – rekao je Šarović, koji očekuje podršku crnogorskih privrednika ovom doku-mentu.

On je pozvao crnogorske privre-dnike da, kroz saradnju sa BiH, isko-riste povoljnost što ta zemlja ima po-tpisan ugovor o slobodnoj trgovini sa Turskom.

Izvršni direktor mljekare Nika To-mislav Žižić, kazao je da je ta kompa-nija pokušava da uspostavi saradnju sa mljekarama iz BiH.

- Posljednje tri godine bili smo prisutni na sajmu u Zenici, ali nijesmo uspjeli da napravimo neki kvalitetan poslovni aranžman sa proizvođačima mlijeka iz Bosne, tu je bilo puno bari-jera. Nadam se da ćemo u narednom periodu uspjeti da uspostavimo sara-dnju na obostrano zadovoljstvo - re-kao je Žižić.

Direktor firme Agreks iz BiH Pre-drag Miličić naveo je da je najveći problem nelikvidnost na regionalnom tržištu.

On je ukazao na problem koji će BiH imati ulaskom Hrvatske u EU.

- Od 1. jula najveći dio robe iz BiH više neće moći da se izvozi na hrvat-sko tržište. Dio robe koja se do sada plasirala na to tržište moraće da nađe mjesto na ostalim tržištima zemalja CEFTA - rekao je Miličić.

Prema njegovim riječima, mlijeko će zbog toga pretrpjeti najveću štetu, jer je BiH bila značajan izvoznik u Hr-vatsku.

Predsjednik Privredne komo-re Crne Gore Velimir Mijušković se sastao 18. juna 2013. godine sa ministrom za vanjsku trgovinu i eko-nomske odnose Bosne i Hercegovi-ne Mirkom Šarovićem. Ministar je u Podgorici boravio na poziv Vanjsko trgovinske komore Bosne i Hercego-vine i Privredne komore Crne Gore, koje su organizovale poslovni forum posvećen posebno poljoprivrednom sektoru.

Oni su razgovarali o ekonomskoj situaciji u Crnoj Gori i Bosni i Her-cegovini, apostrofirajući promjene koje će se neminovno desiti ulaskom Hrvatske u Evropsku uniju. Saglasni su da bi ostatak regiona to trebao prepoznati kao veliku prednost, bu-dući da smo mi dio CEFTA-e. No, do promjena neće doći samo u oblasti trgovine u najužem smislu toga što ova djelatnost znači. Ulazak Hrvat-ske u EU po bosansko-hercegovačku privredu donijeće određene proble-me pri korišćenju Luke Ploče. Iako su već dogovorene određene olakšice, neće se moći sva roba transporto-vati preko ove Luke. To bi trebalo da bude dobra prilika za Luku Bar i sagovornici vjeruju da će je crno-gorska luka iskoristiti. Ono što se u tom dijelu pojavljuje kao problem, jeste veoma loša saobraćajna veza naših zemalja, drumski putevi u koje se odavno ne ulaže i željeznica koja

zapravo i ne postoji.Predsjednik Mijušković je mini-

stru Šaroviću podrobnije predstavio CEFTA forum privrednih komora i način njegovog funkcionisanja. Na-ime, postojanje i aktivnosti ovog foruma bile su od velike pomoći prevazilaženju problema koji su se u CEFTA regiji javljali neposredno nakon potpisivanja sporazuma. Da-nas je stanje značajno popravljeno i Predsjednik vjeruje da su sve struk-ture dužne uložiti neophodan napor ka daljem unapređenju poštovanja odredbi ovog Sporazuma.

Ministar smatra da je nužno što prije potpisati protokol o među-sobnom priznavanju sertifikata koji prate robu pri uvozi/izvozu između Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Crna Gora takav protokol ima potpi-san sa Srbijom, Bosna i Hercegovina takođe, tako da je i nužno i logično njegovo potpisivanje između ovih zemalja. Time bi se značajno olakša-lo i pojeftinilo poslovanje kompa-nija dvije zemlje koje već sarađuju, a vjerovatno bi i druge podstaklo da razmišljaju o plasiranju svojih proizvoda na tržište Crne Gore, odnosno Bosne i Hercegovine. Sastanku su prisustvovali ambasa-dor Bosne i Hercegovine u Crnoj Gori, Izmir Talić i potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine Nemanja Vasić.

Sastanak Mijušković - Šarović

Mirko Šarović i Velimir Mijušković




Predstavljeni ekonomski potencijali, mogućnosti za inve-sticije i turistički proizvod Crne Gore.

Forum kosovsko-crnogorskog prijateljstva „Radovan Zogović“

Turizam i poljoprivreda u fokusu privrednika

Forum kosovsko-crnogorskog prija-teljstva „Radovan Zogović“ održan

je 3. i 4. juna 2013. godine u Prištini. Skup, koji su učesnici okarakterisali iz-uzetno značajnim za saradnju i evrop-sku perspektivu dvije zemlje, obu-hvatio je teme iz kulture, ekonomije i diplomatije.

Zajedno sa crnogorskom držav-nom delegacijom, na forumu je bila i privredna predvođena potpredsje-dnikom Privredne komore Crne Gore Ivanom Saveljićem. Kroz susrete cr-nogorskih sa privrednicima Kosova, u okviru poslovnog foruma koji je organizovan u saradnji sa Privrednom komorom Kosova, razmatrane su mo-gućnosti unapređenja ekonomskih odnosa i kao posebno interesantne oblasti prepoznate turizam i poljo-privreda. Predstavljeni su ekonomski potencijali, mogućnosti za investicije i turistički proizvod Crne Gore.

Crnogorsku delegaciju činili su predstavnici Privredne komore, Mini-starstva ekonomije, Nacionalne turi-stičke organizacije, Kontejnerskog ter-minala i generalnih tereta, Montema-

maks Control & Logistics, ETG grupe, Luke Bar, Ralexa, Jadroagenta, Rade Bjelasice, Solane Ulcinj, Lovćeninve-sta, Crnogorskog fonda za solidarnu stambenu izgradnju, Hotela City, Vi-narije Burić, turističkih organizacija Ulcinja, Budve i Herceg Novog i oni su ostvarili kontakte sa 15-ak kosovskih preduzeća.

Robna razmjena

Ukupna robna razmjena Crne Gore i Kosova je tokom prva tri mjese-ca 2013. godine iznosila četiri miliona eura, 2,6% više u odnosu na uporedni period iz 2012. godine. Izvoz iznosi tri miliona eura i manji je za 9,1%, dok je uvoz milion, odnosno 66,7% veći u odnosu na isti prošlogodišnji period. Ostvaren je suficit u iznosu od dva mi-liona eura.

Iako je evidentan rast obima rob-nog prometa, mogućnosti plasmana su i dalje nedovoljno iskorišćene.

Struktura robne razmjene pokazu-je da su glavni uvozni proizvodi za prva

tri mjeseca 2013 godine: sirova, sitna i krupna koža (0,6 mil. eura), gvožđe i čelik (0,2 mil. eura), dok su glavni izvo-zni proizvodi: kakao i njegovi proizvo-di (0,8 mil. eura), drvo i proizvodi od drveta (0,4 mil. eura), pića, alkoholi i sirće (0,2 mil. eura).

Bilateralna saradnja

Podsjetimo, delegacija Privredne komore Kosova prvi put je posjetila Privrednu komoru Crne Gore u maju 2008. godine, kada je razgovarano o mogućnostima unapređenja saradnje. Ocijenjeno je da najviše mogućnosti za saradnju ima u turizmu, kao i u ko-rišćenju kapaciteta Luke Bar

Privredne komore dvije zemlje organizovale su susret privrednika u Prištini, 3. aprila 2012. godine. Preds-jedniku Privredne komore Crne Gore Velimiru Mijuškoviću tada je uruče-no priznanje i iskazana zahvalnost za izuzetan doprinos na uspostavljanju i unapređenju kvalitetnih poslovnih veza privrednika dvije zemlje.

U Prištini je od 26. do 29. oktobra 2012. godine organizovan sajam hra-ne i poljoprivrednih proizvodna na ko-jem je zapažen štand imala Privredna komora Crne Gore, koja je, u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i rural-nog razvoja i USAID-om, obezbijedila uslove za predstavljanje crnogorskih proizvođača.

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković i čelni-ci Luke Bar, Željezničke infrastrukture Crne Gore, Montecarga i Jadroagenta, sastali su se u Prištini sa predsjedni-kom Privredne komore Republike Ko-sova Safetom Gërxhaliu, predstavnici-ma Željeznice Kosova, fabrike Fero-Ni-kla, kompanije Kos trade-a iz Trepče. Razmotrena je mogućnost tranzita rude nikla preko Luke Bar za fabriku u Glogovcu, kao i cink-oksida iz Trepče.

Sastanak u Prištini izuzetno značajan za saradnju


[email protected]

11

Ministarstvo nauke i eksperti Svjetske banke predstavili su

projekat centra izvrsnosti čiji je cilj postizanje konkurentnosti u među-narodnom kontekstu, stvaranje naj-bolje prakse, pružanje stručne po-drške i obuke u određenoj naučnoj oblasti.

Ovo ministarstvo je raspisalo kon-kurs za dobijanje granta za osnivanje pilot centra izvrsnosti u Crnoj Gori u iznosu od 3.704.000 eura. Prema riječima ministarke nauke prof. dr Sanje Vlahović, radi se o ustanovi ili grupi istraživača koja se bavi istraži-vanjima na najvišem nivou u našoj zemlji.

Ministarka Vlahović je na konfe-renciji za novinare istakla da je cilj centra izvrsnosti postizanje konku-rentnosti u međunarodnom kon-tekstu, stvaranje najbolje prakse, pružanje stručne podrške i obuke u određenoj naučnoj oblasti.

Rok za dostavljanje prijava je 20. septembar ove godine nakon čega počinje proces spoljne evaluacije. Realizacija projekta je predviđena za period od tri godine, od marta 2014.

do marta 2017. godine.-Prvi centar izrvsnosti u Crnoj

Gori biće ona naučnoistraživačka ustanova ili tim koji dobije sredstva za izradu projekta od važnosti za dr-žavu i to u oblastima od prioritenog značaja za Crnu Goru– kazala je Vla-hović.

Ona je istakla da naša zemlja sada ima 51 licenciranu naučno-is-traživačku ustanovu i oni imaju prili-ku da konkurišu za grant finansiran iz kredita Svjetske banke.

-Centar izvrsnosti trebalo bi da ima višestruku korist, najprije kada se radi o kreiranju sinergije u naučnoj zajednici. Konkursom je predviđeno da jedna naučna isntitucija bude no-silac projekta, ali u njemu mora uče-stvovati najmanje jedna naša i jedna međunarodna institucija kao partne-ri – rekla je Vlahović, dodajući da će članovi ovog budućeg konzorcijuma biti i partneri iz privrede.

Ministarska je istakla da očeku-je da će u narednih nekoliko godina Crna Gora imati nekoliko ovakvih centara.

Program osnivanja centra izvr-

snosti je kapitalni posao Ministar-stva nauke, koji je ovaj Vladin resor pokrenuo u okviru projekta „Visoko obrazovanje i istraživanje za inovaci-je i konkurentnost“.

Svjetska banka ga je podržala sa 12 miliona eura. Cilj projekta je, kako je saopšteno, pružanje snažne po-drške potrebne za reformu visokog obrazovanja i istraživanja kao glavnih ekonomskih pokretača Crne Gore, koja će doprinijeti boljem poveziva-nju naše zemlje sa EU u oblastima nauke, istraživanja, preduzetništva i industrijske politike.

Novinarima su se obratile i viso-ki ekspert Svjetske banke za oblast obrazovanja i vođa projektnog tima Roberta Baset i savjetnik za inova-cije Svjetske Banke Ivona Borovik. Borovik je istakla da osnivanje ovog centra vidi kao korak ka unapređiva-nju crnogorske ekonomije, a Baset je naglasila da je učestvovanje u ovom projektu velika priliku za Crnu Goru.

-Važno je da vaša zemlja dopri-nese globalnim mrežama znanja i tržištima tehnologije, a naročito u pogledu pristupanja EU. Svjet-skoj banci je veliko zadovoljstvo da bude partner u ovim napori-ma Crne Gore – kazala je Baset. Generalni direktor Ministarstva nau-ke i direktor projekta INVO Darko Petrušić, je predstavljajući projekat, naveo da će se centar izvrsnosti ba-viti nekom od oblasti koje su priori-tene, a to su energija, informacione tehnologije, medicina i zdravlje ljudi, održivi razvoj i turizam, poljoprivre-da i hrana. On je naveo primjere uspješnih centara u regionu.

-U Sloveniji je u osam centara iz-vrsnosti uloženo 80 miliona eura, a u deset centara kompetitivnosti 40 miliona eura. To je velikim dijelom finansirano iz sredstava EU – kazao je Petrušić.

Petrušić je kazao i da će otvaranje prvog centra omogućiti uključivanje u mrežu međunarodnih centara izvr-snosti i novčanu podršku.

Ministarstvo nauke raspisalo je konkurs kojim je pred-viđeno da grant od 3.704.000. eura bude opredijeljen za osnivanje prvog centra izvrsnosti u Crnoj Gori.

Nauka

Osnivanje centra izvrsnosti




Državama članicama, NATO omogućava snabdijeva-nje oružanih snaga Alijanse, što znači razvoj ili šansa za razvoj sopstvenih kapaciteta u prehrambenoj, te-kstilnoj, metalnoj, industriji. To je tržište od oko 900 miliona stanovnika.

Okrugli sto

Uticaj članstva u NATO na razvoj privrede

Članstvo u NATO savezu donosi po-litičke, bezbjednosne i ekonomske

benefite. Procese priključenja NATO savezu treba posmatrati kao šansu za privredni rast i oporavak zemlje, bazi-ran na postojećim resursima kojima ona raspolaže. Ovo je ocijenjeno je na okruglom stolu „Crna Gora na putu Evroatlantskih integracija – Uticaj članstva u NATO na razvoj privrede“, održanom 17. juna 2013. godine u Pri-vrednoj komori Crne Gore.

Tokom skupa, iskustva Slovačke pri i nakon pridruživanja NATO-u predsta-vili su ambasador te zemlje František Lipka, predsjednik Slovačke atlantske komisije i nekadašnji državni sekretar u Ministarstvu odbrane Rastislav Ka-čer, te politički analitičar Milan Nič. O trenutnoj pozicije Crne Gore u in-tegracionom procesu, standardizaciji i kodifikaciji govorio je predstavnik Ministarstva odbrane potpukovnik dr Marinko Aleksić, dok je iskustva Če-ške prenio konzul Vaclav Dobeš.

Bezbjednost i ekonomski rast

Rukovodilac sektora za razvoj i is-traživanja Privredne komore Nina Dra-kić istakla je da iskustva drugih zema-lja pokazuju značajane uticaj članstva u NATO na ekonomiju iako, gledajući sa strane, isprva tako ne izgleda.

- Značaj bezbjednosti kao osnove ekonomskog rasta i razvoja zemlje podjednako je važan, bilo da ga po-smatramo sa stanovišta domaćih ili stranih investitora – rekla je Drakić.

Dodala je da je učlanjenje šansa za promjenu strukture privrede saglasno potrebama NATO tržišta, kroz primje-nu novih tehnologija, obrazovanje ka-drova, otvaranje novih radnih mjesta, što u osnovi znači povećanje proizvo-dnih kapaciteta, ekonomski rast i rast životnog standarda.

- Kao zemlji članici NATO omo-gućava se snabdijevanje oružanih

snaga Alijanse, što znači razvoj ili šan-sa za razvoj sopstvenih kapaciteta u prehrambenoj, tekstilnoj, metalnoj, industriji. To je tržište od oko 900 mili-ona stanovnika kojem su, pored vojne opreme i naoružanja, potrebne razne druge robe – objasnila je Drakić.

Interesantno crnogorskoj privredi, prema njenim riječima, trebalo bi da bude upoznavanje sa pravilima javnih nabavki za NATO, kako bi se, kada se za to stvore pretpostavke, mogla pri-premiti da učestvuje na tim pozivima.

- Budući da je NATO veliki potrošač, to tržište bi bilo od izuzetnog značaja posebno za crnogorsku prehrambenu proizvodnju. Uz ovo, otvaraju se vrata određenih fondova bespovratnih po-moći za koje se možemo kandidovati – kazala je Drakić.

Još jedna u nizu prednosti koje ekonomiji jedne zemlje može donijeti članstvo u ovoj vojnoj alijansi je veće interesovanje stranih investitora za ulaganja, budući da se između ovog članstva i bezbjednosti jedne zemlje povlači znak jednakosti, navela je predstavnica Komore.

Dolazak investitora

- Ozbiljni investitori će doći kada uvide da zemlja ide u dobrom pravcu i da je sigurna za investicije. Ulaskom u NATO i EU dobijate sertifikat od 28 zemalja da ste moderna evropska dr-žava i da je kod vas jednako bezbjedno uložiti kao kod kuće. No, morate biti spremni sa ponudama za investicije, jer one neće pasti s neba samim član-stvom u NATO – naglasio je slovački ambasador František Lipka.

On je naveo da je Slovačka, zahva-ljujući integraciji u EU i NATO, uspjela da od zemlje sa velikim problemima u ekonomiji nakon promjene komuni-stičkog sistema, bude danas jedna od onih koje kriza nije uzdrmala, istakavši

Članstvo u NATO šansa za ekonomiju


[email protected]

13

kao primjer uspješnu auto industriju koja proizvodi 900.000 vozila godi-šnje i koju čine veoma poznati svjetski brendovi.

Ukazao je i na bezbjednosni bene-fit članstva u NATO.

- Odbrana je jako skupa, a kolek-tivna je mnogo jeftinija od individu-alne. Bili biste zaštićeni cijelom NATO organizacijom. Ne biste izdvajali mno-go više za odbranu nego danas, a nivo zaštite bio bi višestruko veći – rekao je Lipka, dodajući da je ravnopravnost u NATO realnost, te da bi Crna Gora mogla integracijom da postane član grupe zemalja koje kreiraju velike evropske i svjetske politike.

On je kao alternativu NATO naveo neutralnost Crne Gore, ali je ukazao da ona puno više košta nego učlanje-nje u Alijansu. Takođe je kazao da pri-ča da će Crna Gora ulaskom u NATO pokvariti dobre odnose sa Rusijom ne stoji, pošto Rusija upravo najbolje ekonomski sarađuje sa zemljama Ali-janse, poput Njemačke.

Rastislav Kačer je ukazao da je ulazak u NATO stvar izbora.

- NATO i EU su alati koji se mogu iskoristiti, ali to zavisi od vas. Poput čekića su kojim možete zakucati ekser ali i udariti se po prstima. NATO i EU su dakle alati koje sam htio da bi moja zemlja bila jaka. Želio sam da bude među donosiocima odluka i da u nju dolaze pouzdani investitori koji su du-goročno predani i koji sa sobom nose poslovnu kulturu i konkurentnost – rekao je Kačer, dodajući da je Slovač-ka preko integracija došla do tržišta na kojima ranije nije bila.

Benefiti

Predstavnik Ministarstva odbra-ne Marinko Aleksić kazao je da su benefiti integracija u NATO za naša preduzeća učešće na tenderima Mini-starstva odbrane, snabdijevanje NATO snaga ili vojnih brodova u tranzitu kao i onih stacioniranih u Crnoj Gori ili susjednim zemljama, učešće u Offset programima Ministarstva, međuna-rodnim odbrambenim projektima i kooperacijama. On je istakao značaj kodifikacije i usvajanja NATO standar-da AQAP za sve koji žele da posluju sa Alijansom.

Ivan Jovetić, Institut za strateške studije i prognoze istakao je da se u Crnoj Gori često pogrešno smatra da je NATO integracija cilj.

- Ona to nije već mehanizam za stabilnost i pospješenje ekonomskog

rasta i razvoja. No, to nije besplatno, sve dobiti koštaju – kazao je Jovetić, i naveo da članarina u NATO iznosi 870.000 eura godišnje.

On je dodao da je preporuka NATO da vojni budžeti članica budu dva od-sto BDP, što bi u slučaju Crne Gore iz-nosilo oko 60 miliona eura.

- Sa 60 miliona eura kao neutral-na zemlja ne možemo da učininimo mnogo. Samo jedan moderan borbeni avion košta toliko. Mi nemamo dovolj-no novca da sami kreiramo efikasan odbrambeni sistem. Iznos od 870.000 eura je samo ulaznica za klub – kazao je Aleksić.

Iskustva drugih

U godini kada su postale članice NATO saveza, Bugarska i Rumunija su zabilježile rast direktnih stranih investicija i bruto domaćeg proi-zvoda.

Rumunija je pristupila Alijansi 2004, i te su godine direktne strane investicije u tu zemlju porasle 166 odsto u odnosu na prethodnu, dok je u Bugarskoj njihov rast iznosio 47,5 odsto. U Rumuniji je BDP za samo godinu porastao za 3,3 odsto, a u Bugarskoj je od 2004. do 2009. godine bilježio konstantni rast iz-nad šest odsto. Bugarska je 2007. godine dobila 75 miliona eura za modernizaciju vojske i pripremu jedinica za međunarodne misije i operacije.

Izvor PolitikaFrantišek Lipka na sastanku u Privrednoj komori Crne Gore




Očekujemo od ovog projekta da bude zamajac za cr-nogorsku privredu, kazao je ministar Ivan Brajović.

Sastanak građevinara s ministrom saobraćaja i pomorstva

Građevinsku operativu maksimalno uključiti u izgradnju auto puta

Crnogorska građevinska operativa može i treba da bude maksimal-

no uključena u predstojeći projekat izgradnje auto puta Bar – Boljari. Po-trebno je da građevinske kompanije, u što kraćem roku, dostave Ministarstvu saobraćaja i pomorstva podatke o ka-pacitetima (raspoloživoj mehanizaciji, stručnom kadru, referencama...), kako bi potencijali crnogorske operative bili predstavljeni budućim inostranim par-tnerima na poslu izgradnje autoputa, ocijenjeno je na sastanku predstavnika građevinskih kompanija sa ministrom saobraćaja i pomorstva Ivanom Brajo-vićem, održanom 25. juna 2013. godi-ne, u Privrednoj komori Crne Gore.

Istorijski projekat

- Uskoro će Vlada saopštiti odluku o izboru partnera Crne Gore za istorijski projekat auto puta Bar-Boljare. Jedan od uslova koje smo tražili od potenci-jalnih partnera je korišćenje crnogorske operative i radne snage, jer očekujemo od ovog projekta da bude zamajac za našu privredu. Zato je jako bitno da

imamo pravi uvid u naše kapacitete da bismo mogli da kažemo potencijalnim partnerima: „Ovo je operativa koju nu-dimo“ – kazao je ministar Brajović.

On je kazao da treba imati na umu da je samo dionica od Smokovca do Mateševa investicija od oko 800 mi-liona eura, te da su repektabilne sve kompanije koje su u užem izboru za ovaj posao: Enka – Behtel (SAD - Tur-ska), Gulsan Doguš (Turska), te CCCC i CRBC (Kina). Dodao je da se zalaže da se u Skupštini Crne Gore donese Zakon o autoputu, te da u optimističkoj verzi-ji, radovi treba da počnu nakon ljeta.

Predsjednik Odbora Udruženja građevinarstva, industrije građevinskih materijala i komunalne privrede Pri-vredne komore Veselin Kovačević, Be-maks, uvjeren je da građevinske firme iz Crne Gore mogu da odgovore rado-vima na izgradnji auto puta.

- Što se tiče zemljanih, potpornih, radova na asfaltiranju... mislim da je naša operativa u dovoljnoj mjeri spo-sobna da ih izvede. To nijesu radovi ma-log obima. Potrebno je da se sagleda u kojoj mjeri domaće firme mogu da se uključe u taj posao, ali i da se uspostavi

neka prosječna cijena po kojoj bi naša operativa radila – rekao je Kovačević.

Dogovoriti cijenu

Sa ovom konstatacijom o cijeni sa-glasili su i drugi predstavnici građevin-skih firmi. Dogovor oko cijene je nužan, smatraju, ali i podrška Vlade da bi se u vezi s tim zaštitili njihovi interesi prema stranim investitorima. Iskazan je i stav da u projekat treba da budu uključene i male firme, a ne samo veliki građevi-nari.

Goran Vuletić, Tehnoput, vidi u gradnji auto puta šansu da se iskoriste resursi crnogorskih firmi.

- Onaj ko ima kamenolome, asfal-tne baze – profitiraće. Najbitnije je da tokom ovog posla osposobimo inže-njerski i tehnički kadar, jer će to biti garancija za neke buduće projekte – rekao je Vuletić.

U raspravu se uključio i sekretar od-bora Udruženja energetike i rudarstva i Udruženja metalurgiije i metalopre-rađivačke industrije Milenko Perović.

- Crnogorska metaloprivreda ima sve potencijale da poslove oko auto puta uradi sa visokim kvalitetom i na vrijeme – poručio je Perović.

Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Ivan Saveljić ocijenio je sa-stanak konstruktivnim.

- Unisono smo kazali da građevinska operativa Crne Gore može i treba da se uključi u ovaj projekat. Molim vas da iz ove priče proiziđu konkretni potezi, da svi napravite liste sa vašim podacima, a to ćemo tražiti i onih koji nijesu prisu-stvovali sastanku, kako bismo napravili objedinjenu ponudu operative prema Ministarstvu. Stav Privredne komore je da uvijek imamo što veće učešće do-maćih kompanija i operative u projek-tima, te da što više sredstava ostane u Crnoj Gori, i na tome ćemo insistirati i dalje – kazao je Saveljić.

Uskoro odluka Vlade o izboru partnera za auto put Bar-Boljare


[email protected]

15

Uspostavljanje redovnog avio saobraćaja između dvi-je zemlje doprinijelo bi boljoj turističkoj posjeti bjelo-ruskih turista i podstaklo povezivanje dvije ekonomije u drugim sferama.

Sastanak predsjednika komora Crne Gore i Bjelorusije

Turizam generator ekonomske saradnje

Predsjednik Privredne komore Bjelorusije Mihail Myatlikov

posjetio je 25. juna 2013. godine Privrednu komoru Crne Gore. Preds-jednici Velimir Mijušković i Myatli-kov pozitivo su ocijenili međusobnu saradnju unutar asocijacije komora Evrope, EUROCHAMBRES-a, razmi-jenili su informacije o stanju ekono-mija, trenutnoj saradnji i mogućno-stima njenog unapređenja.

Predsjednik Mijušković je pre-zentovao kretanja crnogorske eko-nomije od obnove nezavisnosti, govorio o rastu koji smo zabilježili 2007. godine od 10,7%, o recesiji 2009. godine, te ponovnom blagom oporavku narednih godina.

Crna Gora je značajnu pažnju po-svetila unapređenju poslovnog am-bijenta, koji pruža siguran okvir za poslovanje domaćim i kompanijama iz inostranstva, naveo je Mijušković. Predsjednik se osvrnuo i na ulaganja u Crnu Goru apostrofirajući sektore

energetike, poljoprivrede, turizma i saobraćaja.

Susret je bio prilika i da se razmi-jene informacije o robnoj razmjeni dvije zemlje, koja je na gotovo za-nemarljivom nivou. Crna Gora sa Bjelorusijom realizuje robni promet svega 0,44% od ukupne razmjene koju ostvaruje sa svijetom.

Nešto bolja je saradnja u oblasti turizma, gdje su gosti iz Bjelorusije u 2012. godini učestvovali 1,6% u ukupnom broju turista koji su pos-jetili našu državu, odnosno njihov udio u ukupnim noćenjima iznosio je 1,7 odsto. Konstatovano je da bi se u kratkom roku mogao poveća-ti broj bjeloruskih turista u Crnoj Gori. Myatlikov smatra da turiste iz njegove zemlje posebno interesuje posjeta Crnoj Gori u vrijeme zimske sezone. Ocijenjeno je da povećanje turističkih posjeta, najviše zavisi od saobraćajnih konekcija. Posto-janje čarter linija iz Minska ka cr-

nogorskim aerodromima doprinosi rastu broja turista, a predsjednici su mišljenja da bi uspostavljanje re-dovnog avio saobraćaja podstaklo i povezivanja i u drugim privrednim sferama.

Velika očekivanja, saglasni su predsjednici dvije komore, donije-će i sporazum o slobodnoj trgovini, koji se još uvijek pregovara, a zna-tno bi mogao unaprijediti ekonom-ske veze. Činjenica je, rečeno je, da bi Crna Gora na trgovinskoj mapi Evrope, zahvaljujući ovom sporazu-mu, mogla biti značajno bolje pozi-cionirana.

Predsjednik PK Bjelorusije Mya-tlikov je podsjetio da je trgovina između Rusije, Kazahstana i Bjelo-rusije slobodna, te da su se zbog geografske pozicije njegove zemlje, mnoge multinacionalne kompanije opredijelile da tu otvaraju logističke centre.

Bjelorusija je značajan proi-zvođač poljoprivrednih i građevin-skih mašina, koje izvoze u Australiju i Novi Zeland. Posebno je značajan bjeloruski program mehanizacije za rudnike, koji bi mogao interesovati crnogorske kompanije iz sektora ek-sploatacije rude.

Predsjednici komora vide mo-gućnost saradnje i u dijelu plasma-na veoma cijenjenih crnogorskih vina na tržište Bjelorusije.

Osim ovoga predsjednici smatra-ju da razvijanje saradnje u oblasti spoljnotrgovinske arbitraže može biti korisno za obje Komore.

Prvi naredni korak je izrada spo-razuma o saradnji Privrednih komo-ra, kojim bi se definisali i usmjerili dalji koraci saradnje.

Mihail Myatlikov i Velimir Mijušković




Strategija, koja se donosi za period od 10 godina, kao jedan od glavnih ciljeva ima održivo gazdovanje šu-mama, važnog resursa za razvoj zemlje.

Održivo gazdovanje šumama

Predstavljen Nacrt nacionalne šumarske strategije

Radni Nacrt nacionalne šumarske strategije predstavljen je 4. juna

2013. godine na finalnoj radionici u Privrednoj komori Crne Gore. Skup su organizovali Ministarstvo poljo-privrede i ruralnog razvoja, Uprava za šume, Privredna komora i FODE-MO projekat razvoja šumarstva u Cr-noj Gori koji finansira Vlada Luksem-burga.

Jedan od glavnih ciljeva Strategi-je, koja se donosi za period od 10 go-dina, je održivo gazdovanje šumama kojima je Crna Gora bogata, važnog resursa za održivi razvoj zemlje, po-gotovo ruralnih područja, šumarstva i drvne industrije, te potencijala za obnovljive izvore energije, ekoturi-zam i dr.

- Jedan od prioritetnih ciljeva je obezbijeđenje dobre baze za razvoj drvne industrije i povećanje stepena prerade drveta – kazao je pomoćnik ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja za šumarstvo Adem Fetić, i ocijenio da je Strategija jedan od najvažnijih dokumenata u sektoru

šumarstva, i dio Politike koja se od-nosi na tu oblast.

Strategija između ostalog ukazu-je na potrebu za većom finansijskom podrškom prema Upravi za šume, što proizilazi i iz dodatnih zadataka koji se stavljaju pred nju.

- Ovim dokumentom se Upravi za šume vraća zaduženje za zašti-tu šuma od požara, ali to mora biti praćeno finansijskom podrškom. Po-trebno je da Uprava za šume dobije i informacioni sistem da bi mogla da odgovori obavezama koje pred nju stavlja Strategija – kazao je direktor Uprave za šume Radoš Šućur.

Konsultant Jernej Stritih, FODE-MO projekat, ukazao je na pogub-nost požara po šumski fond, ističući veliki značaj prevencije i suzbijanja vatrene stihije koja je 2011. godine odnijela sedam odsto stabala. On je kazao da sredstva za takve aktivnosti mogu doći i iz EU fondova. Ukazao je na potrebu veće prerade drveta u Crnoj Gori.

- Glavni prostor za povećanje

ekonomske koristi prepoznajemo u povećanju finalizacije drvne mase, a ne u povećanju sječe u šumama – rekao je Stritih i dodao da za vrijeme trajanja Strategije sječa šuma treba da bude konzervativna, uz istovre-meno ulaganje u razvoj šumskih pu-teva, zaštitu biodiverziteta i uveća-nje fonda drveća.

On je kazao da bi država, koja sada ostvaruje osam ili devet mili-ona eura od drvne mase, do 2023. godine može ostvarivati 19 – 20 mi-liona.

Konsultant Branko Glavonjić, FO-DEMO projekat, ocijenio je da „teška situacija u drvnoj industriji zahtijeva da se nešto odmah uradi“.

- U drvnoj industriji od jednog eura sirovine treba da se dobije do osam eura dodatne vrijednosti što u Crnoj Gori nije slučaj – rekao je Gla-vonjić, ukazujući da je taj odnos kod nas gotovo izjednačen.

Na probleme u ovom sektoru ukazuje i podatak da se gotovo 80 odsto proizvodnje trupaca izvozi, a ostatak se koristi za dalju preradu. Zato je Crna Gora prepoznata kao sirovinska baza za regionalne i u ma-njoj mjeri EU kompanije.

Kao rješenja, Strategija šumar-stva predviđa definisanje srednje-ročnog razvojnog koncepta drvne industrije što bi vodilo njenom po-većanju u BDP sa 5,3% (podatak iz 2010) na 10% u 2020. godini, a što bi se postiglo kroz povećanje bruto do-date vrijednosti sa 10,2 na 25 milio-na eura (u 2020. godini). Potrebno je smanjiti izvoz drvne sirovine u obliku trupaca i rezane građe, povećati po-trošnju biomase za grijanje objekata od javnog značaja, uključiti drvne proizvode u sistem javnih nabavki.

Strategija, između ostalog, pred-viđa mogućnost da se oko 100.000 kubika drvne mase godišnje proda putem licitacija. Autori smatraju da bi kroz ovakvu prodaju mogli da se

Cilj strategije je održivo gazdovanje šumama


[email protected]

17

ostvare znatno bolji prihodi za drža-vu, u odnosu na one postojećeg kon-cesionog modela.

Glavonjić je kazao da je potreb-no uspostaviti jak izvozni klaster in-ženjerskih proizvoda od drveta, uz podršku Vlade, Privredne komore i banaka, čime bi se obezbijedilo nji-hovo pozicioniranje na glavnim izvo-znim tržištima.

- Postoji interesovanje za formi-ranje ovakvog klastera, koji bi u bu-dućnosti mogao da preraste i u kon-zorcijum, jer pojedinačna preduzeća

nemaju šanse za dobro pozicionira-nje na ovim tržištima – kazao je on.

Glavonjić je kazao da su potreb-ne značajne investicije u drvnu indu-striju.

- Potrebno je programsko i teh-nološko prestrukturiranje drvne in-dustrije. Hitno je potrebno investi-rati u kadrove. Bez kadrova i jakih inžinjera ne može se govoriti o ubr-zanom razvoju ovog sektora – zaklju-čio je Glavonjić.

Predstavnik Privredne komore Crne Gore Goran Popović, sekretar

Odbora udruženja šumarstva, drvne industrije, grafičke i izdavačke djela-tnosti, ocijenio je da strategija obu-hvata sve važne tekuće probleme koji će interesovati ne samo korisni-ke šuma, već i lokalne uprave, rural-ni razvoj, sertifikaciju i druge.

O radu na izradi Nacrta strategi-je govorio je savjetnik za šumarstvo Žarko Vučinić, a o radu na strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu konsultant Matijaž Harmel, obojica iz FODEMO projekta.

Crnogorski parlament je 19. juna usvojio izmjene i do-pune Zakona o PDV-u kojima se povećava opšta stopa od 17 na 19 odsto.

PDV

Obračun PDV-a po većoj stopi

Porez na dodatu vrijednost po sto-pi od 19 odsto, počeo je da se ob-

računava od 1. jula 2013. godine kada su i stupile na snagu nedavno usvoje-ne izmjene i dopune Zakona.

Poreski obveznici, PDV po izmi-jenjenoj opštoj stopi treba da obra-čunavaju od prvog dana jula, i to za obavljene oporezive isporuke dobara i usluga nakon tog datuma, piše MI-NA-business.

Opšta stopa PDV-a u Crnoj Gori se nije mijenjala od donošenja Zakona 2003. godine.

U Vladi od povećanja stope PDV-a očekuju prihode na godišnjem nivou između 35 i 40 miliona eura.

Vlada je odlučila da niže stope od sedam odsto i nultu ne mijenja.

U Vladi očekuju da će mjera po-većanja PDV-a biti privremenog ka-raktera i da će se, momentom ostva-renja nultog deficita vratiti na pretho-dnu stopu PDV-a.

Na snagu će 1. jula 2013. stupiti i Zakon o sprječavanju nelegalnog po-slovanja kojim je utvrđena zabrana obavljanja djelatnosti suprotno zakon-skim propisima u pogledu registracije i sticanja potrebnih odobrenja za rad, u cilju suzbijanja sive ekonomije.

Zakonom o sprječavanju nelegal-nog poslovanja utvrđeno je da je sva-ka informacija ili podatak o poreskom obvezniku koji posjeduje Poreska uprava dostupan javnosti, u skladu sa zakonom kojim se uređuje slobo-dan pristup informacijama, kao i da

je banka dužna da poreskom organu dostavi podatke o obavljenim transfe-rima sredstava klijenta.

Kompanija i preduzetnik dužni su da otvore račun kod banke, obavlja-ju preko njega transfer novca uklju-čujući i plaćanje poreza i doprinosa, kao i isplatu zarada i naknada zarada zaposlenima.

Utvrđen je i blagajnički maksimum koji za mala preduzeća i preduzetnike iznosi do dvije hiljade eura, srednja do deset i velika do 20 hiljada eura.

Gotov novac koji u iznosu prelazi blagajnički maksimum, kompanije i preduzetnici su, prema zakonu, dužni da uplate na svoj račun na kraju ra-dnog dana, a najkasnije narednog ra-dnog dana do 14 sati.

Kompanije i preduzetnici čiji su računi blokirani dužni su da od sazna-nja za blokadu, gotov novac u cjelini uplaćuju na račun kod banke.

Zakonom je propisano i da su or-ganizatori kulturnih, zabavnih, sport-skih i drugih sličnih manifestacija dužni da poreskom organu prijave prihode koje ostvare nerezidenti u vezi sa tim manifestacijama i po tom osnovu uplate poreske obaveze.

Takođe je regulisan i postupak prijavljivanja rada stranaca i vraćanje neiskorešćene dozvole za rad stranca. Propisane su i strožije novčane ka-zne.




Dobro je što su porezi koje plaćaju kompanije još uvi-jek relativno niski, i preporučio bih da se zadrže na tom nivou, kazao je Schulz.

Rüdiger Schulz, izvršni direktor Crnogorskog Telekoma

Ako ste uspješni, ne postoji samo jedan razlog za to

Možete napraviti dobar posao u Crnoj Gori, ali u mnogim po-

dručjima ima prepreka koje su smet-nja da se to uradi još bolje. Pet je oblasti na koje se moramo fokusirati: tržište rada, razvoj nekretnina, kor-porativno upravljanje, porezi i opšta vladavina prava, rekao je Rüdiger J. Schulz, izvršni direktor Crnogorskog Telekoma, u intervjuu za Glasnik Pri-vredne komore Crne Gore.

Crnogorski Telekom podstiče i promoviše društveno odgovorno ponašanje prema zajednici u kojoj posluje, kao sastavni dio korporativ-ne kulture i bitan segment poslova-nja. Prateći u korak svjetske poslov-ne trendove, Telekom pruža punu potporu u oblastima od posebnog društvenog značaja: zdravlje, ekolo-gija, kultura, obrazovanje, sport itd. Upravo zbog toga je Privredna ko-mora Crne Gore dodijelila Telekomu nagradu za društveno odgovorno poslovanje u 2012.

Glasnik: Šta ova nagrada znači za Crnogorski Telekom?

Schulz: Ova nagrada je vrlo važ-na za nas, posebno u godini kada Privredna komora Crne Gore slavi jubilej - 85. godina postojanja. Da-kle, u ovim okolnostima, dvostruko smo ponosni na dobijeno prizna-nje. Nagrada je rezultat naše okre-nutosti društvu, naše korporativne društvene odgovornosti. Kao dio Dojče Telekoma, imamo jasnu stra-tegiju o tome, a nagrada je najbolji pokazatelj da zajednica u kojoj po-slujemo prepoznaje koliko Telekom vodi brigu o crnogorskom društvu.

Ova nagrada ima posebnu vri-jednost za Telekom jer nije usmje-rena samo prema rukovodećem menadžmentu kompanije, već iza nje stoji više od 700 zaposlenih sa svojom posvećenošću, humanošću i solidarnošću.

U okviru društvene odgovorno-sti imamo tri ključne oblasti, kao dio DT grupe: životna okolina, di-gitalni život naših građana, i uop-šteno društva. Što se tiče okoline - želimo ograničiti emisiju ugljen dioksida, smanjiti štetni uticaj na sredinu, a mi, recimo, itekako vodi-mo računa o tome kada razmišlja-mo o novim automobilima za naš vozni park. Već imamo nekoliko mobilnih baznih stanica koje funk-cionišu samo na solarnoj energiji i na energiji vjetra. Imamo i korpo-rativno volontiranje, kako bi npr. vodili brigu o čišćenju djelova ze-mlje, a svi znamo da je otpad veliki problem, posebno jer je Crna Gora

snažno povezana s turizmom. Kad govorimo o fokusiranju na

digitalni život, tu je važno istaći da smo povezali sve škole na ADSL. Internet sve više spada u osnov-ne potrebe, poput vode ili struje. Takođe smo nedavno donirali dva sanitarna vozila za hitnu pomoć u Kolašinu, i veoma nas raduje što smo na taj način mogli da doprine-semo poboljšanju situacije u obla-sti zdravstva, posebno na Sjeveru. Takođe smo pomogli i na Cetinju, ustupili smo svoje prostorije Fakul-tetu likovnih umjetnosti. Uz to smo organizovali i akcije dobrovoljnog davanja krvi i još mnogo toga.

Kao jedna od vodećih kompani-ja u zemlji, naš zadatak je svakako da budemo partner crnogorskom društvu u svim područjima od zna-čaja, kako bi poboljšali kvalitet ži-vota građana. To ćemo činiti i ubu-duće, jer su većina naših korisnika upravo crnogorski građani, a to je takođe pozitivno za turiste i dopri-nosi poboljšanju ukupnog kvaliteta života u Crnoj Gori.

Glasnik: Koji su glavni pokreta-či poslovnih uspjeha Telekoma, jedne od najuspješnijih crno-gorskih kompanija?

Schulz: Hvala na komplimentu. Mislim da Telekom igra važnu ulo-gu u Crnoj Gori, a ako ste značajni i uspješni, ne postoji samo jedan razlog za to. Dopustite mi da poč-nem sa tim što je najvažnije, a to su naši zaposleni - imamo fanta-stične ljude, s puno znanja, puno stručnosti. Dozvolite mi da kažem da vjerujem da najbolji rade u na-

Rüdiger J. Schulz


[email protected]

19

šoj kompaniji. Takva motivacija, posvećenost i predanost su vrlo važni da bi na tržištu bili uspješni kao kompanija. Raduje nas i to što smo, takođe, dobili nagrade kao najbolje strukturirana kompanija i kao drugi najbolji poslodavac u Crnoj Gori. To takođe pokazuje da zaposleni moraju unutar kompani-je raditi predano, sa posvećenošću, a zatim se to prenosi na korisnike, koji to prepoznaju, što je preduslov uspješnosti kompanije.

Naglasio bih i to da imamo pro-aktivno strateško planiranje, što je vrlo važno, pogotovo u našoj bran-ši. Stalno smo u potrazi za tehno-loškim i potrošačkim trendovima, i kontinuirano preduzimamo korake da ostanemo najinovativnija kom-panija u Crnoj Gori. U prošlosti smo počeli samo od fiksnih i mo-bilnih glasovnih servisa, a danas se u našem portfoliju nalazi sve iz ICT oblasti, pa čak našim lojalnim ko-risnicima nudimo npr. i mašine za veš na rate.

Dakle, za nas je važno da bude-mo moderan provajder digitalnih proizvoda i usluga, a to je temelj uspjeha. Težimo ka tome da za naše korisnike budemo prvi izbor, sada i u budućnosti, nudeći, kako mi to nazivamo, digitalni životni stil. Sve više ljudi imaju pametne telefone, pa čak i TV postaje interaktivna, a ako TV spojite na internet, dobijate vrlo moderno digitalno okruženje za svakog u Crnoj Gori.

Uspješno uvodimo optiku. Pita-ju me u zadnje vrijeme, ima li nešto što ne postoji, što nedostaje u Cr-noj Gori na tržištu telekomunikaci-ja, i ne mogu ništa pronaći. Preko optike pružamo IPTV servise, što nemaju mnoge zemlje. Želimo pro-širiti broadband i dovesti optiku do što više domova. U poslovanje crnogorskih kompanija uvodimo sve više ICT rješenja. Nedavno smo plasirali na tržište puno gotovih, integrisanih rješenja za hotele, što je bitno s obzirom da su crnogorski hoteli vrlo važan segment poslova-nja. Na tržište donosimo i sve više tzv. cloud rješenja, iako ne svi znaju što je to, i mnogo drugih inovativ-nih proizvoda...

Možemo reći da cijelo vrije-me idemo ka povećanju efikasno-sti – korisnici žele sve niže cijene, i idemo ka tome, jer niže cijene uslovljavaju rast potražnje. Ali, ako želite sniziti cijene, morate ići ka većoj efikasnosti. To je takođe jedan od činilaca našeg uspjeha, jer smo to činili svih ovih godina. Svake godine pokušavamo poveća-ti efikasnost za 5 do 10 odsto, i u tome nam je od velike pomoći to što smo dio Dojče Telekom grupe, što je ogromna prednost za Crno-gorski Telekom. Da, jedna smo od najvećih kompanija u Crnoj Gori, ali ovo je mala zemlja, i prilično je teško dobiti prave cijene od svjet-ski poznatih dobavljača. Ali, kao dio DT dobijamo iste cijene kao da smo recimo kompanija sa 300 hiljada zaposlenih koja posluje na globalnom nivou. To nam donosi znatne uštede u pojedinim obla-stima, od čega puno koristi imaju naši korisnici. Očekujemo da će još više toga biti u budućnosti.

Glasnik: Iako je Telekom u stra-nom vlasništvu, najveće i naj-starije crnogorsko udruženje privrednika, Privredna komora Crne Gore, prepoznala je vaš doprinos društvenom razvoju. Kako biste opisali saradnju sa Komorom i ocijenili njen anga-žman u ekonomskom razvoju Crne Gore?

Schulz: Mi smo aktivan član Komore, a bićemo to i ubuduće. Privredna komora daje aktivnu po-

dršku poslovanju kompanija prema institucijama kao što je vlada, ali je istovremeno i ambasador poslova-nja u Crnoj Gori. To su prva vrata za svakoga ko želi da radi, a da se ne izgubi u svim tim administrativnim procedurama. Mislim da Komora radi zaista dobar posao.

Gledajući ukupnu situaciju, još uvijek imamo veći udio direktnih stranih ulaganja po glavi stanovni-ka od svih drugih zemalja svijeta, a to je vrlo dobro podržano i od stra-ne Komore. Kad god postoji neka otvorena tema, Komora je uvijek na raspolaganju, kao kontakt za strance, posebno preduzetnike, radi provjere poslovne ideje, da li je izvodljiva ili ne. Znajući lič-no kako je to u drugim zemljama, gdje sam više puta bio član odbora udruženja privrednika, mislim da smo ovdje na sličnom putu kao i druge evropske zemlje. Dakle, Ko-mora je dobro pozicionirana, što je i neophodno.

Imajući u vidu ekonomski ra-zvoj, puno je otvorenih tema - vladavina prava, teme vezane za vlasništvo... Jedan od najvećih problema sa kojima se Crnogorski Telekom suočava u Crnoj Gori su održivost u odlučivanju, a takođe i predvidljivost. Uloga Komore mora biti zaštita poslovnih odluka. Prva stvar u nekom poslu je da se uradi analiza ekonomske opravdanosti. U tim procjenama se mora poći od određenih pretpostavki, a ako se te pretpostavke mijenjaju i nemo-guće ih je predvidjeti, onda je vrlo teško napraviti pozitivnu procjenu.

Upravna zgrada Crnogorskog Telekoma




Dakle, sve kompanije, ali poseb-no Komora kao zastupnik, moraju cijelo vrijeme stavljati u prvi plan ovu temu, pogotovo u državnim institucijama, čiji zadatak mora biti stvaranje održivog poslovnog okru-ženja, a Komora, kao i CT - kao njen član, doprinose tome. Tu je i pita-nje obrazovanja - obrazovni sistem bi takođe trebalo da bude u fokusu Komore, kako bi se razmišljalo o sljedećim generacijama.

Glasnik: Kako gledate na po-slovno okruženje u Crnoj Gori?

Schulz: Dopustite mi da ovo pi-tanje razmotrim iz dva ugla, kao iz-vršni direktor, koji posluje u Crnoj Gori, i s druge strane, kao pred-sjednika Savjeta stranih investito-ra u Crnoj Gori. Gledajući kroz tu dvostruku prizmu, mislim da po-stoji pet područja na koja se zai-sta moramo usredsrijediti u Crnoj Gori: opšta vladavina prava, korpo-rativno upravljanje, oporezivanja, razvoja nekretnina i tržište rada.

Ako želimo privući kompanije da dođu u Crnu Goru, moramo uspo-staviti ‘’lijepo igralište’’. Fleksibil-nost na tržištu rada je vrlo važna za privlačenje stranih investitora. Tržište rada i dalje je vrlo složeno, sa mnogo ozbiljnih prepreka u re-alizaciji poslovnih projekata. I mi se takmičimo sa drugim zemljama, u kojima su utvrđeni jednostavniji metodi, poput “hire - fire”, koji, ta-kođe, imaju nedostatke.

Gledajući na kretanje plata, ra-duje me što sam čuo za neke vla-dine aktivnosti usmjerene na po-većanje prosječne plate, ali moram reći da bi se povećale plate morate postići povećanje produktivnosti. Moramo prvo povećati produktiv-nost, imati iste ljude sposobne da rade više i tek onda možemo raz-govarati o povećanju plata, a ne obrnuto!

Pitanja vlasništva su takođe problem. Ako pokrenete posao u Crnoj Gori, a ne znate da li je neka zgrada ili druga investicija stvarno vaša imovina, kako napraviti održi-

vu analizu isplativosti?Kod oporezivanja je dobro to

što su porezi koje plaćaju kompa-nije još uvijek relativno niski, i pre-poručio bih da se zadrže na tom ni-vou, jer su nam potrebne kompani-je koje će doći u Crnu Goru. Iako je ukupno oporezivanje u redu, ovdje nam je potrebno više predvidlji-vosti, a ne da se mijenjaju pravila tokom igre.

Korporativno upravljanje - gle-dajući na ljude koji idu u bankrot, i u stanju su da započnu novi po-sao, a nemaju podršku za to, onda je iz perspektive korporativnog upravljanja vrlo teško baviti se tim malim firmama. Stečajni postupak je neophodno poboljšati, da bi bio pouzdaniji. Takođe, u financijskom izvještavanju - Crnogorski Telekom ima visok nivo transparentnosti, ali smo u tome prilično rijedak primjer u Crnoj Gori, a transparentnost u našem poslovnom okruženju je vrlo važna.

Vladavina prava - sudski sporovi predugo traju, a potrebne su brze i pouzdane odluke.

Da sumiramo, već smo postigli izvjestan napredak u Crnoj Gori, i ukupno gledano, na pravom smo putu. Mislim da se ovdje može napraviti dobar posao, ali ima do-sta prepreka da on bude još bolji, ne samo u turizmu već i u drugim oblastima. Uvozimo previše vode i hrane, što je začuđujuće imajući u vidu ovako lijepo okruženje, po-voljne vremenske uslove, tako da možemo zasigurno uraditi mnogo više u poljoprivredi i drugim obla-stima.

Dakle, imamo mnogo toga da uradimo, kao Crnogorski Telekom, ali i kao Savjet stranih investitora, i raduje me što ću i sam tome do-prinijeti.

Na dobrom smo putu. Crna Gora je mala zemlja i dosta je teš-ko postići efekte ekonomije obi-ma. To se može postići jedino kroz partnerstvo. Vlada je učinila dosta na unapređenju odnosa sa drugim zemljama - postoji dobra saradnja s njemačkom vladom, takođe i au-strijskom i mađarskom, i puno po-zitivnih impulsa koji dolaze otuda.

Rüdiger Schulz: Vjerujem da u Telekomu rade najbolji


[email protected]

21

Državna pomoć

Pravilno i efikasno upravljati državnom pomoćiUsklađivanje domaćeg zakonodavstva i prakse sa pravilima koja važe u EU, posmatrano iz ugla ze-malja koje su ranije pristupile, naročito je težak i zahtjevan za oblast državne pomoći.

U cilju jačanja kapaciteta crnogor-skih institucija u oblasti državne

pomoći, u Budvi je 21.06.2013. go-dine održan seminar na temu „Značaj pravila kontrole državne pomoći za učesnike na tržištu“.

Članstvo u EU prioritetni je cilj Crne Gore, a na putu njegovog ost-varenja nezaobilazni i vjerovatno je-dan od težih zadataka je usklađivanje domaćeg zakonodavstva i prakse sa pravilima koja važe u EU. Taj zadatak je, čini se, posmatrano iz ugla zem-alja koje su ranije pristupile, naročito težak i zahtjevan za oblast državne pomoći. O složenosti tog zadatka na-jbolje svjedoči podatak da je većina zemalja, uključujući i Hrvatsku, kao poslednje pregovaračko poglavlje zat-vorila upravo ono koje se tiče državne pomoći.

Uzimajući u obzir važnost i značaj pravilnog i efikasnog upravljanja državnom pomoći, osmišljen je i pro-jekat “Jačanje upravljanja državnom pomoći“ (SAM), koji se realizuje posredstvom projektnog ciklusa

IPA 2011, a koji finansira Evropska komisija, kofinansira i implementira Njemačko Društvo za međunarodnu saradnju (GIZ).

U uvodnom izlaganju, predstavni-ca Odjeljenja za državnu pomoć Šefika Kurtagić, istakla je da je za uspješnu realizaciju osnovnog cilja ovog pro-jekta neophodno uključivanje svih društvenih činilaca, te je stoga i or-ganizovan pomenuti seminar, u želji da se ostvari što bolja saradnja sa predstavnicima privrednog sektora i unaprijedi nivo informisanosti o pi-tanjima koja jesu i koja će tek, u na-rednom kratkom roku, biti od ključne važnosti. Kurtagić je dodala da su pred Crnom Gorom brojni izazovi i napori, da cilj nije lak ali i da je, uz predan rad, dostižan.

Eskpert i vođa projekta „SAM“ g-đa Daiga Lagzdina, je kroz pr-ezentaciju ključnih pravila kontrole državne pomoći za učesnike na tržištu i navođenjem primjera iz prakse svoje, ali i drugih zemalja članica EU, približila ovu oblast učesnicima semi-

nara i ukazala na segmente koje je potrebno korigovati, u cilju što skorije i potpunije harmonizacije.

Detaljno je predstavljeno šta se sve podrazumijeva pod kontro-lom državnih pomoći. Takođe su pr-ezentirani konkretni razlozi zašto je neophodno vršiti kontrolu državnih pomoći. Kao jedan od glavnih ra-zloga je postojanje konkurentnosti kao i činjenica da su državni resursi ograničeni i da ih treba dodijeljivati na najefikasniji način.

Učesnicima seminara je bliže pojašnjen uspostavljeni zakonodavni okvir, funkcionisanje sistema kon-trole državne pomoći u Crnoj Gori kao i veza sa evropskim pravilima, odnosno već preuzete obaveze, konk-retno iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Poseban akcenat dat je na obavezu prijavljivanja državne pomoći, pojašnjenju procedura kao i ulogama institucija administracije odnosno aktera sa tražišta. Neprijav-ljena državna pomoć u većini slučajeva je neusklađena. Stoga je takođe pred-stavljen scenario mogućeg povraćaja nezakonito dodijeljene državne pomoći.

Državna pomoć se može dodi-jeliti pod određenim uslovima, tj. pravilima, za ciljeve poput: otvaranja novih radnih mjesta, obuke, osniv-anja malih privrednih društava, kon-sultantskih usluga, učešća na sajmo-vima i izložbama, regionalne državne pomoći, nauke, istraživanja i inovacija - registracije prava industrijske svojine za mala i srednja privredna društva, i dr.

Kroz aktivan dijalog sa pred-stavnicima malih i srednjih preduzeća koja se bave različitim djelatnostima, prepoznat je prostor za dalju saradnju i unapređenje njenog kvaliteta. Semi-nar prvi je u nizu planiranih u okviru ovog, dvogodišnjeg projekta saopštili su iz Ministarstva finansija Crne Gore.

Detalj sa seminara u Budvi




Ružica Gelo, direktorica Centra za EU Gospodarske komore Hrvatske

Prilika za unapređenje ekonomskih odnosaCrna Gora i Hrvatska i do sada su imale izuzetno liberalan trgovinski režim i nema razloga da se on ne zadrži nakon pristupanja Hrvatske EU. U prilog tome je i započeti proces pregovora Crne Gore za članstvo u Evropskoj uniji koji Republika Hrvatska snažno podupire.

Ne postoje smetnje da postojeći obim trgovine između dvije države

bude ne samo zadržan nego i povećan, a Crna Gora i Hrvatska imaju i priliku i za zajednički nastup na trećim tržišti-ma. Manje promjene mogle bi nastu-piti kod poljoprivredno-prehrambenih proizvoda zbog čega je izuzetno važno da se što prije pristupi izmjeni Spora-zuma o stabilizaciji i pridruživanju kako bi se u obzir uzeo do sada postignut stepen liberalizacije, kaže za „Glasnik“ Ružica Gelo, direktorica Centra za EU Gospodarske komore Hrvatske i vođa pregovaračkih grupa za poglavlja koja se tiču poljoprivrede, komentarišući refleksije ulaska Hrvatske u EU na eko-nomiju Crne Gore.

Glasnik: Ulazak Hrvatske u Evrop-sku uniju imaće veliki uticaj na či-tav region, pa naravno i na Crnu Goru. Kako ce se to reflektovati na ekonomske odnose dvije države?

R. Gelo: Ulazak Hrvatske u Europ-sku uniju prilika je ne samo za zadrža-vanje postojećih, nego i unaprjeđnje gospodarskih odnosa između Hrvatske i Crne Gore. Iskustvo pokazuje da, bez obzira na članstvo, trgovina ostaje naj-intenzivnija među zemljama u regiji što je i samo po sebi razumljivo. Međutim, osim razmjene roba Hrvatska i Crna Gora imaju priliku i za zajednički nastup na trećim tržištima tamo gdje imamo interesa i gdje su naša gospodarstva kompatibilna.

Glasnik: Dolaskom Evrope na gra-nice Crne Gore na snagu stupaju viši standardi i nova regulativa u robnom prometu. Kako će Crna Gora ubuduće trgovati sa susje-dom državom, budući da se od 1. jula 2013. primjenjuje Sporazu-mom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), umjesto dosadasnjeg Spo-razuma CEFTA?

R. Gelo: Ulaskom Hrvatske u Eu-ropsku uniju, Hrvatska će istupiti iz CEFTA 2006 Sporazuma te više neće biti autonomna u vođenju vanjsko-tr-govinske politike. Naime, ova je politika zajednička na razini cijele EU. Hrvatska i Crna Gora do sada su imale iznimno li-beralan trgovinski režim i nema razloga da se on ne zadrži i nakon pristupanja Hrvatske u Europsku uniju.

Glasnik: Što možete reći o bu-dućem uvozu i izvozu roba između dvije zemlje?

R. Gelo: Manje promjene mogle bi nastupiti kod poljoprivredno-prehram-

benih proizvoda zbog čega je iznimno važno da se čim prije pristupi izmjeni Sporazuma o stabilizaciji i pridruži-vanju kako bi se u obzir uzeo do sada postignut stupanj liberalizacije. Dakle, nema niti jednog razloga da se posto-jeći obujam trgovine između Hrvatske i Crne Gore ne samo zadrži nego i po-veća. Tome u prilog svakako može ići i započeti proces pregovora Crne Gore za članstvo u Europskoj uniji koji Repu-blika Hrvatska snažno podupire.

Glasnik: Znači li to da će poljopri-vreda najviše osjetiti posljedice nove evropske granične karte?

R. Gelo: Najveće promjene se uvi-jek događaju u sektoru poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Slučaj Hrvat-ske i Crne Gore nije u tome ni na koji način poseban i posljedica je složenosti i zahtjevnosti poljoprivrednih politika koje primjenjuje većina zemalja u svi-jetu. Za ovaj sektor iznimno je važna i primjena standarda utvrđenih u po-glavlju Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna politika čija je primjena iznimno zahtjevna, a povezana je i s ulaganjima koja gospodarski subjekti moraju provesti kako bi ispunili europ-ske standarde.

Glasnik: S tim u vezi kakvi ce biti trgovinski tokovi između dvije ze-mlje kod poljoprivrednih proizvo-da i da li će biti izmjena kod indu-strijskih?

R. Gelo: Nakon ulaska Hrvatske u EU neće doći ni do kakvih promjena u režimu trgovanja industrijskim proizvo-dima u međusobnoj razmjeni. Do pro-mjena može doći jedino kod pojedinih skupina poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. U hrvatskom izvozu radi se o mesu i mesnim prerađevinama, ribama i ribljim prerađevinama, mlijeku i proi-zvodima, voću, povrću, osvježavajućim

Ružica Gelo


[email protected]

23

pićima, vinu. Pri izvozu iz Crne Gore u Hrvatsku može doći do rasta carina kod pojedinih riba i ribljih prerađevina, vina, mlade govedine i šećera koji nije relevantan jer ga Crna Gora ne proizvo-di.

Glasnik: Koliko bi carine mogle uti-cati na povećanje cijena nekih hr-vatskih proizvoda u Crnoj Gori?

R. Gelo: U pravilu rast carina dovodi do rasta cijena. Postizanjem dogovora između Europske Komisije i Crne Gore oko izmjena Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju takav se scenarij može iz-bjeći. Međutim, pri tome moramo vo-diti računa da naša tržišta postaju otvo-renija i za proizvode iz ostalih zemalja. Hrvatski proizvodi na crnogorskom trži-štu susreću se s konkurencijom iz cijele Europe i obrnuto. Zbog toga je važno raditi na povećanju konkurentnosti na-ših proizvoda jer je to jedini način da se zauzete tržišne pozicije i zadrže.

Glasnik: Ulazak Vaše države u EU će se odraziti na crnogorski i hr-vatski turizam. Što Vi kažete?

R. Gelo: Ulazak Hrvatske u EU i prva turistička sezona Hrvatske kao članice EU ocjenjuje se pozitivno s obzirom na otvaranje granica s njenim najvažnijim europskim emitivnim turističkim tržišti-ma. Obavezno uvođenje novog viznog režima moglo bi se odraziti na manji pad dolazaka i noćenja turista sa dale-kih emitivnih tržišta Ruske Federacije, Ukrajine i nekih drugih država što može biti prilika za crnogorski turizam.

Isto tako zajednički nastup na dale-kim tržištima koja nisu pogođena kri-zom je prilika za privlačenje turista koja pri svojim putovanjima posjete više dr-žava i regija.

Glasnik: Crna Gora će se od 1. jula 2013. godine graničiti sa za-jednicom od preko 500 miliona stanovnika što bi našoj ekonomiji moglo da donese značajne benefi-te. Naime, Crna Gora bi mogla biti atraktivnija za strane investitore, a veće su i šanse za razvoj regio-nalne prekogranične saradnje i realizaciju zajedničkih projekata. Vaš komentar?

R. Gelo: Ulazak Hrvatske u Europsku uniju i započeti pregovori za članstvo Crne Gore daju stabilnost i sigurnost regiji koja je sasvim sigurno važna za privlačenje stranih investicija. Među-tim, s obzirom na gospodarsku krizu to nije dovoljno nego je važno nastaviti provoditi strukturne reforme i uklanjati prepreke ulaganjima. Isto tako, sred-stva koja su nam na raspolaganju kroz europsku teritorijalnu suradnju su iz-nimno važna pogotovo sada kada nije lako pronaći izvore finansiranja. Jedna od velikih prednosti članstva Uniji jest pristup strukturnim fondovima i Kohe-zijskom fondu čime se raspoloživa sred-stva višestruko povećavaju.

Glasnik: Evropski zvaničnici po-tenciraju jačanje saradnje država u regionu. Da li to da bi to moglo značiti i da granica u određenom smislu bude “meka”?

R. Gelo: Pravila koja su vezana za jedinstveno tržište i carinsku uniju iz-nimno su važna. Za njihovo dosezanje postoji cijeli niz uvjeta koje je potrebno ispuniti. Zbog toga se sloboda kretanja roba ostvaruje tek s danom članstva. Tako je bilo i u slučaju Hrvatske koja je prestala primjenjivati carinski nadzor na granicama s ostalim državama čla-

nicama tek u ponoć dana članstva. U svim ostalim segmentima mogućnosti suradnje su nesagledive, Europska uni-ja ih potiče, a o nama samima ovisi ko-liko ćemo ih iskoristiti.

Glasnik: Ocijenili ste da je ,,među-narodna trgovinska politika je ta-kva da se nikada ne ide unazad u pogledu liberalizacije“. Što to zna-či?

R. Gelo: Ustaljeno je pravilo da se jednom dostignuti stupanj liberalizaci-je ne smanjuje nego da se ide u pravcu daljnje liberalizacije. Na taj se način po-duzetnicima koji su obuhvaćeni zonom slobodne trgovine jamče stabilni uvjeti poslovanja.

Glasnik: Na osnovu Vaših iskusta-va u procesu evropskih integra-cija, što poručujete crnogorskim privrednicima odnosno Privrednoj komori Crne Gore?

R. Gelo: Moje je mišljenje da je iz-nimno važno čim prije početi s pripre-mama za članstvo u Europskoj uniji i na taj način osigurati da pripreme budu postupne kako za administraciju tako i za poduzetnički sektor. Paralelno s pre-uzimanjem pravne stečevine potrebno je razvijati i mjere kojima će se ojačati konkurentnost crnogorskog gospo-darstva kako bi se ono pripremilo za konkurenciju na jedinstvenom tržištu EU. Pretpristupni proces svojevrsna je vježba odnosno priprema za puno-pravno članstvo. Za male zemlje poput Hrvatske i Crne Gore iznimno je važno sačuvati ljudske resurse jer je instituci-onalno znanje koje se stekne tijekom procesa pregovaranja iznimno važno za uspješno funkcioniranje kao članica.

Članstvu Republike Hrvatske u Evropskoj uniji je prethodio osmogo-dišnji proces tokom kojeg je Hrvat-ska:

podnijela zahtjev za punopravno - članstvo 21. februara 2003. godi-ne,službeni status kandidata za član-- stvo u EU dobila 18. juna 2004. godine,pristupni pregovori, koji su trebali -

da počnu u martu 2005, službeno su otvoreni 3. oktobra 2005. godi-ne,analiza usklađenosti zakonodavstva - s evropskim propisima (tzv. scree-ning) počela je 20. oktobra 2005. godine i trajala je godinu dana (za-vršena je 18. oktobra 2006.),nakon screeninga, pregovori su tra-- jali gotovo šest godina,10. juna - 2011. Evropska komisija je

predložila zatvaranje pristupnih pregovora, 24. juna iste godine - Evropsko vije-će je, uz poziv na zatvaranje pre-ostalih pregovaračkih poglavlja do kraja juna 2011, podržalo predlog za zatvaranje pregovora,Ugovor o pristupanju Republike - Hrvatske Evropskoj uniji potpisan je u Briselu 9. decembra 2011. godine.

Hrvatska – put evropskih integracija




Ljiljana Filipović, potpredsjednica Privredne komore Crne Gore

Implikacije ulaska Hrvatske u EU na crnogorsku privreduČlanstvo Hrvatske u EU ojačaće ekonomske veze sa Crnom Gorom i značiti naše teritorijalno približavanje evropskom tržištu, veću atraktivnost za strane inve-stitore, kao i mogućnosti za razvoj regionalne preko-granične saradnje i realizaciju zajedničkih projekata.

Od jula 2004. godine, kada je stu-pio na snagu Sporazum o slo-

bodnoj trgovini, trgovinski odnosi Crne Gore i Hrvatske se odvijaju uz postepenu liberalizaciju. Stupanjem na snagu CEFTA Sporazuma sa ovom zemljom, avgusta 2007. godine, tr-govina industrijskim proizvodima je potpuno liberalizovana. Trgovina po-ljoprivrednim proizvodima se odvi-jala uz asimetrične koncesije koje su za Crnu Goru bile povoljne budući da su hrvatske carine na poljoprivredne proizvode bile na mnogo većem nivou od crnogorskih.

Jula 2011. godine, u primjeni je bila dalja liberalizacija trgovine poljopri-vredno-prehrambenim proizvodima. Ukinuta su sva ograničenja koja su se primjenjivala na izvoz poljoprivrednih proizvoda iz Crne Gore u Hrvatsku. Istovremeno je počela i postepena li-beralizacija uvoza robe iz Hrvatske u Crnu Goru do nivoa koji je postignut u pregovorima sa Evropskom unijom (SAA). Omogućavanjem plasmana cr-nogorskih proizvoda u Hrvatsku bez ograničenja (kvota i carina), ovi proi-zvodi su postali konkurentniji čime je stvorena mogućnost za intenzivnije tržišno učešće. Istovremeno, crno-gorsko tržište je za hrvatske proizvode djelimično otvoreno, što je omoguća-valo zaštitu crnogorskim osjetljivim proizvodima i proizvodnji u razvoju.

Robna razmjena

Rezultati robne razmjene između Crne Gore i Hrvatske pokazuju rast prometa koji je, prije svega, rezultat

preusmjeravanja prodaje aluminijuma na to tržište. U 2012. godini ukupna robna razmjena Crne Gore sa Hrvat-skom iznosila je 193,9 miliona eura. Izvoz je iznosio 83,5 miliona eura i veći je za 81,9% u odnosu na 2011. godinu, dok je uvoz iznosio 110,4 mi-liona eura i veći je za 22,7% u odnosu na isti period 2011. godine. Ostvareni deficit iznosi 26,9 miliona eura.

Najzastupljenije robe u crnogor-skom izvozu u Hrvatsku su: alumini-jum i proizvodi od aluminijuma, voće, sirova, sitna i krupna koža. Najzastu-pljenije robe koje se uvoze iz Hrvatske u Crnu Goru su: mineralna goriva, so, sumpor, električne mašine i oprema, proizvodi za ishranu.

Trgovina poljoprivredno-prehram-benim proizvodima posljednjih godi-na bilježi tendenciju rasta, raste i uvoz i izvoz, s tim da izvoz ima veći rast, pa je i pokrivenost uvoza izvozom povolj-nija. Porast robne razmjene u 2012. godini u odnosu na 2011. godinu je direktna posljedica dodatne liberali-zacije trgovine. U izvozu je 2012. bilo najzastupljenije voće u vrijednosti od 830.869 eura (povećanje za preko 3 puta u odnosu na 2011. godinu) i pivo u vrijednosti od 106.343 eura.

Prateći trend rasta izvoza voća može se konstatovati da postoje i realne šanse za povećanje izvoza na hrvatsko tržište, zbog blizine tržišta i naročito zbog činjenice da ulaskom Hrvatske u EU uslovi za uvoz voća ostaju nepromijenjeni. Što se tiče na-mirnica animalnog porijekla, dolazi do potpune zabrane uvoza ovih proizvo-da iz Crne Gore u Hrvatsku (osim za

ribu, kožu i vunu) jer naši objekti još uvijek nemaju izvozni broj. Ali, kako je Hrvatska i ranije imala usagašeno zakondavstvo sa EU iz ove oblasti i u proteklom periodu nije bilo izvoza. S obzirom da je za jedan broj objekata iz mesne industirije podnijet zahtjev za dobijanje izvoznog broja, postoje re-alne šanse da hrvatsko tržište, nakon ispunjavanja potrebnih uslova za uvoz u Hrvatsku, bude značajno područje za izvoz mesa i mesnih prerađevina.

Promijenjen režim trgovine

Režim trgovine sa Hrvatskom na-kon pristupanja Evropskoj uniji će se odvijati na osnovu Sporazuma o sta-bilizaciji i pridruživanju (SSP) koji su pojedinačno zemlje zaključile sa EU. Zbog promjene režima trgovine koji će se negativno odraziti na trgovinu Hr-vatske sa članicama CEFTA, Evropska komisija je pokrenula pregovore sa svim članicama CEFTA o izmjeni SSP-a i pratećim aneksima sa ciljem da se za Hrvatsku zadrže približno isti uslovi iz-voza. To je i inače praksa EU, koja je

Ljiljana Filipović


[email protected]

25

takve izmjene sporazuma pregovarala i kada je bilo u pitanju pridruživanje drugih zemalja EU (npr. Slovenija, Bu-garska, Rumunija).

Što se tiče izvoza crnogorskih pro-izvoda u Hrvatsku kao dijelu EU, situ-acija je nešto nepovoljnija za Crnu Goru, jer su važećim SSP-om za izvoz vina, mlade junetine i nekih vrsta riba i ribljih proizvoda definisane kvote, dok je u okviru CEFTA, tržište Hrvatske i za ove proizvode bilo potpuno libe-ralizovano. Međutim, Crna Gora ni do sada nije izvozila meso i ribu na hrvat-sko tržište, dok je i količina vina koja se izvozila na hrvatsko tržište znatno manja od kvote koja je i inače odo-brena za bescarinski izvoz u zemlje EU. S druge strane, prilikom uvoza hr-vatskih roba situacija je povoljnija za Crnu Goru, jer sa EU je na snazi veći nivo zaštite domaćih proizvoda nego što je slučaj sa Hrvatskom.

Sa Crnom Gorom je kroz Proto-kol redefinisan aneks Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju kojim su odobrene dodatne koncesije od stra-ne Crne Gore za dio proizvoda za koje Hrvatska ulaskom u EU ima nepovolj-niji tretman nego što ga je imala, i to baziran na trogodišnjem prosjeku ko-ličina roba koje je Hrvatska izvozila u Crnu Goru uz već definisane carinske stope kroz CEFTA sporazum. Radi se o osjetljivim proizvodima za koje Hrvat-ska nije imala slobodan pristup crno-gorskom tržištu, ali su koncesije bile povoljnije nego koncesije date EU. U pitanju su pojedini proizvodi iz grupa: piletina, sir, suhomesnati proizvodi, voda bez dodatka šećera (s tim da je posebno definisna kvota za flaširane vode) i voda sa dodatkom šećera kao i konzervirane sardine, tuna i skuša.

Dodatna liberalizacija se odnosi na mali boj proizvoda, dok za značajan broj proizvoda Hrvatska, odnosno EU nije tražila izmjene dodatne koncesi-je kroz odobravanje 0-te stope okviru kvote, iako će ulaskom u EU imati ne-povoljniji tretman od tretmana koji su imali u okviru CEFTA. To se odnosi na sljedeće proizvode: neke vrste voća (mandarine, maline...), povrća (sje-mneski krompir, karfiol, kelj, paprike, krastavac...), na vino, neke prerađe-vine od mesa, maslinovo ulje, med, dimljeni i sušeni proizvodi, goveđe i ovčije meso.

Može se očekivati da će u realiza-ciji regionalne trgovine sličan prilaz imati Evropska komisija sa svim potpi-snicama CEFTA 2006 prilikom redefi-nisanja trgovinskih odnosa usljed pro-mjena koje će nastati punopravnim članstvom Hrvatske u EU.

Izazovi i mogućnosti

Članstvo Hrvatske u EU će za Crnu Goru značiti i teritorijalno/granično približavanje evropskom tržištu, veću atraktivnost za strane investitore, kao i mogućnosti za razvoj regionalne prekogranične saradnje i realizaciju zajedničkih projekata. Osim toga, pri-rodno je da saradnja između Hrvat-

oblastima pogranične saradnje, inspe-cijskih službi, trgovine industrijskim i poljoprivrednim proizvodima, imo-vinsko-pravnih odnosa, državljanstva i putnih isprava. Sva ova pitanja presta-ju da budu pitanja bilateralnih odnosa i dobijaju multilateralni karakter.

Za Crnu Goru otvara se mogućnost plasmana prozvoda na tržišta gdje je Hrvatska plasirala svoje proizvode pod povoljnim uslovima. Mogućnost plasmana crnogorskih proizvoda bez plaćanja carina je šansa za crnogor-ske proizvođače koji su spremni da kvalitetom, cjenovnom politikom, adekvatnim marketinškim nastupom iskoriste povoljnosti CEFTA sporazu-ma. To je potencijalna mogućnost za one proizvođače koji mogu ponuditi svoju robu spremnije od konkurenci-je. Povoljnosti CEFTA sporazuma mo-guće je iskoristiti u okviru mogućnosti koje pruža redefinisanje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između EU i zemalja regiona čijim izmjenama Evropska komisija pregovara dobija-nje povoljnijeg tretmana za plasiranje hrvatskih proizvoda na regionalno tržište, približno onom prije ulaska u EU. U trgovini sa Kosovom, budući da nema zaključen Sporazum o stabiliza-ciji i pridruživanju sa EU, Hrvatska će plasirati svoje proizvode uz plaćanje propisanih carina (MFN), pa to pruža dodatni prostor za plasman crnogor-skih proizvoda po povoljnijim uslovi-ma (bez plaćanja carina).

Članstvom Hrvatske u EU mijenja se i vizni režim za pojedine zemlje. Uvođenje viza zemljama poput Rusi-je, Ukrajine, Kine i drugih uticaće da se dobar dio turista iz ovih zemalja preusmjeri prema drugim, lakše do-stupnim destinacijama, a među njima je i Crna Gora.

Na granici sa Bosnom i Hercego-vinom, Srbijom i Crnom Gorom, biće u primjeni novi standardi i pravili-ma igre u prekograničnom prometu. U institucionalnom smislu može se očekivati primjena svih mjera koje se primjenjuju i na izlaznim granicama iz Evropske unije.

Pred regionom stoji veliki zadatak i mnogo truda. Stoga, vrijeme koje je pred nama treba iskoristiti za dosti-zanje željenih standarda i strukturnu reformu društva u cjelini.

Evropska unija, je članstvom Republike Hrvatske 1. jula 2013. godine, postala zajednica 28 ev-ropskih država. To je najveća in-tegrisana ekonomska oblast na svijetu, koja pokriva 30% svjetskog BDP-a, 60% međunarodne raz-vojne pomoći i više od 17% svjetske trgovine.

U okviru svog „unutrašnjeg tržišta“, EU ostvaruje najveći bruto nacionalni proizvod na svijetu slo-bodnom razmjenom robe, ljudi, usluga i kapitala. EU tržište danas je naraslo na preko 500 miliona potrošača. Oblasti koje obuhvata su: poljoprivreda, trgovina, prevoz, pitanja spoljne politike, odbrane, pravosuđa i drugih. Mir, sigurnost, kao i ekonomska i socijalna soli-darnost su tri motiva koja daju os-novne impulse evropskom procesu integracija.

Pored Crne Gore, kandidati za članstvo u EU su Turska (od 1999, sa otvorenim pregovorima od 2006), Makedonija (kandidat od 2005) i Srbija (decembar 2011). Taj status od 2010.godine ima i Island.

ske, članice EU i Crne Gore, zemlje kandidata za ulazak u EU, bude jača i intenzivnija, posebno imajući u vidu nedavno potpisane ugovore o privre-dnoj i turističkoj saradnji.

Osim brojnih prednosti, novo-nastali odnosi u privrednoj saradnji podrazumijevaju i oštrije zahtjeve u




Usklađivanje prava privrednih društava sa pravnom tekovinom EU

Fundament za sva ekonomska poglavljaCrna Gora ostvarila visok stepen usklađenosti u oblasti privrednog prava, kroz obaveze koje pro-ističu iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, i ne očekuju se mjerila za otvaranje pregovora u ovom poglavlju.

Privredna komora Crne Gore je or-ganizovala 5. juna 2013. godine okru-gli sto „Usklađivanje prava privrednih društava sa pravnom tekovinom EU“. Na ovu temu govorili su predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković, glavni pregovarač amba-sador Aleksandar Andrija Pejović i istaknuti hrvatski pravnik, akademik Jakša Barbić, redovni profesor Prav-nog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Cilj okruglog stola je bio pred-stavljanje hrvatskih iskustava i pre-poruka iz područja prava privrednih društava u kontekstu usklađivanja zakonodavstva sa pravnom tekovi-nom EU.

- Ovaj okrugli sto je jedan od nači-na na koji Privredna komora informi-še privrednike i širu javnost o poje-dinim oblastima pregovaračkog pro-cesa. Usklađivanje prava privrednih društava sa pravnom tekovinom EU je veoma važna i kompleksna oblast – kazao je moderator okruglog stola,

generalni sekretar Privredne komore Pavle D. Radovanović, koji je i šef ra-dne grupe za Poglavlje 3 u pregovo-rima sa EU.

On je podsjetio da Komora ak-tivno učestvuje u pregovorima Crne Gore sa EU, ostvarujući tako dva ci-lja – informisanost o pravima i oba-vezama iz pregovaračkog procesa i objedinjavanje i zastupanje interesa privrede kako bi se spremnije suočili sa izazovima koji predstoje na evrop-skom putu.

Predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković pred-stavio je akademika Barbića, dugogo-dišnjeg predsjednika Udruženja prav-nika u privredi Republike Hrvatske, koji je predsjedavao takvim udruže-njem i u bivšoj Jugoslaviji. Naveo je da izuzetan doprinos koji Barbić daje u oblasti privrednog prava prepoznat od brojnih, prije svega privrednih udruženja, zbog čega je dobitnik iz-uzetnih priznanja, uključujući Zlatnu

kunu za životno djelo, koje mu je do-dijelila Hrvatska gospodarska komo-ra. Barbić je član predsjedništva Stal-nog izbranog sudišta pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i arbitar na listi Međunarodnog centra za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu.

Privreda trpi zbog loših propisa

Predsjednik Mijušković je ocije-nio da je tema okruglog stola izuze-tno aktuelna jer je usklađivanje pra-va privrednih društava sa pravnom tekovinom EU važan zadatak koji je pred Crnom Gorom.

- Pravna regulativa koja utvrđu-je uslove osnivanja, organizovanja i upravljanja privrednim društvima temelj je uređenja ekonomsko-so-cijalnih odnosa jedne zemlje. Izrada propisa koji konkretno definišu for-miranje i rad preduzeća, bez aktivnog učešća predstavnika privrede i uva-žavanja poslovne prakse, ne može predstavljati funkcionalnu osnovu za kvalietno određenje pravila privređi-vanja – rekao je Mijušković.

Sadašnje stanje u Crnoj Gori u ovoj oblasti, dodao je predsjednik Komore, narušeno je zbog pravne nesigurnosti i česte zloupotreba sta-tusa osnivača društava sa ograniče-nom odgovornošću, do čega dolazi zbog praktično nepostojanja kapitala privrednog društva koji bi bio kakva takva garancija za obaveze koje se stvore u pravnom prometu. On je ka-zao da privrednici često ističu zahtjev da Zakon o privrednim društvima tre-ba izmijeniti na način što će se ogra-ničiti mogućnost osnivanja više pri-vrednih društava čiji je osnivač isto fizičko lice. Na taj način bi se izbjegla praksa zloupotrebe položaja osniva-ča društva sa ograničenom odgovor-nošću i prevara povjerilaca, fiktivnim promjenama i prenosom poslova sa

Pregovarački proces prilagoditi potrebama privredeCrna Gora ostvarila visok stepen usklađenosti u privrednom pravu


[email protected]

27

prezaduženog na novoosnovano dru-štvo.

- S tim vezi, kao veoma važno, pomenuo bih neophodnost poveća-nja iznosa minimalnog osnivačkog kapitala, jer je za osnivanje društva kapitala u Crnoj Gori za društvo sa ograničenom odgovornošću potre-ban je samo 1 euro, dok je za osni-vanje akcionarskog društva potreban kapital od 25.000 eura – kazao je Mi-jušković.

Dodao je da je potrebno usvoji-ti propis kojim bi se jasno definisali rokovi plaćanja između privrednih subjekata, kao i između privrednih subjekata i organa državne i lokal-ne uprave i time suzbili kašnjenja u plaćanju kao i nepoštenu praksu pri-siljavanja na duge rokove plaćanja. Jedna od oblasti koju je nužno una-prijediti je i pružanje informacija o privrednim društvima i njihovom po-slovanju, što trenutno nije na nivou interesa privrednika, a takođe i prav-ne tekovine EU. Korporativno raču-novodstvo i finansijsko izvještavanje, uz proširenje nadležnosti odbora za reviziju kod akcionarskih društava, su oblasti koje je takođe neophodno uskladiti sa nacionalnim propisima, čime će se značajno unaprijediti kon-trola i upravljanje privrednim društvi-ma, smatra predsjednik Mijušković.

Prilagođavanje Evropi

Glavni pregovarač Aleksandar Andrija Pejović kazao je da iako se pregovaračko poglavlje 6 – Privredno pravo ne ubraja u ona sa obimnom pravnom tekovinom, to ne umanjuje njegov značaj.

- Ono je fundamentalno poglavlje za sva ekonomska poglavlja. Privre-dno pravo reguliše pitanja vezana za privredne subjekte koji direkto utiču na ekonomiju države. Usklađivanje zakonodavstva sa pravnom tekovi-nom EU , između ostalog podrazu-mijeva elektronsku registaciju pre-duzeća, pojednostavljene procedure registracije, niži osnivački kapital, čime se podstiče razvoj malih i sre-dnjih preduzeća, koja čine 99 odsto privrednih društava EU, generišu 70 odsto ukupnog prometa i učestvuju u 60 odsto BDP-a EU – rekao je Pe-jović.

On je naglasio da usklađivanje u ovoj oblasti omogućava domaćim preduzećima da postanu ravnopravni učesnici na evropskom tržištu, po-većava stepen pravne sigurnosti, te, u krajnjem, vodi ka stvaranju privlač-nijeg ambijenta za poslovanje koji će doprinijeti povećanju stranih investi-cija.

- Crna Gora je već ostvarila visok stepen usklađenosti u ovoj oblasti, kroz obaveze koje proističu iz Spora-zuma o stabilizaciji i pridruživanju, i stoga ne očekujemo mjerila za otva-ranje pregovora u ovom poglavlju, koje planiramo otvoriti u prvom blo-ku – kazao je glavni pregovarač.

On je kazao da predstoji izrada nekoliko novih zakona, među koji-ma i Zakona o privrednim društvima. Važeći zakon, donijet 2002. godine, prema riječima Pejovića, urađen je po ugledu na anglo-američki i pretr-pio je brojne promjene, pa je, po mi-šljenju stručnjaka, potrebno donijeti novi kojim će se stvoriti funkcionalan pravni sistem i istovremeno postići potpuna usklađenost s pravnom te-kovinom EU. Predstoji i izrada novog Zakona o računovodstvu i reviziji koji će propisati obavezu objavljivanja finansijskih izvještaja na internet stranici svakog pravnog lica i obave-znu reviziju za srednja preduzeća, te osnivanje nezavisnog tijela za kontro-lu rada revizora, najavio je ambasa-dor Pejović.

Pripremite se na vrijeme

- Najveća promjena koja će nasta-ti u svakoj državi koja ulazi u Evropsku uniju biće na području prava. Ono će se potpuno promijeniti. Pravnici će morati da rade na potpuno drugi na-čin nego sad. Ne govorim ovo da bih vas prepao, nego da biste se pripre-mili na vrijeme – kazao je akademik Jakša Barbić.

Prema njegovim riječima, 80 odsto nacionalnih zakonodavstava zemalja članica na direktan ili indi-rektan način tangira evropsko pravo. Jedna od najznačajnijih novina koje Crnu Goru očekuju je ciljno tumače-nje pravnih normi koje je nad grama-tičkim tumačenjem.

- Propisi se tumače prema cilju koji je naveden u preambuli i to je stav u cijeloj Evropskoj uniji – obja-snio je Barbić.

Još jedna od novina je uvođenje sistema sudskih presedana evropskih sudova.

Akademik je kazao da bi volio da Crna Gora i drugi nauče iz hrvatskih grešaka u procesu EU integracija. On je iznio iskustva te zemlje, bez, kako je kazao, želje da nameće rješenja. Posebno je upozorio na greške koje nastaju zbog prevođenja tuđih pro-pisa prilikom njihovog prenošenja na domaće zakonodavstvo.

- Evropske direktive nijesu iste na svim jezicima. Kod nas je prevođeno

Privrednici o pregovorima u oblasti životne sredineVeliko interesovanje privrednika za pregovore sa EU




sa engleskog što je opasno, jer se ko-riste termini iz britanskog pravnog sistema. Bilo bi dobro da pažljivo či-tate naše prevode i neka vam to služi kao orijentir, a ne kao gotova stvar – rekao je Barbić.

On je savjetovao da se prilikom prevođenja što više upotrebljavaju domaće riječi, ali i da ne treba izmi-šljati nove umjeto anglicizama. Na tom poslu treba zajedno da rade je-zički i pravni eksperti da bi se ispo-štovao smisao normi. Takođe, sma-tra Barbić, potrebno je biti u toku sa drugim zakonskim rješenjima koja se prenose, da ne bi došlo do „kolizije“ među njima, razlika u terminologiji ili pravnih praznina.

Barbić je takođe stava da prili-kom donošenja zakona iz privrednog prava ništa ne treba izmišljati, već se osloniti na pravne sisteme drugih ze-malja.

- Držite se jednog sistema, ne-mojte kombinovati, jer ste tada go-tovi. Njemački sistem je naefikasniji i zato su ga preuzeli Japanci a od njih Kinezi. Pregovori u ovoj oblasti su u Hrvatskoj najbrže išli jer smo preuzeli njemački model – rekao je Barbić.

On je kazao da nacionalna zako-nodavstva treba da usvoje evrop-ske uredbe o dioničarskom društvu, evropskom ekonomskog interesnom udruženju i o evropskoj zadruzi. Ka-zao je da preporuke Evrope nijesu obavezne, mada bi EU mogla da in-sistira da se rješenja iz preporuka unesu u nacionalno zakonodavstvo, premda to sa Hrvatskom nije bio slu-čaj.

On je kazao da Crna Gora nije dobro regulisala osnivanje društava sa ograničenom odgovornošću sa eurom osnivačkog kapitala, jer nije predvidjela određena ograničenja koja bi spriječila zloupotrebe. Hrvat-ska je donijela, kaže, rigorozne od-redbe za direktore koji prouzrokuju štetu kompanijama, pa je omoguće-no da povjerilac tuži direktora firme dužnika da bi od njega naplatila po-traživanje, što je nazvao „sistemom odgovornosti vlastitim džepom“.

U diskusiji koja je uslijedila uče-stvovali su predstavnici Ministarstva ekonomije, Osnovnog suda, Pravnog fakulteta, GIZ, privrede i advokati.

EUčionica

Promjene poreskog sistema Hrvatske ulaskom u EUO visini PDV jedne zemlje moraju složiti sve zemlje Unije. Iznos od 0,50% PDV-a od svake države članice izdvaja se u budžet EU.

Usvajanjem pravne tekovine, u hrvatskom poreskom sistemu

dogodile su se promjene. Jedna od njih je izmjena praga za ulaz u sistem PDV-a na 35.000 eura umjesto pređašnjeg iznosa od 11.500 eura.

Poreska oslobođanja u zemlji sada su propisana kao funkcionalna poreska oslobođenja – izuzeća, a slobodne zone su uključene u sistem oporezivanja PDV-om.

Odluke o primjeni stopa PDV na nivou EU donose se jednoglasno, što znači da se o visini PDV jedne zemlje moraju složiti sve zemlje Unije. Iz-nos od 0,50% PDV-a od svake države članice izdvaja se u budžet EU.

Trošarine su posebne vrste por-eza kojima se u zemljama EU opor-ezuje velik broj različitih proizvoda. Na nivou Unije uređeno je oporezi-vanje alkoholnih proizvoda i piva, du-vanskih proizvoda i mineralnih ulja, a od 2004. i oporezivanje energenata (prirodnog plina koksa i električne energije).

U kategoriji alkohola i alkoholnih

pića, Hrvatska je dopuštala izuzeće kod domaće proizvodnje za vlastite potrebe svih alkoholnih pića osim piva, na cigarete skupine B (stan-dardna kategorija) plaća se stopa od 45,7 posto, dok je minimalna trošarina u EU za sve cigarete 55 posto. Trošarinski sistem oporezi-vanja naftnih derivata zahtijevao je najveća prilagođavanja.

Evropska komisija preduzima akcije kako bi osigurala da građani EU-a nijesu odvraćeni od rada u drugim zemljama članicama zbog problema s transferom i oporezivan-jem penzionih prava. Građani EU-a mogu štedjeti tamo gdje misle da će dobiti najbolji povrat. Međutim, porez moraju plaćati u zemlji pre-bivanja. Vlade EU-a gube legitiman prihod ako njihovi rezidenti ne pri-javljuju prihod od kamata na štednju u inostranstvu. Kao pravni lijek, EU i neke druge evropske vlade od 1. jula 2005. godine razmjenjuju informaci-je o štednjama nerezidenata.


[email protected]

29

Na vodotocima sjevera Crne Gore u gradnju malih elektrana biće investirano 100 miliona eura.

Građevinarstvo

Male elektrane šansa građevinara

Izgradnja malih hidroelektrana na sjeveru Crne Gore je razvojna šan-

sa za crnogorsko građevinarstvo, oci-jenjeno je 12. juna 2013. godine na sjednici Odbora Udruženja građevi-narstva, industrije građevinskih mate-rijala i komunalne privrede Privredne komore Crne Gore.

Odbor je, prilikom rasprave na temu „Male elektrane – od ideje do realizacije”, razmotrio pravnu regula-tivu, tendersku proceduru i koncesije, realne mogućnosti efikasnije gradnje, proceduru dobijanja građevinske do-zvole za male hidroelektrane, izda-vanje urbanističko-tehničkih i uslova priključenja na energetski sistem Crne Gore i proceduru puštanja u rad malih elektrana. Bilo je riječi i o proceduri dobijanja povlašćenog statusa proda-je energije.

- Veliki građevinski potencijal po-stoji u ovoj oblasti. Dodijeljeno je 13 koncesija za značajan broj hidrocen-trala i, grubo ću reći, predviđeno je da se investira više od 100 miliona eura, od čega od 30 pa do preko 50 odsto ide sektoru za građevinarstvo. Ovo je realna investicija u sjever Crne Gore, prilikom koje možemo da uposlimo naše resurse, ali i kapitalni projekat

koji smatram većim od potencijalne gradnje bilo koje velike hidroelektra-ne – kazao je predsjednik Odbora Ve-selin Kovačević, Bemax.

Dodao je da je najveći problem priključenje elektrana na energetsku mrežu, koja često ne može da preuz-me svu njihovu proizvedenu struju, pa one rade smanjenim kapacitetom.

Sa ocjenom da je izgradnja malih elektrana razvojna šansa za građevi-narstvo saglasio se i predstavnik Mi-nistarstva ekonomije Ivan Bošković, koji je najavio novi tender za konce-sije za korišćenje vodotokova najdalje početkom jula. Tender će trajati četiri mjeseca i obuhvatiće opštine Šavnik, Bijelo Polje, Plužine, Berane, Andrije-vicu i Plav. On je predstavio koncesi-oni akt, krovni dokument i svojevrsno uputstvo za ulaganje u male hidroe-lektrane.

- Koncensiona naknada iznosi 6,5% od procijenjene proizvodnje u idejnom rješenju. Rok trajanja konce-sije je maksimalnih 30 godina – kazao je Bošković.

Branka Petrović, Ministarstvo od-rživog razvoja i turizma, kazala je da se prilikom izgradnje hidroelektrana

mora voditi računa o zaštiti životne sredine. Ona je ukazala na to da su opštine koje su donijele prostorno urbanističke planove u njih uključile kote na kojima su planirane male hi-drocentrale, ali da mnogima izrada i usvajanje tih dokumenata tek pred-stoji.

- Zato je sada pravi trenutak da se interveniše da bi se u dokumente unijele kote na kojim bi iskorišćenje vodotokova za proizvodnju električne energije bilo optimalno – rekla je Pe-trović.

Na Odboru su se čule ocjene da je potrebno i izmijeniti prostorne plano-ve da bi se kote za hidrocentrale pre-mjestile i tako proizvodile veće količi-ne struje.

Milica Abramović iz Ministarstva održivog razvoja i turizma govorila je o proceduri dobijanja građevinske do-zvole za male hidroelektrane. Kazala je da je sektor za građevinarstvo u Mi-nistarstvu do sada izdao devet građe-vinskih dozvola, dok je u proceduri još četiri. Kao glavni problem sa kojima se koncensionari srijeću prilikom pome-nute procedure, Abramović je navela pribavljanje dokaza o pravu svojine.

Prema riječima Blagote Novosela, glavnog elektro-energetskog inspek-tora, osnovni princip koji se mora ispoštovati prilikom gradnje malih hidroelektrana je obezbijeđenje usa-glašenosti 4E – energije, ekonomije, ekologije i efikasnosti.

- Ukoliko to ne možemo obezbije-diti, ne treba graditi ove elektrane – rekao je Novosel.

Ranko Vuković iz Elektrodistribu-cije ukazao je da procedurama nije definisano plaćanje proizvođaču za energiju proizvedenu tokom probnog rada male hidroelektrane.

- To je potrebno reguilisati, jer te količine energije mogu da budu zna-čajne – rekao je Vuković.

Pero Vučković, Regulatorna agen-cija za energetiku, govorio je o proce-duri dobijanja povlašćenog statusa pri prodaji energije.

- Kada bih imao sredstva najradije bi ih investirao u obnovljive, pogoto-vo hidro-obnovljive izvore energije. Razlozi zbog kojih bi to učinio su ga-rantna izlazna cijena, obezbijeđen plasman i što je to dugoročno sjajna investicija – kazao je Vučković.

Detalj sa sjednice Odbora građevinarstva




Energetika i rudarstvo

Nacrt strategije razvoja energetike

Sigurnost snabdijevanja električnom energijom, razvoj konkurentskog tr-

žišta energije i održiv energetski razvoj, glavni su prioriteti Energetske politike Crne Gore do 2030. godine. Crna Gora bi trebalo da do 2020. godine postigne energetsku samodovoljnost, a nakon toga da postane neto izvoznik električne energije, rečeno je prilikom prezentacije Nacrta strategije razvoja energetike do 2030. godine, na sjednici sjednici Od-bora Udruženja energetike i rudarstva Privredne komore Crne Gore, 17. juna 2013. Nacrt je predstavio savjetnik u Ministarstvu ekonomije Nikola Jablan.

Strategijom razvoja energetike raz-rađuje se i sprovodi Energetska politika Crne Gore do 2030. godine. Nacrt state-gije i procjene njenog uticaja na životnu sredinu usvojeni su sredinom maja. U toku je javna rasprava o tim dokumenti-ma koja će trajati do 28. juna 2013.

Da bi se ostvarili ciljevi Energetske politike da Crna Gora nakon 2020. bude izvoznik energije, te da 29,9 odsto ener-gije 2030. godine bude iz obnovljivih izvora, predviđeno je da budu izgrađeni i stavljeni u funkciju novi izvori energi-je: termoelektrane Maoče i Pljevlja II, hidroelektrane Komarnica i Morača (u elektroenergetskom sistemu 2019.

Crna Gora bi trebalo da do 2020. godine postigne energetsku samodovoljnost.

ili 2020.), vjetroelektrane (70 MW do 2030.), fotonaponske elektrane (30 MW), te da se 10 MW dobije iz spali-onica otpada i 39 MW iz biomase. Da bi se ovaj, referentni scenario ostvario, procjena je da su potrebne investicije od 4,33 milijarde eura.

Strategija, između ostalog, pred-viđa: preispitivanje postojećih barijera za aktiviranje svih opcija dugoročnog razvoja energetike; održavanje, revitali-zacija i modernizacija postojeće i izgra-dnja nove infrastrukture za proizvodnju, prenos i distribuciju energije na princi-pima ispunjenja međunarodnih tehnič-kih standarda energetske efikasnosti, smanjenje gubitaka i negativnog uticaja na životnu sredinu; racionalno korišće-nje energije u saobraćaju i unapređenje javnog transporta, uključujući željeznič-ki saobraćaj, promociju energetski efi-kasnih i nisko-emisionih vozila, integra-ciju kriterijuma energetske efikasnosti u projekte saobraćajne infrastrukture; istraživanje nafte i gasa u crnogorskom podmorju i u kontinentalnom dijelu, kao i uglja u Pljevaljskom i Beranskom basenu; proaktivnu uloga politike drža-ve Crne Gore u nastojanjima da se obez-bijedi pristup sistemima prirodnog gasa

kroz međunarodne projekte (Jonsko-ja-dranski gasovod i drugi), razvoj sistema prirodnog gasa (uključujući izgradnju regionalnih gasovoda i postrojenja za korišćenje prirodnog gasa); poboljšanje sistema grijanja i/ili hlađenja u objek-tima; podsticanje istraživanja, razvoja, transfera i primjene ekološki održivih novih tehnologija u energetskom sek-toru; povećanje ulaganja u obrazovanje i naučno- istraživačke projekte i podsti-canje međunarodne saradnje u oblasti ekološki održivih novih tehnologija u energetskom sektoru, kao i uvođenje nastave iz oblasti energetike u obrazov-ni sistem;

Potencira se aktivna međunarodna saradnja na području energetike, posti-zanje dogovora sa susjednim državama u vezi optimalnog iskorišćenja zajednič-kog hidropotencijala i upravljanja vo-dama, kao i planiranja i izgradnje novih elektroenergetskih interkonektivnih vo-dova za vezu sa tim zemljama.

Energetska politika predviđa po-većanje efikasnosti poslovanja energet-skih preduzeća smanjenjem operativnih troškova, tehničkih i komercijalnih gubi-taka energije, uz opravdan povrat na in-vesticije, kao i nastavak restrukturiranja EPCG AD i CGES AD prema principima relevantnog energetskog zakonoda-vstva EU.

Procjenu uticaja na životnu sredi-nu Nacrta strategije razvoja energetike u Crnoj Gori predstavila je direktorica Kancelarije u Crnoj Gori Regionalnog centra za zaštitu životne sredine jugoi-stočne Evrope Srna Sudar. Konstatovala je da je, ukoliko se uzmu u obzir ciljevi strategije, sa aspekta životne sredine najprihvatljiviji referentni scenario u od-nosu na njegove alternative, bez obzira na to što predviđa gradnju dvije nove termoelektrane.

Odbor je takođe razmotrio informa-ciju o osnovnim mineralnim sirovinama u Crnoj Gori sa posebnim osvrtom na termoenergetske potencijale, koju je iz-nio dr Ratomir Stanic,tehnički direktor Rudnika uglja Pljevlja. On je kazao da su eksploatacione rezerve uglja (na podru-čju opština Pljevlja i Berane) 200 mili-ona tona. Termoenergetski potencijal uglja u pljevaljskoj Opštini omogućuje dugoročnu proizvodnju električne i to-plotne energije, naveo je između osta-log, Stanić.

Prezentacija Nacrta strategije razvoja energetike do 2030.


[email protected]

31

Mala i srednja preduzeća

Bez podrške banaka nema razvoja Potrebno da mala i srednja preduzeća dobiju ministar-stvo, koje bi se, kako su kazali članovi Odbora, „bavilo problemima MSP na dnevnoj osnovi“.

Odbor Udruženja malih i srednjih preduzeća usvojio je, na sjednici

održanoj 25. juna 2013. godine, in-formacije o povećanju konkurentskih sposobnosti i o poslovnom ambijen-tu u sektoru MSP. Članovima odbora predstavljen je projekat „Evropska mreža preduzeća“ (EEN).

Sjednici su prisustvovali predstav-nici Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzeća, Investiciono razvojnog fonda i Glavnog grada.

- Mala i srednja preduzeća su je-dna od glavnih pokretačkih snaga ekonomskog razvoja zemlje. Ona sti-mulišu razvoj preduzetničkih vještina, pokazuju fleksibilnost i prilagodljivost trendovima i zahtjevima tržišta, kre-iraju nova radna mjesta i doprino-se povećanju izvoza i trgovine. Broj poslovnih subjekata u Crnoj Gori na kraju 2012. iznosio je 22.351, od čega je 99 odsto - 22.313 malih i srednjih preduzeća. Ova preduzeća učestvuju sa oko 67% u ukupnoj zaposlenosti – naveo je sekretar Odbora Veselin Dra-gićević.

On je kazao da je u Crnoj Gori evidentirano oko 400 izvozno orijen-

tisanih MSP, te da je značajan broj i onih koji imaju potencijal da postanu uspješni izvoznici, ali su trenutno or-jentisani na snabdijevanje domaćeg tržišta.

U cilju poboljšanja konkurentskih sposobnosti MSP i stimulisanja izvo-za u informaciji se, između ostalog, predlaže: podsticanje domaće proi-zvodnje koja kompenzuje uvoznu za-visnost i stvarati osnove za rast kon-kurentnosti tih djelatnosti; pomoć firmama koje rade u oblasti visoke tehnologije u transferu tehnologije, istraživanju i tehnološkom razvoju; finansijska podrška za kompanije koje otvaraju nova radna mjesta (subven-cije, smanjenje poreza, olakšice za so-cijalno osiguranje i sl); omogućavanje subvencije za firme koje se predsta-vljaju na međunarodnim sajmovima; podsticanje interesnog povezivanja MSP kroz specifične vidove poslova-nja (klasteri, razvoj tržišnih marki na nacionalnom i regionalnom nivou); podizanje konkurentnosti programi-ma razvoja menadžmenta preduzeća, uvođenjem sistema kvaliteta i inova-cija; podsticanje sertifikacije proizvo-

da, kao i sertifikacije i akreditacije nacionalnih laboratorija u skladu sa EU standardima; posebni fondovi za finansiranje edukacije najboljih kadro-va u biznisu, obuku domaćih mena-džera u poznatim svjetskim firmama; pripremanje MSP za digitalno doba razvojem moderne telekomunikacio-ne infrastrukture, podrškom primjene ICT u poslovanju, podrškom razvoju industrije softvera i elektronskog po-slovanja, kao i postepenim uvođenjem principa elektronske vlade što bi sek-toru MSP olakšalo obavljanje admini-strativnih procedura putem Interneta, tj. on-line; uvođenje elektronskog ser-visa u pružanju usluga javnog sektora; u cilju smanjenja spoljnotrgovinskog deficita roba i usluga, multiplikacijski efekat turističke potrošnje i tzv. „ne-vidljivi izvoz“ bolje iskoristiti kroz po-većanje ponude domaćih proizvoda i usluga; kreiranje i afirmacija znaka za kvalitetan i prepoznatljiv crnogorski proizvod; uskladiti obrazovni sistem sa stvarnim potrebama tržišta rada; organizovati susrete privrednika, po-slovne forume, učešće na specijali-zovanim sajmovima u inostranstvu i pružati informacije o inostranim par-tnerima.

Pojedini članovi Odbora iznijeli su stav da je potrebno da mala i srednja preduzeća dobiju ministarstvo, koje bi se, kako su kazali, „bavilo problemima MSP na dnevnoj osnovi“. Ocijenili su da bez podrške banaka nema govora o razvoju sektora malih i srednjih predu-zeća. Rečeno je da je potrebno donije-ti strategiju razvoja ovog sektora. Od predstavnika Glavnog grada zatražili su informaciju kada će biti formirana biznis zona u Podgorici.

Rukovodilac Sektora za pravne i opšte poslove Privredne komore Ale-ksandar Mitrović informisao je Odbor o realizaciji preporuka za unapređe-nje poslovnog ambijenta, donijetih na prethodnoj sjednici.

Mala i srednja preduzeća pokretači razvoja




Šumarstvo i drvoprerada

Za sanaciju izgorjelih šuma 1,7 miliona euraTroškovi sanacije šumskih požarišta iznose 1.698.028 eura, navodi se u Planu sanacije šuma degradiranih požarima.

Odbor Udruženja šumarstva, drv-ne i papirne industrije, grafičke

i izdavačke djelatnosti Privredne ko-more Crne Gore, na sjednici održanoj 27. juna 2013. razmatrao je sanaciju šuma degradiranih požarima u 2012, tekuće poslovanje u ovoj oblasti i Nacrt Strategije sa planom razvoja šuma i šumarstva. U radu sjednice Odbora su učestvovali predstavnici Ministarstva ekonomije, Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, Uprave za šume i In-vesticiono razvojnog fonda.

Velike štete

Plan sanacije šuma degradiranih požarima u 2012. godini sadrži sveobu-hvatnu analizu uzroka, procjenu obima šteta i način sanacije površina na koji-ma su nastale štete sa mjerama, roko-vima i finansijskim sredstvima za sana-ciju u 2013, 2014, 2015 godini u svim šumskim područjima. U julu i avgustu 2012. godine u državnim šumama ko-jima upravlja i gazduje Uprava za šume Crne Gore registrovano je 215 šumskih

požara. Pričinjena šteta procijenjena je oko 4.268.000 eura. Na području Uprave za šume požarima je zahvaće-no 6.663 ha šuma, od čega: privrednih šuma 5.103 ha i zaštitnih šuma 1.560 ha, navodi se u dokumentu koji je pred-stavio sekretar Odbora Goran Popović.

Drvna zapremina zahvaćena poža-rom iznosi 608.713 m3. Procjenjeno je da količina opožarenog drveta koje se može koristiti iznosi 419.698 m3, i to: četinara 350.128 m3 i lišćara 69.570 m3.

Zbog nepovoljnih orografskih uslova (kanjoni, veoma strmi tereni, kamenjari) nemoguće je korišćenje oko 116.390 m3 drveta. Uništeno je, izgorjelo u toku požara ili je nagorjelo da se ne može koristiti, oko 72.625 m3 drveta. Na dijelu pristupačnom za iz-vođenje radova, planirana je priprema terena za pošumljavanje na 2.262,5ha. Ukupna površina planirana za sanaciju iznosi 1.669 ha gdje će biti zasađeno 4.551.825 sadnica.

Sječu stabala na površinama plani-ranim za sanaciju potrebno je završiti

do kraja 2013. godine. U prethodnoj godini koncesionari su u koncesionim područjima posjekli 5.490 m3 na poža-rištima.

Planom sječe opožarenog drveta u 2013. godini predviđeno je da koncesi-onari na koncesionim područjima kori-ste 305.026 m3 a van koncesionog po-dručja, raspisivanjem tendera, 109.182 m3

-Planirano je da u 2013. godini bude pošumljeno 568 ha što će koštati 701.852eura, u 2014. sadnice će biti za-sađene na 562 ha, za što je neophodno izdvojiti 495.008 eura, dok je u 2015. godine predviđeno ozelenjavanje 539 ha, a troškovi će iznosti 501.168 eura. Ukupni troškovi sanacije požarišta izno-se 1.698.028 eura – naveo je Popović.

Pomoćnik ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja Adem Fetić kazao je da su požari u 2012. godini bili izraženi, što je uzrokovalo velike direktne štete, ali još veće indirektne kroz remećenje biodiverziteta, što će, prema njegovim riječima, ostaviti trajne tragove.

Ukazao je na značaj preventive po-žara.

- Postoji mogućnost da Crna Gora sa državama regiona u okviru IPA pro-jekta napravi jedinstven sistem zaštite od požara. Preko tog projekta obezbi-jedili bi sredstva, novu opremu i mo-gućnost obuke kadrova. Iz ovog pro-jekta Crnoj Gori bi trebalo da pripadne oko 600.000 eura. Već smo aplicirali, nadam se da ćemo doći do sredstava - rekao je Fetić.

Članovi odbora ukazali su na potre-bu tehničke modernizacije nadležnih službi zaštite od požara.

Direktor Uprave za šume Radoš Šućur apelovao je da se postigne do-govor i djeluje na uzroke požara, kako bi se izbjegao prošlogodišnji gubitak šumskog fonda.

Prerađivači drveta ukazali su na probleme ovog sektora u njihovim sre-dinama.

Sanirati šume degradirane požarima


[email protected]

33

Drvoprerada isplativija od izvoza sirovina

Proizvodnja bruto drvne mase za pet mjeseci1 2013. godine i one koja je ostala iz prethodnih godina, iznosi 59.893m3, od čega četinara 51.021m3 i lišćara 8.872m3., navodi se u analizi privrednih kretanja u ovoj oblasti.

Planirana bruto masa za 2013. go-dinu, po izvođačkim projektima i po-dručnim jedinicama, iznosi 374.494m3, i to 229.154m3 četinara i 145.340m3 lišćara. Maloprodaja za potrebe seo-skog stanovništva, prema planu Upra-ve za šume, iznosi 51.771 m3 bruto drvne mase i to četinara 13.682 m³ i lišćara 38.089 m³. U privatnim šuma-ma planirana je realizacija 128.473 m³ bruto drvne mase (četinara 41.101 m³ i lišćara 87.372 m³).

U šumskim područjima Podgorica, Bijelo Polje, Plužine, Kolašin, Žabljak, Rožaje i Pljevlja, raspisan je konkurs o davanju šuma na korišćenje za 2013. godinu, na godinu dana, od 109.376 m³, od čega 86.790 m³ četinara i 22.586 m³ lišćara.

Đorđe Živković iz Kolašina smatra da se šumarstvo i drvoprerada moraju posmatrati kao integralni sistem, te da je to put ozdravljenja drvne industrije.

-Daleko bolje ekonomske efekte bi postigli kroz drvopreradu nego kroz izvoz sirovine. Domaće resurse treba bolje korisiti i povećati nivo finalne proizvodnje – kazao je Živković.

Predstavnik Investiciono-razvojnog fonda Nemanja Nikolić je govorio o finansiranju projekata drvoprerade, i s tim u vezi ukazao na problem ne-blagovremenog vraćanja kredita, jer prerađivači ne mogu da obezbijede dovoljno sirovina za profitabilnu proi-zvodnju.

Strategija

Ciljevi Strategije razvoja šuma i šu-marstva odnose se na unaprijeđenje šuma i održivost gazdovanja poveća-njem drvne zalihe u privrednim šu-mama sa 104 na 115 miliona m3 bruto drvne mase. Crna Gora ima dovoljno šuma koje su prirodne i zdrave, ali veliki dio, naročito izdanačkih šuma u privatnom vlasništvu, ne postiže punu

1 Podaci Uprave za šume

produktivnost. Planskim gazdova-njem, njegom i uzgojem treba poveća-ti kvalitet, stabilnost, otpornost i pro-duktivnost šuma, što daje osnovu za dugoročno održivo korišćenje. Takođe je neophodno povećati BDP sektora šumarstva, drvne industrije i drugih djelatnosti koje zavise od šuma sa dva na četiri odsto ukupnog BDP. Sektori šumarstva i drvne industrije ne dostižu ekonomske efekte u skladu sa poten-cijalom. Ulaganjem u šumsku i ruralnu

infrastrukturu, razvojem djelatnosti povezanih sa šumom i drvnom indu-strijom, diverzifikacije tržišta drveta i saradnje unutar sektora, povećaće se broj radnih mjesta, socio-ekonomski status ruralnog stanovništva, obim po-slovanja preduzeća, pa i prihodi države od šumarstva i drvne industrije. U vezi sa Nacrtom Strategije održane su četi-ri radionice posvećene razvoju šuma i šumarstva: u Pljevljima, Rožajama, Ce-tinju i Podgorici.

Mjere

Odbor je nakon svestranog sagleda-vanja poslovanja u ovoj oblasti, a u cilju stvaranja povoljnijeg poslovnog ambi-jenta i poboljšanja stanja u šumarstvu i drvopreradi, ukazao na potrebu:

otpočinjanja procesa sertifikacije •šuma po FSC standardima, što je preduslov da domaća drvna indu-strija izađe na zapadno tržište; da se raspoloživi dozvoljeni godišnji •sječivi etat, ukupna bruto drvna masa koja je data na korišćenje, ma-ksimalno iskoristiti, čime se stvaraju uslovi za povećanje obima proizvo-dnje u repro lancu šumarstva i drv-ne industrije i optimalno korišćenje proizvodnih kapaciteta;da se ustupi drvna masa proizvo-•dnim preduzećima i u realizaciji ak-tuelnog konkursa spriječi preproda-ja i izvoz sirovine;da se u cilju sprječavanja izvoza naj-•kvalitetnije sirovine (trupaca) poo-štri kontrola cijena i količine robe,

(fakturna cijena se prikazuje na 40 eura po m³, a stvarna cijena na trži-štu je 70 eura po m3 za trupce tog kvaliteta i prečnika);poštovanja Ugovora o davanju pra-•va na korišćenje šuma i izgradnju i održavanje šumskih saobraćajnica kojim su ugovarači saglasni da se posječene količine drveta prerade u prerađivačkim kapacitetima konce-sionara na teritoriji Crne Gore;da se kao izjava o porijeklu robe is-•ključivo priznaje otpremnica ili po-tvrda od Uprave za šume;nastavljanja kreditne podrške Inve-•sticiono - razvojnog fonda sa ciljem povećanja broja preduzeća koja proizvodne programe i biznis plano-ve zasnivaju ka finalnoj proizvodnji, izradi i plasmanu proizvoda veće vrijednosti, kao i povećanju obima proizvodnje i kvaliteta izvoznih pro-izvoda.




Najčešći propust koji prodavci RTT opreme prave je da nemaju uputstvo za njenu upotrebu na crnogor-skom jeziku.

ICT

Implementacija regulative za RTT opremu

Odboru Udruženja informaciono ko-munikacione tehnologije predsta-

vljeni su 14. juna 2013. godine početni rezultati ma primjene novog Pravilnika za radio i telekomunikacionu terminal-nu (RTT) opremu, te Pravilnika o elek-tromagnetnoj kompatibilnosti.

Pravilnik kao bitne zahtjeve za RTT opremu koja se plasira na crnogorsko tr-žište propisuje, između ostalog, one koji se odnose na zaštitu zdravlja i bezbje-dnosti korisnika i drugih lica, elektroma-gnetnu kompatibilnost, projektovanje i proizvodnju radio opreme na način koji obezbjeđuje efikasnu upotrebu radio-frekvencijskog spektra namijenjenog zemaljskim i svemirskim radio komuni-kacijama i satelitskim orbitama, kako bi se izbjegle štetne smetnje, mogućnost umreženog rada s drugim uređajima i priključenja na odgovarajuće vrste in-terfejsa, zaštitu elektronskih komunika-cionih mreža od mogućih zloupotreba, ometanja rada ili neprihvatljivog uma-njivanja kvaliteta usluge, zaštitu ličnih podataka i privatnosti pretplatnika i ko-risnika usluga, sprečavanje zloupotre-ba i prevara, omogućavanje pristupa i

upotrebe RTT opreme hitnim službama i osobama s invaliditetom.

Glavni inspektor za elektronske ko-munikacije i poštansku djelatnost Mla-den Koljenšić naveo je primjere iz in-spekcijskog nadzora nad RTT opremom kod uvoznika, sprovedenog posljednjih mjeseci.

- Prilikom nadzora tražio sam od uvo-znika RTT opreme tehničku dokumen-taciju uređaja, upustvo za rad, da ima CE znak (usaglašenost sa standardima EU), te deklaraciju o usaglašenosti (koja precizno navodi ispunjene standarde o bezbjednosti proizvoda). Uređaj koji is-punjava standarde apsolutno je bezbje-dno pustiti na tržište i staviti ga u funk-ciju – objasnio je Koljenšić, dodajući da za tzv. profesionalnu opremu, koju ICT firme uvoze za potrebe svog poslova-nja, nije neophodno imati prevedenu dokumentaciju, te da se ona traži samo za proizvode namijenjene tržištu.

Upravo najčešći propust koji pro-davci RTT opreme prave, prema riječi-ma glavnog inspektora, je da nemaju uputstvo za njenu upotrebu na crno-gorskom jeziku.

Glavni inspektor se osvrnuo na to da zakon propisuje da RTT proizvod mora da ima deklaraciju o usaglašenosti na crnogorskom jeziku. Pošto deklaraciju sastavlja proizvođač RTT opreme ili nje-gov ovlašćeni zastupnik, zbog malog tr-žišta je teško očekivati da će je napisati na crnogorskom jeziku. Zato je mišljenja da po tom pitanju treba koristiti hrvat-sku praksu, odnosno da deklaraciju prevede, potpiše i pečatira prvi uvoznik RTT opreme u Crnu Goru.

Koljenšić je dodao da će nadzor nad RTT robom koja dolazi na domaće trži-šte i dalje biti proaktivan, te da će fokus biti i na traženju uređaja koji su na Ra-pex listi nebezbjednih i njihovom ukla-njanju sa tržišta.

Odbor je na istoj sjednici upoznat sa inicijativom Instituta za standardizaciju Crne Gore (ISME) za osnivanje Tehnič-kog komiteta Informacione tehnologije. Predstavnica ISME Snežana Ćalasan kazala je da bi područje rada Komiteta bila standardizacija iz područja infor-macione tehnologije, uključujući ma-gnetne kartice i kartice s integralnim kolima, simbole pri kodiranju crticama (bar-kod), telematiku koja se primjenju-je u drumskom saobraćaju i transpor-tu, zdravstvenu informatiku, skupove karaktera, inženjering informacionih sistema, kao i elektronsku razmjenu po-dataka.

Predstavljen je i projekat Evropski centar za informacije i inovacije (EEN), koji je od 2008. godine umrežio 2,5 mi-liona malih i srednjih preduzeća iz 49 zemalja, kao i 600 organizacija te više od 3.000 saradnika. Mreža je osnovana na inicijativu Evropske komisije. EEN je ključni instrument CIP – Okvirnog pro-grama za konkurentnost i inovacije, ko-jim se pojačava konkurentnost evrop-skih preduzeća

- EEN je najveća mreža na svijetu za pomoć malim i srednjim preduzećima i njene usluge su besplatne – navodeno je u prezentaciji.


[email protected]

35

Gap analiza za Poglavlje 29 – Carinska unija, pokaza-će u kojim oblastima je potrebno izvršiti usklađivanja propisa sa pravnom tekovinom EU, rečeno je na sje-dnici.

Špediteri

Carinska unija – usklađivanje sa pravom EU

Odbora Udruženja špeditera Pri-vredne komore Crne Gore, na

sjednici 6. juna 2013. godine, razma-trao je informaciju o pregovorima za članstvo u Evropskoj uniji, poglavlje 29 – Carinska unija i vrste zastupa-nja, odgovornost za carinski dug i u postupcima povrede prava žiga, IFC projekat – pojednostavljenje carin-skih i inspekcijskih procedura u pre-kograničnoj trgovini i prezentacija EEN projekta. U radu sjednice uče-stvovali su predstavnici ministarstava finansija i ekonomije, Uprave carina, Zavoda za zaštitu intelektualne svo-jine i IFC (Međunarodne finansijske korporacije).

Mitar Bajčeta, glavni pregova-rač za poglavlje 29 – Carinska unija, informisao je o sadržaju pregovara sa Evropskom unijom u vezi sa ovim poglavljem. Eksplanatorni skrining je održan u Briselu 23. i 24. maja, a u toku su pripreme za bilateralni koji

će se održati 21. i 22. juna. Slijedi gap analiza koja će pokazati u kojim oblastima je potrebno izvršiti usklađi-vanja propisa sa pravnom tekovinom EU u daljem procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji.

U vezi solidarne odgovornosti carinskih zastupnika (špeditera) pri-likom indirektnog zastupanja u po-stupku pred carinskim organom, kon-statovano je da je postojeće zakonsko rješenje koje tretira ovu oblast u po-tpunosti usaglašeno sa evropskim za-konodavstvom.

Predstavnici Udruženja špeditera su obrazložili da bi primjena institu-ta solidarne odgovornosti kod indi-rektnog zastupanja, kao primarnog sredstva naplate carinskog duga, po-goršala uslove njihovog poslovanja, s obzirom na aktuelnu ekonomsku situ-aciju i probleme likvidnosti u realnom sektoru.

Predstavnici Ministarstva finansija

i Uprave carina su izrazili spremnost da se, u postupku naplate carinskog duga, primjenjuju ostali zakonski me-hanizmi (protesti bankarskih garanci-ja kod poslovnih banaka, zaključci o prinudnom izvršenju Centralne ban-ke, naplata po mjenici kod poslovne banke i preko Privrednog suda), te da će se za carinski dug koji nastane u narednom periodu primjenjivati insti-tut solidarne odgovornosti.

Na sastanku je dosadašnja sara-dnja Udruženja špeditera Privredne komore i Uprave carina ocijenjena kao veoma kvalitetna i izražana je spremnost da bude dodatno unapri-jeđena.

Projekat regionalne trgovinske logistike jedan je od projekata koji se finansira iz sredstava višekorisničke IPA-e i obuhvata zemlje CEFTA 2006 regiona: Crnu Goru, Republiku Srbi-ju, Republiku Makedoniju, Republiku Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Re-publiku Albaniju i Republiku Kosovo. Ratka Stijepović, koordinator projekta prezentovala je dosadašnje aktivnosti koje se odnose na unapređenje ca-rinskih i inspekcijskih procedura, kao i unapređenje sistema analize rizika. Takođe, saopštila je da je IFC izdvojio sredstva iz projekta za finansiranje opreme koja će unaprijediti carinske postupke kroz uvođenje novog vida elektronske komunikacije između ca-rinskih organa i špeditera.

Novica Bulatović, predstavnik Pri-vredne komore i koordinator projek-ta, prezentovao je Enterprise Europe Network (EEN) – Evropski centar za informacije i inovacije. Cilj projekta je pružanje informacija i pomoći malim i srednjim preduzećima u Crnoj Gori, lakše pronalaženje poslovnih par-tnera, uspostavljanje saradnje i joint ventura, učestvovanje na tenderima, pristup informacijama o pravnim aspektima i poslovnim regulativama u EU, i dr.

Špediteri o poglavlju 29 – Carinska unija




Pozvane su kompanije i institucije da uplatom kotizacija ili sponzorisanjem pomognu održivost Savjetovanja SQM 2013.

Kvalitet

Razvoj infrastrukture kvaliteta i metrologije

Odbor za kvalitet Privredne ko-more Crne Gore, na sjednici

održanoj 21. juna 2013. godine, razmotrio je informacije o radu ra-dnih tijela u periodu između dve sjednice, kao i o učešću u realizaciji savjetovanja za kvalitet QMS 2013. Članovima Odbora predstavljeni su projekti „Razvoj infrastrukture kvaliteta i metrologije“ i Enterprise Europe Network (EEN) – Evropski centar za informacije i inovacije. Razmotren je i poziv crnogorskim kompanijama da konkurišu za na-gradu Oskar kvaliteta koji je, preko Odbora za kvalitet, uputila Fonda-cija za kulturu kvaliteta i izvrsnost Srbije.

Odbor za kvalitet ima osam stal-nih radnih tijela - za: organizaciju obuka i osposobljavanja, ustano-vljenje crnogorske nagrade za kva-litet, saradnju sa institucijama in-frastrukture kvaliteta, organizaciju okruglog stola povodom svjetskog

dana kvaliteta, učešće u organiza-ciji savjetovanja o kvalitetu SQM, izradu informacije o sertifikatima i trendovima sertifikacije, uspo-stavljanje registra sertifikovanih organizacija i sertifikacionih tijela, te uspostavljanje registra konsul-tanata i ocjenjivača kvaliteta. Pred-stavnici ovih radnih tijela iznijeli su aktivnosti iz prethodnog perioda, dok se prezentacija njihovih izvje-štaja očekuje na sjednici Odbora u septembru.

Savjetovanje za kvalitet SQM 2013 je planirano da se održi od 23. do 25. septembra u Tivtu. Organiza-tor je Centar za kvalitet Mašinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Osnovne tematske cjeline Savje-tovanja posvećene su sistemima menadžmenta kvalitetom po zah-tjevima serije standarda ISO 9000, kao i primjeni serije standarda ISO 14000. Ova dva procesa, sa sve iz-razitijim zahtjevima za primjenu

standarda za bezbjednost hrane ISO 22000, posebno se afirmišu programom Savjetovanja, jer se na-laze u fazi kada ih treba podstaći. Nezaobilazna tema Savjetovanja, u duhu zahtjeva evropskih integraci-ja, jeste i Infrastruktura kvaliteta, sa težištem na sistemu akreditaci-je, primjeni tehničkih propisa, ulo-gom metrologije i standardizacije, u duhu zahtjeva evropskih integra-cija. Na Odboru je ocijenjeno da je potrebno da Savjetovanje kandiduje teme bliske poslovnoj praksi predu-zeća. Bilo je riječi i o prevazilaženju finansijskih poteškoća u organiza-ciji ovog skupa, s obzirom na to da je prvi put tokom 17 godina duge istorije Savjetovanja moguć izosta-nak novčane podrške Ministarstva ekonomije. Pozvane su kompanije i institucije da uplatom kotizacija ili sponzorisanjem, uz adekvatnu promociju na skupu, pomognu od-rživost ovog Savjetovanja. U okviru ove tačke predstavljena je i inofr-macija sa sastanka održanog u Se-kretarijatu za preduzetništvo Glav-nog grada, u vezi sa realizacijom projekta iz Strateškog plana razvoja Podgorice 2012-2017 godine, pod nazivom „Promocija međunarodnih standarda u oblasti kvaliteta”, odr-žanom 10. maja 2013. godine. Tada je, između ostalog, zaključeno da će jedan dan Savjetovanja u Tivtu biti programski posvećen posebnim potrebama preduzetnika iz glavnog grada, kao i da se naredna savjeto-vanja organizuju u nekom od pod-goričkih hotela.

Pravni ekspert Vitomir Fister predstavio je projekat „Razvoj in-frastrukture kvaliteta i metrologije“ koji je Javna agencija za tehničku pomoć Francuske (ADETEF) počela u Crnoj Gori u martu 2013. i koji će trajati do marta 2015. godine. Ciljevi projekta su slobodan protok robe, priprema crnogorskog prav-nog okvira i infrastrukture kvaliteta u skladu sa zahtjevima EU. Takođe, projekat podrazumijeva jačanje ka-paciteta Ministarstva ekonomije i Zavoda za metrologiju da bi izašli u susret regulatornim i tehničkim zahtjevima EU. Fister je kazao da treba transponovati u crnogorsko

Detalj sa sjednice Odbora za kvalitet


[email protected]

37

zakonodavstvo šest EU direktiva no-vog pristupa iz ove oblasti (od čega se pojedine odnose na medicinska sredstva, igračke i posude pod pri-tiskom), kao i 30 „starih“. Potrebno je, takođe, uspostaviti sistem za prijavljivanje crnogorskih propisa Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, kazao je, između ostalog, ovaj prav-ni ekspert.

Novica Bulatović, rukovodilac Službe za informisanje, odnose s javnošću i marketing Privredne ko-more Crne Gore predstavio je Od-boru projekat Enterprise Europe Network (EEN) – Evropski centar za informacije i inovacije. Riječ je o projektu koji je od 2008. godine umrežio 2,5 miliona malih i sre-dnjih preduzeća iz 49 zemalja, kao i 600 organizacija, te više od 3.000 saradnika. Mreža je osnovana na inicijativu Evropske komisije. EEN je ključni instrument CIP – Okvir-nog programa za konkurentnost i inovacije, kojim se pojačava konku-rentnost evropskih preduzeća. EEN je najveća mreža na svijetu za po-moć malim i srednjim preduzećima i njene usluge su besplatne. Ciljevi EEN su pružanje usluga vezanih za informisanje i pomoć MSP (u cilju lakšeg pronalaženja poslovnih par-tnera, lakšeg pristupa informacija-ma o pravnim aspektima i poslov-nim regulativama u EU, dobijanja informacija o Okvirnim programi-ma EU za istraživanje i tehnološki razvoj), podizanje svijesti o zna-čaju inovativnosti, mogućnostima transfera tehnologija i povećanja konkurentnosti,i nformisanje o mo-gućnostima tržišta EU i učestvova-nje u stvaranju široke evropske po-slovne mreže.

Sa sjednice je upućen poziv cr-nogorskim kompanijama, koje za to imaju interes, da konkurišu za nagradu Oskar kvaliteta Fonda za kulturu kvaliteta i izvrsnost Srbije, koja teži regionalnom karakteru. Rečeno je da su za ovu nagradu koja je ustanovljena po ugledu na Evrop-sku nagradu za kvalitet i izvrsnost već zainteresovane kompanije iz Makedonije, Bosne i Hercegovine, te Hrvatske.

Ove godine prvi put su u Crnoj Gori izabrani najbolja pre-duzeća i grad koji funkcionišu na principima ekološke održivosti.

Priznanja

Uručene eko nagrade

Podgorica je ekološki najosvješćeniji grad u Crnoj Gori. „Najzelenija“ pre-

duzeća su „Budvanska rivijera“ (velika preduzeća), „Niksen trejd“ (srednja) i „Hemosan“ (mala). Za ove nagrade kon-kurisalo je 12 opština i 25 preduzeća.

Eko-sertifikati predstavnicima glav-nog grada i preduzeća uručeni su na sve-čanosti u Ministarstvu održivog razvoja i turizma.

Preduzeća koja su dobila sertifikat stekla su pravo da 2015. godine uče-stvuju na takmičenju za eko-preduzeće u Evropskoj uniji.

U Crnoj Gori najbolja preduzeća i grad koji funkcionišu na principima ekološke održivosti ove godine izabrani su prvi put. Riječ je o akciji koja se u Evropskoj uniji or-ganizuje svake druge godine, od 1990.

Crna Gora ima još puno posla, ukoliko želi da epitet ekološke države dobije svoje puno značenje, smatra ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović. Na tom putu imamo pomoć EU, ne samo kroz projekte, već i mnoge druge djela-tnosti u kojima su prepoznate potrebe Crne Gore“, naveo je Gvozdenović.

Ministar je ocijenio da ovaj događaj predstavlja i zaključivanje projekta Podi-zanje ekološke svijesti, koji je finansirala Evropska unija EU i čiji je cilj bio unapr-jeđenje razumijevanja, svijesti i odgovor-nisti za pitanja održivog razvoja i životne

sredine.-Projekat je ojačao i produbio odnose

između institucija, građana, organizacija i političkih partija u Crnoj Gori“, rekao je Gvozdenović. Prema njegovim riječima, projekat je promovisao zaštitu životne sredine realizacijom velikog broja aktiv-nosti.

Šef Delegacije EU u Podgorici, Mitja Drobnič, kazao je da pitanje zaštite živo-tne sredine treba postaviti u središte do-nošenja odluka u svim politikama.

„Ja iskreno vjerujem da je to neopho-dno uraditi, jer politika zaštite životne sre-dine ide ruku pod ruku sa ekonomskim razvojem. Vjerujem da je takozvani zeleni rast, dugoročno gledano, naš jedini izlaz iz ekonomske krize”, poručio je Drobnič.

On je kazao da je jačanje svijesti jav-nosti o zaštiti životne sredine važno, jer će dodatno poboljšati uslove života i imi-dž Crne Gore, što će dalje djelovati kao katalizator za strane investicije, posebno u turizmu.

Drobnič je naglasio da se nakon otva-ranja pregovora za pristupanje sa Crnom Gorom, pojavila mnogo jača potreba i obaveza podizanja svijesti o zaštiti živo-tne sredine.

Predstavnik Privredne komore Crne Gore bio je član žirija za dodjelu ovih na-grada.




Poslovanje preduzeća iz ove oblasti za četiri mjeseca 2013. godine karakteriše visoka uvozna zavisnost, višak zaposle-nih i veoma niske zarade.

Tekstil

Uvoz tekstila po nerealnim cijenama

Odbor Udruženja tekstilne, kožar-sko-prerađivačke, gumarske, he-

mijske i farmaceutske industrije Privre-dne komore Crne Gore razmotrio je, na sjednici 12. juna 2013. godine, Infor-maciju o privrednim kretanjima u ovim sektorima za period januar-april 2013. godine i usvojio Izvještaj o radu za 2012. godinu. Predstavnici Ministarstva održi-vog razvoja i turizma bliže su upoznali članove Odbora sa novim Zakonom o hemikalijama.

U sektoru prerađivačke industrije, koji je u 2012. godini učestvovao sa 59,6 % u ukupnoj industrijskoj proizvodnji, učešće proizvoda tekstila, hemijske i farmaceutske industrije I proizvoda od gume i plastike iznosilo je 10,4%. U periodu januar-april 2013. u odnosu na isti period prošle godine zabilježen je pad proizvodnje osnovnih farmace-utskih proizvoda i preparata od 73,5%, pad proizvodnje odjevnih predmeta od 48,6%, rast proizvodnje proizvoda od gume i plastike od 77,3%, te rast proi-zvodnje hemijskih proizvoda i hemikali-

ja za 65,6%.Poslovanje preduzeća iz oblasti teks-

tilne, kožarsko-prerađivačke, gumarske i hemijske industrije od januara do aprila 2013. godine karakteriše visoka uvozna zavisnost, višak zaposlenih i veoma ni-ske zarade.

Stepen korišćenja kapaciteta je ve-oma nizak (20-30%), nedostaju obrtna sredstva, preduzeća su visoko zaduže-na, sa stalnim blokadama žiro-računa. Cijene gotovih proizvoda zaostaju za rastom cijena sirovina, repromaterija-la, pomoćnog materijala, energenata, transporta i komunalija. Nelegalnim od-vijanjem aktivnosti u proizvodnji i pro-metu stvara se nelojalna konkurencija preduzećima koja regularno posluju. Oštra konkurencija, uz visoko prisustvo sive ekonomije, otežava realizaciju go-tovih proizvoda.

- Preduzeća iz ovih industrija suoča-vaju se sa velikim teškoćama u poslo-vanju. Veoma mali broj njih pozitivno posluje, ima zaključene poslove i per-spektivu, dok veliki broj ne radi ili radi

sa veoma niskim procentom korišćenja kapaciteta. Suočeni su sa problemima čije rješavanje zahtijeva dugoročne mje-re neophodne za revitalizaciju – rekao je Branko Rakonjac, sekretar Odbora.

Članovi Odbora su ukazali na veliki problem sive ekonomije, posebno na prijetnju za poslovanje koju predstavlja-ju neregistrovani proizvođači tekstila. - Niču male konfekcije u neuslovnim prostorijama, bez prijavljenih zaposle-nih, dok se legalne, poput Konija, laga-no gase – ocijenio je član Odbora Stojan Kralj.

Rukovodilac Sektora za analize i is-traživanja u Privrednoj komori Nina Dra-kić podsjetila je Odbor da je početkom 2013. godine formirana međuresorska Komisija za suzbijanje sive ekonomije, u kojoj je i predstavnica ove asocijacije privrednika.

- Rezultati su već vidljivi i očitavaju se u povećanju budžetskih prihoda u prvih pet mjeseci 2013. godine – rekla je Drakić.

Kralj je ukazao i na problem što se u Crnu Goru uvozi tekstil po nerealno niskim fakturisanim cijenama.

Savjetnica u Ministarstvu održi-vog razvoja i turizma Jelena Plame-nac predstavila je Zakon o hemikalijama, usklađen sa evropskom regulativom, kojim je propisana klasifikacija, označa-vanje, pakovanje, promet, registracija, kao i uvoz i izvoz opasnih hemikalija.

- Usvajanjem novog zakona stvoren je novi zakonski okvir koji omogućava uspostavljanje, održavanje i unapređi-vanje sistema upravljanja hemikalijama na teritoriji Crne Gore, osiguravanje vi-sokog nivoa zaštite zdravlja ljudi i živo-tne sredine – rekla je Plamenac. Zakon propisuje 60 zabrana za pojedine he-mikalije. Plamenac je posebno ukazala na to da se tris fosfat i azotne boje više ne smiju koristiti u tekstilnoj industriji. Zakon takođe propisuje način na koji proizvođаč deterdžentа koji sadrži povr-šinski aktivnu supstancu može stаviti u promet taj deterdžent, te osigurava ko-munikaciju u lancu snadbijevanja, kako bi se prenijelo obavještenje o opasnosti i riziku koji pojedine hemikalije pred-stavljaju. Uspostavlja se i mehanizam kontrole upotrebe toksičnih hemikalija prisutnih u životnoj sredini. Inspekcij-ski nadzor nad hemikalijama ovim za-konom se prvi put dodjeljuje Ekološkoj inspekciji.

Brojni problemi opterećuju poslovanje


[email protected]

39

Riječ je najbolje kapitalizovanoj banci u crnogorskom ban-karskom sektoru iz koje najavljuju da će biti još bliži građa-nima i privredi.

Komercijalna banka ad Budva

Stabilnost i sigurnost poslovanja

Komercijalna banka ad Budva ove godine obilježava dvadesetogo-

dišnjicu prisustva na crnogorskom tržištu, a iz banke su tim povodom poručili da u narednom periodu žele da grade banku koja će biti značajniji tržišni učesnik.

-Ovih 20 godina obilježavamo i gajimo kao zalogu nove budućnosti, novih strateških opredjeljenja i vizi-ja. Sigurnost i stabilnost izgrađenu u ovom periodu želimo da očuvamo, ali i mnogo toga u narednom peri-odu da promijenimo“, kazao je Go-ran Knežević, glavni izvršni direktor Komercijalne banke ad Budva. On je istakao da je namjera da od re-gionalno orijentisane banke grade, postepeno, banku koja širi svoje po-slovanje na ukupnom tržištu, te koja će biti značajniji tržišni učesnik.

-Od banke sa skromnim kapa-citetima upravljanja rizicima gra-dimo, ubrzano, banku sa najboljim upravljanjem rizicima, zasnovanim na najsvremenijim metodama, ali istovremeno i na visokom uvažava-

nju specifičnosti crnogorskog tržišta. Takođe, od dominantno korporativ-no orjentisane banke gradimo, po-stepeno, banku sa većim učešćem u kreditiranju sektora stanovništva i malih i srednjih preduzeća. Namjera nam je i da gradimo banku sa lepe-zom proizvoda i usluga koja može da zadovolji širok spektar tražnje“, naveo je Knežević, najavljujući i ak-tivnosti banke u dijelu društvene od-govornosti.

-Naša vizija je da budemo naj-stabilnija banka u zemlji, koja konti-nuirano povećava tržišno prisustvo i jača zadovoljstvo stakeholdera, doprinoseći prosperitetu zajednice. Ono čime možemo da se pohvalimo je da smo najbolje kapitalizovana banka u crnogorskom bankarskom sektoru. Izgradnja kadrovskog po-tencijala je veliki oslonac u realizaciji postavljene vizije“, kazao je Knežević i poručio da banka želi da građani-ma i privredi Crne Gore, kako je to slučaj u Srbiji, bude najbliža, prenosi Bankar.me.

Draško Trninić, izvršni direktor za poslove sa privredom, istakao je da je Komercijalna banka ad Budva u posljednje dvije godine promijenila komercijalnu filozofiju i u potpuno-sti se posvetila klijentima.

-U Planu poslovanja za 2013. go-dinu projektovali smo rast kreditnog portfolija privrednih klijenata od 23 odsto, a do 2015. čak 56 odsto. Da su za nas izazovi samo motiv više potvrđuju ostvarenja iz prethodnog perioda – rast kreditnog portfolija privrednih klijenata 30 odsto u po-sljednje dvije godine, kazao je Trni-nić.

Poručili su da namjeravaju da budu sve prisutniji u sektoru stanov-ništva.

-U odobravanju standardnih kre-ditnih zahtjeva namjera je da odo-bravanje i isplata budu u toku istog dana. Da bi ostvarili tako ambicio-zne ciljeve redefinisali smo katalog proizvoda, kod kojeg su cijene nešto niže, a rokovi nešto duži, i do kraja mjeseca očekujemo njegovo usva-janje“, kazao je Zvonko Peković, di-rektor Sektora stanovništva i Filijale Podgorica. On je najavio i nove pro-izvode za klijente, poput Maestro i Master kartice.

-Prema Komercijalnoj banci ad Budva nikada nije izrečena bilo ka-kva mjera od strane regulatornih i supervizorskih institucija, a banka je izuzetno visoko kapitalizovana, sa koeficijentom solventnosti od 39 od-sto, što je značajno iznad propisanog minimuma od deset odsto. Upravo tako visok nivo kapitalne adekva-tnosti daje izuzetno velik prostor za preuzimanje rizika, ali je i pored toga strateško opredjeljenje banke visoka do srednja averznost ka riziku“, ka-zao je Marko Miročević, direktor Sektora za upravljanje rizicima.

Miročević je istakao da su u pre-thodne dvije godine ključne aktiv-nosti bile usmjerene ka kadrovskom jačanju funkcije upravljanja rizicima, donošenju i implementaciji brojnih akata koji se odnose na upravljanje rizicima, implementaciji procesa In-terne procjene adekvatnosti kapitala (ICAAP) u cjelokupan sistem upra-vljanja rizicima, inoviranju modela upravljanja rizicima, kao i unaprje-đenju core sistema Banke.




Očekuje se da će ova turistička godina biti dobra, jer se pro-teklih godina dosta radilo u Crnoj Gori, što je dalo rezulta-te.

Žarko Radulović, Crnogorsko turističko udruženje

Sedam novih hotela naredne tri godine

Crna Gora bi u naredne tri godine, zahvaljujući boljoj investicionoj

klimi, mogla dobiti sedam do osam novih hotela, saopštio je predsje-dnik Crnogorskog turističkog udru-ženja (CTU) i suvlasnik kompanije Montenegro stars Žarko Radulović. On smatra da je preduslov za gradnju novih hotelskih objekata šansa koju bi trebalo dati svakom investitoru koji

želi da u Crnu Goru uloži makar cent. Radulović je kazao i da je Crnoj Gori po-trebno mnogo više hotela sa četiri ili pet zvjezdica, kao i da se stvaraju neki uslovi i mogućnosti za gradnju takvih objekata, - Postoji i volja ljudi koji direktno utiču na tokove, da se stvara sinergija i kri-tična masa koja će da potencira gra-dnju novih hotela - naveo je Radulović. Radulović smatra da je potrebno da prođe određeno vrijeme i da se u Crnoj Gori napravi 20 hotela kao Splendid ili boljih od toga, kako bi veliki turoperato-ri mogli da „zaigraju“ na tu destinaciju.

- Onda ćemo biti ono što treba da budemo - poručio je Radulović.

On očekuje da će ova turistička go-dina biti dobra, jer se proteklih godina dosta radilo u Crnoj Gori, što je dalo rezultate.

- Ulazimo u ritam gdje sve više ljudi zna za nas, dolazi u Crnu Goru i odlazi iz nje zadovoljno - naveo je Radulović.

MINA Business/Pobjeda

Posebno interesovanje studenti su iskazali za jedan od pro-jekata Komore – Dobro iz Crne Gore.

Projekat Bright Ideas@Work

Studenti u Privrednoj komori

Grupa studenata Univerziteta Crne Gore - članova NVO Crnogorsko

američko udruženje studenata (Monte-negrin American Youth Alumni Associa-tion), posjetila je 13. juna 2013. godine Privrednu komoru.

Posjeta je organizovana u okviru projekta „Bright Ideas@Work“ koji ova NVO realizuje u saradnji sa Evropskom mrežom evropskih alumni asocijacija. Cilj projekta je da kroz pet jednodnev-nih seminara mladim studentima i ne-zaposlenim diplomcima pruži osnovna znanja o preduzentištvu.

Rukovodilac Službe za informisanje, odnose sa javnošću i marketing Privre-dne komore Crne Gore Novica Bulatović upoznao je studente sa organizacijom, radom i oblastima djelovanja asocijaci-je privrednika, njenim 85 godina dugim istorijatom, te aktuelnim projektima i aktivnostima. Objasnio je da Komora zastupa interese članica – privrednih subjekata u zemlji i inostranstvu, radi na razvoju preduzetništva i podsticanju konkurentnosti, učestvuje u razvoju sis-tema obrazovanja, kao i organizovanju usavršavanja, specijalizovanih kurseva,

predavanja, seminara, radionica. Nagla-sio je ulogu Privredne komore u integra-cionim procesima Crne Gore u Evropsku uniju – njeni predstavnici su u radnim grupama za 27 pregovaračkih poglavlja, a generalni sekretar Komore Pavle D. Radovanović je šef radne grupe za po-glavlje tri „Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga”.

Posebno interesovanje studenti su iskazali za projekat Komore – Dobro iz Crne Gore. Bulatović i rukovodilac sek-tora za razvoj i istraživanja Nina Drakić objasnili su da je ovaj projekat vizuelnog označavanja crnogorskih proizvoda koji se izdvajaju kvalitetom, počeo u sep-tembru 2008. godine i da žig Dobra iz Crne Gore za sada ima 74 proizvoda 14 proizvođača.

Studente je zanimalo da li može da bude uveden porez na platni promet. Predstavnici Komore su ukazali na po-trebu da se budžetski prihodi povećaju drugim mjerama, poput onih za borbu protiv sive ekonomije. Bilo je riječi i o biznis zonama, najboljim opštinama za razvoj biznisa, značajnoj ulozi Privredne komore u uklanjanju biznis barijera i sl.

Žarko Radulović

Studenti u Privrednoj komori Crne Gore


[email protected]

41

Otvaranje fabrike duvana bilo značajno za uzgajivače koji su solidno zarađivali od otkupa, ali i za upošljavanje žitelja grada.

Podgorica, razvoj industrije i bankarstva

Duvanski prva fabrika, Zetska štedionica prva banka

Početkom 20. vijeka svi crnogorski gra-dovi, a prema tadašnjoj teritorijalnoj

organizaciji u staroj Crnoj Gori bilo je samo deset opština: Cetinje, Crnojevića Rijeka, Danilovgrad, Nikšić, Kolašin, Andrijevica, Bar, Ulcinj, Virpazar I Podgorica, bili su po broju stanovnika mali. Prema popisu stanovništva iz 1903. godine, Podgorica je bila najveća - brojala je sedam hiljada stanovnika.

Osnovne privredne djelatnosti, tada su, kao i nakon oslobođenja od Turaka, bile trgovina i zanatsvo, i one su bile po-put zaštitnog znaka Podgorice, naročito u prve dvije decenije 20. vijeka. Posebno je rastao broj zanatljiskih radnji, ali preciznih podataka o njhovom broju nema, osim je-dnog zapisa iz 1905.godine, po kojem je u Podgorici bilo „preko 320 dućana, mno-štvo kafana, trgovačkih i zanatskih radnji“. Međutim, zanimljiv je jedan podatak koji se odnosi na broj izdatih dozvola za otva-ranje radnji. Tako je sačuvan podatak iz januara 1916. godine, kada je opštinska vlast izdala 115 dozvola za rad, a kasnije, u nekoliko navrata, po 20 dozvola.

Bile su to zanatske radnje neophodne za tadašnji način života. Mnogih od tih za-

nata odavno nema poput ,kovača, kolara, opančara, gvožđara, štalijera, šivaca, ter-zija, itd. No, osim velikog broja zanatskih i trgovinskih radnji, koje su otvarali stanov-nici Podgorice od sopstvenih sredstava, krajem 19. i početkom 20. vijeka dolazi i do otvaranja preduzeća čiji su vlasnici stranci, a tada se u Podgorici počinje raz-vijati i bankarstvo.

Tako je jedna engleska firma još 1894. godine formirala trgovačko preduzeće u Podgorici pod nazivom Anglo-Montene-grin, sa sjedištem na Malti. Pored trgovine, to društvo je osnovalo i Knjaževsko crno-gorsko povlašćeno parabrodsko društvo, koje je prevozilo putnike i poštu po Ska-darskom jezeru i Bojani. Za Podgoricu, ali i za tadašnju cijelu Crnu Goru, poznato je da je od velikog značaja bila izgradnja Fa-brike duvana u Podgorici, koja je sa radom počela 1903. godine. To je bilo od znača-ja za ukupan život grada, jer ne samo što je seosko stanovništvo od uzgoja duvana koji je fabrika otkupljivala imalo solidnu zaradu, već što su i žitelji grada, među ko-jima je bilo i dosta djevojaka, mogli naći kakvo takvo uposlenje. Kakvo takvo, jer su dnevnice u fabrici osnovanoj italijanskim

kapitalom, sa sjedištem u Veneciji, bile prilično niske, ali kako se teško živjelo, i još teže zarađivao novac, Fabrika duvana ili Monopol, kako se zvala u narodu, mnogo je značila za život Podgoričana.

Razvoj industrije uslovio je i razvoj bankarstva u Podgorici, pa je prva ban-ka, pod nazivom Prva zetska štedionica, osnovana kao akcionarsko društvo 9.maja 1904, a sa radom je počela juna te godine. Bila je to druga banka u Crnoj Gori. Prije nje osnovana Prva nikšićka štedionica. Inače, banke u Crnoj Gori javljaju se kao negacija zelenaškog kapitala, omrznutog kod siromašnog naroda.

Prvu zetsku štedionicu osnovali su lokalni podgorički veletrgovci, a prvi predsjednik Upravnog odbora bio je Za-rija Gvozdenović. Većina akcionara bili su trgovci-izvoznici i pojedini glavari, zatim vojvode, kapetani, popovi i drugi. Štedio-nica je preimenovana u Podgoričku banku 15.januara 1906.godine. Podgorička ban-ka imala je filijale u Danilovgradu, Virpa-zaru i Kolašinu, bila je konkurent Nikšićkoj banci koja zbog toga smanjuje kamatu i proviziju.

Trgovački pravilnik

U arhivskim dokumentima Pod-gorice nalazi se Pravilnik Podgorič-kog trgovačkog udruženja iz 1912. godine, vlasništvo Mitra Lisičića, vla-snika obućarske radnje koja se nala-zila na uglu današnje ulice Slobode i Karađorđeve.

U Pravilniku između ostalog stoji da Udruženje ima zadatak da radi na unapređenju zemaljske trgovine i sa-obraćaja, naročito u okrugu podgo-ričkom, na gajenju druželjublja kao i solidarnosti u zajedničkim poslovima i interesima trgovaca. Zadatak Udru-ženja je i da radi milosrđu i plemeni-tosti u trgovačkom radu, na održa-vanju veza sa trgovačkom komorom za Okrug podgorički, na biranju re-dovnih članova, davanju izvještaja ili obavještenja Komori.

B. Pejović




Razlog je veliko tržište sa ogromnom konkurencijom pro-dajnih lanaca i štedljivim potrošačima, što obara cijene.

Eurostat

Najjeftinije se živi u Njemačkoj

Prema istraživanju Eurostata, evrop-skog zavoda za statistiku, zemlja člani-

ca Evropske unije u kojoj se najbolje živi je Njemačka.

Naime, troškovi života u toj zemlji su za samo 1,8 veći od prosjeka EU, dok is-tovremeno ima jedan od najviših BDP u Uniji.

Zemlje koje imaju najveće troškove života - kao što su Norveška (59,2 odsto iznad prosjeka EU), Švajcarska, Švedska i

Angela Merkel je upozorila da nivo nezaposlenosti u Španiji i Grčkoj predstavlja „ogromnu krizu” i brani politiku čvrste kontrole troškova.

Njemačka kancelarka savjetovala mlade stanovnike eurozone

Selite se da bi dobili posao

Njemačka kancelarka Angela Mer-kel poručila je da 3,6 miliona

nezaposlenih mladih ljudi u eurozoni mora da bude spremno na selidbu zbog posla.

Merkel već duže vrijeme trpi oštre kritike iz pojedinih zemalja eurozone, poput Španije ili Grčke, gdje nezapo-slenost dostiže nezapamćene stope, prenosi B92.

U intervjuu za britanski BBC, Mer-kel je upozorila da nivo nezaposlenosti u tim zemljama predstavlja „ogromnu krizu”, dok je branila politiku čvrstih kontrola troškova.

Ona je navela primjer selidbe na jug stanovnika Istočne Njemačke na-

kon što je u toj oblasti zabilježen zna-čajan rast nezaposlenih, zbog čega smatra da bi ljudi morali biti mobilni-ji.

- Nije fer da mladi ljudi plaćaju

račune za nešto što nijesu uradili, ali nema drugog puta. U Evropi moramo da proizvodimo robu ili usluge koje možemo da prodamo - kazala je Mer-kel.

Ona je podsjetila da su eurozona i ostale zemlje u teškoj situaciji, ali i da mjere štednje nijesu problem, već je to način za povrat rasta.

- Evropa mora da odluči kako da zarađuje za život? Šta želimo da pro-izvodimo? Kako možemo da se ubrza-mo? Kako možemo da intenziviramo trgovinu - poručila je Merkel.

Ona tvrdi da politika prema Grčk-oj i Španiji nije bila njena lična ideja, već nešto što je dogovorila takozvana trojka, odnosno Međunarodni mone-tarni fond (MMF), Evropska centralna banka (ECB) i EU.

MINA Business

Danska, istovremeno mogu da se pohva-le i većim BDP, što ipak znači njihovi žitelji ne žive bolje od stanovnika Njemačke. I zemlje sa manjim BDP od Nemačke, kao što su njeni neposredni susjedi Holandija, Belgija i Luksemburg, ali i Austrija, Italija, Velika Britanija i Finska, imaju veće apso-lutne životne troškove, što znači da im je životni standard u cjelini niži.

Prosjek životnih troškova u EU obaraju južne zemlje koje su u krizi (Grčka, Špani-

ja i Portugal), ali i zemlje istočne Evrope i Balkana, među kojima najniže troškove života ima Bugarska (53,3 odsto manje od proseka EU).

Kada je riječ o tome u čemu leži taj-na nemačke jeftinoće, stručnjaci imaju nekoliko pretpostavki, ali najverovatnija je ta da je u pitanju veliko tržište sa ogro-mnom konkurencijom prodajnih lanaca i štedljivim potrošačima, što neminovno obara cene. Diskontni supermarketi su, pritom, praktično njemački izum. U pita-nju su i vrlo niske trgovinske marže na cije-ne namirnica i odjeće, tako da ove stavke malo opterećuju budžet Njemaca. Manje zemlje u susjedstvu, kao što su Austrija, Švajcarska ili Belgija, imaju i mala tržišta, pa ne mogu u toj meri da koriste pogo-dnosti konkurencije, što se odražava i vi-šim cijenama.

U Njemačkoj su, osim toga, niže i cije-ne alkoholnih pića, i to višestruko u odno-su na one u skandinavskim zemljama, dok cene grijanja, energenata i benzina, kao i troškovi stanovanja, nešto više opterećuju džep.

Kamatica

Angela Merkel


[email protected]

43

Prema istraživanju Digital Luxury grupe (DLG), najpopular-niji hotelski brend na svijetu je Hilton, a u stopu ga prate Sheraton, Westin, Four Seasons i Hyatt.

Rangiranja

Hilton najpopularniji hotelski brend na svijetu

Iz DLG objašnjavaju da su za potrebe istraživanja formirali indeks svjet-

skih luksuznih hotela, na osnovu on-

Slijede Guči, Erme, Kartje, Tifani, Barberi, Prada i Ralf Lo-ren.

Brendovi

Luj Viton najviše vrijedi

Najvredniji luksuzni brend u svi-jetu je trenutno Luj Viton /Louis

Vuitton/, koji pored modnih artikala

prodaje i alkohol i nakit. Njegova vrijednost se procenju na

23,6 milijardi USD, proizilazi iz poda-

taka konsultacione firme Interbrend, koje je objavio sajt Forbes.com, pre-nosi Tanjug.

Vrijednost druge najvrijednije marke Guči /Gucci/ je 14 milijardi. Slijede Erme /Hermes/, vrijedan 6,18 milijardi USD, Kartje /Cartier/ sa 5,5 milijardi, Tifani /Tiffany/ sa 5,16 mi-lijardi, Barberi /Burberry/ sa 4,34 mi-lijarde, Prada sa 4,27 milijardi i Ralf Loren /Ralph Lauren/ sa 4,04 milijar-de USD.

Većina najskupljih luksuznih brendova proizvodi i prodaje modnu odeću i dodatke kao što su ešarpe ili tašne.

Uprkos tome što ljudi sve više štede, za tašnu s logom Luj Viton ili nakit Kartje i dalje vlada veliko inte-resovanje.

MINA Business

line izjava 133 miliona ispitanika, piše CNN, prenosi B92.

Hilton je izabran među 70 luksu-

znih brendova na 10 ključnih tržišta.Prvi hotel sa brendom Hilton u Cr-

noj Gori biće otvoren 2015. godine, rekonstrukcijom starog hotela »Crna Gora« u Podgorici.

Uprkos izvještajima da se svjetska ekonomija još nije oporavila od krize, indeks pokazuje da je interesovanje za smještaj “na visokoj nozi” stabilno i bilježi rast od 1,5 odsto u prošloj go-dini.

SAD dominiraju na listi zemalja koje najviše konzumiraju luksuzni smještaj (66,3), naredni su Rusi (+12,8 odsto), Britanci (+8,5 odsto) i Kinezi (+3,3 odsto).

S drugog kraja spektra potražnja za takvim boravkom na putovanjima pada među Italijanima (-14,3 odsto), Brazilcima (-12,1 odsto) i Japancima (-11,1 odsto).

Njujork ostaje na vrhu liste grado-va koje posjećuje klijentela dubljeg džepa, a prate ga London, Dubai i Pa-riz.




Netaknuto utočište za bijeg iz modernog svijeta – tim riječima crnogorski grad opisuje novinar Rob Crossan.

Welcome

Kotor na listi CNN-a

Kotor se našao na listi osam neotkrivenih istočnoevropskih gradova, koju je objavio CNN preporučujući crnogorski pri-morski grad kao mjesto gdje posjetioca skoro ništa neće uznemiriti osim šuma morske vode ili škripa usidrene jahte. Kotor je, kako je navedeno u tekstu, netaknuto utočište za bi-jeg iz modernog svijeta, a cijeli Stari grad je pod zaštitom Or-ganizacije za obrazovanje, nau-ku i kulturu Ujedinjenih nacija

(UNESCO).- Vrlo malo toga će poremeti-

ti vaše lijenčarenje ovdje, osim šuma vode boje masline u luci ili povremena škripa iz neke el-egantne, usidrene jahte - navodi autor teksta Rob Crossan.

On turistima preporučuje ho-tel Vardar u Starom gradu, kao i Pomorski muzej Crne Gore sa izvanrednom kolekcijom slika drevnih pomorskih bitaka i ko-stimima kapetana i mornara.

CNN osim Kotora preporučuje i ukrajinsku luku Odesa zbog ne-

odoljivog hedonističkog duha, dok je rumunski Sibnj grad koji vrijedi posjetiti zbog srdačnog lokalnog stanovništva.

Prema riječima Crossana, oni koji žele odmor da posvete odmoru i zdravlju trebalo bi da posjete Karlove Vari u Češkoj.

Romantičnim dušama preporučuje se Veliko Trnovo u Bugarskoj, odmaranje na plaži najbolje je u Draču u Albaniji, a slovački grad Košice odlična je preporuka za one koji žele da upoznaju romsku kulturu.


[email protected]

45



46

glasnik - privredna komora crne gore · obnavljanjem direktne linije budimpešta -podgorica, te za...

Documents