GLAZBENA KULTURA 2. RAZRED

ELEMENTI

KRITERIJI OCJENJIVANJA ODLIAN ( 5 ) VRLO DOBAR ( 4 ) DOBAR ( 3 ) NAPOMENA:

DOVOLJAN ( 2 )

PJEVANJE

SVIRANJE

Ima vrlo lijep i ist glas. (irok opseg glasa. ) Pjeva izraajno, samostalno i sigurno (po sluhu) u tonoj intonaciji. Melodijski isto i ritamski tono reproducira tekstove i melodije (12 do 15) pjesama razliitog tekstualnog sadraja. Izvrsno glazbeno pamenje.Napjeve lako i brzo pamti. Uz pjevanje, samostalno, sigurno i tono izvodi ritmove nauenih pjesama i brojalica djejim glazbalima. Prepoznaje glazbala prema obliku i zvuku. Potie kod ostalih zvukovnu radoznalost i senzibilitet prema pjevanju i sviranju. Izrazito zainteresiran za sve oblike glazbenog izraavanja.

Ima lijep i ist glas. (irok opseg glasa. / Potrebno proirivati opseg glasa.) Pjeva samostalno , ali (ponekad) nesigurniji u melodijskom izvoenju. Razvijeno glazbeno pamenje. Napjeve i melodije razliitog tekstualnog sadraja pamti uglavnom tono (10 12). Samostalno, ali nesigurnije reproducira ritmove nauenih pjesama i brojalica djejim glazbalima (ponekad je potrebna podrka ). Prepoznaje glazbala prema obliku i zvuku. Razvijen interes za pjevanje i sviranje. Rado pjeva i samostalno i u grupi.

Ima / nema lijep i ist glas. (irok opseg glasa. / Potrebno proirivati opseg glasa.) Trai pomo i podrku u pjevanju jer tee usvaja tekstove pjesama i melodije ( 4 do 6 ) razliitog tekstualnog sadraja. (Pjeva neisto i nesigurno, ali ritamski tono.) Usvojio predviene brojalice na prosjenoj razini. Prilagoditi pjevanje grupi . Uz pjevanje ( samostalno ili u grupi ) izvodi ili improvizira na udaraljkama ritmove (nekih) nauenih pjesama i brojalica . Poznaje glazbala po obliku, ali ne po zvuku. Uglavnom ouvan interes i sposobnost za pjevanje i sviranje.

Ima / nema lijep glas i slabije razvijeno glazbeno pamenje. Ne moe isto niti u ritmu otpjevati pjesmu ili brojalicu. Pjeva samo u grupi. Slabo poznaje glazbala . Nesiguran u ritmikoj pratnji napjeva djejim glazbalima ( improvizira). Ne pokazuje zanimanje za glazbene aktivnosti.

SLUANJE

Zainteresirano i pozorno slua glazbu. Lako sluno prepoznaje i imenuje skladbu koju je ve sluao. Sluno zapaa, opisuje, odreuje i razlikuje ugoaj, tempo i dinamiku skladbe te izvodilaki sastav. Samostalno prepoznaje i osjea izraajni karakter zvune izvedbe (veselo - tuno, brzo sporo, glasno - tiho). Po zvuku razlikuje pojedinane i grupe glasova (ljudsko grlo) i ivotinjske glasove.

U veoj mjeri zainteresiran za sluanje glazbe. Sluno zapaa i razlikuje ugoaj pjesama (uspavanka, domoljubna pjesma). Samostalno prepoznaje i osjea izraajni karakter zvune izvedbe (veselo - tuno, brzo sporo, glasno - tiho). Po zvuku razlikovati pojedinane i grupe glasova (ljudsko grlo) i ivotinjske glasove.

Samo djelomino zainteresiran za sluanje glazbe. Slabije pamti sluane skladbe. Uz pomo, odreuje ugoaj i izraajni karakter zvune izvedbe (veselo tuno, brzo sporo, glasno - tiho). Po zvuku razlikovati pojedinane i grupu glasova (ljudsko grlo) i ivotinjske glasove.

Nezainteresiran za sluanje glazbe. Ne moe prepoznati skladbu koju je ve sluao. U manjoj mjeri razlikuje pojedinane glasove (ljudsko grlo). Uspjeno razlikuje veinu ivotinjskih glasova.

ELEMENTI

GLAZBENE KREATIVNOSTI

Veoma sklon improviziranju ( stvaranju ) malih, melodijskih ( ritamskih ) cjelina ostvarenih neutralnim slogom , govorom (na zadani ili izmiljeni tekst) uz slobodnu zvukovnu improvizaciju djejim glazbalima ili igrama uz pokret. Potie kod ostalih zvukovnu radoznalost, senzibilitet, glazbenu kreativnost te matovitost glazbenog izriaja.Veoma uspjeno prepoznaje i oponaa zvukove iz neposrednog okruja spontanom ili dogovorenom improvizacijom. .

Razvijen osjeaj za stvaranjem i izmiljanjem malih melodijskih ( ritamskih ) cjelina ostvarenih spontanom ili dogovorenom improvizacijom . Sporiji i stidljiviji u izvedbi.U igrama s pjevanjem pokazuje zvukovnu radoznalost i senzibilitet za glazbu. Uspjeno prepoznaje i oponaa zvukove iz neposrednog okruja spontanom ili dogovorenom improvizacijom.

Reproducira tue izmiljene ritamske cjeline ostvarene spontano ili dogovorenom improvizacijom. Prepoznaje i oponaa zvukove iz neposrednog okruja.

Prepoznaje i oponaa zvukove iz neposrednog okruja spontanom improvizacijom u igrama s pjevanjem.

HRVATSKI JEZIK 2.RAZRED

ELEMENTI

KRITERIJI OCJENJIVANJA ODLIAN (5) VRLO DOBAR (4)

DOBAR (3)

DOVOLJAN (2) NEDOVOLJAN (1)

KNJIEVNOST

Znanje i sposobnosti iz knjievnosti na najvioj razini. Uenik konkretno i jasno prosuuje, prima, ralanjuje i (voeno) interpretira knjievni tekst / djelo.Uinkovito i spretno primjenjuje steena znanja iz knjievno-teorijskog nazivlja u interpretaciji knjievnog teksta .

Znanje i sposobnosti iz knjievnosti na oekivanoj razini kao i interes.Uenik konkretno i jasno analizira knjievne tekstove / djela primjenjujui steena znanja iz knjievno-teorijskog nazivlja.

Znanje i sposobnosti iz knjievnosti na prosjenoj razini kao i interes. Uenik sudjeluje u analizi i interpretaciji knjievnih tekstova / djela. Uz malu pomo uitelja moe primijeniti i steena znanja iz KTN-a.

Znanje iz knjievnosti je na poetnoj razini. Sposobnosti su djelomino razvijene kao i interes. Uenik povremeno sudjeluje u analizi knjievnih djela. Teko usvaja KTN-e. Potrebna stalna pomo uitelja.

Ne moe usvojiti knjievno- teoretsko nazivlje, niti uz pomo uitelja analizirati knjievni tekst / djelo.

ITANJE

itateljski interes vrlo razvijen. U brzini i razumijevanju proitanog teksta iznad prosjeka.ita brzo i tono s naglaenom sklonou prema interpretativnom itanju i dramatiza-ciji.

Interes za itanje razvijen.ita primjerenom brzinom uz tovanje znakova interpunkcije. Prima i izgovara sve glasove, naglaske, intonacijska sredstva. Brzina i razumijevanje proitanog na oekivanoj razini.

ita primjerenom brzinom uz manje greke. Djelomino razvijen interes za itanje. Prima i izgovara sve glasove, naglaske ali je potrebno vjebati intonacijska sredstva. Brzina i razumijevanje proitanog na prosjenoj razini.

ita polako i s pogrekama. Ne pokazuje naroiti interes za itanje. Brzina i razumijevanje proitanog ispod prosjeka.(trai dodatne naputke) . Prima sve glasove, ali treba dodatno vjebati naglasak i intonacijska sredstva.

ita sporo i s velikim i estim pogrekama. Ne razumije proitano. Interes za itanje ne javlja se ni na poticaj uitelja.

IZRAAVANJE I STVARANJE

Pismeno

Uenik se sadrajno, tono i izrazito lijepo pismeno izraava, primjenjujui ispravno pravopisne i gramatike norme predviene njegovim uzrastom. Ima razvijen kritiki odnos prema vlastitom i tuem pismenom izrazu.

Uenik se sadrajno i tono pismeno izraava, primjenjujui pravopisne i gramatike norme predviene njegovim uzrastom. Rukopis uredan i itljiv.

U pismenom izraavanju uenik obraa pozornost na sadraju ali s grijei u pravopisnom i gramatikom podruju. Trebao bi urednije i itljivije pisati.

Slabije se pismeno izraava , ponavlja se i slui neodgovarajuim izrazima s estim pravopisnim i gramatikim pogrekama. Rukopis slabije itljiv i neuredan. Stil je esto nejasan.

Pismeni izraz skroman i neprimjeren dobi. Niti uz pomo uitelja ne uspijeva primijeniti pravopisne i gramatike norme. Rukopis teko itljiv i neuredan.Loa motorika oteava mu pisanje.

Usmeno

Usmeno izraavanje logino, jezgrovito, emocionalno izraajno i slikovito. Rjenik izuzetno bogat i aktivan.Visok stupanj informiranosti, kritinosti.Lako komunicira i spretno oblikuje govorne poruke .Izrazito spretan u usklaivanju rijei i pokreta.

Usmeno izraavanje logino i jezgrovito. Komunicira i dobro povezuje rijei , sliku i pokrete. Rjenik prosjean, ali aktivan.

Usmeni izraz nije uvijek jezgrovit i izraajan. Rjenik prosjean i pasivan. Koristi potapalice i lokalne ne- knjievne izraze.

Usmeno se tee izraava uz pomo potapalica i lokalnih, neknjievnih izraza. Siromaan i pasivan rjenik.

Teko se usmeno izraava. Ne moe niti uz pomo uitelja postii poeljan stupanj komuniciranja.

JEZIK

Programske sadraje usvojio u cijelosti na najvioj razini. Istie se na satima obrade jer koristi predznanje. Jezine sadraje svakodnevno, prikladno i ispravno primjenjuje u usmenoj i pisanoj komunikaciji..

Lako usvaja jezine sadraje i primjenjuje ih u usmenom i pismenom izraavanju . Sposobnosti jezikoslovnog miljenja razvijene na oekivanoj razini. Uz malu pomo izvodi pravila i zakljuke.

Uenik veim dijelom usvaja jezine sadraje, a primjenjuje ih s manjim pogrekama u usmenom i pismenom izrazu. Trai potporu uitelja. Sposobnosti jezikoslovnog miljenja razvijene na prosjenoj razini.

Uz stalnu pomo uitelja djelomino usvaja jezine sadraje koje, kroz dopunski rad, treba viekratno ponavljati. Sposobnosti jezikoslovnog miljenja razvijene na poetnoj razini.

Jezini sadraji nisu usvojeni. Niti uz pomo uitelja uenik ne prepoznaje jezinu pojavu. Sposobnosti jezikoslovnog miljenja nisu razvijene.

PISMENO PROVJERAVANJE

*90 - 100 %

*77 - 89 %

*64 - 76 %

*51 - 63 %

*0 - 50 %

LEKTIRA

Pokazuje izuzetan interes za itanje lektire. Ispravno, prema zadanim kriterijima, redovito i kvalitetno pie lektiru, esto i vie od propisanog. Dnevnik itanja jezino, stilski i sadrajno toan. Ima bogat i aktivan rjenik.

Redovno ita lektiru. Dnevnik itanja vodi stilski i sadrajno tono, ali s manjim jezinim grekama.

Redovito ita lekti