UVOD U UMJETNOST PRVE POLOVICE 20.ST

-veliki ind. razvoj, pogotovo na području komunikacije, snimanje glazbe

- na umjetnost utječu ratovi

-2 velesile: SAD I SSSR

-umjetnici su proganjani

-umjetnost je u službi politike i socijalizma

- vlast ne odobrava eskperimentiranje umjetnika

Pariz-metropola umjetnosti

- zvučni zapisi

OPĆA OBILJEŽJA GLAZBENE UMJETNOSTI

- pluralizam stilskih pravaca/smjerova

-prisutni elementi romantizma

-javljaju se antiromantičke težnje

1.ekspresionizam

- javlja se kao oblik moralne i umjetničke pobune

umjetnici inspirirani ratovima- apstraktno-izražavaju sebe

- utječe na melodiju, harmoniju, tonalitet, ritam, mjeru u glazbi

2.neoklasicizam

- obnavljaju barok i klasicizam na moderan način

3. impresionizam

4.neoromantizam

5.jazz

GLAZBENE ZNAČAJKE 1.POL.20.ST

1.LJESTVICE

-dur i mol se sve rjeđe koriste - kada koriste dur i mol koriste ih proširene

-uvode neke nove i vraćaju se starim

- pentatonska

-modusi-stare ljestvice, svi tonovi ravnopravni

-kromatska-nova ljestvica od 12 tonova

-cjelotonska- nova ljestvica od 6 tonova, svi tonovi razmaknuti za 1 sekundu

-uporabom novih ljestvica dolazi do novih značajki u glazbi

- uporabom novih ljestvica dolazi do novih značajki u glazbi

-atonalitetnost- skladbe nemaju tonalitet

-politonalitentnost- uporava više različitih tonaliteta istovremeno

-dodekafonija-12tonska tehnika skladanja, A.Schonberg

2.MELODIJA

- sve se više koristi kromatika, alterirani tonovi( ton koji ne pripada nekoj ljestvici)

-pune skokova

3.HARMONIJA

- akordi više nisu nositelji tonalitetnih funkcija nego zvukovnih boja

-javljaju se kvartni akordi

-poliakordiakordi sastavljeni od 2 vrste ili više akorda

-klaster(grozd)- akordi sastavljeni od niza susjednih tonova udaljenih za sekundu nastao 1928. Henry Cowell

4.RITAM I METAR

- nova organizacija trajanja tonova

-ukidaju se mjere i javlja se slobodni ritam

-dolazi do primjene složenih ritmova koji su često preuzeti iz starodrevnih kultura

-koristi se poliritam (više ritmova odjednom)

-sinkope, mješovite mjere (one koje imaju 5 ili više dobi po jednom taktu)

-horizontalni polimetar(mjere slijede jedna za drugom svakih nekoliko taktova)

-vertikalni polimetar( istodobno traje više metarskih podjela)

-jazz je utjecao na ritam

5.BOJA TONA I GLASNOĆA - boja se postiže akordima te instrumenti sviraju na granicama svojih mogućnosti, dolazi do izobličenosti zvuka ( može nastati buka)

-gudaća glazbala koriste kao udaraljke

-udaraljke postaju vodeće u orkestru

-osim standardnih inst. koriste se i drugi predmeti u ulozi glazbala (sirena, pisaći stroj,…), preparirani instrumenti

UMJETNIČKE METROPOLE EUROPE U 1.POL.20.ST

Beč- 1907. došlo do revolucije glazbe izvedbom skladne „Komorna simfonija“, arnolda Schonberga

- u to vrijeme su djelovali Wagner, Maler, Brams, Verdi

Pariz- 1913. skladba „Posvećenje proljeća“ Igor Stravinski

- Claude Debussy, moris Ravel

Revolucija nastaje kao buntovni pokret s vođom E. Sati protiv tadašnje sladunjave glazbe Erik Satie: TROA GNOSIEN

- Stravinski dolazi u Pariz na poziv Sergeja Djagiljeva koji je u Parizu osnovao skupinu Ruski balet Stravinski: „Posvećenje proljeća“

BEČ

- druga bečka škola- 3 skladatelja: Arnold Schonberg, Alban Berg, Anton Webern

- najveći utjecaj ima ekspresionizam-pravac ( expresus- izraziti/istisnuti)

- inspirirani ratovima, nije birna ljepota nego istina

- najizraženiji bio u Njem i Austriji od 1905 do 1925

- u glazbi se temelji da odstupanju svih dotadašnjih pravila

- melodija potaje izlomljna, nema tema, teme zamjenjuju pojedinačni tonovi, puno je skokova i disonanci, javlja se atematičnost i nema tonaliteta, dinamika postaje kontrasna

-1. i najznačajniji prestavnik: Schonberg prvi uvodi atonalitet i dodekafoniju( 12tonska tehnika skladanja, skladatelj unaprijed odabire niz od 12 tonova i oni se u skladbi pojavljuju na

4 načina osnovni, retrogradni, inverzija i retrogradna inverzija) i prolazi kroz 3 faze:

1)kasni romantizam- koristi proširen tonalitet

2) ekspresionizam s atonalitetom

3) ekspresionizam s dodekafonijom

Pierot Lunaire ( Piero mjesečar)

Erwartung(Iščekivanje)

A.Š: „Mjesečeva mrlja“

OPERA POČETKOM 20. ST

- još uvijek je zanimljiva skladateljima, ali ju prilagođavaju 20. st.- uvode elemente 20.st

-najznačajniji skladatelj Alban Berg, A.Berg: Wozek-> koristio atonalitet i dodokafoniju ali slobodnije

- opera je bila oblikovana na tradicionalan način: 3 čina- 5 slika međusobno povezanih interludijima

- orkestar sastavljen od 50-60 glazbala

-javlja se vojnička glazba, komorni orkestar i neka tragedijska austrijska glazbala

-najveće promjene uvodi u melodiji- kreće se u rasponu od običnog govora, govornog pjeva i pjevanja

- sadržaj: glavni lik je Wovek, ostali: Marija- Wocekova nevjenčana žena, Andres- Vocekov prijatelj, Tambur Majoe- predvodnik vojske

-radnja se odvija u nepoznatom njem. gradu oko 1830 godine

- Vocek i Marija žive nevjenčani- Marija ga vara s Tamburom Majorom

.prigovaraju Voceku koji sudjelujeu lječničkim eksperimentima

-Vocek ubija Mariju i baca nož u jezeru

-odluči otići po nož i bolje ga sakriti- utapa se

PARIZ

Igor Stravinski- ima 3 faze skladanja pisao instrum. i vok-inst djela i balete(13)

1.faza- rusko razdoblje- nacionalni stil

- balet: „Žar ptica“, „Petruška“ (1911. Ima 4 slike 1)karnevalski sajam,2)Petruškina soba, 3)Arapinova soba, 4)Veliki karnevallikovi: Petruška, Arapin,balerina, čarobnjak)- stari čarobnjak dovodi 3 lutke na karneval i oživi ih. Petruška se zaljubi u balerinu koja je zaljubljena u Arapina. Petruška ubije balerinu a čarobnjak ga ponovno pretvara u lutku „Posvećenje proljeća“

2.faza- neoklasicistička- sklada po uzoru na Bacha i Mozarta

-baleti:“Pulčineta“

3.faza- dodekafonija- balet: „Agon“

„Posvećenje proljeća“- balet ima 2 dijela- obožavanje zemlje (8 brojeva), žrtvovanje(6 brojeva)- želio prikazati poganske proslave koje kulminiraju žrtvovanjem mlade djevojke koja pleše do iznemoglosti da udovolji bogovima

NEOROMANTIZAM

- Vraćaju se oblježjima romantizma- preuzimaju nacuonalni stil i obilježja folklorne glazbe i spajaju ih s glazbenim obilježjima 20 st.

-najznačajniji skladatelj: Bela Bartok, Igor Stravinski

NACIONALNA OPERA I BALET U HRVATSKOJ

-nadahnuće u hrv folkloru

Jakov Gotovac: Ero s onoga svijeta- komična opera u 3 čina, gl. likovi: Ero -Mića, Marko..

Sadržaj: Mića se pojavljuje u selu u Dalm. zagori, hvali se da je došao s drugog svijeta, laže da se druži s pokojnicima sumještana oni mu plaćaju da ih pozdravi. „Fran Lotka“, „ Đavo u selu“

HRVATSKI SKLADATELJI U PRVOJ POL 20 ST.

-osim baleta i opera, važno mjesto zauzima i vokalna glazba

- nastaje u duhu folklorne glazbe; obilježja: folklorni ritmovi, melodijski motivi, ljestvice, stari načini

Jakov Gotovac- melodija jednostavna simetrična, pjevna, koristi dur i mol djela: „Koleda“- zborska skladba, „Simfonijsko kolo“-orkestralna skladba

Josip Štolcer Slavenski- uvodi elemente folklora, koristi politonalitet i klaster, pentatoniku, stare načine, bogat ritnmom, „Voda zvira“

Blagoje Bersa- obnovio hrv. orkestralnu glazbu, operu i solo popdjevku, koristi elemente folklora, najpoznatije: „Seh duš dan“

Krsto Odak- pisao crkvene skladbe, na latinskom i starohrv. jeziku, najpoznatija: „Svrši stopi moje“

Dora Pejačević- skladateljica prvog hrv glasovirskog koncerta, inspirirana romantizmom i impresionizmom, piše kratke skladbe(25 za glasovir), najznačanija: „Život cvijeća:Ruža“

NEOKLASICIZAM

pravac koji se javlja u 1. pol 20 st i vraća se obilježjima klasicizma i baroka, iz njih preuzima glazbene vrste- simfonija, koncert, sonata, pasakalja, kantata, fuga..- te vrste zadržavaju oblik i formu ( simfonija ima 4 stavka, 1 atavak sonatnog oblika, koncert 3 stavka) i izvođački sastav ostaje isti

- sastavnice glazbenog djela koje mijenjaju svi: ritam raznovrsniji, koriste atonalitet, harmonija bogatija, melodija ima veći raspon

prestavnici: Sergej Prokofjev, Dimitrij Šostakovič, Stravinski, Karl Orf, Bruno Bjelinski, Stjepan Šulek, Krsto Odak