CHAP. VIII.

Od poetka politikih drutava.

Sec. 95. mukarci, kao to je rekao, po prirodi, sve besplatno, jednako i neovisna, nitko ne moe ugasiti ove nekretnine, i podvrgnuti politikom moi drugoga, bez vlastitog pristanka. Jedini nain kojim tko se liava svoje prirodne slobode, a stavlja se na obveznice civilnog drutva, jest slaganje sa drugim ljudima da se pridrue i ujediniti u zajednicu za njihov udoban, siguran i mirotvorna ivi jedan meu drugoga, u osigurati uivanje njihove imovine, te veu sigurnost protiv bilo, da nije njega. Ova bilo koji broj mukaraca moe uiniti, jer ne ozlijedi slobodu ostatka; oni su ostavili kao to su bili u slobodi stanja prirode. Kada bilo koji broj mukaraca pa su pristali da jednu zajednicu ili vladu, oni su time danas ukljuene, i napraviti jedan politiko tijelo, pri emu veina ima pravo djelovati i zakljuiti ostalo.

Sec. 96. Jer kad bilo koji broj mukaraca ima, uz suglasnost svakog pojedinca, napravio zajednicu, oni su time napravili da zajednica jedno tijelo, sa snagom djelovati kao jedno tijelo, to je samo po volji i odlunosti veine Jer ono to djeluje bilo kojoj zajednici, to je samo pristanak pojedinaca iz njega, a da je potrebno da se to je jedno tijelo pomaknuti jedan nain; potrebno je tijelo trebalo premjestiti na taj nain kamo vea sila ga nosi, to je suglasnost veine: inae je nemogue da bi trebao djelovati ili nastaviti jedno tijelo, jedna zajednica, koja je suglasnost svakog pojedinca da ujedinjeni u nju , sloili su se da bi trebalo; pa svatko je vezan tu suglasnost da se zakljuiti veina. I zato smo vidjeli, da je u skuptinama, impowered postupati po pozitivnim zakonima, u kojima nema broja je postavila taj pozitivnog prava koja im impowers, in veine prolazi za in u cjelini, i naravno odreuje, kao to, po zakonu prirode i razuma, moi u cjelini.

Sec. 97. I tako svaki ovjek, tako odobravao s drugima kako bi on politiko tijelo pod jednom vladom, stavlja sebe obvezu, da svaki od tog drutva, dostaviti odreivanje veine, a da se zakljuiti po tome; Inae to izvorni kompaktan, pri emu je s drugima ugrauje u jednom drutvu, znaio nita, pa se ne kompaktan, ako se ostavi bez, a ni pod drugim vezama nego to je bio prije nego je u stanju prirode. Za to se pojavilo bi tamo biti bilo kompaktna? to novi angaman, ako je bilo dalje vezan nikakvim odlukama drutva, nego je i sam mislio stane, a nije zapravo pristaje na? To e biti i dalje kao velika sloboda, kao to je i sam imao prije nego to je kompaktan, ili bilo tko drugi u prirodnom stanju ima, tko moe sebe i suglasnost dostaviti sve akte njega, ako on misli stati.

Sec. 98. Jer ako je suglasnost veine nee, u razumu, biti primljena kao in u cjelini, te zakljuuju svakog pojedinca; nita drugo nego pristanka svakog pojedinca moe napraviti bilo to kako bi se in cjeline: a takva suglasnost je nemogue ikada imali, ako uzmemo u obzir slabosti zdravlja i avocationsposlovanja, koja je u velikom broju, iako puno manje nego to je zajedniko-bogatstvo, nuno e zadrati mnoge od javnog okupljanja. Za to ako dodamo razne miljenja i suprotnosti interesa, koje neminovno dogoditi u svim zbirkama ljudi, dolaze u drutvo po takvim uvjetima bi biti samo kao Cato dolazi u kazalite, samo ii opet. Takav ustav, jer to bi moni Levijatana kraeg trajanja, nego feeblest stvorenja, a ne neka ga nadivjeti dan je Bom u: koji se ne moe pretpostaviti, dok ne mogu smisliti, to racionalno bia treba eljeti i initi drutva samo da se otopi, jer gdje veina ne moe zakljuiti ostalo, tu se ne moe djelovati kao jedno tijelo, a time e se odmah ponovno otopi.

Sec. 99. Tko god, dakle, iz prirodno stanje ujedine u zajednicu, moraju shvatiti da se odrekne sve snage, potrebne da se krajevima za koje se ujediniti u drutvo, u veini zajednica, osim ako se expresly pristao na bilo koji broj vei od veine. A to se postie jedva pristao da se ujedine u jednu politiku drutvu, to je sve kompaktna da je, ili treba biti, izmeu pojedinaca, koji ulaze u, ili ine Commonwealtha. I tako to, koja poinje i zapravo predstavlja nikakvu politiku drutvo, nije nita drugo nego pristanka bilo koji broj slobodnjaka u stanju veine da se ujedine i ukljui se u takvom drutvu. I to je to, a to je samo, to je uinio, ili bi mogla dati na poetku bilo zakonito vlade u svijetu.

Sec. 100. Za to ne mogu nai dvije primjedbe.

Prvo, da ne postoje sluajevi da se nalazimo u prii, o drutvu mukaraca samostalnih i jednakog jedan meu drugoga, da se susreli, i na taj nain poeli i postaviti vladu.

Drugo, to je nemogue, pravo, da ljudi trebaju uiniti, jer svi ljudi koji se rodio u vlasti, oni su podnijeti da te nisu na slobodi zapoeti novu.

Sec. 101. Za prvi je to odgovoriti, da nije uope se pitali, da je povijest nas, ali vrlo malo rauna o ljudima, koji je ivio zajedno u prirodnom stanju daje. Neugodnosti tog stanja, i ljubav i elite drutva, ne prije donio bilo koji broj njih zajedno, ali su danas ujedinjena i ugraeni, ako su dizajnirani kako bi i dalje zajedno. A ako se ne moe pretpostaviti ljudi ikada bili u stanju prirode, jer smo uli nije puno ih je u takvom stanju, moemo i pretpostaviti ete Salmanasser ili XERXES nikada nisu bili djeca, jer smo uli neto od njih , dok su bili mukarci, a imbodied u vojski. Vlada je svaka kojoj prethodi zapisima i pismima rijetko dolaze u meu ljudima u razdoblju do dugo nastavak civilnog drutva je, drugi vie potrebnih vjetina, pod uvjetom da za njihovu sigurnost, jednostavnost i obilje, a onda su poeli da se brine o povijesti njihovih osnivaa, a trai se u njihovom prvobitnom, kada su nadivjela sjeanje na njega, jer je s commonwealths kao i sa pojedinim osobama, oni su esto u neznanju vlastite roenih i infancies: i ako znaju bilo to od njihove izvorne, oni su obavezan za to, da se sluajno evidencije koje su drugi drali toga. A oni koji smo, od samog poetka bilo politikim u svijetu, osim da su idovi, u kojoj je sam Bog odmah umetnutih, a to pogoduje nimalo ocu vlast, sve su to bilo obian sluajevi takvog poetka, kao to sam spomenuo ili barem imati oigledne tragove njega.

Sec. 102. On mora pokae udan nagib porei oitu Zapravo, kad se obvezuje da nee svojim hipoteze, koji nee dopustiti da se pokae udan nagib porei oitu Zapravo, kad se obvezuje da nee svojim hipoteze, koji e Ne dopustite da poetak Rima i Venecije bila je udruivanje zajedno nekoliko mukaraca slobodnih i neovisnih jedan od drugoga, meu kojima nije bilo prirodno superiornost ili podreenost. A ako se moe uzeti Josip Acosta rije, on nam kae, da je u mnogim dijelovima Amerike nije bilo vlade na sve. Postoje velike i oite nagaanja, kae on, da su ti ljudi, govorei o onima Perua, za dugo vremena imala ni kraljevi ni commonwealths, ali ivi u postrojbi, kao to su to uinili dan u Floridi, Cheriquanas, one u Brazilu, i mnogi drugi narodi, koji nemaju neke kraljeve, ve kao prigoda je ponudio, u miru ili ratu, oni izabrati svoje zapovjednike to ele, 1. sam. c. 25. Ako se, rekao je, da svaki ovjek ima rodio predmet njegovog oca, ili glavu svoje obitelji; da podvrgavanje potraivanja od djeteta na oca nije uzeo svoju slobodu okupljanja u tome to politiku drutvo je mislio da stane, je ve dokazano. No, bilo kako hoe, ovi ljudi, oito je, zapravo bili slobodni; i to god superiornost neki politiari sada e staviti u bilo koju od njih, oni to tvrdili Ne, nego pristankom su svi jednaki, dok je isti suglasnosti postavili vladare nad sobom. Tako da im politiko drutva sve poelo iz dobrovoljnog sindikata, a meusobni dogovor ljudi slobodno djeluju u izboru svojih guvernera, i oblici vlasti.

Sec. 103. I nadam se onima koji su otili dalje od Sparte s Palantus, spominje Justin, 1. III. c. 4. e biti doputeno da su slobodni ljudi neovisno jedan od drugoga, a da su postavili vladu zbog sebe, po vlastitoj pristanak. Tako sam dao nekoliko primjera, od povijesti, ljudi bez i stanju prirode, koje se sastalo ukljuene i poeo Commonwealtha. A ako oskudijeva takvim sluajevima biti argument da se dokae da Vlada nije bila, niti ne moe biti tako poelo, pretpostavljam natjecateljice za oinskom carstva bolji su ga pustiti na miru, nego ga tjerati na prirodnu slobodu, jer ako oni mogu dati tako mnogim sluajevima, iz povijesti, vlada poela nakon oinskom pravu, mislim (iako na najbolji argument od onoga to je bilo, ono to bi trebalo biti u redu od, nema velika sila) Moglo bi se, bez velike opasnosti, dati im u izazvati. Ali ako bi ih savjetovati u sluaju, bilo bi dobro da ne trai previe u izvorniku vlada, kao to su oni poeli de facto, da ne bi trebali nai, na temeljima veina njih, neto malo povoljnija za Dizajn oni promiu, a takva vlast jer prepirati.

Sec. 104. No, na kraju, razlog je obian na naoj strani, da su mukarci prirodno slobodna, a primjeri povijesti iskazujem, da su vlade svijeta, koje su zapoele u miru, imali svoj poetak postavio na toj osnovi, te su napravili uz pristanak naroda; Tu moe biti malo prostora za sumnju, bilo gdje pravo, ili to je miljenje, ili praksa ovjeanstva, o prvom postavljanju vlada.

Sec. 105. Neu porei, da ako gledamo unatrag koliko god je povijest e nas usmjeriti, prema izvorniku commonwealths emo uglavnom ih nai u vladi i upravi od jednog ovjeka. I ja sam takoer sklon vjerovati, da tamo gdje je obitelj bila dovoljno brojne da bi opstati samo po sebi, a nastavio cijela zajedno, bez mijeanja sa drugima, kao to se esto dogaa, tamo gdje je puno zemljita, a malo ljudi, vlada obino je zapoeo u Otac: za oca koji ima, po zakonu prirode, ista snaga sa svakimovjekom drugo da kazni, kao to je on mislio da stane, bilo kaznenih djela protiv tog zakona, moda na taj nain kanjava svoje kri djecu, ak i kada su bili mukarci, a iz njihove uenitvo; i oni su vrlo vjerojatno da e podnijeti njegovu kaznu, a sve se pridrue s njim protiv poinitelja, u svojim zavojima, dajui mu time mo da izvri svoju presudu protiv bilo prijestup, i tako zapravo ine ga donositelj propisa, i namjesnik Svi koji su ostali u vezi sa svojom obitelji. On je bio najjai biti pouzdana; roditeljske ljubavi osigurao svoju imovinu i interese pod njegovom skrbi; i obiaj mu posluni, u djetinjstvu, je lake podnijeti da mu, umjesto da se bilo koje druge. Ako, dakle oni moraju imati jednu da ih iskljuuje, kao to je vlada teko moe izbjei meu ljudima koji ive zajedno; koji je tako vjerojatno da e biti ovjek kao to je to bio njihov zajedniki otac; osim nemara, okrutnosti, ili bilo kojeg drugog kvara uma i tijela su ga nesposobnim za to? No, kada je bilo otac umro i ostavio svoj sljedei nasljednik, u nedostatku dobi, mudrosti, hrabrosti, ili bilo koje druge kvalitete, manje prikladan za vladavine; ili kada nekoliko obitelji susrela, a pristao nastaviti zajedno; postoji, to se ne moe sumnjati, ali oni koriste svoju prirodnu slobodu, postaviti ga, koga su sueni izostaje, i najvjerojatnije, da vladaju i nad njima. Prilagodljivi hereunto nalazimo ljude Amerike, koji (ive izvan dohvata osvajanja maevima i ire dominaciju dviju velikih carstava Peru i Meksiko) uivao svoju prirodnu slobodu, iako, caeteris paribus, oni obino vole nasljednika njihovog preminulog kralja; Jo ako smatraju ga na bilo koji nain slabi, ili uncapable, oni ga prolaze, i postaviti stoutest i najhrabriji ovjek za svoje vladara.

Sec. 106. Dakle, iako je u potrazi natrag koliko zapisi daju nam bilo koji raun od peopling svijetu, a povijest naroda, mi esto nai vladu da se u jednoj ruci; Jo se ne unitava ono to sam potvrditi, tj. da poetak politikog drutva ovisi o suglasnosti pojedinaca, da se pridrue u, te bi jednog drutva; koji je, kada su na taj nain su ugraeni, moda postaviti ono oblik vlasti su mislili stane. No, to to je dao prigodu da se ljudima na pogreku, a mislim, da je po prirodi vlada je Monarhijska, a pripadala ocu, on ne moe biti u redu ovdje uzeti u obzir, zato su ljudi u poetku uglavnom razapeo na ovom obrascu, koji je, iako moda oca pre-eminency moda, u prvoj ustanovi nekih commonwealths, daju povoda, i mjesto u poetku, snage u jednoj ruci; ali je jasno da je razlog, da je nastavio oblik vlasti u jednoj osobi, nije bilo u vidu, ili potovanje za oinskom autoritetu; jer sve sitne monarhija, to jest, gotovo svi monarhije, u neposrednoj blizini njihova izvorna, bila uobiajeno, barem na prigodu, izborni.

Sec. 107. Prvo tada, u poetku stvari, otac je Vlada od djetinjstva onih koji dolazi iz njega, nakon to ih navikli na vladavini jednog ovjeka, te ih je uio da tamo gdje je vrio s panjom i vjetinom, s ljubavlju i ljubavlju onima ispod njega, to je bilo dovoljno za nabavku i sauvati za mukarce svih politikih sreu to traiti u drutvu. To je ne udi da su trebali podii na te, naravno, pokrenuti u tom obliku vlasti, koja iz njihovog djetinjstva su bili svi navikli; a koji, po iskustvu, oni su otkrili kako lako i sigurno. Za to, ako dodamo da je monarhija biti jednostavan, a veina oito da se ljudi koje ni iskustva uputio u oblicima vlasti, niti ambicija i drskost carstva je uio da se uvaju od encroachments od prerogative, ili neugodnosti apsolutnog snage, to je monarhija u nizu bio je sposoban da se zaklinju, i navui na njih, to uope nije udno, da se ne bi trebalo mnogo problema sami misliti metoda obuzdavanja sve exorbitances od onih kojima su dali vlast nad ih, i balansiranje mo vlade, stavljanjem nekoliko dijelove u razliitim rukama. Imali ni osjetio nevolju tiranske vlasti, niti modidobi, niti svoje posjede, ili nain ivota, (koji su pruali malo obzira za pohlepu ili ambicija) dati im razloga da uhvati ili pruiti protiv njega; pa stoga ne udi to se stavi u takav okvir vlasti, kao to je bio, ne samo, kao to sam rekao, Najoitiji i jednostavan, ali i najbolje odgovara njihovom sadanjem stanju i stanju; koji je stajao vie u potrebi obrane od stranih invazija i ozljeda, nego od mnotva zakona. Jednakost jednostavan loeg naina ivota, ograniavanje svoje elje unutar uskih granica svakog ovjeka malu imovinu, napravili nekoliko kontroverzi, pa nema potrebe mnogih zakona kako bi ih, ili razne slubenika odluuje se rukovoditi proces, ili se brine izvrenje pravde, gdje je bilo ve nekoliko prijestupa, i nekoliko prijestupnika. Od tada oni koji vole jedni druge, tako te da se pridrue u drutvu, ne moe, ali se pretpostavlja da su neki poznanstvo i prijateljstvo zajedno, i malo povjerenja jedno u drugo; oni nisu mogli, ali imaju vee bojazni od drugih, nego jedni drugima: i zato je njihov prvi briga i misao ne moe, ali se pretpostavlja da je, kako bi se osigurali protiv stranih sila. Bilo je prirodno da se stavi pod okviru vlade koja bi mogla najbolje posluiti u tu svrhu, a chuse najmudriji i najhrabriji ovjek ih provoditi u svojim ratovima, i dovesti ih protiv svojih neprijatelja, a to uglavnom biti njihov vladar ,

Sec. 108. Tako vidimo, da su kraljevi Indijancima u Americi, to je jo uvijek uzorak od prvih dobi u Aziji i Europi, dok su stanovnici bili su premalo za zemlju, a ele ljudi, a novac je dao ljudima ne napast poveanje njihove posjede zemljita, odnosno natjecanje za iri opseg zemlje, su neto vie od generala njihovih vojski; i iako su naredbu apsolutno u ratu, ali kod kue iu vrijeme mira oni ostvaruju vrlo malo vlast, i imaju, ali vrlo umjereno suverenitet, zakljuci mira i rata koji se obino bilo u narodu, ili u vijeu. Mada sam rat, koji priznaje da ne pluralnosti guvernera, naravno devolves naredbu u kraljevoj jedini autoritet.

Sec. 109. I tako se u samom Izraelu, glavni posao svojih sudaca, i prvih kraljeva, ini se da su se zapovjednici u ratu, i elnici svojim vojskama; koji je (osim to je oznaeno ide van i prije nego ljudi, to je, na oujak u rat, a doma opet u glavama svojih snaga) pojavljuje jasno u prii o lephtha. Amonci to je rat protiv Izraela, Gileada u strahu poslati lephtha, gad njihove obitelji koji su bili odbacio, a lanak s njim, ako on e im pomoi protiv Amonaca, da mu je njihov vladar napraviti; koji rade na tim rijeima, a ljudi su mu glavu i kapetana nad njima, sudei. xi, ii. koji je, kako se ini, sve jedno kao da je sutkinja. On je sudio Izraelu, sud donio. XII. 7. da je bio njihov kapetan-general est godina. Dakle, kada lotham upbraids ekemovaca uz obvezu da je imao Gideonu, koji je bio njihov sudac i vladar, on im kae, borio za vas, a adventured svoj ivot daleko, a ti izbavio iz ruku Midjanaca, sude. IX. 17. Nita spomenuo o njemu, ali ono to je uinio kao cjelini: i doista da je sve je pronaao u svojoj povijesti, ili bilo koji od ostalih sudaca. A Abimelek posebno se zove kralj, iako je u veini bio, ali je njihov general. A kad je, kao umorni od loeg ponaanja Samuel sinova, Izraelci elji kralja, kao svi narodi da ih sudi, i da se izae pred njih, i da se bore svoje bitke, I. Sam VIII. 20. Bog je davanje elju, kae Samuelu, ja u ti poslati ovjeka, i pomai ga za kneza nad mojim narodom Izraelom, da mogu spasiti moj narod iz ruke filistejske, IX. 16. Kao da je samo posao kralj bio voditi svoje vojske, i boriti se u svojoj obrani; i prema tome na njegove inauguracije izlijevanje boicu ulja na njega, izjavljuje Saulu, da ga Gospodin pomazao za kneza nad njegovom batinu, x. 1. I zato oni, koji su nakon Saul je se sveano izabrao i pozdravi kralja po plemenima na Mispah, bili voljni da ga imaju kralja, napravio niti jedan drugi prigovor, ali to, kako e nas taj spasiti? v. 27. kao da su trebali imati, rekao je, taj ovjek jenesposoban da se na kralj, koji nemaju vjetinu i provoditi dovoljno u ratu, da nas moi obraniti. I kad je Bog odluio prenijeti na vladu Davidu, to je u tim rijeima, ali sada tvoje kraljevstvo nee trajno: Jahve je potraio sebi ovjeka po svom srcu, a Gospodin mu bijae zapovjedio da se kapetana nad svojim narodom, XIII. 14. Kao da je cijeli kraljevski autoritet bile nita drugo nego da se njihovo ope, a time i plemena koji su zapeli na aulovu obitelji, a za razliku Davidova kraljevanja, kad je doao u Hebron s uvjetima prijave na njega, da mu kaem, meu ostali argumenti su morali predati njemu kao njihovom kralju, koji je bio na snazi kralj u aulovu vrijeme, i stoga nisu imali nikakvog razloga, ali da ga primi kao svog kralja sada. Takoer (kau) u proteklom razdoblju, dok je jo aul bio kralj nad nama, ti si bio onaj koji reddest se i doveo u Izraelu, a Gospodin ree: 'Ti e pasti moj izraelski narod i ti e biti knez nad Izraelom.

Sec. 110. Dakle, je li obitelj koju stupnjeva odrastao u common bogatstva i oinski autoritet se nastavila na starijeg sina, svatko sa svoje strane odrastanja u njega, utke podnosi njega, a lakoa i jednakost ne vrijea nikoga, svatko pristao, dok se inilo vrijeme da ga potvrdili, a smjestio se pravo nasljeivanja recept: ili bilo nekoliko obitelji, odnosno potomaka nekoliko obitelji, kojega priliku, susjedstvu, ili poslovni donijeli zajedno, sjedinjujui u drutvu, potreba za generala, ije je ponaanje moglo ih braniti protiv svojih neprijatelja u ratu, i velikog povjerenja nevinost i iskrenost tog loeg, ali vrli dobi, (kao to su gotovo svi oni koji se poinju vlade, koja je ikada doi do Posljednji u svijetu) dao ljudima jedno od drugoga, napravili su prvi poetnici commonwealths openito staviti pravilo u jednog ovjeka strane, bez ikakvog drugog izriitog ogranienja ili ogranienja, ali to priroda stvari, a kraj vlade potrebna: to sve one to je to bilo u poetku staviti vladavine u rukama jedne osobe, sigurno nije ni tijelo povjereno s njim, ali za ope dobro i sigurnosti, te da se tim krajevima, u infancies od commonwealths, onima koji su imali to se obino ga koriste. A ako su to uinili, mladi drutva nije mogao hranio; Bez takvih skrb oca natjeaja i paziti na javnom dobru, sve vlade bi potonuo ispod slabosti i nemoi u povojima, a princ i ljudi ubrzo nestao zajedno.

Sec. 111. No, iako je u zlatno doba (prije uzalud ambicije, te amor sceleratus habendi, zla pouda, nije oteen muke umove u pogreku istinske moi i asti) imala vie vrlina, a time i bolje guvernera, kao i manje zaarani predmeta, a Tu je onda bez istezanje iskljuivoj s jedne strane, ugnjetavati ljude; niti time i na druge, svaki spor o povlasticama, smanjiti ili ograniiti mo suca, pa nema ni jedno ni drugo natjecanje vladara i naroda o upraviteljima ili goveernment: Ali, kada je ambicija i luksuz u buduim dobi * bi zadrati i poveati snagu bez radi posao za koji je dao; i uz pomo laskanja, uio knezovima da imaju razliite i odvojene interese od svojih ljudi, mukarci otkrili da je potrebno vie paljivo ispitati izvorni i prava Vlade; i nai naina da se ogranii exorbitances i sprijeiti zloporabe te vlasti, koje su nakon to je povjereno u tue ruke samo za njihovo dobro, nali su se iskoristilo ih povrijediti.

(* U poetku, kada su neki odreeni oblik pukovnije nekad bio odobren, to moe biti nita onda je dalje mislio na za nain vladanja, ali sve je doputeno k svojoj mudrosti i razboritosti koji su u pravilu, dok iskustvom otkrili ovo Svi dijelovi vrlo nezgodno, tako to je stvar koju su smislili za lijek, doista, ali poveava bolovima koje je trebao izlijeiti. Vidjeli su, da bi ivot jednoga ovjeka volje, postala uzroksvih muke bijedi. ograniilo ih da dou k zakona u kojoj su svi ljudi mogli vidjeti svoju dunost prije ruku, a znamo kazne za njih kri. Hooker je Prop. Pol. li sekte. 10.)

Sec. 112. Tako moemo vidjeti kako je to vjerojatno, da su ljudi koji su bili, naravno, besplatno, a po vlastitom pristanka bilo dostavljen Vladi njihovog oca, ili ujedinjeni zajedno iz razliitih obitelji kako bi vladu, openito treba staviti pravilo u jednog oca ruke, a chuse se u voenju jedne osobe, ne toliko kao od izriitih uvjeta koji ograniavaju ili reguliraju svoju mo, koju su mislili da je dovoljno sigurna u njegovu iskrenost i razboritosti; iako oni nikada nisu sanjali monarhije bude mame Divino, koju nikada nije uo meu ljudima, dok je otkrio nam je boanstvo ovom posljednjem dobu; niti je ikada dopustio ocu mo da imaju pravo na vlast, ili da bude temelj svih vlasti. I tako mnogo moe biti dovoljan da se pokae, da koliko smo imali svjetlo iz povijesti, imamo razloga za zakljuak, da su svi mirni poeci vlasti su poloili u suglasnosti naroda. Kaem miran, jer u imati priliku u drugom mjestu govoriti o osvajanju, a neke cijenim nain poetka vlada.

Drugi prigovor naem pozvao na poetku politikim, na nain na koji sam spomenuo, to, tj.

Sec. 113. Da su svi ljudi koji se rodio u vladi, ili neke druge, to je nemogue bilo koji od njih nikada ne bi trebao biti slobodan, a na slobodu da se ujedine zajedno, i poeti novi, ili ikada moi podii zakonitu vladu.

Ako je to tono bilo dobro; Pitam, kako je dolo toliko zakonite monarhije u svijetu? Jer ako je tijelo, nakon ove pretpostavke, moe pokai mi tko ovjek u bilo kojoj dobi od svijeta slobodan za poetak zakonitom monarhiju, ja u biti duan da mu pokae deset drugih slobodnih ljudi na slobodi, u isto vrijeme da se ujedini i pone Nova vlada pod Regal, ili bilo koji drugi oblik; da se demonstracije, da li tko, roen pod vlau drugoga, mogu biti toliko slobodan da imaju pravo na upravljanje drugima u novom i razliita carstva, svaki onaj koji je roen pod vlau drugoga moe biti toliko slobodan previe , a moe postati vladar, odnosno predmet, od posebnog odvojenog vlade. I tako ovaj vlastitom principu, bilo sve ljude, meutim, roeni slobodni, inae postoji samo jedan zakoniti knez, jedan zakoniti vlada u svijetu. I onda oni nemaju nikakve veze, ali jedva da nam pokae to je to; koji kada su uinili, ne sumnjam, ali cijelo ovjeanstvo e se lako sloiti da plati poslunost njemu.

Sec. 114. Iako je bilo dovoljno odgovor na njihove primjedbe, da se pokae da ih se ukljuuje u istim potekoama da Zar oni su ga koristili protiv; Jo u nastojati otkriti slabost ovog argumenta malo dalje. Svi ljudi, kau oni, su roeni u vladi, i stoga ne mogu biti na slobodi za poetak novog. Svatko je roen pod njegovom ocu, ili njegov knez, te je stoga pod vjenom kravatu podvrgavanja i odanosti. Jasno je ovjeanstvo nikada nije u vlasnitvu niti smatra svaka takva prirodna podvrgavanje koji su roeni u, da se jedan ili na drugi da ih vee, bez vlastitog pristane, u podlonosti njima i njihovim nasljednicima.

Sec. 115. Za postoje primjeri tako esti u povijesti, i sveto i profano, to su oni ljudi sebe i svoju poslunost povlaenja iz nadlenosti su roeni u, a obitelji ili zajednice su uzgojeni u, te postavljanje nove vlade u drugim mjestima; odakle skoi sav taj broj sitnih commonwealths u poetku vijeka, a koja je uvijek pomno, koliko god je bilo dovoljno mjesta, dok jai, ili sretniji, progutala slabiji; i oni velikai ponovno razbijanje na komadie, otopljenih u manje dominiona. Svi koji su toliko svjedoanstava protiv oinskog suvereniteta, i jasno dokazuju, da to nije prirodno pravo na oca silazi njegovi nasljednici, koji je napravio vlade u poetku, jer je bilo nemogue, na temelju toga, ne bi trebalo biti tako mnogi mali kraljevstva; Sve mora biti, ali samo jedan univerzalni monarhija, ako ljudi nisu bili na slobodi da se odvojiti od svoje obitelji, a vlada je, bilo je ono to e se, kako je bio postavljen u njoj, i otii i napraviti razliite commonwealths i druge vlade , kao to su mislili stane.

Sec. 116. To je bila praksa u svijetu od prvog poetka do danas; niti je to sada vie prepreka za slobodu ovjeanstva, koji su roeni u sastavu i drevnim politikim, koji su uspostavili zakone i postaviti oblika vlasti, nego ako su roeni u umi, meu unconfined stanovnika, koji se pokreu labav u njima: za one, koji bi nas uvjeriti, da je time to je roen u bilo koje vlade, mi smo, naravno, podvrgava se na njega i nemaju vie nikakvu titulu ili glumiti na slobodu stanja prirode, nema drugog razloga (izuzimajui koji je po ocu snage, koje smo ve odgovorila) proizvesti za to, ali samo zato to nai oevi ili preci preminuo njihovu prirodnu slobodu, a time povezana sebe i svoje potomstvo u vjenom podlonosti vlasti, koji su i sami podnosi to. To je istina, da bez obzira na angamani ili obea tko je napravio za sebe, on je u obvezi njih, ali ne mogu, na bilo koji kompaktni bilo, vezati svoju djecu ili potomstvo: za svog sina, kad ovjek, bude sasvim kao slobodan kao otac, svaki in od oca vie ne moe dati slobodu sina, nego to moe bilo to drugo tijelo: on doista moe pripojiti takve uvjete na zemlji, on je uivao kao predmet bilo common bogatstva, kao to je moe obvezati svog sina da se od te zajednice, ako on e uivati u one stvari koje su mu oca; jer to imanje se oeva imovina, on moe raspolagati, odnosno podmiriti ga, kako mu se prohtije.

Sec. 117. I to je uglavnom dao prigodu greku u ovom predmetu; jer commonwealths ne dopusti bilo koji dio svojih vladavina biti raskomadana, niti se moe uivati bilo, ali one njihove zajednice, sin ne moe redovito uivati u posjed svoga oca, ali pod istim uvjetima njegov otac, postavi lan drutvo; pri emu se on stavlja trenutno pod vladom on nalazi tamo uspostavljena, jednako kao bilo koji drugi predmet te common-bogatstvo. I tako pristanak slobodnjaka, roen u vladi, to samo ih lanovi to ini, to daje posebno u svojim zavojima, kao i svaki pitanju biti punoljetni, a ne u mnotvu zajedno; ljudi se ne osvrui se na njega, a mislei da ne radi uope, ili nije potrebno, zakljuiti da su, naravno temama kao to su mukarci.

Sec. 118. Ali, to je jasno, vlade i sami to shvatiti drugaije; tvrde nikakvu mo nad sinom, zbog toga to je imao preko oca; niti gledati na djecu kao svoje podanike, njihovi oevi su tako. Ako predmet Engleske imati dijete, po engleskom ene u Francuskoj, iji predmet je on? Ne kralj Engleske je; jer on mora imati doputenje da bude primljen na privilegije njega: ni kralj Francuske; koliko onda imanjegov otac ima slobodu da ga dovede daleko, i uzgajati ga kako mu se prohtije? a tko je ikada bio osuen kao traytor ili dezerter, ako je on otiao, ili ratovali protiv drave, jer se jedva roen je u njemu od roditelja koji su bili vanzemaljci postoje? Jasno je onda, po praksi vlada se, kao i zakonom pravog razloga, da je dijete roeno predmet bez drave ili vlade. On je u oevoj poduke i ovlasti, dok je on u pitanju dobi od nahoenju; a onda je on slobodan ovjek, na slobodu to je Vlada e se staviti pod, to je politiko tijelo e se ujediniti kako bi: jer ako Englez sin, roen u Francuskoj, biti na slobodi, a to moe uiniti, to je evidentno postoji bez kravate koje mu je njegov otac bio predmet ovog kraljevstva; niti je on povezan na bilo koji compact svojih predaka.

Sec. 119. Svaki je ovjek, kao to je pokaza, naravno, besplatno, a nita ne bude u mogunosti da ga stavi u podlonosti bilo zemaljske snage, ali samo njegov pristanak; to je da se smatra, to e se shvatiti da je dovoljna izjava o suglasnosti ovjeka, da bi ga u skladu sa zakonima bilo koje vlade. Tu je uobiajena razlika izriitog i preutnim pristankom, koji e se odnositi na naem sluaju. Nema sumnje, ali tijelo izriitog pristanka, od tko ulazi u bilo kojem drutvu, to ga ini savrenim lan tog drutva, podanik. Potekoa je, ono to bi trebalo biti gleda kao preutno pristanak, a koliko se vee, odnosno koliko tko e biti pogledao na to je pristao, a time i dostaviti bilo koje vlade, gdje je napravio nijedan izraze ga na svi. I to sam rekao, da je svaki ovjek, da ima bilo imetak, ili uivanje, bilo dio vladavina bilo koje vlade, nerado time dati svoj pristanak preutno, a to se tie dalje duni poslunost zakonima te vlasti, Tijekom takvog uivanja, kao to je bilo jedno ispod nje; je li to njegov posjed bude zemljita, njemu i njegovim nasljednicima za sve, ili smjetaj samo za tjedan dana; ili je to bilo jedva slobodno putuju na autocesti; i zapravo, ona see sve do samog bia bilo kojeg unutar teritorija te vlade.

Sec. 120. Da bi razumjeli to bolje, to je sposoban uzeti u obzir, da je svaki ovjek, kada je na prvi se ukljuuje u bilo graanstva, on je, po njegovim se ujedinjuje nato, u prilogu je takoer i podnosi zajednice, one imovine koja je ima, ili e stei, da ve ne pripadaju bilo kojoj drugoj vladi, jer to e biti izravna proturjeja, za sve one za ulazak u drutvo s drugima za osiguranje i regulisanja imovine; a ipak je pretpostaviti njegovu zemlju, ija je imovina koja se trebaju urediti zakonima drutva, treba biti izuzet iz nadlenosti te vlasti, na koje je on sam, vlasnik zemljita je subjekt. Po istom inu dakle, pri emu bilo koji ujedinjuje svoju osobu, koja je prije slobodno, bilo common bogatstva, tako isto je ujedinjuje svoje posjede, koji su prije bez da to takoer; i oni postali, obojica, osobe i posjed, pod uvjetom da vlade i vlasti te common-presedana, dokle god ima bie. VVhoever stoga Od tada, nasljeivanjem, kupnjom, odobrenja ili otherways, uiva bilo koji dio zemlje, tako da je priloen, a pod vlau te common-bogatstva, mora uzeti uz uvjet da je pod; da je, od podnoenja Vladi common presedana, pod ijom se nadlenou je, to se tie naprijed kao bilo koji predmet njega.

Sec. 121. No, budui da Vlada ima izravan nadlenost samo nad zemljom, a dosee posjednik njega, (prije nego to je zapravo i sam ugraditi u drutvu) samo to je on ostaje na, i uiva da; Obveza tko je u, na temelju takvog uitka, dostaviti Vladi, poinje i zavrava s uivanjem; tako da kad god vlasnik, koji je dao nita, ali takve preutne suglasnosti na vlasti, e, darivanje, prodaju ili na drugi nain, zatvorili spomenuti posjed, on je na slobodi ii i sam ukljuiti u bilo koji drugi common bogatstva; ilise slaete s drugima zapoeti novu, u vacuis locis, u bilo kojem dijelu svijeta, oni mogu nai slobodan i unpossessed: dok je on, kako je jednom, po aktualnom ugovoru, a bilo izriitog izjave, dao svoj pristanak da bude bilo Commonwealtha, neprestano i prijeko je duan da, i dalje nepovratno podloni tome, i nikada ne moe biti ponovno u slobodi stanja prirode; osim ako, po bilo kojoj nesrei, Vlada je u pitanju prestaje; inae neki javni in ga odvaja od toga bilo vie lan toga.

Sec. 122. No podnoenje zakonima bilo koje zemlje, ive mirno, a uiva privilegije i zatitu u njih, ini se ne ovjeka lan tog drutva: to je samo lokalna uprava za zatitu i poast zbog i od svih onih koji ne biti u stanju rata, dolazi unutar teritorija pripadaju bilo kojoj vladi, u svim dijelovima emu sila svojim zakonima protee. No, to vie ne ini ovjeka lan tog drutva, vjenu temu te common-bogatstvo, nego to bi ovjek predmet u drugu, u ijoj obitelji je pronaao prikladan da se pridravaju za neko vrijeme; Ipak, dok je on nastavio u njemu, on je duan u skladu sa zakonima, te dostaviti Vladi je naao tamo. I tako vidimo, da stranci, ivei sve svoje ivote u nekom drugom vladom, i uiva privilegije i zatitu tome, iako su oni duni, ak i savjesti, da dostave svoje administracije, to je daleko naprijed kao bilo Denison; Jo ne dolaze na taj nain da se predmeti ili lanovi tog Commonwealtha. Nita se ne moe napraviti bilo ovjeka tako, ali mu je zapravo ulazi u njega pozitivan angaman, a izraavaju obeanje i kompaktan. To je to, to ja mislim, s obzirom na poetak politikih drutava, te da suglasnost to ini bilo koji lan bilo common bogatstva.