Zara.

društva - ·Trst -

Skladište i - Ku~je

banka pt a

1917

knjižicam

ata.

Zadru

· povrativ.::

ima navesti

udijeli ili

hipotekarne

• v •

ob tent

~ok

svota.

God. XXX. U Zadru. u Srijedu 30 Svibnja l 917. Br. 43.

Dodatak "Objavitelju Dalmatinskomu"

(La assegna ~~ r Cijeni! je na godinu_ ·~bja.vitelju Do_lmotinskomu• i tSmotri Dalmatinskoj• za Aus!To•Ugarsku

l<r. 12.-; somom •Ob)ovttel)u Dalmattnskornu• Kr. 6.-; semoj <Smotri Dalmatinskoj• Kr. 8.-:

Ne polugodište i na !Ti mjeseca plaća se surazmjerno. Pojedini brojevi stoje 10 paro. a zasttneni para 20. ll Pitanja za vredbrojbu, uz koja nema dotičnih svota, ne će :;e ni u kakov obzir uzeli ; pttonja za uvrstbe. uz koja

nema prilične pretplate. biti će povraćena . - Pretplate se šalju poštanskim naputnicamo. Rul(opisi sc ne vraćaju. -

Neplaćena se pisma ne primaju. - Pisma i novc(' treba šiljati t Ur e d u O b j a v i t e l j e D a l m a t i n s k o g u Z a d 11 r •

RAT. Telegraph <'n-Ko rrespon llenz -l~ure <~u.

Deseta bitka na SocL Zarobljeno preko 13000Talijanaca. Izvještaji austrijsko-ugarskog glavnog stana.

BEČ. 26. Sluzbeno se javlja :

TalijansKo bojište: Velil<a se bitka na jugo-zapadu nastavlja.

Ako je žestina bojeva dana 23 i 24 maja ikal{o mogla da porasle, to je porasla jučer. )oš nikad u dvije godine skoro navršene, bojevima ispunjene, nije se junačka vojsl<a na Soči našla pred većim ncprija teljsl<im naporima, kalw ovih dana. Bojišta bila su opet i jučer davno poznata olwlina Plave, visovi kod Vodica. Sveto Brdo i bregoviti kraj kod Gorice- Posvuda je neprijatelj udarao na naše li­nije, na mjesta po_ dva i po tri puta. ali svaki bi se put njegove jurišne kolone shšile o našu hra­bru odbranu. Najsilniji udar u masama preduzet je nanovo protiv naših pozicija na luašlwj viso­ravni. ~lo su u . vom boju branioci imali da vrše u odbrani i protunapadu. u žilavom izdržavanju pod na jjačom lopovskom vatrom i u rvanju prsa a prsa . lo sve spada u povijest. )asnije nego išta drugo CJOvori sam uspjeh. Ma da boj oko uzanih odsjcčalm na !<rajnom jugu fronte još nije do­lwnčan. sudbina ovog dana riješila se sasma u nasu lwrisL Deprijateljsl<a navala propade na svoj fronti i<rvavo i bez uspjeha. Neprijatelj se 15. dana bilhe nije niti za ciglu jednu stopu primal<ao bliže svome cilju, da naše linije "probije. nego mu se prvog dana približio. U Korušlwj i TirQlu starj P. se nije izmijenilo.

BEČ, 27. Službeno se javlja:

Talijansl{o bojište:

Težište bitke svalilo se jučer sasvim na južno lnilo vojsl<e na Soči. . Sjeverno od vipa.vske doline. osim napada na

v~~ove kod Vodica, koji su protuudarcem brzo od­biJeni. došlo je samo do topovskih bojeva izmje­nične snage. na l<rašlwj vi!loravni neprijatelj iz­nova zguči silne mase na udar. na Fajti Hribu i hod Kostanjevice boj se ustavi bez izuzetka pred najprednjim opkopima. Tu se sve navale mahom slnšiše. lzmegju )amjana i mora bitka se življe talasala. neki su visovi više pula preko dana pro­mijenili gospodaru, ali i tu braniočeva fronta o­~tade tvrdo neslomljena. Glavnu težinu boja izdr­zava kao uvije!< naša preko svul<e pohvale za­~lužna pje~adija. Honvedsl<e pukovnije br. 12 i 31 ' honvedski bataljon lll/20 odbili su za 48 sati 17 neprijateljshih napada. a ugarsha pukovnija voj­~ke br. 37, za jedan dan 18 napada, i uz to triput JUrišala na jedan vis. Pukovnije br. ll, 25, 91 i 98 u čijim redovima su sada zastupani svi au­strijsl(i narodi, stelwše hod )amjana trajnu slavu.

_A~~ilerija se tal<mičila sa infant rijom u hrabrosti 1 ~tlavom izdržavtmju. Artilerijsl<i poručnik nad­~O)voda Leopold pridružio se sa šakom topdžija

)e~nOJ pješadijslwj pul{ovniji, s njima je jurišao u ~aJprednjoj liniji i oteo 2 talijansl<e mitraljeze_

. opneni i pomorsl<i letioci pribavljahu ne samo tzvidničl<ih izvještaja. dragocjenih za poznavanje nep:ijateljslwg položaja, nego su i požrtvovno po­

iupnali artileriju i pješadiju u svim fazama boja.

1ut?mobilsHa četa dovozi u najopasnijoj talijan­

s <OJ vatri dan i noć ratne namirnice do iza same Mjprednje linije.

MICHELANGELO. (Piše Dr. Henrik Mavr - Ercegnovi).

(Svršetak).

. . U okviru slikane arhitekture pripovijeba se na ~Jksh~skom plafonu biblijska vijest o stvaranju svi­Jet? .. 1 proroci i sibile čitaju u kojekakovim starim ~<npgama brevne vijesti, vrijel:'lne osobitog spomena l ~oštovanja. što se tu pripovijel:'la, složeno je sa naJvećom kratkoćom stila, i osobe su sveC>ene na što manji broj; naslikanih preojela tu opće nema, sv.~ ie ograničeno na neophoC>no potrebita za razu­ml]evanje u estetikom, moralnom i bramatskom POgleC>u - jezik koji zbori u kategorijama ali i sa naJvećom zornošću genijalnog prikazivanja, sv.e

pu~10 čubesniR, tajanstvenih oC>nošaja. Bog otac bJ­Jeh monumentalnom kretnjom ruku, koje je preko ~la~e uzl:'ligao. svijetlo ob tmine, silnom brzinom JUri kroz svemir te vlabalačkim migom obregjuje Pravac nebeskim tjelesima, angjeli ga plahim poči­ta~jem prate. Pob blagoslovom njegove ruke klijaju bilJke i C>rveće a na zapovijeb po()ignute besnice struji voba s~ kopna u more ostavivši ga suha. Sjene plašta Božjega oživljuju angjeli, koje umjetnik

sa mitološkom mattom stvara. Ko() veličanstvenih

Božjih C>jela oni sačinjavaju polutihi kor. Bog stva­ra Aoama - lice mu izražava sućut sa stvorom -

IZLAZI SRIJEDOM SUBOTOM

Broj zarobljenil<a, lwji su se od 23 maja izni­jeli na Kraš}{oj visoravni, poskočio je na 250 ofi­cira i preHo 7000 ljudi. Svega se zarobila otkako je počela deseta bitlw na Soči. preko 13000 ne­ranjenih Talijanaca.

)edan od najvažnijih uvjeta za pobjednu od­branu, jest obilato snabdijevanje branilaca topo­vima_ mitraljezama, municijom i tehničkim ratnim alatom. Ako neprijatelju na Soči nije za bitke od 16 dana uspjelo da steče malwr lwju korist, koja

bi što vrijedila, to ide dobar dio tog uspjeha onim tisućama ljudi i žena, koji u ratnim radionicama u zalegju vrše, prožete patriotskim duhom, vjerno

ležal< tili za vojslm na polju odlučan posao. Njima je obezbjegjena trajna zahvalnost domovine.

BEČ. 28. Službeno se javlja:

Talijansho bojište:

Bojevi na Soči jučer su znatno popustili. Sjeverno od Vipovske doline boj ostade s obe

strane ograničen na topovsl<u vatru. na luaškoj visoravni, poslije 4 dana ljuta boja, talijansl<a se ofenziva raspala u pojedinačl<e zag-one, po mjestu i vremenu megjusobom neodvisne. Dva taka pri­lično jaka zagona jučer bila su odbijena lwd la­mjana. Danas izjutra neprijatelj ponovi u t 1m istom prostoru po tri puta pol<ušaj, da provali preko naših linija. Ali ih hrabri štojerski i primorsl<i dobrovoljni strijelci uzbiše. tom prigodom mari­borski bataljon iznije 6 oficira i 300 ljudi zarobljeno i 2 mitraljeze. Talijanske kolone, koje su u to isto vrijeme uložene kod Kos1anjevicc, slušiše se u vatri naših baterija.

Sva opažanja i sve vijesti slažu sc u tome, da krvavi gubici neprijateljevi ovaj put znatno nad­mašuju broj žrtava pregjašnjih bita Ira na Soči. Pret­polje naših pozicija posuto je talijansl{im leši­nama. U Korušlwj i na Tirolskoj fronti nije bilo važnih dogagjaja.

Poglavica generalnog štaba_

Talijansko razočaranje ra~i ofenzive.

t Frankfurter Zeitung~ javlja: neutralni tr­govci na povratku iz Italije pripovijedaju, da je u

mjerodavnim l<rugovima u Rimu zavladalo posljed­nje nedjelje veliko ruzočaranje poradi neznatnih uspjeha ofenzive. Sadanja se tahjanska ofenziva ne smije nil{olw smatrati ofenzivom odterećenja

već se u tu ofenzivu polagahu najveće nade u očel<ivanju znamenitih strateških uspjehu . Razo­čaranje je poradi toga vrlo velilw.

Ostali izvještaji austr. ugarskog i njemačkog glavnog stana od 26., 27. i 28. maja nalaze se u cObjavite!ju Daimatinskomu•.

Izvještaji turskog glavnog stana.

CARIGRAD, 26_ Glavni stan, 2:> maja:

F;-onta na Sinaju: Dana 24 maja popodne žestol<a vatra nepri­

jateljsl<e artilerije nešto popusti . Daša je artilerija odvraćala vatru sa dobrim uspjehom. naši letioci poručnil< Falke i poručnik Felmi spustiše se lwd

Bir Salmane 150 l<ilometara zapadno od Gheze, na zemlju, uništiše vodovod, telegrafs\{i spoj i vojničlre naprave. Hrabri se letioci povrališc zdravo.

na ostalim frontama ništa važno.

CARIGRAD. 28. Glavni stan. 27 _ maja:

Naše čete na fronti na Sinaju preduzele su

uspješan izvidnički zagon_ Artilerija je tul{la ne­prijateljske linije sa dobrim rezultatom-

ispruživši svoju besnicu te ~otaknuvši s nj?me b esni cu Aoamovu (možba Platonova cučestvovan)e• ). AC>am ga u nevinoj savršenosti začugjeno gle~a- Iza oramatskog istočnog grqeha oolazi opći. potop. Strašni vjetar ()uva i Jom1 stabla, bok se oC>tgrava)u

ljuC>ske strasti raskalašane i plemenite, i jeone i bruge ništetne preo Božjom voljom. Ovim slikama uz bok pripovije~aju gorostasni proroci uzoignutim glasom: Božja volja neće propasti, jer je njem_u _sve moguće 1 Prvi je Zakarija koji zajeo no sa ang)ehma čita sa mirnim spokojstvom raoosno proročanstvo.

Joela zabavlja teško jeono pitanje, o koj~~u s_a angjelima živahno raspravlja; Delphička Sl~lla V_l­zionarno ugleoa što je baš čitala. a Jezaju, 1 ovC>1e najveć~ga oo svih, naglo probuoi iz C>ubokog raz­mišljanja naC>čovječni glas, što mu ga angjeli oon~­se, obistinio mu se san; H ezekijel, uzrujan oo kraJ­nosti, vibi samog Gospobina u svojoj slavi {Heze­kijel l.) Neka buševna srobnost veže Michelangela sa starozavjetnim prorocima, ob kojih je svakoga na osobiti način ocrtao. Očito mu je oo toga stalo, ba se pri()ruži njihovoj uzvišenoj nauci, koja. preC>­vigja kaznu za grijehe narooa, ali unatoč sv1m za­prekama i nagraC>u za moralni život, ispunjenje obe­ćanja, carstvo Božje nao narobima pogana. Njegova

snažna umjetnička ličnost nalazi potpunog o~Jona kob srobnoga, što mu crl<va pruža u svetom pasmu.

Dana 25 maj a naš lelilac nnpauc n eprija­teljsi<U letjelicu, koja sc sruši u m ore tstočno od Imbra. laj isti le tila c prigna neprijntd jsl<i tr iplan.

koji ga je napadao. da se spusti sjeve rn o od l e­falskog zaliva, pa se sam povrati zd rav.

Inače ni š ta novo.

Revolucija u Rusiji. Raoničko i vo jničko vijeće traži o~ r u ske vJaoe o a objav · t ajn e ugovore sa saveznicima.

I<OPENHAGEN. 27 . ~ €xst rablndcd » javlj a iz Stockholma: P c trograds lw 1 adničl<o i vo j mčlw vi­j ećt: primilo je za 340 protiv 46 glasova pn jcdloy,

da vla da mora objavili tajn e ugovore sa sa\'czni­

cima.

General Dragomirow na kongresu o~as lanika

sjeverne ruske fronte .

PETROGRAD. 28. Petrogradsl<a a gencij a : Ge­neTa! Dragom irov, viši za povjedntl< urm ijc n a sje­vernoj fronti, prispio je u Rigu, i n a ta moš nj em

lwngresu oda sla nika le front e , d ržao je govor, u lwjemu je re l{ao: Poseban mir nije moguće. je r ne bi obezbrižio slobodu Rusije , koja mora dd podupire svoje saveznike, kawo bi sc smrvio nje­mačl<i militarizam i lwnačno obezbijedile tečevine

revolucije. Kong res t ežočl<ih predstavni lw primio je skoro

jednodušno rezoluciju. u lwjo j izjc vljuje. da buduć da boj za pravedni i pošten mir može da bude jedino m egjunuroda n, to i<Ottyrcs odb tj a volm p o­misao na posebni mir.

Rezolucija svršava sa pri]cl<i m pozivom n n sve težal<e u vojsci, nel<a bi bra nili revolucionarnu Rusiju Jo krajnosti.

" Požar u tvornic i municija.

WALOVEC. 27. U ovdJcš njim municijs!<im ra­dionica ma bulmuo je prelq uče r požar, u lw jemu je ei<sploJovaio više zg ruJa. ffi a Ja po ljedice c i<s­plozi je nijesu la lw teške bi le, l< a lw se isprvu mi­slilo, ipol< je ubi jeno ili run jcno nelwlil<O osoba. lwje su u radion icama radile. Dosad se izvuklo 30 lešina. Na žalos t bo je se, Ja pod ruševinama uni­štenih zgrada leži još nel<ih 50 mrtvih .

Megjunaroi)na socijalistička kon­ferencija u Stockholmu.

Stocl<holmsl<i list cS~cialdemokratem don osi brzojavim njemačkoga zastupnil<a Haase-a (socijal­demolo-atska radničl<a zajednica), u lwjoj ovaJ saopćuje, da još ne zna slavno, da li će 1 i<ada

će moći putovati u Stocl<holm. Kako Berlinsl{i -t Vorwiirts ~ javlja uskra tila je

talijanska vlada talijansl<irn socialistima putovnice

za putovanje u Stocl<holm.

Spor u Rumunjskoj socijalnoj ()emok raciji.

Prema jednoj vij esti «Frankfurter Z eilung:j iz Stocl{holma. nalazi se na putu onamo ru munjs ld socijalista Rokovski, lwjcga su prvog svibnj a rus l<i vojnici oslobodili iz tamnice u )assyu, te lwji je

zatim bio član vij eća radnika i vojnika u Odesi. Ral<ovsl<i će doći na lwn yres socijalističkih iJcvica . U isto doba putuje u Stockholm na lwnfercnciju

rumunjsl<i socija lista Coc • lwji je poćudnij i fran­cuslwj vladi. Coca je poznat iz jedne n ečasne

parnice, zet je Kosta ntina ffiillia, lwjt se z.lJcdno sa Bratianuom na lazi u Petrogradu_ {J.r fesor Bujov iz )assya, tobožnji budući vog ja ru m lliJSI<ih socijal ista, izjavio je u listovima. da je rumun jsl{i lrralj jeda n od najgorljivijih sociJalista u Rumunj­slwj.

Ovakove misli preovooe Miche langela i u nje­govom zabnjem velikome ~jelu u cSuC>njem ~ anu~. I tu se obaraju stari i grabe novi umjetnički oblici, koje oživljuje njegov genijalni ouh- l ovb je snaga Božja vlaoa prostorom, ali je prostor 1 slikarstvo uopće simbolično l{ao za vrijeme pri je Giotta. Na­slikan je onaj čas , ka() Spasitelja :; vla~a tuga i

praveC>ni gnjev te on skoči na noge i uzbiže oesni­cu - a oo te oesnice struji snaga, koja vla~a cije­lim svemirom, je~ne uzoiže. ~ruge neumoljivo baca u vječni ponor. Nao njim angjeli u najvećoj uzruja­nosti, oko njega sveci, mnoštvo uskrslih, koji mo­le, zagovaraju, zaldinju, tješe, prepoznaju je) an orugoga. Megjutim urnebesno trube angjeli bemon­skog oblika; neki se ouhovi rabosno penju na bla­~ene. visine, C>ruge angjeli šakama u ponor biju. što )e bliža spasitelju sve to više je sila , koja tu tajin­stveno vlaoa, proniknuta čovječjim čuvstvima, a što je oalja, sve to više je fizična i elementarna, C>ok na onu slike ne zijeva pusto groblje.

Za sva vremena biće oogagjaj ob velike važ­n~sti, C>a je jeban oo najvećih umjetnika na svijetu b•_o ujeono i čovjek naoaren rijetkom bubinom mi­sli. Njegova su ojela naime u svojoj cjelosti ojela pojebinih umjetnosti slikarstva, kip ,., rstva ili arki­

t~~ture bez obzira na oonose, l<oje ih spajaju sa n)Jma tugjim pobručjem, vjerske ili filozofske speku-

Španjolski sociJ a liste na putu.

Špnnjosl< i S'ICija list c lwji su stigli u Pariz,

o tp ulov lt su u Čelv rlnl< pul Stocl<holma.

Razna vijećanJa s oci jalista iz monarkije.

STOCKHOLM. 27. Ju čer su socijalističl<i za­stup ni ct n rodno-.ti Aus trije imnli zaiedničhu sje­dmcu so njcmačl(im sucijnlistima tz Austrije, na lwjo j su 1 ij cća li o za j t:cln ičlwm pmnrn mu. Danas

poslij e podne vijeć d i s u au5ll'i js l{i socijalisti s U9nrslmnct- l lolanclijslw- s lmndin vs k i kornitej vijeĆt\0 jt jučer rio Jwsno u noći sa ouslrij s l< im i ugarslcim soci jalis tima . Teh konferencije drži se lctj n im.

UGARSKA:HRVATSKA. Kriza u Ugarskoj.

lz Bf ča se ja vlja: njegovo je Veličonstvo primilo u petak u po­

sebne a ud ije ncij e ove ugor \{e političare . da čuje

n jihovo mnijen je o sastavu novoga ltabinclll, i to:

po lprcdsjednilw zastupničke lmće Karla pl. Sztisza, ta jne savjetnike grofove Julija Andrussy-a, Alberta Apponyi - tt, Khuen- Hćdervtiry-a i Al a dara Zichy-a.

Prije svoje audij encij e izjavio je grof Khuen­Hedervary novina rima, da je jednodušno i odu­ševlj ·no zauzima nje slranl<e narodnoga rada za

· tajališ te grofa Tisze i n jega izne nadilo_ On srnalru n evjeroj a tn im, dap·tče izldjučenim, da bi s: l<Ojcmu članu s tranl<c nurodnoga rada povjerio

. a lav lwbinc ta. Juli je grof Andrassy iz javio je poslije svoje

,lUdij en cije. da sc još ne može oč !<ivali odluka. On još osta je u B c::ču, ali n]Lgov dalj i boruval< ne s toji ni u l<ai<Voj svezi s politikom_ moguće je. da cc bili iz tlOvtt p uzvtm 1>1 .d vladara, ali mu za . ud n ije niš ta poznato o to m.

Albert grof Appony • rel<ao je nahon svoje • ud ijenctje : t Vladar prilmt; ma terijal, da uzmogne riješ iti !nizu Noše su donašnje nudijcncijc bile

s "lm o informa tivn oga značajn. ~ na pitanje. da li sc i dal je radi o lw ncenl ract ji svih narodnih sila, odvratio JC grof Ap ponyt : tU interesu naših ratnih

cil jeva morale b t se pribra ti i ujediniti sve na­t;.od ne sile . Dose le nije jo~ nitl{o designiran za sasta v novoga ka bineta. lsldjučeno je megjutim,

da bi !niza dugo p otrajala . Bude li nadvojvoda )osi p des igniran za ministru-predsjednika, njegova bi misija bila popraćena s uspjehom.~ Grof Ap­ponyi istalmuo je moderne nazore, što ih vladar ima u svalwm pogledu i u ugarskoj politici, te rel<ao, da je audt jcncija proizvela na nj najpo­voljniji dojam.

Kai<O t €sti Ujsag~ doznaje, nadvojvoda )osip ra di jedino kao pouz danik Ojegova Veličanstva, koji ima da uspostavi sldad megju stTankama. naprotiv sc je drugo) neutralnoj ličnosti sta­vilo pitanje, da lt bi bila voljna izvršiti nove iz­bore.

S a z iv hrvatskog Sabora. Dorodne Dovine~ donijele su u subotu u

. s lužbenom diJ e lu sltjedeći poziv: Sazivljem sjednicu saboru k raljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije za utora l< {j lipn ja 1917 u l O sati prije podne.

U Zngrcbu 26 svibnja 1917. Predsjednil< sa­bora kra ljevina Hrvatsl<e. Slavontje i Dalmacije_

D. r ffiedalwvić v. r.

I z s a bor .. .rtog k luba hrvatsko-srpske koalicije.

Subotn ja cHrvtttsl<a Rij ~č~ Javlja: Saborsl<i ldub h rve ts lw-srps l<c lwulicije održao je dne 26 o. mj. u ll sati konfere nciju, lwd l<eje je prisu­s tvovao i ban ba run Skerlecz. lwji se je jutros

Jacije. Ta ojela pos jeouju znamenitu jeoinstvenu osobi tost, posebni jeban stil, kojim su proniknuta u sve tančine. mnogi savremenici a i mnogi oo banašnjih visoko cijene michelangela isključivo rabi te strane njegova ujelovanja, ali ta njegova osobi· tost nalazi svoje savršenstvo i svoje objašnjenje tek u nekim pjesničkim pojmovima, koji pripaoaju po­oručju morala. Zasluga je Michelangelova, ~a u rje­šavanju svoje za~aće nije ostavio umjetnost, prika­zavši je()nostavno moralne zgobe. mnogima će se činiti pebantno ili barem pretjerano, ba se u tim veličanstvenim ojelima umjetnosti traže moralni ciljevi. Najbolji je bokaz ispravnosti našeg shvaća­nja taj, ba je Michelangelo poo svoje stare oane, osjećao cijelu tragiku zabaće, koju je sebi stavio,· te je on, najveći umjetnik, prokleo umjetnost na­

zvavši je cerror bi fuoco•. Ideje se u opće zapravo ne dadu prikazati:

ova nas izrel<a ovlašćuje, ba iz pojave michelan­gelove stvorimo zaključke za razoiobu umjetnosti. Ima uzvišenoga u naravi l<ao uzburkano more ili zvi]ezbano nebo; neizmjernost izvan nas sjeća nas na neizmjernost moralnog zakona u nama. Stare piramibe ili moC>erne ~graOnje u masama:., pristup u lagju kolosalne visine u Petrovoj crkvi pobugjuju isti utisak. To poslizava i Michelangelo ali brugim srebstvima, ne obbijanjem i začugjivanjem; unutar

ratio iz Budimpešte. Raspravljalo se o sadašnjemu političkomu položaju. na upit članova koalicije izjavio je ban, da nije predao svoje demi ije niti da je imao razloga da je preda. Dodao je, da de­misije neće predati, dol{ se ne riješi kriza u Ugar­skoj. Prema tomu nijesu ispravne novinske vijesti o banovoj demi iji. - U vezi sa tom honferenci­jom hrvatsko-srpske lwalicije zaključeno je. da će pred jednik sazvati hrvatski sabor za dan S lipnja o. g.

Naret>ba e. k. namjesnika u Kraljevini Dal­maciji ot> 26 svibnja 1917 broj 21.488,

glede uregjenja potroška m/iva i kruha.

Na temelju naredb e. k. ureda za puči<U prehra\.l .. 12 svtbnja 1917 l. d. z. br. 214 i na dje­lomičnu preinaku namjesništvenih naredaba 23 listopada 191 S l. p. z. 33 i 8 veljače 1916 l. p. z. br. 8 naregjuje se slijedeć :

Članal< 1. Dozvoljena potrošna l< ota mliva, odnosno

kruha, za jednu osobu i jedan dan biva na ovaj način uregjena :

A. Za neop krbljene osobe. l. opća l<voto 200 grama mliva ili 280 gr ma

kruha i 2. za osobe lwjc obavljaju teške radnje 300

grama mliva ili 420 grama !<ruha. C. k. ured za pučlw prehranu može ipal< od

slučaja do slučaja odrediti !{aje sc lwlikoće mogu predavati uz pridržanjc odrezaka.

Odrcgjeno sniženje prodajne lwlilwće ne može se primijeniti na one sobe. koj su namještene u rudokopnim ili obrtnim pr uzećima i ob vljaju nepr slano pod o obitim okolnostima najt že tje­lesne radnje.

B. za poljodjelske osobe opskrbljene vlastitom žetvom.

l. za radnil<e. lwji vrše teške radnje: 300 grama žita ili 240 grama mliva, a

2. za ostale polJodjelce opslnbljenc vlastitom žetvom 2SO grama žita ili 200 grama mliva.

Članak ll.

Ova naredba tupa na snagu danom 1 S. svib­nja 1917.

Članovi centralne komisije za ispitivanje cijena.

c\.Viener Zeitung 23. o. m. bonijela je popis članova centralne komisije za ispitivanje cijena. Mi­nistar, kojemu je povjerena uprava ureba za pučko prehranjivanje, pozvao je, u bogovoru sa obnosnim ministrima, 205 osoba u tu komisiju. Kako smo već javili, ministar za prehranjivanje pučanstva imeno­vao je članom srebišnjeg povjerenstva za ispitivanje cijena, izmegju ostalih, i D.r Antuna Dulibića, za­stupnika na Car. Vijeću.

Veliki broj članova opravban je tim, što se moralo paziti ba bube primjereno zastupana poljo­bjelstvo, rubarstvo, inbust rija. obrt i trgovina u nji­hovim najvažnijim prometnim granama kao i kon­zumne organizacije, i ba se ima obzira na osobite prilike pojebinih gospobarskih pobručja. Dalje spe­cijalizovanje ne bijaše moguće rabi naravi same stvari. Ali centralna komisija za ispitivanje cijena ovlaštena je i obvezana ba, kab bi se ra<lilo o ne­zastupanim granama, čuje ob slučaja bo slučaja stručnjačko mnijenje. Ovako će i specijalni ogranci proizvogjenja i trgovine bolaziti u lwmisiji bo riječi, ma ba u njoj nijesu stalno zastupani. Djelatnost komisije vr~iće se, po pravilniku koji je na snazi, u manjim stručnim obborima, jer vijećanje jebnog ta­ko velikog zbora ne ba. ba se poslovi brzo i prema svrsi rješavaju.

Osobito vrijebi ba se naglasi, ba, po pravil­niku. u stručnim se obborima neće glasovati, tako ba nije moguće nikakva majorizacija bub koje sku­pine interesa. Stoga nije ni ob kakve važnosti za rab komisije broj prebstavnika pojebinih grupa.

na poziv prebsje<:Jnika centralne komisije za ispitivanje cijena br. Viktora Mataje, ova se jučer sastala u 10 s. i po prije pobne u bvorani za sjebnice ()on jo austrijskog Sabora. te se konstituisala; u skupštini subjelovao je i upravljač ureba za pučko prehranjivanje ministar GM. HOfer.

granica umjetničkog sklaba gleba on ba pobugjuje neke osobite pojmove. Do onoga što prelazi granice naših sjetila i naše spoznaje ne može boprijeti nijeoan smrtnik, srebstva umjetnosti mogu nas tek sjećati na vrhunaravne stvari, ali ob svih prebmeta, koji mogu i kritični um sjećati na vrhovno načelo svega našeg vlabanja na bobrotu, na prvom mjestu prikazivanje Božje snage. Ta misao brži tako rekući u jebnoj šaci sve što želimo, mislimo i ćutimo.

Opravbana je sumnja, ba li je Michelangelo znao savršeno prikazati kršćanski ibeal, koji je još opsežniji ob onoga za čim je težio. U tome su ga možba nabkrilili brugi umjetnici manje nabareni i jebnako pohotni kao na pr. onaj ponizni tra Ange­lica oa Fiesole. Bez sumnje je Michelangelov ra() primjer najbubljeg moralnog ooživljaja na visini kulture. Iza njega kao ba je nastao zastoj, kao ba generacije iza bovršene rabnje počivaju, uživajući što su ()oprle oo cilja.

Po~govaranje neprijateljskih ra­tnih zarobljenika na paljevine i zlobne štete u našoj monarhiji.

T el< je nedavno otkrivena nova nevjerojatna zavjera naših neprijatelja: pomoću svojih ljudi, koji se nalaze l<od nas u ratnom ropstvu, kan e nam na­nijeti što većih šteta na gospodarsl<Om polju. naši neprijatelji upućuju prol<riomčarenim nalozima svoje zarobljene zemljake, kalw da nam š to više našlwde, l<ako da naše usjeve i žetve unište. Naši neprija­telji služe se ~ifrirovanim pismom, a ldjuč toga pisma kriomčari se u životnim namirnicama U lwlaču, što ga je nel<i zarobljeni!< dobio iz domo­vine, našlo se pet listova papira tajnim uputimo. Ti su uputi pisani strojem. te očito umnoženi u ve­lilwm broju . Po svoj prilici šire se oni po svim zarobljeničl<im taborima. a svrha im je, da megju zarobljenicima organizuju sabotazu u velike.

Slwro u isto doba s lim glasinama dolaze nam vijt: ti iz inozemstva i iz naše monarhije po l<ojima

u zarobljenici već prošle godine: o obito l<od ra­tarsl<ih radnja, počinjali velike štete. Da se vidi, lml<va je to paid ena zavjera, vadimo iz tih uputa ovo:

Širite propagandu megju zarobljenicima. lwj i se nalaze lwd gospodara na ratarslwj radnji, učite ih lwlw se može uništiti !dica l<rumpira za sjetvu. U čokoladi i l<olačim~ poslati ćemo vam zato po­trebite sprave. Strojeve u radionicama namazite pastom Zll zube l<oju vam šaljemo. Trebate li sred­slova za palež ili pi lul a, kojim se mogu prouzro­čiti mar\'insl{e poša ti . pišite nam, pak ćemo vam ih p slati. Mož te dobiti i sprava za požare. Met­nitc ih u veće gospodarsl<e zgrade, žcljezničl<e va­gone. vozove lwji su spremni na odlazok na selu valja najprije dati marvi pilule za pošast, a onda istom upaliti. jer marva dolazi onda na drugo mje­sto, te l<uži staje. Sve valja točno promisliti, a onda istom poraditi. Uspije li vam posao, bit će vam nagragjen. Samo nam čim prije s~općite. potajnu adresu, da vam bez cenzure uzmognemo poslati pal<ete. Javite svako svoje djelo. da se ubilježi i predloži za nagradu. ne mirujte. dok kod svalwga pojedinoga zapov"edništ a ne planu gospodarske zgrade, dol< se marva ne uništi. Soopćite stvar pouzdanim prijateljimo, pal< ćete tako si lno pora­diti u interesu pobjede i domovine. - Saopćite mi, da ste e organizovati, pal< ćele prvom zgodom dobiti sredstva. Tih se uputa imate držali savjesno, te ih smatrati vojničl<im zapovijedima~.

Uputstvo sadržava zatim točan opis, kako se ima uništiti krumpir za usjev, ){ako se imadu u hambaru miješali zdravi i bolesni krumpiri, kai<O se imade uništavati tegleća marva, l<Varili strojevi, izazi ati l<ratki spojevi bacati, s tračnica željezni­čki vozovi, razarati željezničke stanice, vojničl<e zgrade, staje. ratni pogoni itd.

Taj je opal<i atentat eto otkriven, ali uza sve to nije isključeno, da će se nastaviti. Kal<o je lwd nas u gospodarstvu zaposlen veliki broj zaroblje­nika, ne valja tu opasnost podcijeniti, Činjenica, da se ratni zarobljenici upućuju, da vrše z la djela. na lwja je stavljena smrtna kazan, dokazuje bes­l<rajnu nesavjesnost naših neprijatelja. Jasno je. da je za centralne \flasti, l<oje nemaju nikakovoga dovoza. nego moraju sav svoj živež proizvoditi same, upravo životno pitanje, da se takovi poku­šaji uguše već u zametku. njemačka je već doki­nula pošiljl<e za svoje francusl<e zarobljenike, pak će se nešto slično učiniti i kod nas.

Stanje u Engleskoj. Englesl<i list -t John Bull ) piše: Svake sedmice

raste danak što ga naša trgovačka mornarica mora plaćati svjetskomu ratu, a nill{o ne zna, koje je gubitke pretrpjelo parobrodarslvo naših saveznil<a. Da se je morao umanjiti obrol< za vojnil<e, jest činjenica, koja bolje pril<azuje njemačkoj naš po­ložaj, nego li bi se lo moglo učiniti riječima. Samo se po sebi l<aže, da će izdajnici megju našim ze­mljacima doslwra tražiti mir radi ž ivežnih namir­nica. U ovaj moh su se još pritajili, jer misle. da još nije udario pravi čas, da uzmognu početi svojim jadikovanjem, ali u kratlw ćemo vrijeme čuti, kako će vikati u sav glas. da je polovičan mir bolji. nego li prazan želudac.

Naši Dopisi Trogir, 22 svibnja.

Svečano dočekan od vlasti i naroda, prispio je danas na uru po podne preuzvišeni gospodin Namjesni\< grof m. Attems u pratnji s kotar. po­glavarom, redarstv. povjerenikom. upraviteljem split općine, pukovnilwm M. pl. ffiiholwvićem i presid. taj. Visinom.

Gosp. načelni\< ffiadirazza, ponešto slab iza teške bolesti. čekao je na obali u svojoj kočiji, dok se vi oki gost isl<rcao, te ga pozdravio sr­gačnom dobrodošlicom, a narodna glazba zasvirala Cesarevlm. na obali su čekali: svećenstvo, zapo­vjedni\{ obalnog odjeljenja sa časnicima, činovnici, učiteljstva sa šk. djecom, općinsko zastupstvo i seosl<e časti.

lzakako je primio službenu prijavu zapo­vjednika oružničke postaje i pokione vlasti. Oje-

s;~ova se Preuzišenosl sa vakim ljubazno poraz­govori i uputi se usred veselog l<licanja u općinsi<U polaču, gdje mu načelnik uruči diplomu počasnog gragjanstva. u prisustvu vijeća, vlasti i naroda.

Gosp. načelnil< N. ffiaJirazza pozdravio je g. namjesnil{a vrlo lijepim patriotskim govorom. Reče u glavnom:

<Preuzvišeni gospodine Namjesniče! Mene je dopalo osobito ugodno čast, do Vom predam dip lom počasnog gra: gjonino starodrevnog dalmatinskog hrvatskog QTada Trogira.

Koko Vas je vazda pratilo povjerenje Njegovo Veličan: stvo blage uspomene vladara našeg coro i kralja Franje Josipo l. onda pouzdanje Njegove Visosti blagopokojnog prijeslolo: nasljednika Franje Ferdinanda, tol<O sada uživate prcmllostivu naklonost našeg uzvišenog cara i kralja Korio. Prati Vas tokogjer blagoslov, priznanje i harnost cijelog dalmatinsi<Og pučanstva. kojem ste u sadanjim najtežim vremenima uzda• nica i požrtvovni poglavica.

Uz harnost koju Vam pokrajina duguje. haron Vom je i moj mili zavičaj, za kojeg su Vaše namjere bile vazda noj: ptemenitijc, jer provedba žel jezničl<e pruge Trogir-Kaštela: Sučurac, naposeb izgradnja toliko potrebitog i za razvoj vož: nog vodovoda, bijaše Vaša osobito briga. dolje rasvjeta grada i još mnogo toga bijaše u Vašem programu. sve osnove za napredak i roz tlak Trogira.

Kado se je godine 1914. imalo započeti sa ostvarenjem !th radnja strašni ovoj rat pomrsio je Vaše i noše najljepše želje, Vos i naš rad. Dao Svevišnji, da bude što prije konac ovim strahotama, on Vos uzdržao u potpunom zdravlju. da nam poslije pobjedonosnog i časno sklopljenog mira Vi budete za dugi niz godina n a upravi Pol<rojinc. Dao Bog, uspjeli ostvariti toli žugjeni program boljitl<o za pokrajinu i naposeb , za naš dragi Trogir. Osobita nam je čast imati Vašu Prcuzvi: šcnosl megju QTagjanimo našega grado, čiju prošlos t rese toli: Ha slovno imena .... (Ovdje naniza mnoštvo slovnih i glasovitih Trogira na. tc zami): megju Hoje Trogir sada uvršćuje i Vaše časno ime .... >

Oa l<raju isl<liknu : živio ! njeg. Vt;ličanstvu Ćesaru i Kralju Karlu i Njezinu Velič. Cesarici i Kraljici Ziti i današnjemu svečaru nj. Preuzviše­nosti novomu našemu sugragjaninu grofu Attemsu, čemu se svi najvećim zanosom odazvaše, a glazba zasvira Cesarevku.

n. P. gosp. namjesni!< odvrati ovai<O: tZoh,•oljujcm Vam, gospodine Načelniče. na ljubeznom

pozdravu, zahvaljujem Vamo i cijelom Trogiru na srda čnom dočeku. a osobito zahvaljujem Vama i slavnom općinskom vijeću no odlikovanju, l<ojim me obradovaslc. imenujući mc počasnim grogjaninom ovog istoričnog grada, čiju slavnu proš­lost pos jedočavaju njegovi spomenici, osvjetljavaju imena veli: kih njegovih sinova.

Ovu čast što je grad Trogir meni učinio. najveću koju može jedan grad učiniti, prihvaćam s najtoplijom zahvalnošću, to većom što moje zasluge za ovaj vaš i moj mili grad ne smotrom toHo velikima koHo ih Vaša dobrota procjenjuje.

Kamo sreće do sam mogao što više u7.raditi i postignuti na korist ovoga grado, no olakšanje tegoba s Hojih. sred da= našnjih prilika narod trpi. Nova veza !~oja me spaja s vašim gradom zadužuje me da se još i više za njegove potrebe po: brinem; a kalw ću nastojati da nojgllwnije i najpreče. meni već poznate. budu što se prije moglo namirene, zauzet ću se svom dušom i za sve ostalo šio bi mu moglo biti od koris ti . Ako moj rad. ako moja riječ mogu kalwgod da pomognu ostvarenju drugih pravednih željo vaših, recite slobodno, ja ću taj rad drage volje izvršiti, jo ću tu riječ kazati, a dao Bog da bude s dobrim uspjehom.

Za me će uvijelt biti osobito zadovoljstvo i pravo uživa~ nje, roditi no sreću mojih novih sugragjona, na napredak ovog lijepog grada Trogira, kojemu prirodno bogatstvo divnog plod: nog, živopisnog kraja usred lwjeg sc diže, znjamčuju najljepšu budućnost.

Toj budućnosti Vi, gospodine načelniče, plemenitim samo: prijegornim pregnućem, uz vrle Vaše sugrogjone, neumorno krčite puteve. Bog poživio Vas i drugove Vaše u ovom rodo: ljubnom radu. i deo Vam da mu u ne dalelwj budućnosti vi: dite obilate plodove. Živjeli h

Plemenite riječi nj. Preuvišenosti pro b vele su osobit dojam na prisutne, lwji ih popratiše burnim ldicanjem. nakon toga visol<i it>:. gost po­sjetio crkvu sv. Ivana, a onda pošao u Ciov~o, s_ve­čano ol<ićeno kao i grad, u s tan g. nace! m l<a. gdje je bio priregjen objed za Nj. Preuzvišenos.t ~ ostale goste, a bijahu pozvani i opat, sudac, 'OJ n t zapovjedni!{ i zapovjedni]< parobroda.

Radi pretrpljena napora nije mogao g. na­mjesni!< P• sjetili dje<]e zabavište u Š~<- zgra~fi sv. Mihovila, gdje ga je cel<alo prelw 60 dJece s lntama cvijeća i prigodnim, pozdrc:vom. Al_i na ulwsno okićenom ulazu ope. palace obdanle su prel<ra­snim kitama cvijeća Nj. Preuzvišenost gospogja T. Medini. gos.ca J. Sentinella i učenice E. novel< i o. ffiilić.

Došto je saslušao razne stranke. potanko se obavijestio o djelovanju u~eda za pr~hranu_, po_dao zgodne naputl<e ul?rav!jacu L Gath~u: . ~tso~~~ se gost sjetio i gradskth s~romaha, ostavtvst tm ll) epu jabul<U od 2000 kruna.

Praćen od narodne glazbe i vigjenijih ličnosti i blagoslovom naro?a, n;. s~ Preuzvišenost ukrca u parobrod i otplovt put Kastela.

..., Sesti ratni

. zaJam ...

u četvrtak to. o. m. počelo je potpisi­

vanje na šesti ratni zajam. Ne sumnjamo

nimalo, l)a će kao kol) prijašnjih zajmova,

tako i sal)a naro() u Dalmaciji vršiti svoju

patriotsku l)užnost, te nastojati t>a u kolu

t>rugih zemalja naše t>ržave zauzme onako

časno mjesto, kakvo zauzimlju naši junaci

na bojištima, pa l)a će obilatim supskrip­

cijama ()oprinijeti l)a se ovaj rat pobje()o­

nosno i časno za nas svrši.

01\LMRTINSKE VIJESTw Previšnja ol)likovanja.

.... njeg~wo ~e e. i k. Apost~lsko Veličanstvo pre­vtsn pm f)ešenjem ob l O ma1a o. g. premilostivo ~~ostojilo. uoije~iti r~tni ~riž z~ .civilne zasl ge niže 1menovan1m brzavmm čmovmCima, namješt~nicima i poslužnjcima u Dalmaciji:

Primiš~. r~tni -~ri~ za_ cii_Jilne zasluge Jf.a razreda: V1š1 fmanCI)Skl sav1etmk u Zaoru Božioar Bog~anoVI:ć. financijski tajnik u Spljetu br. Luigi Bogl!ch, trektor ureba za oti<up buhana u Imotskom fra.n o Brantsch. viši financijski savjetnik u Zabru )os_tP. Br:essa'}_, f~nanc.ijsk~ tajnik u Dubrovnii<U Peta r BJ:Jt.ft, f~nanCI.J.Skt sav)eln tk u Zab ru Ivan Gafzrgna. t~1n1k .. fn~anC~Js.kog obvjetništva br. Ernest J<atić, f~nanc!!Sk! tap:1k ~ Dubrovniku nikola Marić, viši ft.~ai~CIJ~I<! sav)etntk u. Zabru Guibo Ravasio, finan · c.11 kt t.~ln! k u _Z~bru Š1me Regner vitez v. Blevleben, fJ.~ai~CIJSk! ta,1n1k u Zabru Petar Vezi!, viši fina 1-cqsl<l savJetnik u Dubrovnii<U Lovro lVelzek.

Primiše ratni križ za civilne zasluge 1 J J. a razreda: Kancelarijski oficijant u Zaoru Friorich Al/odi, upravitelj ekonomata u Zabru Ivan Bal/arin računa rski revibent u Zaoru Marl<a Candias raču~ narski_ r_evibent _u Zabru Gilbert Costa, por~ z:1 i upr~ vllel) u Skrabmu Bruno Courir, carinski rev ib ent u Š!bentku Fribrih oe Denara, porezni oficial oal ­matll1ske financijisl<e uprave Alexanbar Dos/inić • račun?rs~i savjetnik ~ Zabru Ernest Ga/asso, porezni upraytteJ! u f?ubrovntku Ivan ]elinich, porezn i upra­VItelJ ~l S!bemku Tranq uillo begli Jvanišerić, porezni l~pra vl_t.c l] u Trogiru Šime IJ;anko, viš i kom~sar fmanCIJ~I<e straže brugoga razreoa u Zabru Lovro l<alaš~·ć, por~~ni o.ricijal u Visu Enril< Ljubić, porezni upray1.1 el) u ~1bemku Antun Lučev, porezni upravitel j u Sm]u Ga10 Malik, e rinski na bzorn ik u Gružu Ivan Masoli, porezni upravitelj u Kni nu F:·ano Mikula, carinski naozorntl< u Zabru Antun Nardelli carinars.ki pn_iamnik u T1jesnu )osip Perković, ko~ m.esar flnancqske str...a .2e prvog razreba u Šibeniku V1cko Pdnisch, viši porezni upravitelj u Korčuli Marko ~or~olan, porezni oficijal u Drnišu Ivan Raffae/1!, 01rektor zema lj ske financijs ke blagajnice u Zabru Romeo Tamino.

Primiše ratni križ za civilne zasluge !V.a razreda: Kancelarijski oficiant u Zabr u Leo polb Emer, .ureboy~! P.os.lužnil_<. u Zabru Josip Lubv, naslovm resplCIJenll fmanCIJSke straže na balmatin­sl<oj ~inancijskoj upravi, Martin Rakit.< i Zvonimir VrdolJak. ·

• • ' jegovo se e. i k Apostol-l<a Veličanstvo pre -

r JO . UOOStojilo ubijelit i, U priznanje izvrsnog s _ )Va nJa. u ratu, prebstojnil<u prvog balmatinskog brustva VOJ .. vete1·a~a .. u Zabru, umirovljenom pJ­štansl{om v1šem OfiCIJalu Ottu Fabichu zlatni l<r iž za za luge s krunom na tral<U kolajne za hrabrost.

Putovanje N. P. gosp. Namjesnika.

, .• Dubrovnik 26. o. m. Malo poslije jebanaeste stiže u D~brovnik pr~uzvišeni gospobin namjesnik sa plementtorn gospog]om suprugom Groficom Anom Atte~s. ~~eb. Dvm:o~n bočekaše ga prestavnici or­~~vm_h, C1vtln1~, VOJničkih i autonomnih vlasti, op­c~nskl. upravml<, presvijetli bisl<up s klerom i preb­S)ebntl< trgovačke obrtničke komore. Učenici i učenice p učkih škola pravil i su ~voreoicu ob Place bo Dvora, ~ učenice preparanbija u Po ljani bo Hotal ~e La V_ille .. ~lemenitoj gospogji grofici p rebala je ]eona .bJevo]čtca pučke škole kitu cvijeća sa po­zbravn!m g~v~rom. Preuzvišeni gosp. Namjesni k pošto )e pnm1o poklon svih činovnika klera na­stavnika i časnika otsjeo je u Hotel 'be La 'ville. Grab je sav okićen, urebi trgovine izvj esiše zastave.

Dalmatinski zastupnici u au()ijenciji ko() Cesara.

• BEČ,. 3~ .. Novi~e pišu, ba će Njegovo Veli­canstv~ pnm1h u aubt)enciju u četvrtak u 4 pos. pob. balmatmske zastupnil<e, koje će vobiti pročelnik balmatmsl<ag kluba br. Iv čević.

Preuzvišena gospogia grofica Attems za siromašnu i zapuštenu ()jecu.

. Pobubom i nastojanjen preuzvišene gospogje grof1~e Attems, u Sp!jetu uregjena je pučka kuhinja za b!e~u • . sprema se sldonište za zapuštenu C>jecu , a učm] elll su prvi koraci za prisilno obgojilište;

. u Dubrovniku ustanovila se pučka kuhinja za bJ~Cu,. osnovalo_. se bruštvo gospogja koje će sc brt null o ~labezt u opće; u jebnom i u orugom graou po~tgnut je kotars ki ureb za skrbl jenje oko mlabeži.

U fiercegnovome će se ustanoviti bječje za­bavi šte.

Za tCrveni Krih.

<?Pć!na Zabarska objeiooanila je ovaj poziv: cGrag) a~t! Pokrajinsko je pri pomoćno bruštvo Crve­nog Knža, po inicijativi uprave saveza u Beču, ustanovilo ba subota 2 lipnja o. g. bube namijenjena plemenitoj ustanovi crvenog križa. -

Ooazivajuć se lijepoj inicijativi, općina je, oo­govorno s upravom mjesnog obbora Crvenog Križa, ovako utvrbila program bana milosrgja i ro()oljublja:

~rije po~ne. Učenici će srebnjih zavoba raspro-bav~.!J po ~~~.~ama, na plokatama i u javnim pro­storqama ofiClJalne znakove, po 7 i 10 para.

na 8 1/2 sati p. p. Glazbena zabava u cCaffe Centrale". Sviraće općinsl<a glazba. Ulazna cijena 40 par~ na ~lavu, u korist Crvenog Križa. neće se sab1ralt brug1h milobara.

Gragjani! Prinosite obilato i ovom ()jelu mi­losrgja! Nabavite blage ruke oficijalne znakove! Dogjite svi na glazbenu zabavu!~

Pučka kuhinja u Zal)ru

razoije!ila j~ aprila mjeseca, što juhe što pure 54,460 obroka. os1m toga razbijeljeno je besplatno 48,780 ~br_o~a. Svake nebjelje, aprila mjeseca, ()obavalo se JUhi 1 nešto mesa, a to besplatno.

ll Com appel'o: Citi corso bella e ilenza bella il giO!'IlO 0i v·ntaggio oe Rossa.

ll comun Croce Rossa, ha fissato cos' rita e patriotti

nelle ore si r~cheranno e nei pubblici bi 7 e l O ce n

Ore 8 1/2 un concerto al cent. 40 per p ~sclusi altri p

Cittabin i ! questa nuova

Acquistat1 Accorrete

U austrot ke, otvoreni

e. i k. etapni nogrob i Lasz

U poštan nim poštan ki1

pri preda nice (novine) i

pri razda pisma, tiskani očitovane vrije

Za ratne Primamo

cija, poznata mjerava saba pomoćn i m u rel posala, novo ratne in valide društvo crvene nom platna.

U tu je sv u čitavoj Ausl rubaca. rašćinl~ ima više ili 1 obitelj biti u s - makar jebal noj akctji.

Oo te će za ratne invalii što se ne bi o bi se austr. or potrebe, a to centrale za v obbora ~zaštita u Beču; ovaj jj sakupljenu u pom. ureou, za

Osim ba ubijel iti i nove 16 i 17 juna o

Neka svi uspjehu ove a~

Dalla vennero bispe1 e palente porzil gratuitamente bi aprile alla mente cella ea·

... . Akcija gre mval ioe, 44. poJ

po 100 kr Ter. Thun-Thu 550 kr.) ;

. po 10 kr.: Prtnosom skup ~~jepan Palti Ct tluk, Miho Po e,. Pietzner Beč btsk. sjemeništ~ Ante Rismonbo Graoac, Emanu ntn Fany Ring Don O. Rism01 Bubimpešta, s grab, OO. Fra blagajne za šte • . po 4 kr.: Stme Matulina Pločice, Don M Posj .. Imotsl<i, p gra_gJ. avj. Stj o~c. tajnik Orr Prtslušn. Vinko Ante Peroš žu korny Smichov Zaoar, Don At Paleka nabučit • nabveter. Split, Don Nikola Pet

S prijašnji!

Blagotvort

Gosp. gra naroović bosta\ lllorsl<oj zaklabi spooin_a višeg. r;

Associazione

St A Eavore o

lani .oi soci", sc

N . Per onorar ertna Tamino

fOel~ v~(). Giu~ ' Gtorglo Baja;

STw

nstvo pre­rem ilos tivo as luge niže eš tenicima

1sluge l!.a ru Božioar

or. l uigi t Imotskom ik u Zaoru rnii<U Peta r 1 Galz1gna, ~est /(atić, 'r!arić. v1ši sio, finan­B/ep/eben, viši finan -

zek.

-fuge /1/.a u Friorich

Bal/arin, ias, rač u ­

n, po rezn i l<i rev ii:lent oficial oal­r Dostinić, so, porezni ezn i upra ­ić, porezni i ko mc.sar ti:l ru lovro • ić, porezn i i upn vitel j

u Gružu inu Frano n Narde!li, •kov ic.' , ko­u Ši beni ku u Korču l i

miš u Ivan b lagajnice

sluge IV.a Lt l eopo li:l 1sip Lubv, 1 balmatin -

Zvonimi r

mstvo pre ­e izvrsnog !mati nskog 'enom pJ· zi a tn i l< riž hrab rost.

:t ika.

jebanaes te namjesni k

com Anom 1tavni ci br­vlasti, op­lm i prei:l ­: i i u če n i ce

Place oo bo Ho tel

preba la je ća sa po ­Namjesni k kle ra, na­~ La Vi lle.

izvj esiše

tciji koil

govo Veli -4 pos- poD. proče l n ik

ems za ,l.

gos pogje ka ku hin ja mu b jecu, !Oji liš te ; r< uhinja za oje će sc u C>ru gorn ljen je oko

bječje za~

va j poziv : Hvo Crve­

u Beču, unjjenjena

na je, bo-

log ]{riža, ()olju bl ja: a raspro­

vn im pro-b. u cCaffe

. na cijena n eće se

() jelu mi­znakove!

1re 54,460 no 48,780 Davalo se

P r o <Cr oce Rossa . ~

Il Comune bi Zara ha C>iramato il seguen te appel 'o: Citta oin i ! La societa provinciale oi soc­corso bella Croce Ross a, per in iziativa oe ll a pres t­~en ?a bella fe · erazion e in Vienna, ha sta b ilito che il g10 rno oi sa ba to 2 giug no a. e. sia beo icato a v' ntaggi o l':lell' istituzione nobiliss ima bell a Croce Rossa.

ll com une, b' accorbo col co m i ta to Ioca le cella Croce Rossa, corrisponoenbo alla bella iniz iativa, ha fissa to cos \ il programma bella giornata bi ea­rita e patriolt ismo :

nelle ore a nt. - Gli scolari begli is tituti mebi si recheran no a venbere per le vie, per le p iazze e nei pubb lici locali i bistintivi uff icia li, al prezzo bi 7 e lO cent.

Ore 8 1/2 pom. - La banba comunale esegu ira un concerto a l Caffe Centra le». P rezzo ()' in gresso cent. 40 per persona, a favo re bella Cro ce Rossa , esclusi altri preleva menti.

Cittabi ni ! Contribuite generosamen te anch e a questa nuova o pera bi carita !

Acquistate a mpi amente i bis tintivi ufficia li ! Accorre te n umeros i a l concerto !

Poštanske vijesti.

U a us tro m-ugarskom upravnom p o oru č j u Polj­ke, otvoreni s u i prei:lan i javnom pro me tu još i

e. i k. etapni poštanski urebi brugog ra zrel':la Tar· no grob i Laszczow.

U poštans kom saobraća j u sa ovim novim etap · nim poštanskim ureoima, pri puštene s u :

pri predaji : bopis ni ce, otvorena p isma, tis i< a ­nice (novine) i uzorci rob e ;

pri razdaji: bopis nice, ot vore na zatvore na p i ~ma , ti s kani ce (novine) , uzorci robe pa keti bez očitovane vri je i:lnosti bo J O kg. težine.

Za ratne invaiH>e i s iromašnu <>j e cu. Primamo i raba pr i općujemo : «Pomoćn a ak­

cija, pozna ta pob imen om 1zašli ta ob zime" na­mterava saba pokre nut i u sporazumu sa ratn im pomoćn im urebo m na e. k. minista rstvu unutrašn jih posala, novo hum an itam o bjelovanje koje bi naše ratne inval ide, dj ecu naših ratnika i austrijsko druStvo crvenog k rsta ops l<rb ilo bo vo ljno m količi­nom platna.

U tu je svrhu oblu či l a provest i polovico m juna u č i ta vo j Aust riji sakupljanje platnenih ot paQ9ka, !ubaca, ra š ć i nl<anog pl atna i vune. Ta l<ovlh preometa tma više ili manje u svakoj kuć i , pa će i s vaka obitelj biti u stan ju oa poklon i svoj mali pr ino s - makar jei:lan ru pč ić - to j pl emeni toj human itar­no j ak ci ji.

Oo te će se robe moć i prel<ro jiti neš to rubl ja za ratne inva libe i za b jecu naš ih ratnil<a - a ono š!o se ne bi balo upol rije bifi u te s vrhe, us tupilo bt se a ustr. bruš tvu «Crvenog Krsta za san it e t s!~e pot rebe, a to uz obi čn u ci jenu us tanov ljenu ob centrale za vu nu, ta ko ba bi s e pobijeli lo izmeg ju obbora t zaštita oo zime~ i ratnog pomoćnog ureba u Beču ; ovaj bi pa k prepustio ci jelu svoju po lovicu, saku pljenu ll ootičn o j pol<rajini, o bnosno m pokr Pom. urebu, za njegove potrebe.

Os im barova u na ravi pros to je svakomu ubi jel iti i novca. Za sakupljanj e o i:lreg jeni su ban i 16 i 17 juna o. g.

. Neka svi u Da lmacij i, l<a l<O koii može, prinesu USpJ ehu ove a kcij e.

Dalla Cucina popolare ()i Zara. ·

vennero i:l ispensa te nel mese bi aprile fra mi nes tre e pole_nte porzioni 54,460, vennero inoltre bisp ensate gr:atllitamente p01·zioni 48,780. Nelle 5 i:l ome niche bt ap ri le a lla min estra veniva aggiunta gratuita ­mente bella C<J rne.

"Za B o ga i za Cara."

. _Akcija grofice Ter. Thun -Thun za balmatinske tnvahoe, 44. po pis p ri nosa .

PO 100 IH. : Ritta von Rosenwalo Beč, Grofica Ter. Th un-Thun Arb a nas i (s prv im prinosom s kupa 550 kr.) ;

. PO l O l<r. : Bislwp V. Palun ko Spli t (s prvim Pr!nosom slnt pa 20 kr.), e. k i:l vor . savj. u m ~ ~ Jepan Po ll i Zai:lar, Prom ins ka sea s. blaga jna ~~~ l ~ k , Mih o Politeo Star igrab, Leon hart> Pava n P ula, b-' Ptet~ner ~ eč , l azar Rao imiri Ko lo r, Ravn atel jstvo Atsk. SJ~memš ta Spli t, Dinl<O Ren i:li ć načeln. S upeta r,

nt e R1smo nbo brobovlasnil< S plit, Ot. Kon r Ruban ~ra ba c, Emanuel Ba ro n Ring hoffe r Smichov, Baro­bn Fany . Rin ghoffer Smichov, Franz Richer Beč,

on_ O. Rts monbo kano ni k Poreč, Dr. F ero. Ro tt Buotrnpeš ta, Samostani: OO. Dominikanaca S ta ri­~~ao , . OO. Fran jeva ca na Dobrom Split, Seos ke

a game za š leo. i za j m. : Lišane i Svirće ; š· po ll ~r.: P et. Marič ev i ć pa roh Islam, Don pt tn ~ Matulina župn . Biogra b, miho m emeb naouč

l o~tce, Don Mate Mihanović Srinjane, Mirko Marče POSJ .. Imotski, prof. Silvi j Milo s la vi ć Dubro vnik, e. k ~ra_g J. ~a~ j. Stjep. Nazor Supetar, P. J- Nigoević ~e. ta!lltk Omiš, Don Pet. Nikolan zi Zabar, e. k

~rtslušn. Vinko Niseteo Zaoar, Opć i na Op uzen, Don k nte Per?š župn . Ba nj, e. k. ov. s avj. Alfreb Po­zo~ny Smichov, }os. pl. Pailon i e. k. sav. zem. suba p a ar, Don Ante Paleka žu pn. n evibjane, Martin n aleka nai:luč itel j Zemun ik, Pet. Paviči ć e. k. brž. D aovet~ r. Spl it, Don Grgo P ećarević kanonik Hvar,

on Nikola Petrić Solin, St jepan Perov i ć učitelj. S prijaš nj im pop is ima ukupn o kr. 34.777:02.

Blagotvornoj oalmatins k o i pom orsk o j zakla() i.

ll G~sp. gragjevni nabpovjerenik inž. G juro Li­rna ro~v tc bos tavio je bl a gotvornoj i:la lmatin skoj po­s ors_ OJ ~al{laoi kr. 10, ba počasti uspomenu go -Pobin_a VIšeg. računars lwg s a vjetnika Karl a Petean i.

Ass o ciazio ne ()i soccorso () ' i m p ie gat i t) ello Stato ()~Ila Dalmazia .

1 . ~ lavore bel fon i:lo intangibile cSussioi a b or ­an t .Ot soci :o , sono p ervenute le segue nti oblazio ni : N . Per onorare la memoria bell a befun ta sig.na A~nna Tamine, oai sig.ri G. e M. Scarpa cor. 1,

1 ~~ v~i:l . Giuppanovich cor. l, E lena veo. Va llery ' torgto Bajazetov 1, Giovanna veo. Meyer l.

Per onorare la memoria bel bef. sig. Vincenzo Tecilazich, C>ai sig.ri Catterina veb. Tamine cor. 5, Catt erina veb. Billich-Giaorov 4, Giov 111111 Zurich 2, Giuseppina Fabri o 2, Giovanna veo. m yer 4, fam. Ba jazetov 4.

Per onora re la memoria be l befu n to s ignor Dujam be Ren o ić-miočević, balie ll. EE. Ca tte r ina e l uigi be Beneoetti e sig.na maria Antonie tta F rari cor. l d.

Pet: onorare la me moria bel betun to s igno r Gi u­seppe Lteber, oa i sig.ri Erm inia Zanchi cor. l, Gio ­van ni S asso l , so re lle Po lie h l, tv\ a ri e tt a Scar p 1 l , Elena veb . V<J ll ery 1.

Per onora re la me moria bel bef. s ig. All<men e Pei ć be Pe ji nbv r, ba S. E . L be Beneu ett i cor. 6.

Per onorilre la memoria bella oef. s ig.a Maria veb. Ligu tt ć , oa!la s ig.a Anto nia vei:l . Ivan č evi ć cor. 2.

Per onorare la memoria bell a bei. sig.a llbe­-go nba veo. Nutrizi o, oa S. E. Luigi oe Bene oetti cor. 3.

. Per on orare la me mo ria bella i:lef. sig.ra n 1-ta lta veo. Gr uhl, oalla signora E mma G ra n ć i ć co r. t.

Per onorare la memoria bel bef. sig. Am b!'og io Sala, bai s ig. r i D.r S tefan o Met l iči ć co r. 4, fa m. P . novak ović 6, D.!' J. Ka tali n ić 2, D.r n iko Depo lo 6.

Per o norare la mc moria bella be!. s ig.a Giannina Lubin, i:lalla fa m. Bajazetov 2.

Per onorare la memoria bel bef. sig. Agost ino Peričić, bal s ig. Ermeneg ilbo P oglayen e fant. cor. l , L L E. E. Luigi e Ca tte rina be B enebett i 6.

Per onora re la memoria oel oef. sig. G 111 o Bol­co vich, ba l sig. E. Pogla yen co r. 1.

Per onorare la mem oria bel bef. s ig. Pero Obu­lj en, ba S. E. luigi be Beneoett i cor . 6.

Per o no rare la memori a bell a oef. s ig. a baro­nessa Olga be l jub i brat i ć , ba l sig. Giorgio Bajaze­tov cor. l.

Per onorare la memoria bella oef. sig.a Clo tiloe Na rbini , i:l a i s ig.ri Gi ovanni Miletta co t·. 1, Riccarbo Lazzarini l , An tonio Less 1.

Per onorare la n1emoria bel i:l ef. s ig. An tonio Poglayen, bai s ig.r i Anton io less co r. l, Ricca ri:l o Lazzarini l.

P er onorare la memoria bella bef. sig.a Ines Cron ia, oai sig.ri Si meone oe Benebetti cor. 2, Abo lfo namer l.

Per onorare la memoria bella C>ef. s ig.na loa Mestro vich, oal sig. Valent ino Blasnig cor. 2.

P er onorare la memoria bel bef. sig. F eru inani:lo Sa la, ua i s ig.ri Riccarbo Lazzarini cor. 1, S . E. l uigi be Ben ei:l etti 6, Giorg io Ba jaze tov l, Simeone be B enei:l e tti e fa m. 2, E lena veo. be Benebetti 1.

Per ~nora re la memor ia bella oef. sig.a Ang ja vei:l. F a bris, balie L. L E. E. C. e L be Beneoe tti e sig.na Maria Frari cor. 6.

Per onorare la memoria bella bef. s ig.a Ma ria Miotto, bai s ig.ri F eri:linanbo P ete ln cor. 4, fa rmac i­sta Bercich l.

Per onorare la memor ia bel i:l efunto s ig. l u igi Meichsner oe Meichse nau, ba S. E. Luig i be Bene ­beit i cor. l O.

Per onorare la memoria bella i:le f. s ig.na Maria Milcovich, i:lalla famiglia Less cor. l .

Per onorare la me moria bel i:l ef. sig. Leopolbo l(iswarba y, i:lai sig.ri S imeone be Benebett i cor. 3 fam . B č t t n er l. '

P er onorare la memoria bel bef. s ig. Giovan ni Benzon i, bali e fa m. Pele! n cor. 4, Less 1, Gilaroi 2.

Prenosne b o lesti u D almaciji.

Prija vl jeni slučajevi prenos n ih boles ti u s edmici od 6. svibnja 1917. do 12. svibn ja 1917.

-13roj

..e ..e . ~ -.:: P ol. lwta r Bol est Općina

o l

E .D :l o

l --l -

Difter ij a ffi al<arska Vrgo ra c

" Dubrovni l< Dubrovni l< S h let Kn in Drniš 2 l

Bogin je Spli t Split l -l -Tra hom .. " pjegavi tif Kotor Paštrov i ć l -

R1\Zl1ČITE VIJESTI I z privatnog života N. N. V. V. Ćesara i

Ce s arice .

samo primije tio, da ć u tl\ j i taj a t lwd P h ila­delphi a -mos ta uć i u ta lwla. Tal<O je i bilo. Kola su l<ao čarobnom moći popravlj e na i u uročeni sa t s tavlj<-n u promet. Putuje li Cesar, a voz n a lwjo j po ·ta ji dulje s toji . izagje \•ladar iz salon­s l< ih lwl o. tc se razgora ra sa suputnicima i s l judima iz puka. n ovm e mu se mora ju donositi b ez obieajnih cl, orsl<th <prc parocijB . a gle de svih zaplij enje nih n jesta traži točan iz ješ ta j. O Uskrsu je državn i opslubni ured razdije lio m c gju pučan­stvo nešto više ž iveža. a samo je dna m a len a co­s la l op 'i na nij e ni~ tl:! dobila, pa se je za to brzo­javno obra tila n B Cesan1, i d a lwk odmah dobi la. što je treba la. U ,·ojsci se ~es to čul e 'žalbe . š to nema od lil<ova n ja, koja b i s za iste čine j dn a ko svi ma poclijel jiva la i Cesar l<a rlo odma h osnova ~<ri ž, š to ga m ože po tl ' i sva l<i č l an vojs l<e od pj e sal~ a do p ulwvni l<a. Ul<inu o je sta rod nevnu kaznu vezan ja za stup, a lw l<O je povje rljiv, vj(!ran i zahva­la n dolwz uje činjen ic<l, što je bivše vo je u či t el je i d rugove pozvao u na jbhžu S\Oju olw linu z s -vje tnil<e i su racln il{e. Za dokaz srdačnosti, lwja vl a da izmeg ju ( <!sara i Ce a rice te n a dvoru u opće, evo je dnoga prizora : Vis oki d rzavni č inovnil < bio je lwd Cesar!' u a udijcn c tji i upra vo i zvješći­vao, našto u g je Cesaric i reče: 1Dogji Ka rl o. ka va će se ol)laditi !~ - n o, on da Zflisla moram i ći• . odvra ti Cesar, a li - prem a či novnilw - mi još n is mo svr ~ lli, dog jite dal<le i vi na ka vu !>

lolpisnjle ratni zajam! Teiegrami Uredništva.

Tei•'graphcn -KorrcsponOenz · Bureau.

Izvještaji austri jsko-uga r s kog glavnog stana.

13 €Č. 29. Služben o se javlja: I stoč n o b o j iš t e: Djelatnost nepri jat eljsl<e ar tile rije po ra sla je

n a više mjesta fro nt e. U poje dinim odsi eč ima ru s l~i izvidn i čl~ i od je lj ci b jehu uzbi jeni .

T a l i j a n s l< o b o j i š t e : P osli je mirn e duhovs l<e n edje lj e jučer se

bitl<a n a Soči po treć i put ra ·p lamtj ela. n ovi , ve­lil<i t eprijatel js l<i napadn i val bio je najprije upere n protiv viso\ a kod Vodica i Sv. Brela.

Ta lij a nsl<a nava l započe o p odn e protiv sje­vernog !<rila. pa se popodne protcgla. poslij e ja ke m tiler ijske va tre, n a č itav \)Omenuti ods j ečak P o više puta došlo je do lju tih bojeva iz bliza. lw ji su pal< i prelw noći još jcdnalw bi jesn ilt. Osobito se žestol<o rvalo u o~<alini visa 652. Naša je front . lwlilw je god duga, tvrdo odolje la svim n e prija ­teljevim n aporima . pješadijs l~ e pulwvnije br. 9. 24, 77 osobito su se odlilwva le . N a sjevero-is toku od Go rice odnij e li s mo Ta li jancima , odbijajući n e­n adni napad š to su pokuša li, 200 za robljenil<a. Juž no od )a mljana n eprij a te lj je jučer u ju tro na­novo četiri pula u činio zagon, n a n aše pozic ije , lo m je prigodo m. uz vclil<c l<rva vc gubit l<e, izgubio 15 ofici ra i 800 ljudi za roblje no. Broj zarob ljenil<a, što se izni o od početl<a de e te bi tl<e n a Soči , iznos i 14.500 ljud i.

Iz Koruške i Tirola n e m a niš ta da se javi . Ju g o-i s to č no boj iš t e : Sta n je s e nije izmijen ilo .

Po glavi ca generalnog štaba.

Izvještaji njemačkog velikog glavn o g stana.

BERLin. 29. Wo! fT 13ureau javlja : Zap a dno bo j i š t e : U ob lu lm Wytschaete, n a lw n a lu La Bassee

i u pojedin im odsječcima s obc strat le Scarpe živa hni a rtil e ri jsl<i bojevi. €ng lesk i izvidn ičl<i za­gon i. n a više su mjesta propali . Fra n cus l<i n e n a dni na pa di u lu g u Hu r teb ise i hod Va uclereslwg mlina proš li s u n a jalovo. Fra ncusl<i je napad na naše nove oplwpe n a brdu P oehlu u Cha mpag ni od­bije n .

I sto č no boji š t e: U više odsječaka borben a je dj e latnost zadnjih

da na po ras la. Očekuju se ru s lw-rumunjsl<i na­padi.

M a ć e cl o n s l< a f r o n t a : na zapadnoj obali Va rdara vi še je e nglesl<i h

salnij odbijen o.

Prvi ge neral kvart irma js tor Ludendorff.

Bojevi u zraku.

13ERLin. 29. Wolff 13ureau. Dana 29 maja mornar i čne let jelice su oborile n a Oa nd rijskoi obali dvije n e prija teljske le tje lice. Dana 26 maja tri naša fiandrijsl< a bojn a hidrop la n a na igjoše na esl<adru od četi ri fra ncusl<e le tj e lice. te ih sve četiri obo­nše .

Izvještaji turs kog glavnog stana. CARIGRAD. 29. Glavni slan javlja, 28 m a ja. F r o n t a u K a v l< a z u : U središtu osujećen je nepri jateljev polmšaj

ela napane. Na lijevom !nilu neuspješna vat ra neprij a te ljsl<e artile rije. Uos ta lom ništa zna tno.

Izvještaji bugarskog glavnog stan a .

SOFIJA, 29. Izvještaj genc •·a lnog štaba, 28. ma ja:

ffiaćedonsha f ro nt a:

Major Tanne r, lwj i m nogo boravi ll olwlini n jih . Ve l ičans tva Cesa ra i Cesa rice, iznosi u -tFrem­denb la ttu~ iz njihovog priva tnog života ove za­n imljive crtice : Poznato je, da su njih . Ve lt čanstva cesar Karlo i cesarica Z ita n adasve puni toplog osjećaja, le u svom pa rodičnom l<rugu na laz e n a j­veću s reću . Kad je um ro cesar Fran jo )osip, izja­vil a je cesarica i l<ra ljica Zita : -t Na dali smo se, da ćemo se pos lije ruta moći n a ne kolil<o godina po­vu ći i živj e li sami za sebe~. Cesarica je mislila na dvora c Wartholz, n a Semme ringu, gdje bi ž ivjela da leko od svje tsl<e buke s a suprugom i dj eco m. Veliki su dogagjaj i megjutim razbili taj san, a nji ­hova su Vel ičanstva pre uzela n a sebe velik i teret svoga položa ja. Cesar je svu brigu namijenio svo jim vojs l< a m a i svoj im narodima. dol< je cesari čino ge­slo: dobroči n s t vo. Djeca, ranjen ici, zaroblje nici, udovice i siročad, svi su Njoj na brizi. Kad je zimus zavla da la u 13 eč u poteš lwća u dopremi ugljena, Ćesarica je izn ije la p rijedl og, da ugljen razvoze dvorska l<ola , te je tim e ublažena nevolja. - Kad je Ćesa r zasjeo n a p rij estolje, zaokupiše ga to!iki poslovi , da je morao s vremenom vanredno racu­n a ti. Da m ože d nevno boraviti u glavnom stanu . p retvore n je dvorski voz u ure d, u kom se_ d ijele audi jen ci je. ffi inistri m ora ju se voziti jedan dw pu ta s n jim u vozu ili ić i n jemu u susret. ali glavno je, da vladar sasluša n jih ova izvješća. Sa svake pak željezničke sta nice šalju se te lefon ske odredb_e, m in ist ri s e m ogu te le fonski javi ti i čes to mora )_u tak o nag lo doći pred Lesara . da im ne preostaje vre m en a mis liti n a - fra k. l Ce sarica je pozva la jed nog ~asnil< a, da tdogje odmah. l<a lw jes t h Zi:­m us je Cesar odluč i o s je sti n a elel<t r i čni tra mvaJ, a li mu javiše, da su dvors l< a tra mvaj ska kol a zbog višegodiš njeg stajanja n e uporabiva. Cesar je na to

n a svoj fron ti s laba ar tilerijs ka djelatn os t. u ob luhu Ce rne , za padno od Doira ns lwg jezera i u sjevernom d ije lu Se resl<e ravnice. a rt iler ijsl<a vatra bila je n elw vrijeme ž iva hnija .

R u m u n j s l< a fr o n t a : Kod lsaccee orije tka a rtil erijska vatra; kod

Tulcee pu š ka ra nj e .

Telegrammi della Redazione. Telegraphen-KorresponOenz· Bureau.

bollettini ()e llo stato maggiore generale austro-ungarico.

VIENNA 29. S i a n n uncia ufflcialmenle: 29 maggio l Ql 7.

Tea t ro de ll a g u e rra orientale ln pa recchi p molt del fronte crebbe l' attivita

de ll ' ar tiglieria nemica. ln singoli settori ripa rti di ricogniz ion e russi furono respinti .

Tea t ro de ll a nue rr o it a liano : Dopo la dom enica d ell e Pentecoste . trascorsa

pnt tranqu illamen te, ieri divampo per la te rza volta la battaglia s ull ' lson zo. Una nuova grande onda ta d' attacco del n emico in n a nzi tutto mosse d i nuovo con tra lc a ltu re di Vod ice e ffionte Santo. A m ezzogiorno l' assalto italia no si pronuncio contra l' a la settentrion a le. nel pom e riggio, prece­duto da un pa ten te fuoco d i ar ti glie ria, ess o si es te e a tulio il sellore sunnom in a to_ Si venne piu volte ad acca niti com ba ll imcnti da vicino, che con­tinu a ron o ad infunare anche du rante la notte. Si e lotl ato con particolare violenza n e lla regione della crcsta 652. ll nostro fronte in tutla la s ua estc nsion e oppose ferrca resisten za a tu tti g li sfo rzi del n emico . Si sono particolarm e n te d ist inti i rc g uiment i di fa n tcria : 9. 24, 77. A n o rd-est di Go riz ia, nel re spingerc un a ttacco di sorpres.a t'!nta to dagli ltaliuni. abbiamo preso lora 200 pri­g ionieri. A sud di Ja m i no, ieri durante la m a t­tina la. il n cmico punio di nuovo q u a ttro volte con tra le nostre pos izioni , ne l quale incontro. oll re a lle g ra ndi perdite sanguinose, esso ci rimise 15 ufftcia li ed 800 uomi.n i fa tti p rigio n ieri. ll nume ro complessivo dei prigionie ri fatt i da l principio de lla d cima ba ttaglia s ull ' lsonzo, ascende a 14.500

Da ll a Cari nz ia e dal Tirolo n ulla d a segn a lare. T e a l r o d e l 1 a g u e r r a s u d- o r i e n t a l e. Situazione in al terala.

ll capo dello stalo maggiore gen e ra le.

b o lle t tini oel granl>e quartl ere generale german ico.

13ERUNu, 29. ll Wolff-B ureau comunica: Grande quarliere generale. 29 m aggio 1917. T e a t ro d e l l a guerra occ i de nt a l e: n e li ' a rco d i Wy tschaete. sul can ale di La

Bassće, in singoli settori da ambo i la ti de lla Scarpe, vivaci lolle d' arliglieria. ln parecchi luoghi follirono punte di ricogn izion e ing les i.

Colpi d i man o francesi intorno a l bosco di Hurtebise e p ressa il m alino di Va uc\e rc fa llirono. Un atlacco fra n cese con lro i nos tri nuovi foss ali su l monte Poehl n e lla Sciam pagn a ve nne respinto.

Teatro d e ll a g u e rr a o ri e ntal e . ln parecchi se ltori c re bbe negli ul timi giorni

l' attivi ta comba ttivo. Si a ttendono a tta cch i russo­rumeni.

Fr o n l e m a e e d o n e. Sulla r iva occiden ta le del Varda r ve nnero re­

spinle parecchi e co m pagnie inglesi. ll p ri mo q u a rtierm as lro ge n erale Ludendor ff.

p. KASANDRlĆ odgovorni urednik Tis l<arnica ć . k dalma lin s lwg na mjesn ištva..

LA BAN CA POPOLARe D I Z ARA

assume a ll e cond izioni originali soltoscrizioni al

Sest o prestito di guerra Austriaco:::

BU O OI DEL T E SORO (de cenna li) al :> 1/ 2 %. esenti da impos ta a Cor. 93.50 %. n etto;

PREST ITI D I STATO al:> 1/2 %. ammortizzabile esent i da im poste a Cor. 92 %. n e tto.

1-2 Kod ZaZ)ružnog Saveza u Spljetu ima se

popun iti nekoliko mjesta r e v i z o r a. Traži se višegodišnj a praksa na polju za­

drugars tva. Molbe sa nazn a kom dovršenih nauka. dosa­

dan je prakse, te za htjeva beriva za prvu godinu dana, ima ju se upra viti na ravnateljstvo Zadružnog Sa veza u Splje tu.

Sta lna beriva uredit će se, nakon godine dan a lmš n je.

Jeo!' '"'PI"tana uc"l"telt"l·ca pobučaje l:!. n i e_maćkom jezi-~ ku . Obavl)esh ko() uprave

lista.

wrae'"'fra dl.plomafa impartisce lezioni t:tella lin­J" ~ gua teC>esca. Per mforma-zioni presso la reC>azione C>el giomale.

:~-.::~-.::~-.::...-... -.::~-.::~-.::R:""''-=:I'-=:R::I-.::1'--.R::I'-=:1~ :.r-v.:u::tr-Y--t,._,r.:.r.:.r.:.r.:v::v:.,r.:t~::v::w-~

Za uvrstbu Oglasa u zabnju stranicu valja se obratiti Urebu Objavitelja Dalmatins l<oga » u Zabru. - Per l' inserzione ()egli Avvisi neli' ultima pagina rivolgersi all' Uiiicio bell'« Avvisatore Dal mato» _in Zara.

v Agenturni, lwmisionalni i olpremničhi posao. - Zastupstvo osiguravajućeg društva J .. I • ~ HERCEG-BOSnA'. - Zastupst o i sh l cl išle w ~- tvrt l{ 1id1ele Truden - Trst -

Preuzimlje naručb sval<ovrsnih mod~mih pečnta iz gume i m jedi za pečatni vosal< i s e ,,stal pečalne predmete, sve uz t ornič u cijenu. Brza izradb . - Skladište i

r , prodaja na vf'lilw svn.ko rsn'l <;1 kišd: Rok Dr ,.:. obični, Roks Drops fini, svileni Foures, finih bi~k,•ita i L d. i t. •. s •P. 1 •trn· .re e tvorničl{e ci1 1 , l upuje pl ?nf' vrr ~:P. koju mt~ drago l<oličinu. i pl f.a najvi : o cf eno .

v

So()e kauštike u bačvama ob okolo 400 kg. probaje

uz najniže bnevne cijene tvrbka

Marcello Patti ra Za()ar

!3rzojavi: PATTIERA · Zal>M.

otp·sujte ratni l

......

Oglas.

Općinska šteoionica u Benkovcu ukamaćuje sve šte()ioničke uložke o() 15. prosinca 1916 bo balnjega

sa 4 °/o (četiri posto) čisto, što se ovime bo sveopćeg znanja stavlja.

ODBOR.

rJ 1ratelli Jflandel 4 J(ipole

BANCA CAffiBlO.-VALUT€ - ZARA

C UlST E VEODE ogni orta di effeui pubblici Carl ll di l lleria, monet secondo il li tino di giornala. Raccomanclabili: Let/ere di pegno 4 t!z del Credito fondiario da/mato Obbligazioni pro· vinciali dalmate 4%. Lettere di pegno tJ 1/2 o 4 Ofo della Banca Commerciale di Budapest. -Lettere di pegno della Cassa di risparmio di Budapest 4 °1o. - Prestito ferroviario Bulgaro al 6 e 5%. - Obbligazioni ferroviarie della Bosnia·Erzegovina tJ 1/z %.

ACCORD SOVVENZlONl s pra C rte di Valore all' usuale lo~so d' interesse.

CEDE Cartelle p t lolleria, verso pagamento 5. rate mcnsili. - Raccomandabili: Citta di Vienna 1874 Vinc. pnnc. C r 400.000. in ra te mens ili di Cor. 20.

Credito fondiario Austriaco 3°10• mc princ Cor. 100.000, in rate mensili di Cor. 10.

Credito Mobi/iare Au t. 1858, Vincita princ Cor. 300.000, in rate men ili <.li Cor. 20.

Banca fpotecaria UnghPrese 4 °o. Vincita pri n . Cor. 70.000. in rate mensili di Cor. l O . Lofti Tw·chi 1870 da !.chi 400. Vinc. principalc f.chi 600.000, in rate mensili di Cor. 8.

Gruppo Croci rosse Ausfriache, Italiane ed Ungh{'rf's i. Vincita princ. Cor. 125.000. in rat mensilt di Cor. O, Singole cmtelle Cor. 2 ecc.

ACCETr vcrsamcnti di dcnaro fissi e in Conto Corrcntc. con restituzio ne scnza p rcavviso, vt.r<:o lli\ intercsse annu o di 4 o 0

RlL SCI. ssegni bancari sull · principnlt pt azze d' Eu ropa e s' incarico di tu tk lt• . P''Ta7.ioni d ' meas o, versamenti e sunili richi~.:slc dei propn clienti , scnza alcunn spcstt.

ASSlCUR Cartelle di lotteria e Obbliqazioni contra la pe .-ditll. derivante dali' ammortiz.zazione. alle condizioni generalmentc tabilite.

s icurazioni nei rami : Jncendi, Vita , Accidenti Furto con iscasso, qual Agcnzia Prin­cipal dell As icurazioni Gen rali di Trieste.

Ulošci na štednju l<oncem god. 1916. K. 1.1 37.683.37

Pričuva:::

Ukamaćuje uloške koncem svakoga polugodišta sa

4 112 °j0 čistih-

• Jamči općina drnišl<a sa svom poreznom snagom

vrijednom preko 7 milijuna,

Pod državnim je nadzorom.

K. 95.180.92

Uživa popularnu garanciju, te se po tome primaju na priplod malolje tni,

sirotinjski i crkveni polozi.

Udijeljuje amortizacijske hipotekarne zajmove su 6 °/o-

Držim na skla()ištu još malo

~emljišno-Veresijski ~a"od ie"ine l)almaciie u Zadru prima prijave na Vl. rat:ni zaja"', a baš na:

1. poreza prosti 5 1j2°j0 amortizacijoni državni zajam, uz t ečaj 92:50 %:

2. poreza proste 5 1 l2°lo državne blagajničke doznacnice:. povrati e dne l. maja g. l 927., uz tečaj 94 Ofo.

Odnosne prijave imadu se što slwrije pismeno ili usmeno priopćiti zavodu, te se ima navesti želi li stranlw upisali amortizacijoni zajam ili blagajnicl<e doznačnice, le

l. zeli li stranl<a podmiriti cijelu lmpovnu cijenu odmah u gotovu, ili 2. želi li i lu podmiriti u 5 obroka. ili 3. želi li isplatiti samo manji iznos te d glede ostatl<a lmpovne cijene zavod sam udijeli ili

hod druge banl<e posreduje jedan lombardni pr dujam uz najpovoljnije uvjete. Zcmljišno- Veresijsl<i Zavod Kraljevine Dalmacije udijeljuje i uz najpovoljnije uvjete hipotekarne

zajmove u svrhu omogu' enja upisbe na ratni zajam. Sve bliže obavijesti daje l<retom pošte ravnateljstvo zavoda. 3-6

~adranska banka po()ružnica Split

počam oo

ph~a na uložnim knjižicam

'' koji pobpuno nabomjestuje obični

san()uka njemačkog surogata sapuna ' sapun. Izvršujem naručbe najmanje jebnog cijelog originalnog sanbuka ob 200 komaba po okolo 20 bkg. - ()ok

zaliha traje - po Kr. 55 svaki sanbuk franko ovbje, i to samo ako mi bube unaprije() bos tavljena obnosna svota.

MARCELLO PATTIERA -- Za ar

God.~

Ctjcn" JC t ~e. 12.-; ::m ml No potug di~l" i

Ze . aljs macije p Cesar i

13EČ . 31. mio je dana gju osta lima Dal m i j(, l< stavnisl\•a. pc

•\ ' SC C<..

Pre10ilo~ Zemč!ljsl.

pred \t.St Vc jetle llal,zbur: se \ 'aše eli~

!'VCČčll1U izja\ pri\-r:l.cnosti

l<ao slab Dalmaci je. Ze triotsl<ih os je· stolja Vašega zast u pane zet vila stupanje jestolj e svojih

S\'jetski mletačke. dad prošast uga v starodrevnoj H jen1e. na koje geogratslwm1.1 olmtw sic ,.n btli flć1Šlt svoj ma Ll.'l(Ld :

na ud posc~t i Slu,·on i w. u leznjuma i n macij~ pozdr šku Krunu l< istoriji i po , jclomu previs Vft:rnos t i Iju

Ova su ispolj · vaju sl svHskomu re načku i<rv ltj obr nu svoga n~rhije i cje lo bt neprijatelji Ovom drzovit stva i na volj narhiJI hoće zgražanjem . Vase je

vtnu slovom i .. Ova je ~ ZIVljega l naJ Da žalost l1C J :a Vkm{;n· . zcljarn i 1<-žnj Dol< to uzbud prijestol ja Val l zemljama n svoJe domoro ~ni sretni svr castan mir i svijesnom. lj Yehčanstva, 0 položaj, duh

Bog uzd sl<o Apoštolsl

Ojeg. Ve

"S pc oovo!js vo sen u im

Slav skih pul<a mornarice Ije Vaše pnijeh za žaju opće one vjern š1o ste vi

Tešk strijslw p tvovanjet molj ubijen

Dao Svemoguć no jam tv stava i 02

vas izraž buoućno lv1oje

Cesar

t Sr Vas mob matin ci rivši ih gjer nam mogu biti losti i b