godi te iii ibenik, 27. rujna 2010. broj 10...ibenik, 21. rujna 2010. gradsko vije e grada ibenika...

I.GRADSKO VIJE E

GRADA �IBENIKA

81. ODLUKA o dodjeli priznanja Grada �ibenika ................................................................. 2

82.ODLUKA o raspisivanju natje aja za kupnju zemlji�ta u K.O. �ibenik za potrebe izgradnje stano-va po Programu dru�tveno poticane stanogradnje � (POS) ...................................................................... 2

83. ODLUKA o dono�enju Plana gospodarenja otpadom Grada �ibenika ....................................... 3

84. ODLUKA o izmjeni Odluke o visini spomeni ke rente na podru ju Grada �ibenika ....98

85. ODLUKA o koe cijentima za obra un pla eslu�benika i namje�tenika ....................................98

86. ODLUKA o mre�i osnovnih �kola na podru ju Grada �ibenika ....................................100

87. ODLUKA o izmjeni visine koe cijenata boravi�ne pristojbe ..............................................101

88. ODLUKA o potpunom osloba anju od pla anja komunalnog doprinosa .........................102

89. PLAN mre�e pred�kolskih ustanova na podru ju Grada �ibenika ....................................102

90. RJE�ENJE o izboru lanova Savjeta mladih Grada �ibenika ...................................................105

91. IZVJE�TAJ o izvr�enju prora una Grada �ibenika za prvo polugodi�te 2010. godine ........105

92. ZAKLJU AK o davanju suglasnosti na Stat-ut Hrvatskog narodnog kazali�ta u �ibeniku ......106

II.GRADONA ELNIK

46. RJE�ENJE o imenovanju EE (energetske e kasnosti) tima za provedbu Projekta Sustavnog gospodarenja energijom (SGE) za Grad �ibenik ..................................................................................107

47. RJE�ENJE o razrje�enju i imenovanju lana Savjeta za prostorno ure enje Grada �ibenika ..107

48. ZAKLJU AK o davanju prethodne suglas-nosti za promjenu cijena komunalnih usluga lini-jskog prijevoza putnika u cestovnom prometu na podru ju Grada �ibenika ................................ 108

III.UPRAVNI ODJEL ZA PROVEDBU DOKUMENATAPROSTORNOG

URE ENJA I GRADNJU

1. ZAKLJU AK o odre ivanju privremenog zastupnika ..........................................................108

SADR�AJ

Godi�te III Broj 10�ibenik, 27. rujna 2010.

ISSN 1846-825X

___________________

Strana 2 - Broj 10 SLU�BENI GLASNIK GRADA �IBENIKA 27. rujna 2010.

I.GRADSKO VIJE E

GRADA �IBENIKA

81Na temelju lanka 8. Statuta Grada �ibenika

(«Slu�beni glasnik Grada �ibenika», broj 8/10) i lanka 14. Odluke o priznanjima Grada �ibenika

(«Slu�beni vijesnik �ibensko-kninske �upanije», broj 7/02, 5/06 i «Slu�benog glasnika Grada �ibenika», broj 9/09), Gradsko vije e Grada �ibenika, na 13. sjednici, od 21. rujna 2010. godine, donosi

ODLUKUo dodjeli priznanja

Grada �ibenika u 2010. godini

Dodjeljuju se priznanja Grada �ibenika i to:

A) NAGRADA ZA �IVOTNO DJELO GRADA �IBENIKA

1. dr. sc. Josip Batinica �za iznimno zapa�ene us-pjehe u medicini

B) NAGRADA GRADA �IBENIKA1. dr. sc. Jadran Kale � za izniman doprinos u

o uvanju kulturne ba�tine2. Emilo Men u�i � za izniman uspjeh na

podru ju za�tite prirode3. Mirko Sekuli (posthumno) � za izniman do-

prinos u radijskom novinarstvu4. Mate Vi�i � za iznimno uspje�an kreativan

rad s mladima na podru ju glazbene kulture

C) PLAKETA GRADA �IBENIKA1. Udruga �ibenske ma�kare «Arlekin» - za do-

prinos u realizaciji tradicionalnih manifestacija2. Malonogometni klub «Crnica» - za 20 godina

uspje�nog rada3. Scenska udruga «Leona» - za zapa�ene us-

pjehe u razvijanju kreativnosti mladih u glazbeno-scenskom izri aju

D) GRB GRADA �IBENIKA1. Reinhard Paul, Njema ka � za humanitarnu

pomo gra anima grada �ibenika tijekom Domov-inskog rata

KLASA: 119-01/10-01/62URBROJ: 2182/01-02/1-10-2�ibenik, 21. rujna 2010.

GRADSKO VIJE EGRADA �IBENIKA

PREDSJEDNIKmr. sc. Goran Grguri in,v.r.

___________________

82Na temelju lanka 48. stavak 2. Zakona o lokal-

noj i podru noj (regionalnoj) samoupravi («Narodne novine», broj 33/01 , 60/01 -vjerodostojno tuma enje, 129/05, 109/07, 125/08 i 36/09) i lanka 32. stav-ka 1. to ke 22. Statuta Grada �ibenika («Slu�beni glasnik Grada �ibenika», broj 8/10), Gradsko vije e Grada �ibenika, na 13. sjednici, od 21. rujna 2010. godine, donosi

O D L U K Uo raspisivanju natje aja za kupnju

gra evinskog zemlji�ta u K.O. �ibenikza potrebe izgradnje stanova po Programu dru�tveno poticane stanogradnje � (POS)

1. Gradsko vije e Grada �ibenika je suglasno da se za potrebe izgradnje stanova po Programu dru�tveno poticane stanogradnje raspi�e natje aj za prikupljanje ponuda za kupnju gra evinskog zemlji�ta u K.O. �ibenik, povr�ine ve e od 3000 m2.

2. Sredstva za kupnju gra evinskog zemlji�ta iz to ke 1. ove Odluke osigurat e se u Izmjenama i dopunama Prora una Grada �ibenika za 2010. godinu.

3. Gradsko vije e Grada �ibenika ovla� uje gradona elnika Grada �ibenika da u skladu s to kom 1. ove Odluke raspi�e Natje aj za prikupl-janje ponuda za kupnju gra evinskog zemlji�ta u K.O. �ibenik.

Klasa: 944-05/10-01/13Urbroj: 2182/01-07/1-10-2�ibenik, 21. rujna 2010.



___________________

27. rujna 2010. SLU�BENI GLASNIK GRADA �IBENIKA Broj 10 - Strana 3

83Na temelju lanka 32. Statuta Grada �ibenika (�Slu�beni glasnik Grada �ibenika�, broj 8/10) i lanka

11. stavka 2. Zakona o otpadu («Narodne novine», broj 178/04, 111/06, 60/08 i 87/09), Gradsko vije e Grada �ibenika, na 13. sjednici, od 21. rujna 2010. godine, donosi

ODLUKUo dono�enju Plana gospodarenja otpadom

Grada �ibenika

lanak 1.Donosi se Plan gospodarenja otpadom Grada �ibenika za razdoblje do 2016. godine.Plan gospodarenja otpadom Grada �ibenika prila�e se uz ovu odluku i ini njen sastavni dio.

lanak 2.Gradona elnik je du�an jednom godi�nje, do 30. travnja teku e godine za prethodnu godinu, podnositi

Gradskom vije u Grada �ibenika izvje� e o izvr�enju Plana iz lanka 1. ove Odluke, a poglavito o provedbi utvr enih obveza i u inkovitosti poduzeti mjera.

lanak 3.Ova odluka i Plan gospodarenja otpadom Grada �ibenika objavit e se u �Slu�benom glasniku Grada

�ibenika�.



REDSJEDNIKmr. sc. Goran Grguri in,v.r.

___________________


1.0. UVOD I POLAZNE OSNOVE

Neodgovaraju e gospodarenje otpadom trenutno je najve i problem za�tite okoli�a u

Hrvatskoj. Koli ina otpada raste, a infrastruktura koja bi taj otpad trebala zbrinuti nije

dostatna, a sam sustav gospodarenja otpadom ne funkcionira u potpunosti. Takav sustav

gospodarenja otpadom negativno se odra�ava na okoli�, vodu, zrak, more i tlo, te na klimu,

ljudsko zdravlje i drugi �ivi svijet.

Aktualno stanje «gospodarenja» otpadom na podru ju �ibensko-kninske �upanije pa tako i

na podru ju Grada �ibenika predstavlja problem koji je potrebno prioritetno rije�iti. Problem

je vidljiv u tome �to se dugi niz godina odlagalo na nesanitaran na in uz izrazito nizak

stupanj recikliranja kao i obrade/prerade otpada.

1.1. NAZIVLJA U PLANU I POPIS I ZNA ENJE MANJE POZNATIH KRATICA I POJMOVA

U ovom PGO koriste se pojmovi, koji se terminolo�ki pojavljuju u propisima RH kojima se

regulira sustav za�tite okoli�a.

� je prirodno okru�enje: zrak, tlo, voda, klima, biljni i �ivotinjski svijet u ukupnosti

uzajamnog djelovanja i kulturna ba�tina kao dio okru�enja kojeg je stvorio ovjek,

� je stanje okoli�a izra�eno fizikalnim, kemijskim, estetskim i drugim

pokazateljima,

� je promjena stanja okoli�a koja je posljedica �tetnog djelovanja, ili

izostanka potrebnog djelovanja, ispu�tanja, uno�enja ili odlaganja �tetnih tvari,

ispu�tanja energije i utjecaja drugih zahvata i pojava nepovoljnih po okoli�,

� je svaka pravna ili fizi ka osoba ije djelovanje posredno ili neposredno

uzrokuje one i� avanje okoli�a,

� podrazumijevaju sve tvari ili predmeti odre ene kategorijama otpada

propisanih posebnim pravilnikom, a koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti,

� jest svaka osoba ijom aktivno� u nastaje otpad (izvorni proizvo a )

i/ili koja prethodnom obradom, mije�anjem ili drugim postupkom, mijenja sastav ili

svojstva otpada,

� jest otpad iz ku anstava, te otpad iz proizvodne i/ili uslu�ne djelatnosti

ako je po svojstvima i sastavu sli an otpadu iz ku anstava,


� je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji, obrtu i drugim

procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog otpada. Proizvodnim

otpadom se ne smatraju ostaci iz proizvodnog procesa koji se koriste u proizvodnom

procesu istog proizvo a a,

� � svaki otpad koji mo�e ugroziti okoli� zbog svojstava otpada kao �to su

otrovnost, korozivnost, reaktivnost, zapaljivost ili drugi razlog

� jest otpad koji ne podlije�e zna ajnim fizikalnim kemijskim i/ili biolo�kim

promjenama.

� je otpad definiran u kategorijama Kataloga otpada i predstavlja

ambala�u i ambala�ni materijal koji ostane nakon �to se proizvod otpakira i odvoji od

ambala�e, isklju uju i proizvodne ostatke.

� je otpad velikih dimenzija kao npr. namje�taj, bijela tehnika, vozila,

madraci, drve e i sl.

� je otpad s kojim je postupanje definirano Zakonom o otpadu ,

l. 104 (ambala�a i ambala�ni otpad, elektri ki i elektronski otpad, otpadna vozila,

otpadne baterije i akumulatori, otpadne gume, infektivni otpad, otpad iz rudarstva i

otpadna ulja)

� jest prikupljanje, razvrstavanje i/ili mije�anje otpada u svrhu prijevoza,

� je pravna ili fizi ka osoba koja skuplja, razvrstava ili prevozi otpad,

� jest postupak kojim se u mehani kom, fizikalnom, termi kom, kemijskom

ili biolo�kom procesu, uklju uju i razvrstavanje, mijenjaju svojstva otpada u svrhu

smanjivanja koli ine i/ili opasnih svojstava, te olak�ava rukovanje i pobolj�ava

iskoristivost otpada,

� jest svaki postupak ponovne obrade radi njegova kori�tenja u

materijalne i energetske svrhe,

� podrazumijeva svaki postupak obrade ili odlaganja otpada propisan

propisima ZOO,

� jest ponovna uporaba otpada u proizvodnom procesu osim uporabe otpada u

energetske svrhe.

� je pravna ili fizi ka osoba koja skladi�ti, obra uje ili odla�e otpad.

� jest upravno tijelo jedinice lokalne samouprave � grada i op ine i upravno

tijelo jedinica podru ne (regionalne) samouprave � �upanije i Grada Zagreba, nadle�no

za poslove za�tite okoli�a,

� je najrasprostranjenija i najjeftinija metoda odlaganja otpada. Otpad se odla�e

na pripremljeni teren, zbija se buldo�erima ili kompaktorima, a na kraju radnog dana


prekriva se slojem inertnog materijala. Procjedne vode se skupljaju tako da je izbjegnuto

one i� enje povr�inskih i podzemnih voda. Lokacija odlagali�ta je udaljena od

gra evinske zone te je dobro povezana pristupnim cestama. Nakon odlaganja

biorazgradivi otpad se razgra uje. Skupljeni plinovi ispu�taju se kroz odzra ne kanale.

Odlagali�te mora biti uvano i ogra eno te mora imati izra ene prate e sadr�aje i

opremu.

� su vode sadr�ane u otpadu, vode koje nastaju u odlo�enom otpadu i

vode koje prolaze kroz odlo�eni otpad, a koje sadr�e desorbirane, dispergirane i

otopljene tvari iz otpada,

� su plinovi nastali fizikalnim, kemijskim i biolo�kim procesima u

odlo�enom otpadu,

� otpada je sustav mjera poduzetih radi smanjenja �tetnog utjecaja

odlagali�ta otpada na ljudsko zdravlje i okoli�,

� je djelomi no obra ivanje otpada prije skladi�tenja, obra ivanja, ili

odlaganja otpada,

� je proizvod laboratorijske simulacije procje ivanja vode kroz otpad, koji se sastoji

od desorbiranih, dispergiranih i otopljenih tvari iz uzorka otpada i vode,

� je odlagali�te na koje neko naselje, skupina doma instava ili pojedina

doma instva unutar neke op ine ili grada odla�u svoj otpad na nekontroliran na in,

� je mjesto ili pogon gdje se otpad iz manjih vozila pretovaruje u velike

kontejnere koji se odvoze na veliku udaljenost (do mjesta za zbrinjavanje otpada). U

ve im pogonima mogu e je i izdvajanje pojedinih komponenti otpada,

� je mjesto gdje stanovnici ili firme donose po vrstama izdvojene

recikliraju e materijale i ubacuju ih u odgovaraju e kontejnere,

� su skupine raznovrsnih posuda u kojima se odvojeno skupljaju

recikliraju i materijali (papir, staklo, plastika, metali, biorazgradivi otpad),

� je podjela otpada u grupe sli nih materijala kao npr. papir,

staklo, plastika, metali, biorazgradivi otpad. Tako er to je i sortiranje unutar iste grupe

otpada (bijelo i tamno staklo, razli ite vrste plastike). Obavlja se ru no i strojno,

� podrazumijeva lokaciju ili objekt za odlaganje

otpada, koji su odobrile odgovaraju e institucije,

� je isto �to i nekontrolirano odlagali�te, odnosno «divlje odlagali�te»,

� je svako trajno ili privremeno djelovanje ovjeka koje mo�e naru�iti

ekolo�ku stabilnost ili biolo�ku raznolikost okoli�a ili na drugi na in mo�e nepovoljno

utjecati na okoli�,


� je tvar ija su svojstva opasna za ljudsko zdravlje i okoli�, s dokazanim

akutnim i kroni nim toksi nim u incima, vrlo nadra�uju a, kancerogena, mutagena,

nagrizaju a, zapaljiva i eksplozivna tvar, ili tvar koja u odre enoj koli ini i/ili koncentraciji

ima takva svojstva,

� (pra enje stanja okoli�a) je sustavno mjerenje emisija, imisija, pra enje

prirodnih i drugih pojava, pra enje kakvo e okoli�a i promjena stanja u okoli�u,

� je skup podataka o izvorima, vrsti, koli ini, na inu i mjestu

uno�enja, ispu�tanja ili odlaganja �tetnih tvari u okoli�.

� je koli ina komunalnog otpada koja se

organizirano skupi iz doma instava, institucija i usluga (izra�ena u kilogramima koje

stanovnik stvori u jednom danu).

Popis kori�tenih kratica sa zna enjem je prikazan u slijede oj tablici:

Kratica Englesko zna enjeAl-Fe Aluminij-�eljezo CZGO Centralna zona za gospodarenje s otpadom DIN njem.: Deutsches Institut für Njema ki institut za norme EC European Comission Europska komisija EEZ Europska ekonomska zajednica EFTA European Free Trade Europska udruga slobodne trgovine EMS Environmental Management Standardi upravljanja okoli�em EPA Environmental Protection Agencija sa za�titu okoli�a EU European Union Europska unija EWC European Waste Catalogue Europski katalog otpada GUP Generalni urbanisti ki plan HEP Hrvatska elektroprivreda HPT Hrvatska po�ta i telekomunikacije IVO Izbjegavanje-Vrednovanje-Oporaba-Odlaganje ISO International Standard Me unarodna organizacija za standarde ISO14001 International Standard Norma za uspostavu sustava upravljanja okoli�em ISPA Instrument for Structural

policies for Pre-Accession Instrument za strukturnu politiku u pretrpistupnom razdoblju

JP Javno poduze eKEO Katastar emisija u okoli� KD Komunalno dru�tvo LD Landfill Directive Direktiva o odlagali�tima MBO Mikrobiolo�ka obrada MET Metalna ambala�a MU Me unarodni ugovor MZOPUG Ministarstvo za�tite okoli�a, prostornog ure enja i NIMBY Not In My Back Yard Ne u mom dvori�tu NIMET Not In My Election Time Ne za vrijeme mog mandata NN Narodne novine


OECD Organisation for Economic Co- Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj PE PolietilenPET Polietilen-teraftalat PGO Plan gospodarenja otpadom PP Prostorni plan PP Polipropilen PPUG Prostorni plan ure enja grada PVC Polivinil-klorid RCGO Regionalni centar za gospodarenje otpadom RD Recikla�no dvori�te RH Republika Hrvatska ROHS Restriction of Hazardous Ograni avanje opasnih tvari SAD Sjedinjene Ameri ke dr�ave �K� �ibensko-kninska �upanija SUO Studija o utjecaju na okoli� UNESCO United Nations Educational, Organizacija Ujedinjenih Naroda za obrazovanje,

1.2. SVRHA I OPSEG PLANA GOSPODARENJA OTPADOM

Polazi�ta za izradu PGO Grada �ibenika su pravno-zakonodavni okvir R. Hrvatske i EU,

me unarodni ugovori, dr�avni strate�ki dokumenti gospodarenja otpadom, planski

dokumenti gospodarenja otpadom (dr�avni i �upanijski), prostorno-planska dokumentacija

(dr�avna, �upanijska, lokalna), pravni akti lokalne samouprave i projektni zadatak. Plan je

izra en i na temelju informacija dobivenih od gradskih slu�bi i poduze a koji su na podru ju

grada va�ni sudionici u gospodarenju otpadom.

Zakonom o otpadu («Narodne novine» broj 178/04, 111/06 i 60/08), propisane su obveze

dono�enja planskih dokumenata u vidu Plana gospodarenja otpadom dr�ave, �upanije, a

nakon toga i Plana gospodarenja otpadom grada/op ine koji se donose za 8-godi�nje

razdoblje.

Gradski plan donosi se za 8-godi�nje razdoblje te ga gradona elnik dostavlja gradskom vije u

na usvajanje. Ujedno je �upanijskim Planom gospodarenja otpadom propisana provedba

procedure usvajanja od strane �upanije odnosno Upravnog odjela za prostorno ure enje,

gradnju i za�titu okoli�a, Pododsjeka za za�titu okoli�a.

Izvr�avanje Plana provjerava se godi�nje, gdje je gradona elnik du�an do 30. travnja teku e

godine dostaviti gradskom Vije u Izvje� e o provedbi plana na usvajanje. Ujedno nadzor nad

provedbom Plana kao i provjeru usvojenog Izvje� e provodi nadle�ni upravni odjel �upanije

koji usvojeno Izvje� e proslje uje u MZOPU i AZO.


Izmjene i dopune Plana mogu se donijeti samo za etverogodi�nje razdoblje temeljem

analize u inkovitosti mjera vidljivih iz Izvje� a.

Gradski Plan detaljnije je usmjeren na razradu i propisivanje mjera gospodarenja

komunalnim otpadom, ali s obzirom da je razlika izme u pojedinih vrsta otpada i

komunalnog otpada mala, ovaj Plan e se dotaknuti tematike i posebnih kategorija otpada

kao �to su: ambala�ni otpad, otpad/mulj sa pro ista a, gra evinski otpad. animalni otpad i

dr.

Svaka Op ina ili Grad treba postaviti svoje ciljeve i mjere za provo enje kako bi se �to prije

postigli rezultati na podru jima �to ve eg izbjegavanja novonastalih koli ina otpada kao i na

pove anju % recikla�e, obrade i oporabe otpada. Gradskim Planom je potrebno propisati

poticanje mjere izbjegavanja, mjere sortiranja i odvajanja u doma instvima, mjere uspostave

zelenih otoka i recikla�nih dvori�ta, mjere obrade otpada prije njegovog odlaganja, mjere

sanacije postoje ih lokacija one i� enih otpadom i dr.

Potrebno je naglasiti da se tro�kovi gospodarenja otpadom obra unavaju prema kriteriju

koli ine i svojstva otpada, uz primjenu na ela �one i� iva pla a�. Za komunalni

otpad mogu se primijeniti i drugi obra unski kriteriji u skladu s propisom kojim se ure uje

komunalno gospodarstvo, ali treba procijeniti koliko su stimulativni unutar sustava u kojem

nastojimo poticati smanjenje nastanka i primarnu recikla�u otpada.

Potrebno je naglasiti funkcioniranje planiranog sustava gospodarenja otpadom na podru ju

�K�. Postojat e samo jedan Centar gospodarenja otpadom, Bikarac, koji e otpad

preuzimati od stanovni�tva, a njegovo e zbrinjavanje napla ivati temeljem koli ine, odnosno

vaganjem. S obzirom na navedenu situaciju u cilju svake Op ine ili Grada je da potakne

primarnu recikla�u, selekciju i gospodarenje posebnim vrstama otpada tako da do krajnog

cilja (RCGO-a) do e �to manja koli ina otpada.

Osnovni principi gospodarenja otpadom svode se na:

Izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada te smanjivanje njegovih opasnih svojstava. Ako se nastajanje otpada ne mo�e izbje i niti smanjiti, otpad se mora ponovno koristiti � reciklirati i/ili oporabiti. Otpad koji se vi�e ne mo�e racionalno iskoristiti trajno se odla�e na prihvatljiv na inza okoli�.


Strategijom gospodarenja otpadom RH, utvr eni su KVANTITATIVNI CILJEVI koji odre uju

dinamiku ostvarivanja strate�kih ciljeva za podru je cijele RH, a prikazani su tablicama 1. i 2.

Tablica 1.: Kvantitativni ciljevi za koli ine otpada

Udio (%) / godina Ciljevi

2005. 2010. 2015. 2020. 2025.

Stanovni�tvo obuhva eno organiziranim skupljanjem komunalnog otpada 80 85 90 95 99

Koli ina odvojeno skupljenog i recikliranoga komunalnog otpada 6 8 12 18 25

Koli ina obra enoga komunalnog otpada 2 10 20 25 30

Koli ina odlo�enoga komunalnog otpada 95 80 68 58 45

Koli ina odlo�enoga biorazgradivog komunalnog otpada od koli ine proizvedene 1995.

95 85 75 55 35

Tablica 2.: Ciljane kvote oporabe i recikliranja za neke tokove otpada

Kvota (% te�ine) Otpad Rok

oporaba recikliranje

Ambala�ni otpad 2010.

2015.

50 � 60

65

25 � 45

55 � 60

Otpadna vozila 2015.

2025.

85

95

80

85

e-otpad 4 kg/stan/god 2015. 70 � 80 50 �80

Otpadne gume vozila 2010

2015

70 � 80

90

60 � 70

70

Otpadna ulja 2010 90 -

Predlo�eni koncept gospodarenja otpadom IVO (IZBJEGAVANJE � VREDNOVANJE �

ODLAGANJE), primjenjiv je za sve tokove otpada. Bitni sudionici u cjelokupnom sustavu

gospodarenja otpadom su gradovi/op ine kao i pripadaju e gospodarstvo i stanovni�tvo, te

su njihove najva�nije zada e:


donijeti plan gospodarenja otpadom Grada, uskla en s dr�avnim i �upanijskim

planom gospodarenja otpadom

prostornim planom utvrditi lokacije gra evina i postrojenja za gospodarenje

otpadom

organizirati sakupljanje i sigurno odlaganje (komunalnog) otpada u skladu sa

standardima i planom gospodarenja otpadom op ine/grada

sustavno educirati i informirati lokalne upravne strukture i stanovni�tvo

omogu iti odvojeno sakupljanje sekundarnih sirovina i bio-otpada, te

organizirati prijevoz do centara za gospodarenje otpadom

dostavljati podatke u skladu s propisima

stimulirati kupovanje ekolo�ki prihvatljivih proizvoda.

odlagati otpad na odgovaraju i na in

odlagati otpad namijenjen oporabi (papir, staklo, PET-ambala�a, limenke,

staro �eljezo, biootpad i dr.) ili posebnoj obradi (baterije, ulja, bio-otpad,

lijekovi i dr.) u odgovaraju e spremnike/recikla�na dvori�ta ili na druga

odgovaraju a mjesta i na in (npr. kompostiranje)

kupovati proizvode koji sadr�e reciklirane materijale te kupovati proizvode i

koristiti usluge koje stvaraju manje otpada (pridr�avati se osnovnih na ela

odr�ivog razvoja)

biti aktivnim sudionikom programa i aktivnosti na unapre ivanju sustava

gospodarenja otpadom.

izra ivati planove gospodarenja otpadom

prijavljivati sve vrste i koli ine proizvedenog otpada

omogu iti (i platiti) odvojeno skupljanje, prijevoz i oporabu i/ili zbrinjavanje

(obradu i/ili odlaganje) otpada kojeg stvaraju

izbjegavati stvaranje otpada i smanjivati otpad na mjestu nastanka


1.3. ZAKONODAVNI OKVIR

Temelji politike gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj sadr�ani su u Zakonu o

otpadu ("Narodne novine" broj 178/04, 111/06 i 60/08), Strategiji gospodarenja

otpadom ("Narodne novine" broj 130/05) i Planu gospodarenja otpadom Republike

Hrvatske ("Narodne novine" broj 85/07). Navedeni propisi uskla eni su sa europskim

direktivama te su dobar temelj prioritetnog rje�avanja problema gospodarenja otpadom.

Sljede im popisom evidentirani su zakoni i pravilnici koji reguliraju sustav gospodarenja

na podru ju RH s ciljem �to ve eg izbjegavanja nastajanja otpada kao i sa ciljem �to

ve e recikla�e, obrade i oporabe otpada.

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, NN 130/05

Plan gospodarenja otpadom RH, NN 85/07,

Zakon o otpadu, NN 178/04, 111/06, 60/8,

Zakon o potvr ivanju Baselske konvencije o nadzoru prekograni nog prometa opasnog

otpada i njegovu odlaganju, NN - Me unarodni ugovori 3/1994

Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom opasnog

otpada, NN 50/05

Uredba o nadzoru prekograni nog prometa otpadom, NN 69/06, 17/07

Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom, NN 32/98

Uredba o jedini nim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobli�im kriterijima i

mjerilima za utvr ivanje naknada na optere ivanje okoli�a otpadom, NN 71/04

Pravilnik o gospodarenju otpadom, NN 23/07,111/07

Pravilnik o na inima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za

odlagali�ta otpada, NN 117/07

Pravilnik o vrstama otpada, NN 27/96

Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom, NN 123/97 i 112/01

Pravilnik o na inima i uvjetima termi ke obrade otpada, NN 45/07

Pravilnik o ambala�i i ambala�nom otpadu, NN 97/05, 115/05

Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama, NN 40/06

Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima, NN 124/06

Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima, NN 133/06

Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima, NN 136/06


Pravilnik o gospodarenju otpadnim elektri kim i elektroni kim ure ajima i opremom, NN

74/07

Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom, NN 72/07

Pravilnik o na inu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadr�i azbest, NN 42/07,

Pravilnik o gospodarenju gra evnim otpadom , NN 38/08

Pravilnik o gospodarenju muljem iz ure aja za pro i� avanje otpadnih voda kada se mulj

koristi u poljoprivredi, NN 38/08,

Pravilnik o obliku, sadr�aju i na inu vo enja o evidnika obveznika pla anja naknade na

optere ivanje okoli�a otpadom, NN 120/04

Pravilnik o o evidniku pravnih i fizi kih osoba koje se bave djelatno� u posredovanja u

organiziranju oporabe i/ili zbrinjavanja otpada i pravnih i fizi kih osoba koje se bave

djelatno� u izvoza neopasnog otpada, NN 51/06

Pravilnik o mjerilima, postupku i na inu odre ivanja iznosa naknade vlasnicima nekretnina

i jedinicama lokalne samouprave, NN 59/06

Pravilnik o na inu i rokovima obra unavanja i pla anja naknada na optere ivanja okoli�a

otpadom, NN 95/04

Odluka o uvjetima ozna avanja ambala�e, NN 155/05, 24/06, 28/06

Odluka o dopu�tenoj koli ini otpadnih guma koja se mo�e koristiti u energetske svrhe u

2006., NN 64/06

Odluka o dopu�tenoj koli ini otpadnih guma koja se mo�e koristiti u energetske svrhe u

2007., NN 37/07

Zakon o komunalnom gospodarstvu, NN 36/95, 70/97, 128/99,110/04

Zakon o za�titi okoli�a, NN 110/07,

Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoli�, NN 64/08

Zakon o Fondu za za�titu okoli�a i energetsku u inkovitost (NN 107/03) sa pripadaju im

mu pravilnicima

Pravilnik o registru one i� avanja okoli�a, NN 35/08

Direktive Europske unije

Temelji politike gospodarenja otpadom u EU sadr�ani su u

koja se temelji na

i ostalim propisima o gospodarenju otpadom u EU.


EU PROPISI

Gospodarenje otpadom

Direktive o oporaba i odlaganju otpadaDirektiva o odlaganju otpada (99/31/EC)

Direktiva o spaljivanju otpada (2000/76/EC)

Direktiva o spaljivanju opasnog otpada (94/67/EC)

Direktiva o integriranom sprje avanju i nadzoru one i� enja (96/61/EC)

Direktive o odre enim vrstama otpadaDirektiva o odlaganju otpadnih ulja (75/439/EEC)

Direktiva o baterijama i akumulatorima (91/157/EEC)

Direktiva o ambala�i i ambala�nom otpadu (94/62/EC)

Direktiva o otpadnim vozilima (2000/53/EC)

Direktiva o elektri kom i elektroni kom otpadu (2000/96/EC)

Okvirne direktive

Direktiva o otpadu (75/442/EEC)

Direktiva o opasnom otpadu (91/689/EEC)

Direktiva o prijevozu, izvozu i uvozu otpada

Uredba br. 259/93 (Regulation 259/93) o nadzoru i kontroli po�iljaka otpada koje se otpremaju unutar Europske zajednice, ulaze u nju, ili iz nje izlaze

Rezolucija Vije a EU kao i Okvirna direktiva o otpadu predstavljaju jedan od temelja

Kohezijske politike EU razvoja i zaposlenosti. Navedenom politikom nastoji se maksimalno

pove ati ekonomska dobit kao i smanjiti stupanj zaga enja okoli�a na samom izvoru

njegovog nastanka

Implementiraju i na ela u sektor gospodarenja otpadom dolazimo do prioritetnih akcija:

prevencija, recikla�a i biolo�ka razgradnja otpada koji su jeftiniji sustavi a osiguravaju

vi�u zaposlenost za razliku od spaljivanja i samog odlaganja otpada.

Sadr�aj i na in izrade gradskog plana gospodarenja otpadom temelji se na Planu

gospodarenja otpadom Republike Hrvatske kao i �upanijskom Planu, a sastavni dijelovi

Plana su:

1 Polazi�ta izrade dokumenta

2 Opis postoje eg stanja i

3 Planirani sustav gospodarenja otpadom.


Temeljem zakonske regulative kao i odredbi Plana gospodarenja otpadom RH i potrebno je

prioritetno, do kraja 2008. godine donijeti Plan gospodarenja otpadom grada.

Planom se detaljno odre uju i propisuju:

1. Mjere, aktivnosti i rokovi uspostave kao i provo enja cjelovitog sustava gospodarenja

otpadom na podru ju op ine/grada.

a. Odrediti lokacije i na ine skupljanja, predobrade ili obrade pojedinih vrsta otpada,

glede iskori�tavanja vrijednih svojstava otpada. Planirati i odrediti lokacije zelenih

otoka, recikla�nog dvori�ta, lokacije za prihvat gra evinskog otpada...

b. Promijeniti na in naplate zbrinjavanja otpada, odnosno primijeniti drugi

obra unski kriterij uz primjenu na ela «one i� iva pla a». U novi tarifni sustav, u

cijenu odnosno tro�kove gospodarenja otpadom ugraditi tro�kove sakupljanja,

obra ivanja , odlaganja otpada kao i tro�kove sanacije one i� enih podru ja i dr.

2. Uklju iti se u centralni sustav gospodarenja otpadom �upanije (RCGO-a).

3. Evidentirati lokacije one i� enih podru ja te propisati mjere sanacije i rokove provedbe.

Okvirni rok je 2011 god.

a. Hitno saniranje i zatvaranje odlagali�ta koja ne udovoljavaju zakonske uvjete �

ukoliko je lokacija odnosno kapacitet odlagali�ta manji od 40 000 m3 � za sanaciju

je potreban samo sanacijski program.

4. JLS treba donijeti Odluku o mjerilima, postupku i na inu utvr ivanja naknade vlasnicima

o umanjenoj vrijednost nekretnina. Temeljem odluke, upravno tijelo JLS izdaje rje�enja

za sve nekretnine koje su na udaljenosti od 500m od gra evina za zbrinjavanje otpada.

a. Gra evine zbrinjavanja otpada su: Centri gospodarenja otpadom, odlagali�ta

otpada (inertnog, neopasnog i opasnog) i spalionice otpada.

Temeljni zadatak Plana u navedenom razdoblju je organiziranje provo enja glavnih ciljeva

Strategije postavljene za razdoblje 2005. do 2025. na podru ju gospodarenja otpadom u

�ibensko-kninskoj �upaniji i to:

sanacija i zatvaranje postoje ih odlagali�ta,

uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom,

sanacija «crnih to aka», lokacija u okoli�u visoko optere enih otpadom,

razvoj i uspostava Regionalnog centra za gospodarenje otpadom «Bikarac», s

predobradom otpada prije kona nog zbrinjavanja ili odlaganja i

uspostava potpune informatizacije sustava gospodarenja otpadom.


�upanijska skup�tina �K� donosi Plan za razdoblje 2007.- 2015., koji sukladno Zakonu o

otpadu (NN 178/04 i 111/06), sadr�i sljede e:

mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada,

mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj tehnologiji koja

ne zahtijeva previsoke tro�kove,

mjere iskori�tavanja vrijednih osobina otpada, odnosno mjere odvojenog skupljanja

otpada,

plan gradnje gra evina namijenjenih skladi�tenju, obradi ili odlaganju otpada u cilju

uspostavljanja cjelovite nacionalne mre�e gra evina za zbrinjavanje otpada,

mjere sanacije otpadom one i� enog okoli�a i neure enih odlagali�ta,

mjere nadzora i pra enja gospodarenja otpadom,

izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu pojedinih mjera,

rokove za izvr�enje utvr enih mjera.

Nadzor nad provedbom Plana obavlja Nadle�ni ured koji je du�an jednom godi�nje

podnositi �upanijskoj skup�tini izvje� e o provedbi plana � poglavito o izvr�enju utvr enih

obveza i u inkovitosti poduzetih mjera.

Plan gospodarenja otpadom grada, odnosno op ine donosi gradsko/op insko vije e za

razdoblje od osam godina, a njegovu provedbu nadzire nadle�ni ured. Provedbom ovog

plana posti i e se:

uspostava sustava gospodarenja otpadom u �upaniji po �upanijskom konceptu,

pove anje udjela odvojeno prikupljanog otpada,

recikliranje i ponovna oporaba otpada,

prethodna obrada otpada prije kona nog odlaganja

smanjenje udjela biorazgradivog otpada u komunalnom otpadu,

izdvajanje goriva iz otpada (GIO),

smanjenje koli ina otpada koje se odla�u na odlagali�tima,

smanjivanje �tetnih utjecaja otpada na okoli�,

samoodr�ivo financiranje sustava gospodarenja komunalnim otpadom.


9. POSTUPANJE S OTPADOM


-

-

-

-

-

--

------

----


-

-

1.4. OSNOVNI PODACI O GRADU �IBENIK � PREUZETO IZ PPUG �IBENIK

�ibenik je smje�ten gotovo na sredi�njem dijelu hrvatske obale Jadrana, u slikovitom,

razvedenom zaljevu u koji utje e Krka, jedna od najljep�ih kra�kih rijeka Hrvatske.

Danas je �ibenik administrativno - politi ki, gospodarski i dru�tveno - kulturni centar

�ibensko - kninske �upanije, kojoj se podru je prostire uz obalu izme u zadarskog i

splitskog primorja u du�ini oko 100 km, a u unutra�njosti joj zale e dopire do bila

Dinare, udaljenog 45 km. Iz �ibenskog zaljeva, duga kog 10 km i �irokog 300 - 1200

metara, izlazi se na otvoreno more i oto no podru je kroz uski krivudavi kanal.

Obalno podru je �ibenskog kraja dopire samo nekoliko kilometara od mora, do

brdskog niza Trtar i na jugoistoku do bila Svilaje. Reljefnu sliku �ibenskog podru ja

karakteriziraju brdski vapnena ki grebeni (Trtar se prote�e sa svojim nizom prema

jugoistoku, a ispred njega je ni�i, �ibensko - primorski), zatim udoline (Gornje i Donje

polje) i zaravni - osnova poljodjelstva.

�ibenik, najstariji samorodni hrvatski grad na Jadranu, nalazi se u najza�ti enijoj

prirodnoj luci, posred isto ne obale Jadranskog mora, prastarog mare Adriaticuma,

na u� u ljepotice Krke, na izvorima bogate hrvatske povijesti, vjerojatno na mjestu

gdje su neki od prvih doseljenih Hrvata ugledali plavo more, udljivo i lijepo, koje ih

je vjekovima branilo i �titilo, hranilo i uvalo. Danas je �ibenik glavni je grad,

kulturno-prosvjetno, administrativno i gospodarsko sredi�te �upanije �ibensko-

kninske.


Slika 1. Polo�aj Grada �ibenika u �ibensko-kninskoj �upaniji

Grad �ibenik nalazi se u sastavu �ibensko-kninske �upanije i ini ga 33 naselja.

Povr�ina grada iznosi prema podacima Prostornog plana ure enja grada 433,15 km2, �to

iznosi 14,47 % kopnene povr�ine �upanije.


Slika 2. Grad �ibenik � u�e podru je grada

Reljef karakterizira vrlo razvedena obala, �irok pojas zale a primorsko-dinarskog kr�a

Zagore, brdsko - planinski prostor sa zavalom Plavno i plodnim poljima, Kninsko, Kosovo i

Petrovo polje te sjevernom zaravni Bukovica s Prominom i kanjonom rijeka Krke i ikole.

Pejza� regije je vrlo raznolik, a more je najve a bogatstvo i osnovni prirodni izvor koji

odre uje gospodarsku osnovu. Zra na duljina obale je 56, 2 km, a stvarna ak 805,9 km. Na

podru ju �upanije nalaze se i dva nacionalna parka, Krka i Kornati.

U primorskom dijelu regije klima je izrazito mediteranska, a njezin je veliki utjecaj i na

kontinentalnom prostoru regije. Na obalnom prostoru vrlo je visoka srednja godi�nja

osun anost (2710 sati), prema unutra�njosti insolacija se smanjuje. Temperature su ljeti

relativno visoke, me utim ubla�uje ih ugodan vjetar maestral koji pu�e s mora na kopno. Uz

obalu su zime umjerene ili blage. Oborina je najvi�e zimi, a ljeta su prete�no suha. Ukupna

godi�nja koli ina oborina je 803mm. U najve em dijelu �ibenske regije prevladavaju vjetrovi

bura i jugo, uz obalni pojas ljeti osvje�avaju i maestral.


Prema podacima Dr�avnog hidrometeorolo�kog zavoda u dvadesetogodi�njem promatranju

(1957. � 1976.) dobiveni su slijede i prosjeci svakodnevno pra enih meteorolo�kih podataka.

Tablica 3. Prikaz prosjeka meteorolo�kih parametara za podru je�ibenika (1957.-1976.)

Parametar Srednjak Maximum Minimum

Srednja temperatura zraka [°C] 15,2 15,9 14,5

Apsolutna maksimalna temperatura [°C] 35,0 37,5 -

Apsolutna minimalna temperatura -4,9 - -10,2

Koli ina oborina [mm] 841 1308 574

Srednja relativna vlaga zraka % 60 64 56

Na podru ju lokacije «Bikarac» klima je postaje ne�to toplija, s manje oborina. Primije eno

je, da je mjesec velja a najki�ovitiji, dok najmanje oborina ima u kolovozu. Podru je �ibenika

je u prosjeku prili no vjetrovito zbog svakodnevnog strujanja zraka sa kopna na more i

obratno. Naju estaliji vjetrovi su sa sjevera, sjeveroistoka i jugoistoka i istoka. Najja i

vjetrovi u prosjeku su zabilje�eni 1984. god. sa 4.5, 4. 0 i 3.5 bofora, dok ti�ine prevladavaju

uglavnom u jesen.

Slika 3. Ru�a vjetrova, stanica �ibenik, 1987. godina

Op u klimatolo�ku zna ajku ovog prostora ini izraziti zimski maksimum oborina od rujna do

o�ujka sa oko 500 mm, te suhim ljetom od oko 130 mm oborina (od lipnja do konca


kolovoza). Ostali dio oborina realizira se tijekom drugih mjeseci u godini, te se godi�nje na

ovom prostoru prosje no o ekuje oko 815 mm oborina.

Dakle, padaline su u najsu�nijem ljetnom mjesecu tri puta manje od padalina u najvla�nijem

zimskom mjesecu, a prosje na temperatura zraka najhladnijeg ljetnog mjeseca uvijek je

iznad 22° C.

Promatraju i ki�ni imbenik kao odraz klime prostora, mo�emo re i da je klima promatranog

prostora semiaridna do aridna.

Ispitivanje kakvo e zraka na podru ju �upanije �ibensko - kninske proveo je Zavod za javno

zdravstvo �upanije splitsko - dalmatinske u periodu od 1.1.2004. do 1.1.2005. Ispitivanja

koncentracija sumporova dioksida, dima i du�ikovih oksida provedena su na jednoj mjernoj

postaji u sredi�tu grada. Ispitivanja ukupne talo�ne tvari i njezinih sastojaka provela su se na

�est mjernih postaja (Vukovac, Zapadna Magistrala, Knezova Bribirskih, sredi�te grada,

Vidici, iznad TLM- a). Navedeni lokaliteti su u zoni �ireg podru ja utjecaja odlagali�ta

«Bikarac»

Tablica 4. Sumarni prikaz rezultata mjerenja sumpornog dioksida, du�ikova oksida i dima tijekom 2004. godine ( g/m3)

One i� enje N Prosjek C98 CM

SO2 317 10, 17 34, 80 146, 67 NO2 307 18, 01 47, 57 67,48 DIM 315 12 32 49

Zrak je u sredi�tu �ibenika s obzirom na koncentracije sumporovog dioksida,

du�ikovih oksida i dima neznatno one i� en odnosno i kategorije.

Temeljem provedenih mjerenja i ukupnih rezultata sa mjernih stanica mo�e se zaklju iti da

odlagali�te Bikarac nema utjecaja na kvalitetu zraka grada �ibenika.

Na podru ju �upanije Zakonom o za�iti prirode za�ti ena su dva nacionalna parka (Krka i

Kornati), dva parka prirode dio Velebita i dio Vranskog jezera, krajolici posebne vrijednosti te

spomenici prirode Stara Stra�a i Gudu a.


U samom gradu �ibeniku postoji bogata kulturno povijesna ba�tina:

- Povijesna gradska jezgra (cjelovitost povijesne gradske jezgre, grad, sredi�nji

gradski trg, gradska vije nica, kne�eva pala a, gradski predjeli Dolac i Gorica)

- Katedrala svetog Jakova

- Spomenici fortifikacijskog graditeljstva (tvr ava svetog Mihovila, bedemi, kule i

gradska vrata, tvr ava svetog Nikole, tvr ava svetog Ivana, tvr ava �ubi evac)

- Spomenici sakralnog graditeljstva (crkva svetog Ivana, crkva svetog Kr�evana, crkva

i samostan svetog Lovre, Nova crkva, crkva svetog Grgura, crkva i samostan svetog Frane,

crkva svetog Nikole, crkva svetog Dominika, crkva Uspenie Bogomatere, crkva svetog Duha,

crkva svete Barbare)

- Umjetni ka ba�tina (Juraj Dalmatinac, Bo�o Bonifa i , Ivan polikarp Severitan, Juraj

ulinovi �)

Na samom podru ju grada prema dostupnim podacima u �iroj i u�oj okolici deponija ne

postoje za�ti ene prirodne vrijednosti, posebnosti i kulturno povijesne cjeline koji u smislu

Zakona o za�titi prirode (NN 70/05) posebno za�ti ene ili evidentirane. U �iroj okolici lokacije

odlagali�ta prema elaboratu Osnova kori�tenja i za�tite prostora za podru je biv�e op ine

�ibenik: � Morinski zaljev nazna en je kao podru je podobno za marikulturu i u tom smislu

odre ena potreba za detaljniju valorizaciju s aspekta za�tite�.

Grad �ibenik ima izuzetno zna ajan prometni polo�aj, dobre veze omogu uju izravne

komunikacije. Okosnica je Jadranska turisti ka cesta s odvojcima do Drni�a (32 km) i Knina

(56 km) te dalje u unutra�njost Hrvatske. U lipnju 2005., dovr�etkom nekoliko dionica

autoceste Zagreb-Split, �ibenik je povezan sa Zagrebom autocestom. Zna ajna je prometnica

i �eljezni ka pruga koja vodi prema Zagrebu i Splitu. Zra ni se promet odvija preko zra ne

luke Split u Ka�telima (50 km od �ibenika) i zra ne luke Zadar (70 km od �ibenika).

Novoizgra ena autocesta "Dalmatina" jo� je kvalitetnije povezala �ibenik s ostalim

dijelovima Hrvatske, te Europom.

U prostornom modelu razvitka �upanije u du� obalnom razvojnom pravcu veliko zna enje e

imati: Jadranska autocesta, te �upanijske i lokalne ceste koje se na njih vezuju; a u

kontinentalno-primorskom razvojnom pravcu veliko zna enje imat e: kontinentalna cestovna

veza (brza cesta �ibenik-Drni�-Knin-Zagreb), �eljezni ka pruga u pravcu Zagreba i u pravcu

Splita, zatim �upanijske ceste koje ovaj skelet du� obalnih i kontinentalnih pravaca spajaju u


funkcionalni prometni i razvojni sustav na podru ju �upanije. Predo eni elementi u

prostornoj strukturi �upanije uglavnom su oni isti koji su se potvrdili i u dosada�njem

razvitku ali nisu bile aktivirane sve razvojne snage i resursi pa se zbog toga nagla�ava

va�nost aktiviranja i tih zapostavljenih snaga razvitka. Prvenstveno se to odnosi na slabije

razvijena podru ja, na poljoprivredna, ribolovna i turisti ka podru ja te na grani na podru ja

koja su jo� uvijek izvan utjecaja razvojnog sustava i nemaju afirmirana naseljska sredi�ta.

Prema prostornom planu �ibensko-kninske �upanije u planu su i sljede i koraci u razvoju

prometne i komunalne infrastrukture:

- realizirati vezu �upanijske prometne mre�e na dr�avnu prometnu mre�u,

- uspostaviti u inkovitu i kvalitetnu �upanijsku mre�u prometnica,

- realizirati �eljezni ku vezu na zonu Podi,

- izgraditi potrebne i kvalitetnije lokalne prometnice,

- poja ati brodske veze s otocima i reafirmirati ukinute brodske veze (Skradin),

- racionalizirati mre�u luka nauti kog turizma (marina) i usmjeravati ih u ve

izgra ena podru ja/naselja,

- izgraditi i urediti obalu obalnih i oto nih naselja te stvoriti pretpostavke za

opremanje obalnih i oto nih naselja, izgra enih struktura i rekreacijskih zona i

podru ja dovoljnim brojem sidri�ta i privezi�ta,

- pobolj�ati opskrbu pitkom vodom (realizirati vodozahvat na Krki),

- osigurati odvodnju otpadnih voda naro ito u najugro�enijem priobalnom podru ju i

gradskim naseljima (izgraditi ure aje za pro i� avanje otpadnih voda),

- osigurati kvalitetnu opskrbu elektri nom energijom, dobre telekomunikacijske veze i

drugo.

Prostor Grada �ibenika ima prosje nu gusto u naseljenosti od 119 st/km2 , a prosje na

gusto a naseljenosti u �ibensko-kninskoj �upaniji je 37,7 st/km2 .

Grad �ibenik je 1991. godine imao 55.842 stanovnika, �to je ujedno i demografski

maksimum. Nakon te godine dolazi do pada broja stanovnika za 4289 stanovnika ( -7,7 %).

U �upaniji, najprostraniji i najnapu eniji je Grad �ibenik u kojemu je jedinome �ivjelo vi�e od

50.000 stanovnika (55.842 stanovnika), a prosje na gusto a naseljenosti prelazila 100


stanovnika na km2 (128,92 st./km2). Nekada relativno visoki prirodni prira�taj u svim

podru jima i jedinicama lokalne samouprave se stalno smanjivao, tako da posljednjih godina

samo Grad �ibenik ima prirodni prirast, dok sve druge politi ko-teritorijalne jedinice imaju

prirodni pad svojeg stanovni�tva. To ukazuje da je useljavanje u ovaj prostor bilo usmjereno

prema priobalnim Op inama i Gradovima, odnosno samo prema nekim naseljima, te prema

gradskim naseljima u zale u. Velika ve ina svih ostalih naselja i podru ja imala su prirodni

pad i stalno gube svoje stanovni�tvo. Zato se s pravom ova �upanija ubraja u izrazito

egzodusno, emigracijsko i depopulacijsko podru je unutar Hrvatske.

Tablica 5. Naselja na podru ju Grada �ibenika i pripadni broj stanovnika.

Naselje br. st. %

Boraja 247 0,50Brnjica 79 0,16Brodarica 2.355 4,77

vrljevo 87 0,18Danilo Biranj 457 0,93Danilo Gornje 417 0,84Danilo Kraljice 128 0,26Donje Polje 233 0,47Dubrava kod �ibenika 1.216 2,46Gori� 176 0,36Gradina 333 0,67Grebo�tica 893 1,81Jadrtovac 202 0,41Kaprije 143 0,29Konjevrate 182 0,37Krapanj 237 0,48Lepenica 89 0,18Lozovac 389 0,79Mravnica 62 0,13Perkovi 115 0,23Podine 39 0,08Radoni 85 0,17Raslina 575 1,16Sitno Donje 627 1,27Slivno 126 0,26�ibenik 37.060 75,07Vrpolje 810 1,64Vrsno 111 0,22Zaton 1.089 2,21Zlarin 276 0,56�abori 403 0,82�irje 124 0,25UKUPNO 51.553 100,00


Tablica 6. Broj ku anstava prema broju lanova 2001. godine1

BROJ DOMA INSTAVA 17.357 3.261 4.022 3.383 4.186 1.521 552 145 65

6 7BROJ LANOVA DOMA INSTAVA

GRAD �IBENIK 2001.

UKUPNO 1 2 3 84 5

Tablica 7. Demografske promjene na podru ju grada �ibenik

1981. 1991. 2001.br. stanovnika 51.313 55.842 51.553% u �upaniji 33,71 36,62 45,70br. doma instava 15.536 17.772 17.357

U dosada�njem razvitku kao glavni subjekti gospodarskog razvitka isticali su se industrija, te

skupina tercijarnih djelatnosti kao �to su turizam, promet, trgovina i ugostiteljstvo. Ostale

djelatnosti ili stagniraju ili gube zna enje faktora razvitka (gra evinarstvo). Podru je

�upanije izrazito je nejednako razvijeno pa je tim vi�e nagla�ena va�nost funkcionalne

organizacije prostora, vo enja prometne i druge infrastrukture i o�ivljavanja ili stvaranja

novih nukleusa razvitka posebno u sredinama u kojima prirodni resursi le�e neiskori�teni i

postoji relativno velika napu enost stanovni�tva.

Najrazvijeniji i najaktivniji dio �upanije je subregionalno podru je �ibenika kao i cijelo u�e

obalno podru je. Razvoj zagorskog dijela �upanije nije na zadovoljavaju oj razini s tim da su

sredi�ta Knin i Drni� kao nositelji i pokreta i razvoja na ovom podru ju na znatno vi�em

stupnju razvoja od ostalih naselja u njihovom gravitacijskom podru ju. Jednako razvijeno (ili

nerazvijeno) podru je je i oto ni dio �upanije.

Od posebnog interesa na ovom podru ju je poljoprivreda i sto arstvo koje do sada

karakterizira ekstenzivan razvoj.

Izuzetno zna enje za gospodarstvo �upanije �ibensko-kninske ima turizam. Tranzitni turizam

uvjetovan je izgradnjom komunikacija na relaciji prema unutra�njosti. Treba naglasiti

neiskori�tene mogu nosti lovnog i ribolovnog turizma. Turisti ka ponuda usredoto ila se na

obalni pojas, gdje je u predratnoj godini boravilo oko 400.000 inozemnih i doma ih turista

koji su ostvarivali preko 3.500.000 no enja u hotelima kapaciteta 8.000 le�aja, u

1 Izvor: Popis stanovni�tva, ku anstava i stanova 2001. http://www.dzs.hr , Popis 1991., Dokumentacija 886, Zagreb 1994.


komercijalnim kampovima 18.000 mjesta, u ku noj radinosti oko 19.000 le�aja, �to je inilo

ukupni smje�tajni potencijal od preko 50.000 le�aja.

Na podru ju �upanije potrebno je ispitati izvor prirodnih minerala, kao �to su kalcit, apatit,

gips, kvarcit, boksit i sl. koji mogu poslu�iti kao osnovica za razli ite gospodarske programe

na kojima se mogu izgraditi razni proizvodni kapaciteti za dugogodi�nju rudarsku

eksploataciju i industrijsku preradu.

Tablica 8. Struktura zaposlenih Grada �ibenik po sektorima djelatnosti, popis 2001.

OSNOVNE PRIVREDNE GRANE

Udio u ukupnom

broju zaposlenih

Udio u ukupnom

broju stanovnika

VRSTA DJELATNOSTIBroj

zaposlenih 2001.

Udio u

ukupnom

broju zapos.Poljoprivreda, lov i �umarstvo 92 0,55%Ribarstvo 63 0,38%UKUPNO 155 0,93%Rudarstvo i va enje 15 0,09%Prera iva ka industrija 3.048 18,37%Gra evinarstvo 701 4,23%UKUPNO 3.764 22,69%Opskrba elektri nom energijom, plinom i vodom

4652,80%

Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala te predmeta za osobnu upotrebu i ku anstvo 2.349 14,16%Hoteli i restorani 1.020 6,15%Prijevoz, skladi�tenje i veze 1.528 9,21%UKUPNO 5.362 32,32%Financijsko posredovanje 431 2,60%Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge

7534,54%

Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje

1.75610,59%

Obrazovanje 1.066 6,43%Zdravstvena za�tita i socijalna skrb 1.273 7,67%Ostale dru�tvene, socijalne i osobne uslu�ne djelatnosti

6333,82%

Privatna ku anstva sa zaposlenim osobljem

260,16%

Izvanteritorijalne organizacije i tijela 1 0,01%Nepoznata djelatnost 217 1,31%Na radu u inozemstvu 1.152 6,94%UKUPNO 7.308 44,05%

100,00% 32,18% UKUPNO 16.589 100,00%nepoznato 0,00% 0,00% 0,00%

100,00% 32,18% SVEUKUPNO 16.589 100,00%

Industrija, rudarstvo i graditeljstvo

Promet i veze, trgovina, ugostiteljstvo i turizam, obrt i osobne usluge, stambeno-komunalna djelatnost

0,30%

7,30%

10,40%

Poljoprivreda, �umarstvo i vodoprivreda

14,18%

I

Financije, tehni ke i poslovne usluge, obrazovanje, znanost, kultura i informacije, zdravstvena za�tita i socijalna skrb, tijela dr�avne vlast i, tijela lokalne samouprave, udru�enja i organizacije

0,93%

22,69%

32,32%

44,05%

II

III

IV

Pored vode e aluminijske industrije u �upaniji postoji i prehrambena, kemijska, tekstilna ,

brodogra evna, grafi ka i industrija gra evnog materijala. Premda je rat razorio velik dio

industrijskih i ostalih gospodarskih kapaciteta, o uvana postrojenja i infrastruktura, kadrovi i

poslovna tradicija omogu uju daljnji intenzivan razvoj industrije koja e i ubudu e imati

primat mijenjaju i strukturu iz bazi ne u prera iva ku industriju.


Razvoju industrije posebno, a samim tim i gospodarstva u cjelini velik poticaj dat e odluka

Vlade RH kojom je �ibenik dobio koncesiju za osnivanje Slobodne zone Podi.

Zbog razvedenosti obale, posebno u NP Kornati, intenzivno se razvio nauti ki turizam. Danas

se na podru ju �upanije nalazi devet marina.

U poljoprivredi ima mogu nosti za intenzivan razvoj specifi nih mediteranskih kultura,

zimskog ranog vo a i povr a, peradarstva, mljekarstva i sto arstva. Uz dugu industrijsku

tradiciju (Hidroelektrana izgra ena 1895. god., Tvornica elektroda i ferolegura, Tvornica

aluminija od 1937. god.), te povoljan zemljopisni prometni polo�aj �upanije �ibensko-kninske

na jadranskoj obali, neo�te en okoli�, ambijentalne raznolikosti i bogatstvo kulturnog

naslije a, izrazite mediteransko podneblje, more kao najve e prirodno bogatstvo, te dva

nacionalna parka: Krka i Kornati, �upanija �ibensko-kninska ima sve uvjete za intenzivan

razvoj gospodarstva.


2.0. POSTOJE E STANJE GOSPODARENJA KOMUNALNIM OTPADOM

2.1. PODACI O KOMUNALNOM OTPADU

Otpad je svaka tvar ili predmet odre en kategorijama otpada propisanim provedbenim

propisima Zakona o otpadu, koje posjednik odbacuje, namjerava ili mora odbaciti. Komunalni

otpad jest otpad iz ku anstava, te otpad iz proizvodne i/ili uslu�ne djelatnosti, ako je po

svojstvima i sastavu sli an otpadu iz ku anstava. Uobi ajeni izvori proizvodnje komunalnog

otpada na podru ju Grada �ibenika su ku anstva, komercijalni izvori, trgovine, uredi,

autoservisi i druge radionice, �kolstvo, vrti i, OPG-i te javne povr�ine.

Uz komunalni otpad, na podru ju Grada generira se i gra evinski otpad, bio-otpad, razni

tipovi ambala�e (pa tako i ambala�a od pesticida), biolo�ki mulj sa pro ista a i dr.

Op enito je zbrinjavanje komunalnog otpada, a i otpada posebnih kategorija, nedovoljno

rije�eno te je potrebno uspostaviti organizirani sustav PREVENCIJE - IZBJEGAVANJA �

ADEKVATNE OBRADE I ZBRINJAVANJA.

Organizirano skupljanje, odvoz i odlaganje otpada na odlagali�tu Bikarac vodi poduze e

Gradska isto a d.o.o. iz �ibenika. Gradska isto a organiziranim sakupljanjem i odvozom

obuhva a itavo podru je grada �ibenika. Uz sam Grad �ibenik uklju eni su i otoci Zlarin,

Kaprije, �irje kao i sastavni dio Grada. Na isto odlagali�te komunalni otpad svojim vozilima

dovoze i poduze a JKP �Bucavac� iz Primo�tena, �Op inski komunalni pogon� iz Rogoznice,

�Michieli-Tomi � d.o.o. Pirovac, �Komunalni pogon Tisno� iz Tisna i �Murtela� d.o.o iz Murtera.

Sakupljanje otpada s mjesta njihovog nastanka kao i odvoz, vr�i se specijalnim vozilima

koja na sebi imaju nadgradnju u koju se otpad ubacuje te se odvozi na odlagali�te. Sva su

vozila u trendu dana�nje tehnologije prihvata i prijevoza otpada.

Na podru je Grada �ibenika odvoz otpada (s istog mjesta) provodi se od doma instava 3

puta tjedno, a iz gospodarstva prema pozivu i dijelom prema rasporedu, tijekom 6 radnih

dana tjedno. S otoka, odvoz otpada provodi se:


Otoci �irje i Zlarin � zimi 2 puta mjese no, ljeti 1 puta tjedno, vozilom kapaciteta 9

m3 (2 vozila)

Otok Kaprije � zimi 2 puta mjese no, ljeti 2 puta tjedno, vozilom kapaciteta 14 m3

Komunalni otpad se prikuplja u plasti nim vre ama, iz kanti za prikupljanje otpada i

kontejnera razli itih dimenzija.

Mjere odvojenog otpada jo� nisu uvedene na podru ju grada �ibenika. Za sada na podru ju

Grada �ibenika se ne provodi izdvojeno sakupljanje otpada odre enih komponenti od

stanovni�tva u zna ajnijoj mjeri izuzev manjih koli ina otpadnog papira i plinova.

Vrste otpada koje se odla�u na podru ju Grada �ibenika tijekom 2008. god.:

17 09 04 � mije�ani gra evinski otpad i otpad od ru�enja - odlo�eno na odlagali�te Bikarac

20 03 01 � mije�ani komunalni otpad - odlo�eno na odlagali�te «Bikarac» (18 194,00 t)

20 03 07 � glomazni otpad - odlo�eno na odlagali�te «Bikarac» (4292,00 t)

Vozni park kojim se obavlja prihvat i odvoz otpada, a tako er i upravljanje odlagali�tem

�Bikarac� sastoji se od:

Radnih vozila

Specijalno vozilo za kante i kontejnere 6 � 16 m3 - kom 15,

Vozilo kapaciteta 2 m3 za kante 80 do 210l � kom 2,

Auto-podiza i za kontejnere 5-7 m3 � kom 5,

Specijalno vozilo (auto navlaka ) � kom 1

Kiper samo-istovariva � kom 2

Kiper sa dizalicom � kom 2,

Prskalica za pranje ulica (auto-cisterna) � kom 1,

Radnih strojeva

Radni stroj za i� enje ulica - kom 2,

Gra evinski stroj � utovariva � kom 2,

Gra evinski stroj � utovariva gusjeni ar � kom 2,

Gra evinski stroj sa �iljcima � kompaktor � kom 1,

Radni stroj za dizanje tereta (vili ar) � kom 1,

Kompaktor �Bomag� od 40t � kom 1,

Buldo�er �New Holland� od 25t � kom1.


U Gradu �ibeniku postoji pet (5) lokacija na kojima se nalaze zeleni otoci i to:

1. BALDEKIN � nasuprot le�e eg nebodera (Trg A. Hebranga)

2. VIDICI � nasuprot pekare Matkol

3. TEHNOLO�KA CESTA � kod asnih sestara

4. LOZOVAC � raskri�je na Tromilji

5. METERIZE � put kroz Meterize, ex. Prodavaonica Okusi Dalmaciju

Slika 4. Zeleni otoci na podru ju grada �ibenika


Postoji jo� nekoliko mjesta gdje se prikuplja kartonska ambala�a i otpadni papir, te

improvizirano recikla�no dvori�te u krugu GRADSKE ISTO E d.o.o. �ibenik gdje prikupljamo

EE otpad od strane gra ana.

Na zelenim otocima postoje kontejneri za papir, pet, staklo, stare baterije i stare lijekove. S

obzirom na povrat ambala�e pet i staklo se prikupe u zanemarivim koli inama. Posude za

stare lijekove se stalno provaljuju (recepijenti) tako da su koli ine zanemarive, te ih je

Gradska isto a d.o.o. povukla da ne do e do trovanja.

�to se ti e odvojenog prikupljanja otpada u 2009. godini smo prikupili slijede e koli ine

(izvagano):

1. Ambala�a od papira i kartona klju ni broj 150101 134,00 t

2. Ambala�a od plastike klju ni broj 150102 7,03 t

3. EE otpad klju ni broj 200135 3,99 t

4. Auto gume otpadne klju ni broj 160103 1,2 t

Prodaja sirovine:

Sirovine su prodane po slijede im cijenama:

- ambala�a od papira i kartona 1 t = 170,00 kn

- ambala�a od plastike 1 t = 500,00 kn

- EE otpad i auto gume � odvoz bez nadoknade od ovla�tenog koncesionara.

Sustav integralnog postupanja s komunalnim otpadom na podru ju Grada �ibenik nije

uspostavljen. Navedeno zna i kako ne postoji potpuna kontrola otpada od mjesta nastanaka

do mjesta kona nog zbrinjavanja. Tako er ne postoji obrada otpada prikupljenog

komunalnog otpada te izdvajanje i recikliranje njegovih iskoristivih komponenti.

Gospodarenje s komunalnim otpadom svodi se na prikupljanje i kona no odlaganje u okviru

odlagali�ta �Bikarac� koje nije ure eno sukladno propisima RH. Sama lokacija odlagali�ta

sanirati e se i zatvoriti do kraja 2011.god. odnosno stavljanjem u funkciju RCGO-a na istoj

lokaciji.

Gradska isto a �ibenik dala je izraditi Studiju ciljanog sadr�aja o utjecaju na okoli�

sanacije odlagali�ta, izgradnje i kori�tenja �upanijskog centra za gospodarenje otpadom

�Bikarac�, �ibenik. Studija je napravljena u rujnu 2005. te je njome predlo�ena sanacija,


prekrivanje i zatvaranje postoje eg odlagali�ta. Planira se izvedba triju ploha ukupne

povr�ine 87.900 m2. Tijekom sanacije i izgradnje regionalnog centra izvela bi se privremena

ploha da se mo�e nastaviti odlaganje do otvaranja RCGO-a. Prema Sredi�njem dr�avnom

uredu za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova europske unije i podacima iz komunalnog

poduze a Gradska isto a d.o.o. iz �ibenika tro�kovi ukupnog projekta sanacije odlagali�ta

�Bikarac� i izgradnje RCGO iznose 8.823.601 � pri emu e iz ISPA fonda biti osigurano 68%

sredstava. Preostalih 32% osigurat e Grad �ibenik (17,8%) te Fond za za�titu okoli�a i

energetsku u inkovitost (14,2%).

Na odlagali�tu otpada Bikarac odla�e se komunalni, gra evinski i neopasni industrijski otpad

s podru ja grada Starog �ibenika od 1971. (prema podacima od Komunalnog poduze a

Gradska isto a d.o.o.). Prostire se na oko 5,2 ha, a odlo�eno je cca. 1.000.000,00 m3

komunalnog otpada (prema podacima Gradske isto e d.o.o., 2008.). Odlagali�te je

djelomi no ogra eno i uvano 24 h dnevno u 3 smjene. Zaposleno je 5 radnika, a radno

vrijeme je od 7 � 17 h. Priklju ak elektri ne energije i telefona postoji no nema priklju ak na

vodovod. Isto tako nema ure aja za pro i� avanje otpadnih voda, ali je takav ure aj planiran

u industrijskoj zoni Podi, udaljenoj 2 km. Otpad se rasprostire buldo�erom i povremeno

prekriva gra evinskim otpadom. Otpad se doprema i odla�e na nepripremljenu povr�inu tla ili

na prija�nji sloj otpada, bez prethodnog planiranja i bez provedbe mjera za za�titu okoli�a,

kao i kontroliranje koli ine i vrste otpada na ulazu u odlagali�te. Metoda punjenja koja se

trenutno primjenjuje nije adekvatna, jer se otpad odla�e na najvi�u to ku na smetli�tu i

potom rasprostire da bi se ispunile udubine. Nabijanje pomo u kompaktora se ne obavlja ili

vrlo rijetko. S ovakvim na inom treba prekinuti �to prije budu i da se njime ne uspijeva

maksimalno iskoristiti prazan prostor. Dnevni se pokrov ne postavlja ili rijetko pa otpad

ostaje dostupan gamadi. U razli itim to kama na smetli�tu gore podzemni po�ari, uklju uju i

podru je predlo�eno za izvedbu privremene plohe u Planu sanacije odlagali�ta �Bikarac�.

Odlagali�te je nekontrolirano i na njemu nisu poduzete nikakve tehni ke mjere za�tite okoli�a

kao �to su monitoring zraka, oborinskih i procjednih voda.

U proteklih par godina godi�nje se odla�e cca 30.000 t otpada (prema podacima Gradske

isto e d.o.o.). Me utim navedenu koli inu komunalnog otpada treba uzeti s rezervom. U

nekim slu ajevima prikupljene koli ine otpada se ne va�u nego se procjena koli ina otpada

vr�i prema broju dovezenih kamiona, �to je vrlo nepouzdano jer kamioni uvijek nisu jednako

puni, otpad sadr�ava manje ili vi�e vlage, zbijenost otpada je razli ita itd. Isto tako veliki dio

stanovni�tva zbrinjava proizvedeni otpad na vlastitim imanjima (paljenje, kompostiranje,


zakopavanje, sa ostacima hrane se tove �ivotinje, itd.). Uz navedene na ine, postoji i dio

ekolo�ki neosvije�tenih gra ana koji otpad zbrinjavaju na nepredvi enim mjestima (u �umi,

jarku, na livadama i divljim odlagali�tima, itd.).

Tijekom 2007. godine na odlagali�te je odlo�eno cca 32.000 t komunalnog otpada te

42.000 t gra evinskog otpada, uzev�i u obzir da se radi o podru ju 5 op ina i grada �ibenik

radi se o 64.099 stanovnika, te iz navedenog proizlazi da je po stanovniku 2007. generirano

cca 500 kg. S tim da je potrebno uzeti u obzir turisti ku sezonu te podatak da je na

podru ju grada ostvareno 2.754.191 no enje.

S obzirom na broj divljih odlagali�ta mogu e je da dolazi do velikih odstupanja u podacima o

koli inama otpada, te je za pretpostaviti da je godi�nja koli ina nastalog komunalnog otpada

u svakom slu aju znatno ve a od prijavljene u KEO/ROO.


Procjenu koli ine otpada do 2017. godine, dajemo obzirom na injenicu kako e se jo�

tijekom 2008. god. na odlagali�te dovoziti otpad sa istih onih podru ja kao i proteklih godina.

U obzir se uzima ona koli ina koja e se legalno dovesti na odlagali�te. Druga bitna

pretpostavka je da e se tijekom 2008./2009. god. uspostaviti kontrolirano odlaganje tj. da

ne e biti ilegalnog odlaganja te da e se odlaganje u potpunosti kontrolirati te da e podaci

iz o evidnika imati ve i postotak pouzdanosti.

Otvaranjem RCGO-a novonastale koli ine komunalnog i proizvodnog neopasanog otpada

odvoziti e se na isto mjesto, a odlagali�te "Bikarac" sanirati i zatvoriti. Procjena koli ina

komunalnog i proizvodnog neopasnog otpada radi se na temelju sljede ih podataka i

pretpostavki:

Organiziranim prijevozom obuhva eno je stanovni�tvo na podru ju �to ini

oko 51.553 stanovnika,

Na podru ju grada �ibenika je u 2007. ostvareno 1.005.083 no enja,

Obuhva enost stanovni�tva je 100 %,

Broj stanovnika ne e se bitno mijenjati,

Koli ina otpada pove avati e se za 2% godi�nje (temeljem Strategije

gospodarenja otpadom RH)- utemeljena na pove anju standarda stanovni�tva

Prora un je ra en na bazi broja stalnih stanovnik ai turista, te na koli ini

otpada od 0,9 kg po danu za stalnog stanovnika (u prosjeku, (327 kg/stan/g),

a kre e se u rasponu od 0,56 do 1,28 kg/stan/dan (206 do 467 kg/stan/g),

prema PLANU GOSPODARENJA OTPADOM U REBUBLICI HRVATSKOJ ZA

RAZDOBLJE 2007. � 2015. GODINE (NN 85/07) i 1,01 kg po ostvarenom

no enju turista.

Procijenjene godi�nje koli ine otpada za slijede ih 10 godina dane su u tablici 8. a 2007.

godina uzeta je kao polazna godina sa procijenjenom koli inom otpada od 20.468,31 t god.

Prema podacima komunalnog poduze a Gradska isto a d.o.o. koli ine komunalnog otpada

koli ina odlo�enog otpada na odlagali�te �Bikarac� a koja se odnosi samo na Grad �ibenik

iznosi 22.400 t a na preostalih 5 op ina 9.522 t. U prora un procijenjenih koli ina otpada za

slijede ih 10 godina uzeta je u obzir realna koli ina odlo�enog otpada za podru je Grada

�ibenika s obzirom da komunalno poduze e podatke ne temelji na procjeni volumena nego

na vaganju dovezenog otpada. Komunalno poduze e pri prikupljanju otpada pod Grad

�ibenik smatra i ra una i op inu Bilice koja od 2002. vi�e nije dio jedinice lokalne


samouprave Grada �ibenika, tako da podatak o koli ini otpada za Grad �ibenik uklju uje i

op inu Bilice.

Tablica 9. Procijenjene godi�nje koli ine otpada za slijede ih 10 godina za razdoblje od 2008 � 2018.god. s godi�njim pove anjem od 2% za podru je grada �ibenika

godina koli ina odlo�enog

komunalnog otpada u pojedinoj godini (t)

kumulativna koli inaodlo�enog komunalnog

otpada (t) 2008 22.486 22.486 2009 22.936 45.422 2010 23.394 68.816 2011 23.862 92.678 2012 24.340 117.018 2013 24.826 141.844 2014 25.323 167.167 2015 25.829 192.997 2016 26.346 219.343 2017 26.873 246.215 2018 27.410 273.626

2.2. POPIS OTPADOM ONE I� ENOG OKOLI�A I NEURE ENIH ODLAGALI�TA

Trenutno stanje na podru ju Grada upu uje na ve i broj one i� enih povr�ina

komunalnim otpadom. Evidentirane lokacije spadaju u kategoriju divljih odlagali�ta i

kategoriju dogovornih odlagali�ta. Isti su nastali kao posljedica nepostojanja "slu�benog

odlagali�ta", odnosno kao posljedica neorganiziranog sakupljanja, pri emu su nastale

koli ine otpada zavr�avale na smetli�tima uglavnom u blizini mjesta i naselja gdje su i nastali.

Isto tako, niska svijest o potrebi za�tite okoli�a, te neimplementiranje novijih propisa

u podru ju gospodarenja otpadom �to se ne mo�e sagledati samo u kontekstu Grada

�ibenika nego u �irem �upanijskom odnosno regionalnom kontekstu, uvjetovali su stanje

gospodarenja otpadom kakvo ono danas postoji.

U skladu sa Strategijom gospodarenja otpadom NN130/05, u nastavku je dana

sljede a kategorizacija odlagali�ta:

-


-

-

-

-

U Gradu �ibenik, prema Okvirnom planu sanacija odlagali�ta komunalnog otpada na

podru ju grada �ibenika postoji 9 divljih odlagali�ta:

odlagali�te otpada �Boraja�

odlagali�te otpada na lokaciji Zatonski put

odlagali�te otpada �Mrdakovica�

odlagali�te otpada na lokaciji Mu i i

odlagali�te otpada �Perkovi �

odlagali�te otpada �Rakovo selo�

odlagali�te otpada �Raslina�

odlagali�te otpada �Soline� u Zabla u

odlagali�te otpada �Tromilja�

Osim navedenih 9 postoje jo� 10:

odlagali�te otpada �Ra�elje � otok Zlarin�

odlagali�te otpada �Zabla e�

odlagali�te otpada �Jelinjak�

odlagali�te otpada �Roki i�

odlagali�te otpada �Jadrtovac�

odlagali�te otpada �Kava Jadrtovac�

odlagali�te otpada �Morinje�

odlagali�te otpada �Gulinova Kava�

odlagali�te otpada �Pe ine�

odlagali�te otpada �Obonjan�

Sve postoje e deponije komunalnog otpada na podru ju Grada potrebno je sanirati u

skladu sa Zakonom o otpadu.


POPIS LOKACIJA I OPIS:

1. na ovom podru ju nalazi se 5 lokacija divljeg

odlagali�ta.

�Boraja-16,5 lijevo� - odlagali�te se nalazi uz poljski put i na udaljenosti od 10 m

od dr�avne ceste D58 dionica 1 na 16,5 km, s lijeve strane iz pravca �ibenik-

Boraja. Udaljenost do prvih ku a je oko 300 m, a procjenjeni volumen odlo�enog

otpada je 280 m³ (55 % - mje�ani komunalni otpad, 15 % - gra evni otpad, 10

% metalni glomazni otpad i elektronski otpad, 10 % - ambala�a: staklo, pet,

papir, 5 % - otpadne gume, 3 % - �ivotinjski otpad, 2 % - opasan otpad: baterije,

boje, lakovi, akumulatori).

�Boraja-16,5 desno� - odlagali�te se nalazi uz poljski put i na udaljenosti od 15 m

od dr�avne ceste D58 dionica 1 na 16,5 km, s desne strane iz pravca �ibenik-


otpada je 150 m³ (65 % - mje�ani komunalni otpad, 15 % - gra evni otpad, 15

% -otpadne gume, 5 % - ambala�a: staklo, pet, papir).

�Boraja-21 desno� - odlagali�te se nalazi uz poljski put i na udaljenosti od 10 m

od dr�avne ceste D58 dionica 1 na 21 km, s desne strane iz pravca �ibenik-

Boraja. Na odlagali�tu je postavljena tabla Uprave �uma Split o zabrani odlaganja

otpada. Udaljenost do prvih ku a je oko 1500 m, a procjenjeni volumen isklju ivo

gra evnog otpada je 100 m³. Va�no je istaknuti da se na udaljenosti od cca 40 m

od gore navedenog odlagali�ta uzdu� poljskog puta nalazi vi�e manjih odlagali�ta

mje�anog komunalnog otpada, te gra evnog otpada.

�Boraja-21,5 desno� - odlagali�te se nalazi uz poljski put i na udaljenosti od 20 m

od dr�avne ceste D58 dionica 1 na 21,5 km, s desne strane iz pravca �ibenik-


otpada je 400 m³ (88 % - gra evni otpad, 10 % - mje�ani komunalni otpad, 2 %

- otpadne gume).

�Boraja-22,5 lijevo� - odlagali�te se nalazi uz poljski put i na udaljenosti od 1 m

od dr�avne ceste D58 dionica 1 na 22,5 km, s lijeve strane iz pravca �ibenik-

Boraja. Udaljenost do prvih ku a je oko 1000 m, a procjenjeni volumen uglavnom

gra evnog otpada (98 %) i mje�anog komunalnog otpada (2 %) je 350 m³.

Sanacija e se provesti prema modelu iskopa, razvrstavanja, odvoza i prebacivanja otpada

na odlagali�te �Bikarac�. Okvirni tro�kovi zatvaranja odlagali�ta: 670.230,00 kn. Navedeno


odlagali�te bi se moglo sanirati (temeljem Plana sanacije ili procjenom) do kraja 2011.

godine.

Slika 5. Divlje odlagali�ta �Boraja�

nalazi se na udaljenosti od 5 m od

Dr�avne ceste D27, dionica 5 na 9,5 km (Stankova ka cesta), uz poljski put, tzv. Zatonski

put. Udaljenost do najbli�eg naselja je oko 3 km. Otpad je odlo�en s obje strane lokalnog

puta, na povr�ini od otprilike 250 m², a procjenjena koli ina ukupno odlo�enog otpada je

250 m³ (70 % - gra evni otpad, 20 % - mje�ani komunalni otpad, 10 % - metalni glomazni

otpad i elektronski otpad). Sanacija e se odvijati prema modelu iskopa, razvrstavanja,

odvoza i prebacivanja na odlagali�te �Bikarac�. Okvirni tro�kovi zatvaranja odlagali�ta:

85.250,00 kn. Navedeno odlagali�te bi se moglo sanirati (temeljem Plana sanacije ili

procjenom) do kraja 2011. godine.


Slika 6. Divlje odlagali�ta na lokaciji Zatonski put

smje�teno je nedaleko od naselja Zaton, udaljeno

1,5 km od dr�avne ceste D27, dionica 5 na 9 km u neposrednoj blizini vinograda i maslinika.

Udaljenost do najbli�eg naselja je 4 km. Na povr�ini od cca 2000 m² procijenjena koli ina

odlo�enog otpada je 2000 m³ (90 % - gra evni otpad, 5 % - mje�ani komunalni otpad, 2

% - otpadne gume, 2 % - zeleni otpad i 1 % - ambala�a-staklo, pet, papir). Mje�tani Zatona

su na navedenu lokaciju odlagali otpad do 1998. godine kada je uspostavljeno organizirano

skupljanje i odvoz otpada iz mjesta Zaton na odlagali�te �Bikarac�. Sanacija e se provesti

prema modelu iskopa, razvrstavanja, odvoza i prebacivanja otpada na lokaciju odlagali�ta

�Bikarac�. Okvirni tro�kovi zatvaranja odlagali�ta: 814.000,00 kn. Navedeno odlagali�te bi se

moglo sanirati (temeljem Plana sanacije ili procjenom) do kraja 2011. godine.


Slika 7. Divlje odlagali�ta �Mrdakovica�

� nalazi se na �irem podru ju Morinjskog

zaljeva (potencijalno lje ili�te) gdje je registrirano vi�e �divljih odlagali�ta� otpada. �Divlja

odlagali�ta� otpada nalaze se u borovoj �umi sa jedne i druge strane poljskog puta. Na

povr�ini od otprilike 350 m² odlo�eno je oko 175 m³ otpada (50 % - gra evni otpad, 30 % -

zeleni otpad i 20 % - mje�ani komunalni otpad), a procjenjena udaljenost do najbli�ih

stambenih objekata je 700 m. Sanacija e se provesti prema modelu iskopa, razvrstavanja,

odvoza i prebacivanja otpada na odlagali�te �Bikarac�. Okvirni tro�kovi zatvaranja

odlagali�ta: 40.425,00 kn. Navedeno odlagali�te bi se moglo sanirati (temeljem Plana

sanacije ili procjenom) do kraja 2011. godine.


Slika 8. Divlje odlagali�ta �Mu i i�

� nalazi se 150 m prije ulaza u Perkovi te je 5 m

udaljeno od �upanijske ceste za Perkovi . Procjenjena udaljenost do najbli�ih stambenih

objekata je 200 m, a procjenjeni volumen gra evnog otpada 150 m³. Sanacija e se

provesti prema modelu iskopa, razvrstavanja, odvoza i prebacivanja otpada na

odlagali�te �Bikarac�. Okvirni tro�kovi zatvaranja odlagali�ta: 54.450,00. Navedeno


godine.


Slika 9. Divlje odlagali�ta �Perkovi �

� smje�teno je na 50 m od autoceste Zagreb-

Split. Nalazi se u borovoj �umi, uz poljski put i na povr�ini od cca 300 m². Procjenjena

udaljenost do najbli�ih stambenih objekata je 100 m. S jedne i druge strane poljskog

puta odlo�eno je oko 120 m³ uglavnom mje�anog komunalnog otpada (80 %) i

gra evnog otpada (20%). Sanacija e se provesti prema modelu iskopa, razvrstavanja,

odvoza i prebacivanja otpada na lokaciju odlagali�ta �Bikarac�. Osnovni tro�kovi zatvarnja

odlagali�ta: 24.420,00 kn. Navedeno odlagali�te bi se moglo sanirati (temeljem Plana

sanacije ili procjenom) do kraja 2011. godine.


Slika 10. Divlje odlagali�ta �Rakovo selo�

odlagali�te je udaljeno 10 m od asfaltirane ceste za

naselje Raslina, te je 700 m udaljeno od prvih ku a u naselju. Na povr�ini od otprilike 200

m² (nagib) odlo�eno je oko 200 m³ otpada ( 50 % -ambala�a-staklo i pet, 40 % - gra evni

otpad i 10 % - mje�ani komunalni otpad). Lokacija se nalazi na kr�u, na nepristupa nom

ternu i ne vidi se s prometnice. Sanacija e se provesti prema modelu iskopa, razvrstavanja,

odvoza i prebacivanja otpada na lokaciju odlagali�ta �Bikarac�. Okvirni tro�kovi zatvaranja

odlagali�ta: 85.800,00. Navedeno odlagali�te bi se moglo sanirati (temeljem Plana sanacije ili



Slika 11. Divlje odlagali�ta �Raslina�

� smje�teno je u neposrednoj blizini

jezera Velika i Mala Solina s jedne i druge strane makadama, u du�ini od cca 400 m.

Udaljenost od prvih ku a u naselju Zabla e je 1,5 km, te cca 1 km od hotelskog naselja

Solaris. Trenutno na lokaciji ima pribli�no 900 m³ otpada koji zna ajno one i� uje okoli�.

Navedeno podru je Soline zna ajni arheolo�ki lokalitet jer se tu nalaze ostaci

srednjovjekovnih solana. Velike koli ine feromagnetne troske (tehnolo�ki otpad) odlo�ene

su unaokolo jezera na vi�e lokacija. Taj otpad odlagao je Tef d.d. u razdoblju od 80-ih do

90-ih godina pro�log stolje a. Na ovom lokalitetu osim feromagnetne troske nalazi se i

gra evni otpad, te manje koli ine metalnog glomaznog otpada, elektronski otpad,

ambala�a-staklo, pet, papir i mje�ani komunalni otpad. Sanacija e se provesti prema

modelu iskopa, razvrstavanja, odvoza i prebacivanja otpada na odlagali�te �Bikarac�.

Okvirni tro�kovi zatvaranja odlagali�ta: 214.500,00 kn. Navedeno odlagali�te bi se moglo

sanirati (temeljem Plana sanacije ili procjenom) do kraja 2011. godine.


Slika 12. Divlje odlagali�ta �Soline�

� smje�teno je uz Dr�avnu cestu D33, dionica 4 na

2,5 km iz pravca Tromilja-�ibenik, s desne strane. Udaljenost do najbli�eg naselja je 2,5

km. Otpad se nalazi na dnu �karpe, na dubini ve oj od 5 m i na udaljenosti od 4 m od

ruba kolnika. Na povr�ini od otprilike 600 m² (nagib) odlo�eno je oko 300 m³ uglavnom

mje�anog komunalnog otpada (50 %), te gra evnog otpada (25 %), metalnog

glomaznog i elektronskog otpada (10 %), �ivotinjskog otpada - klaoni ki, �ivotinjska

trupla,...(10 %) i otpadnih guma (5 %). Karakteristika ovog odlagali�ta je klaoni ki otpad

koji predstavlja potencijalnu opasnost za �irenje zaraze, tim vi�e �to se nalazi na kr�kom

terenu i u neposrednoj blizini va�ne turisti ke prometnice uz neure eno odmori�te. Otpad

su na navedenu lokaciju odbacile nepoznate osobe. Sanacija e se provesti prema

modelu iskopa, razvrstavanja, odvoza i prebacivanja otpada na lokaciju odlagali�ta

Bikarac. Okvirni tro�kovi zatvaranja odlagali�ta: 92.400,00 kn. Navedeno odlagali�te bi se

moglo sanirati (temeljem Plana sanacije ili procjenom) do kraja 2011. godine.


Slika 13. Divlje odlagali�ta �Tromilja�

odlagali�te na otoku Zlarinu od 1990.

se koristi za odlaganje komunalnog otpada na na in da se sav otpad odlo�en tijekom godine

spaljivao jednom godi�nje i to prije po etka turisti ke sezone. Odlukom Gradskog vije a

Grada �ibenika (listopad 2001. god.) obavljanje djelatnosti odr�avanja isto e na otocima

uklju uju i sakupljanje i odlaganje komunalnog otpada sa otoka na kopno (odlagali�te

«Bikarac») preuzelo je komunalno poduze e Gradska isto a d.o.o. iz �ibenika. U lipnju

2002. god. Lokacija odlagali�ta «Ra�elje» je sanirana na na in da je glomazni otpad odvezen

na kopno na odlagali�te «Bikarac» dok je klasi ni komunalni otpad sabijen na manji volumen

i prekriven inertnim materijalom. Radi potrebe organiziranog sakupljanja i daljnjeg odvoza na

kopno, na saniranoj lokaciji je postavljen dovoljan broj kontejnera koji su se za vrijeme

turisti ke sezone praznili jednom tjedno a izvan turisti ke sezone jednom u 15 dana.

Glomazni otpad se organizirano odvozio dva puta godi�nje.

Glede velikih koli ina otpada, posebno onog nastalog za vrijeme turisti ke sezone, ove je

godine nasuprot lokacije «Ra�elje» pripremljena posebna povr�ina od cca 1 000 m2, od ega

je 50% iste betonirano za postavljanje «pres» kontejnera radi �to kvalitetnijeg sakupljanja i

odvoza sakupljenog otpada na odlagali�te «Bikarac». Na betoniranoj povr�ini postavljena je

presa i «pres» kontejner zapremine 16 m3 a postavljen jedan ve i kontejner za sakupljanje


glomaznog otpada kako bi se izbjeglo odbacivanje istog na lokaciju «Ra�elje». Stavljanjem u

funkciju «pres» kontejnera uklonjeni su kontejneri za komunalni otpad.

Lokacija odlagali�ta «Ra�elje» na otoku Zlarinu smje�tena je uz rub ceste prema Crkvi od

Ra�elja u du�ini od 150 m. Udaljenost od prvih ku a iznosi 300 m. lako djelomi no sanirana

2002. godine kada je sa lokacije odvezen glomazni otpad a komunalni zatrpan i prekriven

inertnim gra evinskim materijalom te stavljanjem u funkciju «pres» kontejnera i velikog

kontejnera za glomazni otpad na lokaciji u neposrednoj blizini, divlja lokacija «Ra�elje» se

ponovo koristi za «divlje» odlaganje otpada. Danas se na lokaciji nalazi oko 1 300 m3

odlo�enog otpada od ega 500 m3 otpada na grane, daske, prozore i drugi glomazni otpad

dok 800 m3 ini gra evinski otpad. Takvo stanje osim �to one i� uje i nagr uje okoli�,

predstavlja i veliku opasnost za nastajanje i �irenje po�ara.

Divlje odlagali�ta otpada ostaje isti, ali va�no je istaknuti da je procjena tro�kova sanacije

Divljeg odlagali�ta otpada �Ra�elje-otok Zlarin�-238.000,00 kn + 50.000,00 kn. Ovaj iznos

utvr en je izradom Plana sanacije divljeg odlagali�ta otpada �Ra�elje-otok Zlarin�.

Slika 14 Divlje odlagali�ta �Ra�elje � otok Zlarin�

� smje�teno je u neposrednoj blizini jezera Velika i

Mala Solina, uz odvojak od lokalne ceste 65061, sa desne strane iz pravca �ibenik-Zabla e.

Na odlagali�tu je postavljena tabla o dozvoli odlaganja samo krupnog ku nog materijala. Na


povr�ini od otprilike 50 m² odlo�eno je oko 25 m³ otpada (60 % - gra evni otpad-gra evna

stolarija, 25 % - mje�ani komunalni otpad, 15 % -elektronski otpad i ambala�a-staklo, pet,

papir). Va�no je naglasiti da se vi�e manjih odlagali�ta uglavnog gra evnog otpada nalazi uz

gore navedenu cestu. Sanacija e se provesti prema modelu iskopa, razvrstavanja, odvoza i

prebacivanja otpada na odlagali�te �Bikarac�. Okvirni tro�kovi zatvaranja odlagali�ta:

6.325,00 kn. Navedeno odlagali�te bi se moglo sanirati (temeljem Plana sanacije ili


Slika 15 Divlje odlagali�ta �Zabla e�

� smje�teno je na velikom zavoju u lijevo sa desne

strane �upanijske ceste 6127 (cesta za Primo�ten Burni), 1,5 km od mjesta razdvajanja

�upanijske ceste od Jadranske ceste D8. Procjenjena udaljenost do najbli�ih stambenih

objekata je 300 m. Odlagali�te se nalazi na dnu �karpe, na dubini ve oj od 5 m i na

nepristupa nom terenu koji se ne vidi s prometnice. Na povr�ini od otprilike 200 m² odlo�eno

je oko 60 m³ mje�anog komunalnog otpada i zelenog otpada (�umarski otpad). Va�no je

istaknuti da je ovaj lokalitet predvi en za za�titu � �uma Jelinjak. U blizini ovog lokaliteta ili

preciznije, 50 m nakon spoja Jadranske ceste D8 i �upanijske ceste 6127, s lijeve strane iz

pravca �ibenik-Primo�ten Burni nalazi se odlagali�te otpada �Greba�tica�. Unato tome

�to se na podru ju odlagali�ta nalazi kontejner koji je predvi en samo za odlaganje

glomaznog otpada, nepoznate osobe i dalje odla�u otpad oko kontejnera, te u blizini


navedene lokacije. Procjenjeni volumen odlo�enog otpada je 30 m³, a ve inu otpada ini

gra evni otpad-gra evna stolarija (70 %), te mje�ani komunalni otpad (30 %). Sanacija e

se provesti prema modelu iskopa, razvrstavanja, odvoza i prebacivanja otpada na odlagali�te

�Bikarac�. Okvirni tro�kovi zatvaranja odlagali�ta: 26.290,00 kn. Navedena odlagali�ta bi se

mogla sanirati (temeljem Plana sanacije ili procjenom) do kraja 2011. godine.

Slika 16 Divlje odlagali�ta �Jelinjak�

� nalazi se na udaljenosti od 20 m od magistralne

ceste D8 s lijeve strane iz pravca Zadar-�ibenik, nasuprot vora Roki i. Odlagali�te

isklju ivo gra evnog otpada vidljivo je sa prometnice, a najbli�i stambeni objekti nalaze

se na udaljenosti od 50 m. Na povr�ini od 200 m², procjenjena koli ina gra evnog

otpada je 400 m³. Va�no je naglasiti da se odlagali�te nalazi na podru ju zna ajnog

krajobraza �Gvozdenovo-Kamenar�. Sanacija e se provesti prema modelu iskopa,

razvrstavanja, odvoza i prebacivanja otpada na odlagali�te �Bikarac�. Okvirni tro�kovi

zatvaranja odlagali�ta: 77.000,00 kn. Navedeno odlagali�te bi se moglo sanirati

(temeljem Plana sanacije ili procjenom) do kraja 2011. godine.


Slika 17 Divlje odlagali�ta �Roki i�

� nalazi se uz poljski put i na udaljenosti od 20 m

od �upanijske ceste 6108, sa lijeve strane iz pravca Jadrtovac-�abori . Odlagali�te

isklju ivo gra evnog otpada vidljivo je sa prometnice, a procjenjena udaljenost do

najbli�ih stambenih objekata je 300 m. Na povr�ini od otprilike 100 m² odlo�eno je oko

200 m³ isklju ivo gra evnog otpada. Va�no je istaknuti da je ovo odlagali�te smje�teno u

blizini lokaliteta ekolo�ke mre�e - Morinjski zaljev. Sanacija e se provesti prema modelu

iskopa, razvrstavanja, odvoza i prebacivanja otpada na odlagali�te �Bikarac�. Okvirni

tro�kovi zatvaranja odlagali�ta: 34.100,00 kn. Navedeno odlagali�te bi se moglo sanirati

(temeljem Plana sanacije ili procjenom) do kraja 2011. godine.


Slika 18 Divlje odlagali�ta �Jadrtovac�

nalazi se uz poljski put i na udaljenosti od

1500 m od �upanijske ceste 6108, sa lijeve strane iz pravca Jadrtovac-�abori .

Odlagali�te se nalazi na podru ju starog kamenoloma-Jadrtovac. Na po etku poljskog

puta (ispod groblja u Jadrtovcu) postavljena je rampa i tabla o zabrani odlaganja otpada.

Va�no je naglasiti da se sa jedne i druge strane poljskog puta do odlagali�ta �Kava

Jadrtovac� nalazi vi�e manjih odlagali�ta uglavnom gra evnog otpada. Na povr�ini od

otprilike 6500 m²odlo�eno je oko 65000 m³ uglavnom gra evnog otpada (95 %), te

mje�anog komunalnog otpada, otpadnih guma, zelenog otpada i ambala�e-staklo, pet,

papir (5 %). Procjenjena udaljenost do najbli�ih stambenih objekata je 1700 m. Sanacija

e se provesti prema modelu iskopa, razvrstavanja, odvoza i prebacivanja otpada na

odlagali�te �Bikarac�. Okvirni tro�kovi zatvaranja odlagali�ta: 10.081.500,00 kn.

Navedeno odlagali�te bi se moglo sanirati (temeljem Plana sanacije ili procjenom) do

kraja 2011. godine.


Slika 19 Divlje odlagali�ta �Kava Jadrtovac�

� nalazi se na sjeverozapadnom dijelu Morinjskog

zaljeva. Vi�e manjih odlagali�ta gra evnog otpada rasuto je sa jedne i druge strane

poljskog puta, uz Morinjski zaljev. Procjenjeni volumen odlo�enog otpada je 100 m³, a

udaljenost do najbli�ih stambenih objekata je 1000 m. Sanacija e se provesti prema

modelu iskopa, razvrstavanja, odvoza i prebacivanja otpada na odlagali�te �Bikarac�.

Okvirni tro�kovi zatvaranja odlagali�ta: 23.100,00 kn. Navedeno odlagali�te bi se moglo

sanirati (temeljem Plana sanacije ili procjenom) do kraja 2011. godine.


Slika 20 Divlje odlagali�ta �Morinje�

� nalazi se uz poljski put i na udaljenosti od

50 m od �upanijske ceste 6090, sa desne strane iz pravca �ibenik-NP Krka. Procjenjena

udaljenost do najbli�ih stambenih objekata je 100 m. Trenutno na lokacij ima 400 m³

uglavnog gra evnog otpada (90 %), te mje�anog komunalnog otpada (5 %) i

�ivotinjskog otpada-klaoni ki otpad (5 %). Va�no je istaknuti da klaoni ki otpad

predstavlja potencijalnu opasnost za �irenje zaraze i uzrokuje �irenje neugodnih mirisa.

Sanacija e se provesti prema modelu iskopa, razvrstavanja, odvoza i prebacivanja

otpada na odlagali�te �Bikarac�. Okvirni tro�kovi zatvaranja odlagali�ta: 136.400,00 kn.


kraja 2011. godine.


Slika 21 Divlje odlagali�ta �Gulinova kava�

� nalazi se nasuprot vojarne Bribirskih knezova, uz

poljski put/makadam i na udaljenosti od 15 m od lokalne ceste 65061, sa desne strane iz

pravca �ibenik-Zabla e. Procjenjena udaljenost do najbli�ih stambenih objekata je 1000

m. Na povr�ini od otprilike 300 m² odlo�eno je oko 150 m³ isklju ivo gra evnog otpada.

Sanacija e se provesti prema modelu iskopa, razvrstavanja, odvoza i prebacivanja

otpada na odlagali�te �Bikarac�. Okvirni tro�kovi zatvaranja odlagali�ta: 31.350,00 kn.


kraja 2011. godine.


Slika 22 Divlje odlagali�ta �Pe ine�

nalazi se na ju�noj strani otoka. Na

povr�ini od 500 m², na udaljenosti od 10 m od mora nalazi se odlagali�te uglavnom

komunalnog otpada, a iznad njega na povr�ini od 300 m² nalazi se odlagali�te uglavnom

zelenog otpada. Procjenjeni volumen odlo�enog otpada je 400 m³. Sanacija e se

provesti prema modelu iskopa, razvrstavanja, odvoza i prebacivanja otpada na

odlagali�te �Bikarac�. Okvirni tro�kovi zatvaranja odlagali�ta: 86.400,00 kn. Navedeno


godine.


Slika 23 Divlje odlagali�ta �Obonjan�

Va�no je istaknuti da je na otoku Zlarinu prisutan problem protuzakonitog odlaganja

gra evinskog otpada, tj. na vi�e lokacija na Zlarinu nalazi se odba en gra evinski otpad od

ru�enja:

Uvala Bioci � odlo�eno oko 20 m³ gra evinskog otpada

Protupo�arni put Lokvica-Malpaga � odlo�en/odba en gra evinski otpad na

nekoliko lokacija s lijeve i desne strane puta, u koli ini vi�e desetaka m³, a zna ajna

koli ina takvog otpada isplanirana je i sabijena po samom protu-po�arnom putu

�irine oko 3 m, u du�ini oko 200 m puta, po ev�i od lokalne asfaltirane prometnice

prema unutra�njosti otoka.

Protupo�arni put Lokvica � Njivice � odlo�en/odba en gra evinski otpad na

nekoliko lokacija s jedne i druge strane puta, u koli ini od vi�e desataka m³, a

zna ajna koli ina takvog otpada uvaljana je po samom protu-po�arnom putu �irine

oko 3 m, na du�ini od cca 300 m puta, , po ev�i od lokalne asfaltirane prometnice

prema unutra�njosti otoka.

Lokacija Marinovica � odlo�en/odba en i ve im dijelom uvaljan gra evinski otpad

u du�ini od cca 3 m.


Odlagali�te otpada Bikarac nalazi se na podru ju Grada �ibenika. Odlagali�te je

smje�teno 1,5 km sjevero-isto no od regionalne ceste �ibenik-Trogir, odnosno jugoisto no

od �ibenika na oko 7 km zra ne linije, na kr�kom terenu. Do same lokacije se mo�e do i iz

pravca �ibenika, odnosno Dubrave (�ibenika) na dva na ina; asfaltiranom cestom koja dalje

vodi prema planiranoj zoni mje�ovite namjene Podi ili neasfaltiranom cestom koja skre e se

lokalne ceste Bilice � Dubrava � Danilo Biranj te se priklju uje na cestu prema zoni Podi.

Odlagali�te nije ure eno sukladno Zakonu o otpadu i stoga e ga biti potrebno sanirati kao

�to je opisano u studiji utjecaja na okoli�.

Prema rasporedu katastarskih estica koje odlagali�te Bikarac obuhva a, najve i dio estica

spada u katastarsko podru je Donje Polje � �ibenik, katastarsko podru je Donje Polje i

djelomi no u katastarsko podru je Jadrtovac.

Odlagali�te raspola�e sa slijede im gra evinama:

Zgrada za zaposlenike � zgrada povr�ine 47,7 m2. Ta prostorija slu�i kao

garderoba, kuhinja i soba za odmor, uklju uje toplu vodu za osobnu higijenu.

Zgrada je spojena na elektri nu energiju i vodovodnu vodu, kao i na sustav

odvodnje.

Bazen sakupljanja sanitarnih otpadnih voda, u potpunosti nepropusan,

volumena 30 m3. Bazen se prazni prema potrebi pomo u specijaliziranih vozila

komunalnog poduze a.

Gara�a � zidana gra evina 130,5 m2 povr�ine, koja je ujedno i skladi�te

opreme i ma�inerije. U sklopu gara�e postoji podru je u koje se pohranjuju

alati, maziva i rezervni dijelovi.

Mosna vaga s upravlja kom ku icom.

Betonska povr�ina za recikla�no dvori�te.

Odlagali�te je trenutno ogra eno u podru ju oko 900 m duljine, ali se planira zavr�iti

ogra ivanje u duljini od oko 2260 m. Odlagali�te je uvano 24 h u tri smjene. Trenutno je na

odlagali�tu zaposleno 11 radnika. Vodi se evidencija o koli inama i vrstama otpada kao i o

subjektima koji odla�u otpad na odlagali�te. Radno vrijeme odlagali�ta je izme u 7 i 20 h.

Postoji i manja hidrantska mre�a od ukupno 3 hidranata.

Procjenjuje se da je od 1971. godine do danas na odlagali�tu odlo�eno oko 550.000 t

otpada. Pri ovoj procjeni uzete su u obzir injenice da se nakon ratnih godina koli ina


komunalnog otpada znatno pove ala, te da je broj obuhva enih doma instava postepeno

pove an i da je u 2004. iznosio 100%.

Na odlagali�te se odla�e komunalni i neopasni industrijski otpad, sli nih karakteristika kao i

komunalni otpad. Tako er se odla�e gra evinski otpad (kamen, �buka i inertni sipki

materijal) koji ujedno slu�e za prekrivanje otpad. Istreseni otpad se na odlagali�tu

povremeno razastire i nabija kompaktorom i gra evinskim strojevima te povremeno prekriva.

Gra evinski otpad u pravilu dovoze sami proizvo a i.

Odlagali�te je priklju eno na elektri nu, telekomunikacijsku mre�u i vodovodnu mre�u. U

blizini odlagali�ta nema postrojenja za pro i� avanje otpadnih voda, ali je ono planirano u

industrijskoj zoni Podi, udaljenost 2 km od odlagali�ta.

Mjere deratizacije i dezinfekcije se redovito provode na odlagali�tu. Tako er i redoviti

lije ni ki pregledi radnika. Mjere monitoringa utjecaja odlagali�ta na okoli� se ne provode.

Dijelovi odlagali�ta, a posebno radna fronta, prija�njih godina povremeno su gorili i tinjali,

�to se u manjem obimu de�ava i danas. Dio organskog otpada je sagorio, te je ve i dio

odlagali�ta postao inertni otpad. Me utim postoje i odre eni dijelovi odlagali�ta koji nisu

gorjeli i tu se otpad nalazi u metagenoj fazi.

U zraku oko deponija se osjete mirisi koji potje u od amonijaka, hidrogen sulfida, metana,

nitrata. Prilikom jakih vjetrova se u okoli� raznosi papir i plastika s odlagali�ta. Postoje uvjeti

za �irenje zaraznih bolesti, a kod istovara otpada se pojavljuje vatra i dim te rojevi kukaca i

jata ptica. Odlo�eni otpad se ne prekriva redovito inertnim materijalom. Otplinjavanje

tako er nije rije�eno. Oko odlagali�ta postoji protupo�arni put za vatrogasna vozila.

Protupo�arni pojas je tretiran herbicidima, ali nije o i� en.

Povremeno se otpadna vozila i drugi metali, odvojeno prikupljeni, odvoze s odlagali�ta od

strane za to registriranih tvrtki.

Interes grada, jednako kao i �upanijski interes je uspostava �upanijskog centra za

gospodarenje otpadom, a alternativno se osigurava mogu nost sanacije i zatvaranja

postoje eg odlagali�ta otpada.


Slika 24. Polo�aj odlagali�ta �Bikarac�

Strategijom su utvr ene lokacije visokog rizika koje su nastale dugotrajnim neprimjerenim

gospodarenjem proizvodnim (tehnolo�kim) otpadom i koje svojim postojanjem predstavljaju

realnu opasnost za okoli� i za ljudsko zdravlje. Na podru ju �upanije u gradu �ibeniku

potrebno je izvr�iti sanaciju one i� enja na podru ju biv�e tvornice elektrode i ferolegura u

�ibeniku za �to je poslan zahtjev FZOEU za sufinanciranje.

Provedenim je istra�nim radovima na podru ju biv�e tvornice utvr eno je one i� enje tla

organskim tvarim, uglavnom policikli kim aromatskim ugljikovodicima te velike koli ine

neopasnog otpada. Na prostoru biv�e tvornice nalazi se oko 31.600 m3 neopasnog i 22.400

m3 potencijalno opasnog otpada.

Sukladno Uredbi o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i

Vrste otpada na podru ju biv�e tvornice elektroda i ferolegura u �ibeniku.:

NEOPASNI OTPAD

06 08 99 karborundum

10 02 10 kovarina


10 08 14 elektrodna masa

15 01 04 ambala�a od metala

17 01 02 opeka

17 01 07 mje�avine betona, opeke, crijepa, plo ica i keramike

17 02 01 drvo

17 04 05 �eljezo i elik

17 09 04 gra evinski granulat koji ne sadr�i opasne tvari

OPASNI OTPAD

13 07 01 ostaci goriva u spremnicima

13 08 99 zauljeni otpad

15 01 10 ambala�a koja sar�i ostatke opasnih tvari ili je one i� ena opasnim tvarima

17 01 06 one i� ena opeka

17 02 04 zauljene drvene kocke

17 05 03 one i� eno zemlji�te

17 09 03 gra evinski granulat koji sadr�i opasne tvari

Krajem 2007. g. raspisan je natje aj za sanaciju one i� enog tla i zbrinjavanje opasnog i

neopasnog otpada iz kruga biv�e Tvornice elektroda i ferolegura.


3.0. PLAN GOSPODARENJA OTPADOM GRADA �IBENIKA

3.1. MJERE ODVOJENOG SAKUPLJANJA OTPADA

Grad i op ina odgovorni su za gospodarenje komunalnim otpadom �to zna i da je gradsko

poglavarstvo, odnosno vije e du�no u svom podru ju osigurati uvjete i provedbu propisanih

mjera za gospodarenje komunalnim otpadom. Koordinacija sa �upanijom pri tome je osobito

va�na. Sukladno l. 15. stavku 4 Izmjena i dopuna Zakona o otpadu ("Narodne novine"

br.60/08), gradovi i op ine su na svom podru ju du�ne postaviti odgovaraju e spremnike i

osigurati gradnju recikla�nog dvori�ta za odvojeno prikupljanje otpada u gospodarenju

komunalnim otpadom. Komunalni otpad obuhva a i razne, po Zakonu, definirane kategorije

posebnog otpada za koje su doneseni posebni podzakonski akti. Pravilnicima (o ambala�i,

otpadnim baterijama i akumulatorima, gumama, vozilima, ee- otpadu i dr.) pobli�e se

odre uje na in gospodarenja ovim skupinama otpadnih materijala. Ponekad je te�ko

razdijeliti granicu komunalni � posebni otpad te, stoga, polazimo od injenice da je iz ukupne

mase komunalnog otpada uputno izdvojiti �to je vi�e mogu e posebnih vrsta otpada tj. onih

iskoristivih materija koje se dalje mogu plasirati kao vrijedne sirovine za stvaranje novih

proizvoda ili proizvodnju energije. Cilj, je, svakako, smanjiti ukupnu koli inu otpada koji

optere uje potencijalno kvalitetno obradivo zemlji�te grada te predstavlja velik ekolo�ki

problem koji ugro�ava kakvo u podzemnih voda, tla i okolnog zraka ukoliko se odlo�i na

odlagali�te. Istovremeno, taj odba eni otpad je izvor ekonomskog interesa pravnoj osobi

ovla�tenoj za gospodarenje otpadom koja ga zbrinjava na legalan i ekolo�ki prihvatljiv na in

rastere uju i prirodne resurse grada.

Primarna recikla�a

Izdvajanje korisnih komponenti iz toka mije�anog komunalnog otpada (papir, staklo, metal,

pet ambala�a, organski otpad, plastika i sl.) i njihova priprema za ponovno kori�tenje u

proizvodnom procesu naziva se recikla�a. Primarno odvajanje navedenih sastavnih dijelova

komunalnog otpada trebalo bi zapo eti ve u doma instvima, odnosno na mjestu samog

nastanka otpada.


:

-

-


Prema lanku 56. Izmjena i dopuna Zakona o otpadu, gradovi i op ine du�ne su na

svojem podru ju postaviti spremnike i osigurati gradnju recikla�nog dvori�ta za

odvojeno prikupljanje otpada do 31. 12. 2008. godine te osigurati gradnju

najmanje jednog recikla�nog dvori�ta za gra evinski otpad.

Slika 25.: Osnovna ideja postupanja komunalnim otpadom iz ku anstva

ZELENI OTOCI: - to je mjesto na javnoj povr�ini na kojem se nalazi jedna ili vi�e posuda

za prihvat odvojeno sakupljenog materijala. Od korisnih komponenti sustavom odvojenog

prikupljanja izdvajat e se papirnati i kartonski otpad, otpadni PET, staklo i metali, odnosno

otpad koji u velikoj ve ini spada u ambala�ni otpad. S obzirom na hrvatske propise odre ena

koli ina tih komponenti e se prikupiti povratom ambala�nog otpada prema PRAVILNIKU O

AMBALA�I I AMBALA�NOM OTPADU (NN 97/05) u trgovinama.


Stanovni�tvo samostalno odla�e otpadne materijale u navedene spremnike. Iz tog razloga u

prvom redu potrebno je zapo eti s mjerama edukacije stanovni�tva i pove anjem svijesti o

problemima vezanim za otpad. Spremnici moraju imati oznaku vrste i naziva ambala�nog

otpada koji se u njima odla�e, uputu o na inu odlaganja, osnovne informacije o pravnoj

osobi koja je odgovorna za pra�njenje spremnika.

Zeleni otoci se u pravilu sastoje od 4 spremnika razli ite boje, a mogu e je dodati i jedan za

baterije. U Republici Hrvatskoj su standardizirane boje spremnika, a karakteristi ne boje

spremnika za komponente koje se planiraju izdvajati su prikazane u tablici 9.

To su spremnici za:

Tablica 10: Karakteristi ne boje spremnika za komponente koje se namjeravaju izdvajati

Grad treba odrediti tvrtku (ovla�tenog recikla�era) koji e prikupljati i zbrinjavati odvojeno

sakupljeni otpad i sa njom sklopiti Ugovor. Otpad se mo�e izravno transportirati poduze ima

ovla�tenim za obradu ili odvoziti u recikla�no dvori�te. Otpad e se tu sortirati i pripremiti za

transport, ovisno o pojedinoj vrsti i proslijediti tvrtkama ovla�tenima za obradu. Predvi aju

se spremnici od 400 do 1100 l za papir, staklo i metale i mre�asti spremnik od 400 do 600

litara za PET plastiku. Spremnik za iskori�tene baterije bi bio manje zapremine (oko 50 l) .


Slika 26: Izgled zelenog otoka

Proces postupanja s odvojeno prikupljenim papirnatim, plasti nim i metalnim otpadom sa

zelenih otoka prikazan je na donjoj shemi. Postupanje sa staklom je identi no, ali ne sadr�i

pre�anje i baliranje nego se samo mo�e lomiti da se smanji volumen.

RECIKLA�NO DVORI�TE: odre en prostor naselja opremljen spremnicima i posudama

namijenjenim odvojenom privremenom skladi�tenju iskoristivih frakcija otpada. Ovdje bi

stanovnici uvijek mogli na jednostavan i pristupa an na in dobiti informacije o svim pitanjima

postupanja tj. gospodarenja otpadom a naro ito u pogledu smanjivanja koli ina i �tetnosti

vlastitog otpada kao i boljeg iskori�tavanja otpada. Putem lokalnim sredstava obavje� ivanja


i aktivnosti samog grada, stanovni�tvo se obavje�tava o radnom vremenu recikla�nog

dvori�ta, popularizira odvajanje otpada, anga�ira mla a populacija u daljnjoj edukaciji starije,

informira o vrstama otpada i sl.). Cilj odvojenog sakupljanja otpada iz ku anstava je

smanjivanje ukupne koli ine otpada i otpada koji se neiskori�ten odla�e na deponiju.

Recikla�no dvori�te mora udovoljavati odre enim tehni ko-tehnolo�kim uvjetima:

- mora biti ogra eno

- svi otvoreni spremnici (za otpadno staklo, plastiku, �eljezo i sl.) moraju biti u

posebno ogra enom natkrivenom prostoru u koji je onemogu en dotok oborinskih

voda

- otpad se mora skladi�titi odvojeno po svojstvima otpada, vrsti i agregatnom

stanju

- podna povr�ina mora biti nepropusna

- stacionarna posuda, spremnik i druga ambala�a moraju biti izra eni tako da je

mogu e sigurno punjenje i pra�njenje

- mora biti ozna eno natpisom �Recikla�no dvori�te� s podacima o vrsti otpada koji

se skladi�ti, klju nom broju iz kataloga otpada sukladno posebnom propisu,

radnom vremenu i sl.

Obzirom na vrste otpada koje se mogu prona i na odlagali�tima �irom grada, u recikla�nom

dvori�tu potrebno je osigurati spremnike za slijede e vrste otpada:

- stari namje�taj i drugi glomazni otpad

- otpadno �eljezo

- plastiku

- papir

- elektri ne i elektroni ke ure aje

- otpadnu ambala�u one i� enu opasnim

tvarima (posude od pesticida, ulja, boja i lakova i sl.)

- opasni otpad iz doma instva (otpadni lijekovi, kemikalije, boje i sl.)

- motorna ulja

- staklo

- otpadne baterije


Grad �ibenik mora u naselju �ibenik osigurati prostor za recikla�no dvori�te gra evinskog

otpada. Najlogi nije rje�enje koje se name e je izbor lokacije u blizini najve eg izvora ove

vrste otpada. Na taj na in, gra evinski otpad bi bio organizirano privremeno prikupljen do

daljnje obrade na odgovaraju oj lokaciji, a tvrtke - izvori bi ve im dijelom rasteretile vlastiti

proizvodni prostor i rije�ile problem neadekvatnog odbacivanja otpadnog gra evnog

materijala. Ukoliko izbor ove lokacije nije mogu , prikupljanje gra evinskog otpada treba

osigurati unutar recikla�nog dvori�ta namijenjenog prikupljanju ve navedenih kategorija

otpada.

Pravna osoba, koncesionar koja upravlja recikla�nim dvori�tem ne mora imati dozvolu za

gospodarenje otpadom izdanu od nadle�nog �upanijskog upravnog tijela koja obuhva a i

djelatnost upravljanja recikla�nim dvori�tem, ali mora imati uporabnu dozvolu za namjenu

kori�tenja prostora za namjenu privremenog skladi�tenja otpada.. Ukoliko se prikupljaju i

opasne kategorije otpada, tada je potrebna i dozvola Ministarstva za�tite okoli�a, prostornog

ure enje i graditeljstva za gospodarenje tom vrstom otpada. Recikla�no dvori�te mo�e biti u

vlasni�tvu grada ili e grad ovlastiti odabrane tvrtke/u da u njihovo ime, upravljaju

recikla�nim dvori�tem i preuzimaju odvojeno skupljeni otpad iz ku anstva. U kasnijoj fazi,

nakon �to se vremenom utvrdi koja struktura otpada je u kojim omjerima najekonomi nija za

prikupljanje, broj spremnika mo�e se pro�iriti onim vrstama otpada za koje se utvrdi najve a

potreba i prona e odgovaraju i skuplja /obra iva koji e ga preuzeti.

U papirnati i kartonski otpad koji se mo�e odlo�iti u recikla�no dvori�te ili u zelenim

otocima spadaju:

novine i asopisi

prospekti, katalozi, bilje�nice

knjige i slikovnice

papirnate vre ice, kartonske fascikle i kutije

valoviti karton

ostali papirni i kartonski predmeti bez plasti nih ili drugih materijala

Prilikom odvojenog odlaganja otpada u posude za ovu kategoriju otpada ne odla�u se:

vi�eslojna, kompozitna ambala�a (neke vrste mlijeka, jogurta i sokova)

foto papir


zauljeni papiri

ostali nepapirnati materijali

Papir i karton kao sastavni dio komunalnog otpada treba odvajati u spremnike postavljene na

podru ju grada, odnosno naselja da bi se smanjile ukupne koli ine otpada odlo�enog kao

neiskoristivi mije�ani komunalni otpad na odlagali�tu.

Sav opasni otpad mora se izdvajati iz toka komunalnog i drugih tipova neopasnog otpada.

Staklo - dvije glavne skupine staklenih predmeta u �irokoj primjeni su:

staklene posude (boce, a�e, ...) prozorsko staklo

U spremnike za staklo, mogu e je odlagati prazne staklenke i boce svih boja bez zatvara a i

epova. Za potrebe recikliranja, ep i etiketa one i� uju bocu te ih je potrebno odvojeno

odlagati. Lomljenjem stakla se ostvaruje u�teda u odlagali�nom prostoru jer se volumen

smanjuje za vi�e od 7 puta.

U spremnike se ne odla�u �arulje, porculansko ili kerami ko posu e, svjetiljke, armirano,

kristalni i automobilsko staklo, bo ice od lijekova. Prozorsko staklo mogu e je zbrinuti kod

staklara.

Staklo iz komunalnog otpada, dakle, treba, kao i sve kategorije otpada za koje je to izvedivo,

izdvajati i odvojeno prikupljati na lokacijama zelenih otoka ili spremnika unutar recikla�nog

dvori�ta u Virju.

Metalni otpad se mo�e podijeliti na:

�eljezne metale ( elik, lim, lijev,�) obojene metale (aluminij, bakar, cink, olovo,�)

Posebnu kategoriju metalnog otpada ine aluminijska ambala�a za pakiranje piva i gaziranih

pi a pa se zato organizira posebno sakupljanje ove vrste otpadnog materijala. U spremnike

je mogu e odlagati prazne metalne doze � konzerve alkoholnih i bezalkoholnih pi a, prazne

konzerve prehrambenih proizvoda, metalne kra e cijevi, alat, eli ne trake, metalne

zatvara e i epove od boca i staklenki. Doze i limenke od raznih vrsta sprejeva koji sadr�e

zapaljive, opasne i zabranjene tvari (lakovi za kosu, dezodoransi, boje u spreju i drugi sli ni

spojevi) nije mogu e odlagati u spremnike.


Za glomazni otpad tako er treba omogu iti privremeno prikupljanje u recikla�nim

dvori�tima tako da mje�tani mogu tijekom cijele godine i svih radnih dana, uklju uju i i

subotu, besplatno odlo�iti ovu vrstu otpada.

Animalni otpad � njegovo zbrinjavanje treba zapo eti u trenu samog uginu a �ivotinje koje

mora biti registrirano i evidentirano u nadle�nim veterinarskim slu�bama. Prikupljali�te,

sabirno mjesto za privremeno zbrinjavanje animalnog otpada ne organizira se na nivou svake

jedinice lokalne samouprave ve jedna jedinica lokalne samouprave u �upaniji prihva a

otpad s cijelog �upanijskog podru ja do daljnje otpreme u kona no mjesto zbrinjavanja.

Vlasnik uginule �ivotinje ne smije ekati vi�e od 24 sata od prijave uginu a slu�bi koja e

vozilom do i po �ivotinju. Odlaganje poluraspadnutih strvina po putevima, na odlagali�tu te

na svim drugim mjestima, treba biti najstro�e sankcionirano. Edukacija i prevencija u

postupanju s ovom vrstom otpada trebaju biti prioritetne mjere koje treba provoditi grad.

Otpadni mulj iz ure aja za pro i� avanje otpadnih voda mora se rije�iti sukladno

projektu gradnje ure aja za pro i� avanje koji treba predvidjeti potpunu aerobnu ili

anaerobnu stabilizaciju mulja prije nego se uputi na odlaganje. Mulj koji se namjerava

koristiti za odlaganje na poljoprivredne povr�ine, potrebno je obraditi sukladno Pravilniku koji

obuhva a ovu problematiku. Mulj u teku em stanju bez predobrade nije dozvoljeno odlagati

na odlagali�te.

Prikupljeni gra evinski otpad mogu e je iskoristiti u procesu upravljanja i privremenih

sanacijskih mjera odlagali�ta (dnevne prekrivke, izgradnja transportnih puteva i sl.) ime se

smanjuju tro�kovi gospodarenja gra evinskim otpadom i sanacije odlagali�ta.

Povratna ambala�a � (PET, aluminij) otkupljuje se na lokacijama prodajnih mjesta u gradu

�ibeniku. Ove prodavaonice imaju potpisan Ugovor s Fondom za za�titu okoli�a i energetsku

u inkovitost o preuzimanju povratne ambala�e za koju se pla a naknada.

Plastiku koja ne pripada povratnom sustavu zbrinjavanja � ambala�a od alkoholnih pi a,

sokova, mlijeka, jestivog ulja, octa, deterd�enta, omek�iva a, �ampona, kozmeti kih

proizvoda, PVC folije, plasti ne vre ice itd. tako er je mogu e odvojeno prikupljati u

spremnicima, odvojeno po vrstama i ovisno o ponudi mogu ih sakuplja a/obra iva a ovih

vrsta otpada, no za njih nije propisana mogu nost pla anja naknade njihovim donosiocima.


Ako se radi o ambala�i opasnih tvari kao �to su ljepila, smole za i� enje, otapala, lijekovi,

ambala�u je zajedno s preostalim sadr�ajem potrebno odvojiti u segment opasni otpad.

Guma - glavna skupina gumenih predmeta u �irokoj primjeni su gume za vozila (guma

osobnih automobila, autobusa, teretnih automobila, radnih strojeva, vozila i traktora,

zrakoplova i drugih letjelica, te sli ni odgovaraju i proizvod koje posjednik radi o�te enja,

istro�enosti, isteka roka trajanja ili drugih uzroka ne mo�e ili ne �eli upotrebljavati te ga zbog

toga odbacuje ili namjerava odbaciti. Odlaganje guma na odlagali�tu predstavlja poseban

problem jer zauzimaju velik prostor, idealna su stani�ta za glodavce, a velika su opasnost.

Kako su otpadne gume sirovina koja se mo�e reciklirati, preraditi u granule ili iskoristiti za

dobivanje energije ne smiju se odbacivati na odlagali�ta.

Glavne skupine drvenih predmeta koji ine otpad:

prera eno drvo (dijelovi namje�taja,�)

�umarski otpad (otpad od i� enja zelenih povr�ina, parkova,�)

Manji dio se obra uje i dijelom koristi kao energent (ostaci drveta i piljevina) u prera iva koj

industriji, a ve i dio (osobito �umarskog otpada) se ostavlja i trune u �umi te na taj na in

velike koli ine organskog otpada propadaju a mogu e ih je preradom iskoristiti kao mal na

zelenim povr�inama ili u energetske svrhe i sl.

Biorazgradivi otpad

Sastoji se od kuhinjskih ostataka iz doma instava te razli itog vrtnog otpada. Sustav za

gospodarenje biorazgradivim otpadom vrlo je va�an segment iz razloga �to u komunalnom

otpadu on zauzima najve i udio. Sustav obrade biorazgradivog otpada smanjuje koli ine koje

je potrebno odlo�iti na odlagali�te. Proces prerade biorazgradivog otpada vr�i se

kompostiranjem. Dodatna korist takvog sustava jesu velike koli ine biognojiva koje se

proizvedu.


Proces postupanja sa biorazgradivim otpadom:

Grad �ibenik bi u razdoblju od 2008-2015. u svojih 5 naselja trebala osigurati minimalne

uvjete odvojenog prikupljanja otpada te unaprje ivati edukacijske metode kojima bi

stanovni�tvo potaknulo na realizaciju takvih mjera. Temeljni princip koji pri tome treba

po�tivati je pona�anje koje zadovoljava strog hijerarhijski slijed zbrinjavanja otpada kojeg

definiraju europske direktive, Zakon o otpadu, republi ki i �upanijski Plan gospodarenja

otpadom: izbjegavanje nastanka otpada - ponovna uporaba - razne vrste oporabe otpada-

kona no odlaganje u minimumu. Navedena rje�enja se koriste i iscrpljuju tim redom kako bi

se u kona nici svaki put smanjila koli ina otpada namijenjena isklju ivo za odlaganje.

Otpadne baterije i akumulatori - tvrtke za skupljanje, obradu i promet sekundarnim

sirovinama ili ovla�teni koncesionari vr�e skupljanje manjeg dijela tog otpada koji nastaje

doma instvima i gospodarstvu, te ih dijelom predobra uju i izvoze. Otpadne baterija i

akumulatori moraju se zasebno skupljati na recikla�nim dvori�tima uz posebnu pa�nju.

Tako er je predvi eno poticanje potro�a a da odla�u otpadne baterije i akumulatore na

mjestima odre enim za preuzimanje.

Otpadna ulja - prioritet je zbrinjavanje otpadnih mineralnih ulja termi kom obradom u

postoje im i novim termoelektranama, tvornicama cementa te u industrijskim toplanama i

kotlovnicama. Treba unaprijediti sustav odvojenog skupljanja otpadnih ulja i poja ati

kontrolu skuplja a otpadnih ulja zbog postizanja odre ene i garantirane kvalitete. Uz

poduzimanje odre enih rekonstrukcija u pogonima omogu ava se pove anje kapaciteta

suizgaranja otpadnih ulja. Otpadna jestiva ulja treba posebno prikupljati i oporabiti

(biodiesel).


Odlagali�te �Bikarac� odre eno je u skupini tzv. slu�benih odlagali�ta, koja, pripada

deponijima koje se koriste do uspostave centralnog sustava gospodarenja otpadom, odnosno

Regionalnog centra gospodarenja otpadom. Na odlagali�tu Bikarac nije potrebna predobrada

otpada prije njegova odlaganja kao ni odstranjivanje biorazgradive komponente otpada do

maksimalnog udjela 35% ukupne mase. Ti e se zahtjevi postavljati RCGO-ima, sukladno

Pravilniku. No, me utim, odvajanje svih iskoristivih sastavnih dijelova otpada prije odlaganja

svakako je mjera koju treba provoditi �to je kvalitetnije mogu e putem zelenih otoka i

spremnika unutar recikla�nih dvori�ta u ve im naseljima kao �to je ranije navedeno.


3.2. MJERE IZBJEGAVANJA I SMANJENJA NASTANKA OTPADA NA PODRU JU GRADA �IBENIKA

Za pojam �izbjegavanje otpada� postoji vi�e definicija. Jedna od njih, izbjegavanje otpada

definira kao skup mjera koje dovode do toga da se kod proizvodnje i potro�nje stvara manje

otpada ili uop e otpad ne nastaje. Pojam smanjenja otpada mo�e se definirati kao zbroj svih

mjera kojima se u procesima proizvodnje, potro�nje robe, pakiranja i kori�tenja posti�e

smanjenje i/ili potpuno izbjegavanje otpada tj. kojima se posti�e proizvodnja otpada koji se

mo�e obraditi i/ili ponovno upotrijebiti.

Kori�tenjem pogodnih na ina proizvodnje i obrade, uvo enjem na tr�i�te «povoljnih» vrsta

proizvoda te ekolo�ki svjesnim pona�anjem krajnjih potro�a a, smanjiti e koli ine i �tetnost

otpada koje bi trebalo obraditi i/ili odlo�iti. U inkovita primjena mjera za izbjegavanje i

smanjenje nastanka otpada na podru ju Grada zna i i osjetno smanjenje priliva otpada na

postoje e odlagali�te odnosno u budu i �upanijski centar za gospodarenje otpadom.

Navedeno zna i da je smanjenje nastanka otpada prioritetna aktivnost u cjelovitom sustavu

gospodarenja kako je to predvi eno i Strategijom gospodarenja otpadom.

Donesena zakonska regulativa kojom je ustanovljen pravni okvir za provedbu cjelovitog

sustava gospodarenja otpadom u jednom svom segmentu govori i o mjerama koje su vezane


izbjegavanju otpada. Isto se odnosi i na dr�avnu Strategiju gospodarenja otpadom u kojoj je

osmi�ljen cijeli niz op ih i posebnih mjera za ostvarivanje zacrtanih ciljeva. Osim dr�avne

razine iste se jednim dijelom implementiraju na regionalnoj i lokalnoj razini, te ih je sustavno

potrebno provoditi i na podru ju Grada �ibenika.

Prioritetnu aktivnost u sustavu gospodarenja otpadom ine mjere izbjegavanje nastanka i

smanjivanje koli ina otpada. Za izbjegavanje otpada razlikuju se mjere poduzete u

proizvodnji i potro�nji materijalnih dobara. U proizvodnji materijalnih dobara izbjegavanje

otpada obuhva a:

Razvoj recikla�e,

Razvoj � i� e� proizvodnje,

Proizvodnja proizvoda s manjim potencijalom otpada.

U potro�nji proizvoda, izbjegavanje otpada generalno obuhva a:

Kori�tenje proizvoda s manjim potencijalom otpada,

Racionalno kori�tenje i postupanje s otpadnim tvarima.

Ako se izbjegne nastanak otpada, potreba za sakupljanjem i gospodarenjem otpadom, a time

i pritisak na okoli� bit e potpuno uklonjen. Osnovne preventivne mjere za smanjenja otpada

koje uklju uju sektor proizvodnje i potro�nje materijalnih dobara su:

Sprije iti nepotrebno nastajanje pojedinih vrsta otpada;

Sprije iti da se u proizvod za tr�i�te ugra uju �tetni sastojci;

Sprije iti mije�anja raznih vrsta materijala pri proizvodnji novih roba za tr�i�te

koji onemogu ava da se otpadni materijal koristi za ponovnu uporabu;

U okviru tehni kih i gospodarstvenih mogu nosti treba robu tako oblikovati,

proizvoditi i prera ivati da se ostatne tvari mogu maksimalno ponovno

iskori�tavati;

Na ine prodaje novih proizvoda i preuzimanja iskori�tenih proizvoda regulirati

tako, da se koli ina otpada kod krajnjih potro�a a stvara u �to manjem

obimu;

Proizvode tako upotrebljavati da nakon njihove primjene ostaje �to manje

�tetnih tvari odnosno �to manje otpada;

Razviti tr�i�ta za materijale koji se mogu reciklirati i poticati potra�nju za

takvim materijalima, uvo enje proizvoda od recikliranog materijala ili s

pove anim udjelom takvog materijala;


Provoditi promid�bene i edukacijske aktivnosti na promoviranju mjera za

smanjenje otpada.

Preventivne mjere za izbjegavanje i smanjenje koli ine otpada su univerzalne mjere koje se

mogu primijeniti na bilo kojem podru ju i za bilo koje vrste otpada. Sumarni prikaz op ih

preventivnih mjere za izbjegavanje nastanka otpada u proizvodnji i potro�nji je kako slijedi:

Izbjegavati nastanak otpada u proizvodnji razvojem tehnologije koja ne stvara

otpad,

Vra ati otpad u vlastitu proizvodnju, upu ivati ga na recikliranje i koristiti u

drugim proizvodnim procesima;

Proizvoditi robu koja nakon upotrebe ima manje otpada kojeg treba obraditi;

Pri proizvodnji za tr�i�te izbjegavati oblikovanje proizvoda s pretjeranom

koli inom ambala�e i �tetnosti otpada;

Proizvod na tr�i�te davati u najnu�nijoj ambala�i i ne pakirati ih u ambala�u

koja slu�i za jednokratnu upotrebu, a nakon toga se odbacuje kao otpad;

Ne kupovati proizvode koji se ne mogu reciklirati, odnosno izbjegavati robu u

jednokratnoj ambala�i, odnosno pri kupovanju preferirati povratnu ambala�u,

smanjiti kori�tenje plasti nih vre ica i sli ne ambala�e i dr.;

Koristiti medije i obrazovne institucije za edukaciju proizvo a a i potro�a a o

mogu im na inima izbjegavanja nastanka otpada i/ili njegovog mogu eg

smanjenja;

Stimulirati kupovine ekolo�ki povoljnih proizvoda;

Promicati na ela istije proizvodnje u industriji, uz poticanje potvr ivanja

sustava upravljanja okoli�em (EMS, ISO 14000) i ozna avanja ekolo�ki

povoljnih proizvoda.

3.2.2.1. POSEBNE MJERE ZA IZBJEGAVANJE I SMANJIVANJE KOLI INA OTPADA

Izbjegavanje i smanjenja nastanka otpada tako er obuhva a kori�tenje medija za edukaciju

o pravilnom gospodarenju otpadom. Radi se posebnim mjerama motiviranja i edukacije, kako

potro�a a, tako i proizvo a a materijalnih dobara tj. proizvoda. Kod svih sudionika gdje se

generira mije�ani komunalni otpad potrebno je izbjegavanje nastanka otpada nametnuti kao

dugoro nu i djelotvornu mjeru za�tite okoli�a. Posebne mjere za izbjegavanje i smanjenje

koli ine otpada iz Strategije primjenjive na Grad �ibenik obzirom na njegovu pravnu

odgovornost glede gospodarenja s komunalnim otpadom su slijede e:

Edukacija i informiranje,


Stimulacija prakse istije proizvodnje,

Unapre ivanje sustava odvojenog skupljanja i recikliranja otpada,

Dono�enje Plana gospodarenja otpadom i striktna primjena zakonske

regulative.

Politi ki instrumenti poticanje izbjegavanja i smanjenja koli ine otpada manifestiraju se kroz

politiku infrastrukture, prostorne planove i dozvole za gradnju te zakonske i podzakonske

odredbe relevantne za razvoj i za�titu okoli�a. Financijski instrumenti mogu biti realizirani

kroz izravnu pomo koja obuhva a porezne olak�ice, jamstva (npr. kod kredita) i donacije

nov anih sredstava odnosno kroz politiku smanjenja doprinosa prema slu�bama i

ustanovama u ovlasti Grada. Na ovaj na in se pokazuje dodatna skrb prema onima

subjektima koji pokazuju visoku ekolo�ku svijest u zbrinjavanju i provo enju mjera za

smanjenje nastanka otpada, bilo da se radi o aktivnom ili pasivnom izbjegavanju kako je to

prikazano na donjoj shemi.

U realizaciji predstoje eg koncepta gospodarenja otpadom treba predvidjeti da ve i

gospodarski subjekti svoj otpad (sli an komunalnom) �to je mogu e vi�e recikliraju i/ili

upotrebljavaju u svojim procesima, te koriste tehnologije koje ne stvaraju otpad. Kod

proizvo a a materijalnih dobara, bitno izbjegavanje otpada mo�e se posti i kod

ambala�iranja istog. Jednostavnija ambala�a u smislu mase i volumena, mo�e pridonijeti

izbjegavanju otpada, uz istovremeno pove anje konkurentnosti proizvoda na tr�i�tu. U

trgovinama je tako er mogu a zna ajno smanjenje otpadnih tvari posebice u segmentu

ambala�nog otpada na na in da se izbjegava kori�tenje jednokratne ambala�e i ambala�e za

pakiranje �stabilnih� proizvoda, gdje ista mo�da nije ni potrebna.

Podru ja na kojima se najkonkretnije mogu primijeniti mjere za izbjegavanje otpada su

smanjivanje dobara za uporabu i potro�nju, orijentacija na izbjegavanje upotrebe �tetnih


tvari i vo enje ku anstva u smislu izbjegavanja nastanka suvi�nog otpada. Konkretne mjere

koje se u svakom ku anstvu mogu primijeniti su slijede e:

Izbjegavati suvi�nu papirnu i kartonsku ambala�u, jer se npr. teku i napitci

mogu uzimati u povratnim bocama (npr. staklene boce);

Treba izbjegavati kupnju proizvoda za jednokratnu upotrebu tj. onih proizvoda

koji se nedugo nakon upotrebe bacaju (papirnate a�e, tanjuri, pribor,

salvete);

Izbjegavati kori�tenje folija na na in da se npr. za namirnice koriste posude

koje se mogu zatvoriti. Izbjegavati kupnju lako pokvarljivih namirnica;

Izbjegavati suvi�no kupovanje konzervirane hrane koja donosi velike koli ine

otpada. Umjesto toga kupovati svje�e namirnice;

Ukoliko mogu nosti dopu�taju, organsku hranu kompostirati u malim

kompostnim jedinicama koje se mogu smjestiti ili na balkonu ili oku nici,

Stare stvari (npr. roba, ure aji) ne bacati ve prodati ili pokloniti. Isto tako pri

kupnji istih voditi ra una o trajnosti i njihovoj reciklabilnosti,

Kupovati kvalitetne proizvode koji se mogu reparirati tj., popraviti i koji tro�e

manje energije (struja, voda)

a) Mjerama za izbjegavanje i smanjenje otpada u ku anstvima mo�e se pridonijeti i

izbjegavanjem nastanka �tetnih tvari u komunalnom otpadu. Na vi�e na in se mo�e

utjecati da do e do smanjenja tzv. problemati nih tvari koje su naj�tetnije po okoli�:

Racionalno koristiti kemijska sredstva za i� enje i odr�avanje,

Odabirati i koristiti proizvode bez �tetnih tvari,

Izbjegavati kori�tenje kemijskih sredstava za ku no bilje,

Koristiti aparate na struju ili aparate s ponovno punjivom baterijom,

Ne kupovati suvi�ne doze lijekova,

Ne koristiti prekomjerno sredstva za bojanje, lakove i razrje iva e.

b) Gospodarske djelatnosti trebaju primijeniti proizvodne sirovine koje su «prijateljski za

okoli�» i na taj na in izravno doprinijeti smanjenju problemati nih tvari u otpadu. Isto

tako gospodarstvo kroz tehnolo�ka rje�enja mora omogu iti ponovnu uporabu

problemati nih tvari u proizvodnji te na taj na in omogu iti njihov kru�ni tok.


c) U potro�nji je potrebno smanjiti i izbje i nastanak problemati nih tvari pravilnom

upotrebom proizvoda i kori�tenjem ekolo�ki kvalitetnijih proizvoda.

d) Grad kao jedinica lokalne samouprave mora omogu iti odgovaraju u infrastrukturu za

odvojeno prikupljanje razli itih problemati nih tvari koje nastaju u ku anstvima.

Komunalni otpad iz javnih i uslu�nih djelatnosti podrazumijeva otpad iz administracije u

gradskim slu�bama, bankama, poslovnim uredima, �kolama, sveu ili�tima, socijalne i ostale

dr�avne i �upanijske slu�be, ugostiteljstvo, hoteli, kantine, bolnice itd. Kod svih mjera za

izbjegavanje otpada principijelno se radi o uvo enju �tedljivosti u potro�nji materijalnih

dobara.

U gradskim, �upanijskim i ostalim dr�avnim slu�bama koristiti uredske

materijale u koli ini primjerenoj za obavljanje poslova (uredsko poku stvo,

pisa i pribori, papiri, ljepila, razni plasti ni proizvodi itd.), te iste nakon

uporabe odvojeno prikupljati i vra ati ovla�tenim obra iva ima;

U �kolama i visoko�kolskim ustanovama omogu iti recikla�u posebice papira

koji se pojavljuje u najve im koli ina te koristiti namje�taje i opremu s du�im

vijekom trajanja;

U ugostiteljskim radnjama izbjegavati ponudu namirnica u malim pakiranjima,

ne koristiti pi e u nepovratnim bocama i ne koristiti jednokratni pribor za jelo.

Tako er izbjegavati kori�tenje papirnatih maramica i ubrusa;

U zdravstvenim ustanovama smanjiti kori�tenje jednokratno upotrebljivih

proizvoda, osim u slu aju kada to zahtijevaju drugi zdravstveni i higijenski

razlozi.

Iz Europske prakse je poznato da mjere izbjegavanja i smanjenja nastanka otpada kao i

poticaji za odvojeno sakupljanje njegovih iskoristivih komponenti mo�e dati dobre rezultate

u praksi samo ako se provodi javna propaganda tj. javna edukacija stanovnika. U tom

smislu potrebno je voditi ciljane kampanje lancima u novinama i emisijama na radiju,


televiziji te ostalim sredstvima javnog obavje� ivanja. U skladu s �upanijskim Planom,

potrebno je izraditi posebnu Studija o edukaciji stanovni�tva za smanjenje koli ine otpada.

3.3. MJERE ZA UPRAVLJANJE I NADZOR ODLAGALI�TA ZA KOMUNALNI OTPAD �BIKARAC�

Postoje a odlagali�ta koja ne zadovoljavaju uvjete Pravilnika o na inima i uvjetima odlaganja

otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagali�ta otpada ("Narodne novine" br. 117/07),

pravna osoba koja upravlja i odgovorna je za rad odlagali�ta, du�na je u roku od godine

dana od stupanja na snagu Pravilnika (istje e u studenom 2008.) izraditi plan sanacije i/ili

zatvaranja odlagali�ta prema uvjetima iz Pravilnika te ga dostaviti nadle�nom tijelu na

suglasnost.

Temeljem odobrenih planova sanacije i/ili zatvaranja i uvjeta iz Pravilnika, postoje a

odlagali�ta moraju biti sanirana i/ili zatvorena najkasnije do 31. prosinca 2011.

godine (do kad se o ekuje po etak rada, uspostave centralnog sustava gospodarenja

otpadom). Stroge uvjete Pravilnika mo i e dugoro no zadovoljiti samo odlagali�ta i sustavi

u koje je ulo�eno mnogo sredstava radi ostvarenja svih mjera prevencije one i� enja okoli�a

deponije ostatnog otpada, kona ne sanacije, zatvaranja i monitoringa okoli�a nakon

provedenih sanacijskih mjera i zatvaranja.

Op inska ili gradska odlagali�ta ijim uslugama se koristi samo jedna ili mali broj jedinica

lokalne samouprave ne mogu biti rentabilna (ni okoli�no ni ekonomski) te njihovo

odr�avanje i dugoro ni rad ne bi trebali biti podupirani financijskim poticajima ni s

�upanijske ni s dr�avne razine (Fond za�tite okoli�a i energetske u inkovitosti). Mjere

sanacije i zatvaranja takvih deponija, (poput �Bikarac�) usporedo s mjerama odvojenog

prikupljanja otpada, trebaju biti stimulirane.


-

-

.


Odlagali�te �Bikarac� privremenog je karaktera do uspostave RCGO-a na istoj lokaciji kada e

se trebati zatvoriti ili, eventualno, definirati njegova nova uloga unutar sustava (pretovarna

stanica). Do tada odlagali�te treba ograditi i sprije iti njegovo daljnje pro�irenje te

razno�enje otpada na okolne povr�ine. Ugovorni koncesionar koji brine o odlagali�tu mora

obavljati redovito prekrivanje otpada inertnim materijalom, dok slu�ba komunalnog redarstva

treba aktivnije sudjelovati u prepoznavanju radnji koje ne doprinose prihvatljivom radu

odlagali�ta. Spaljivanje otpada treba najstro�e sankcionirati te zabraniti dulje zadr�avanje

osoba na prostoru odlagali�ta. Grad pri ovakvim organizacijskim aktivnostima, umjesto

pasivne uloge, mora pru�ati stru nu i financijsku potporu ovla�tenom koncesionaru za odvoz

i odlaganje otpada (ogra ivanje prostora, postavljenje natpisa upozorenja, radnog vremena,

rampe i sl.). Isto tako, grad je du�an stimulirati odvojeno sakupljanje otpada prije faze

odlaganja na deponiji (edukacijske mjere, anga�iranje ovla�tenih tvrtki- sakuplja a posebnih

kategorija otpada) tako da se sprije i mogu nost nala�enja iskoristivih komponenti otpada na

samoj deponiji i, ujedno, interesa raznim neovla�tenim �skuplja ima� iza kojih ostaje jo� vi�e

nereda u prostoru (po�ari, razno�enje, dovo�enje kategorija otpada koje nije mogu e

odlagati na deponiji poput strvina, opasnog otpada, kemikalija, lijekova i sl.).

Na odlagali�te �Bikarac� sukladno Pravilniku o na inima i uvjetima odlaganja otpada,

kategorijama i uvjetima rada za odlagali�ta otpada ne mora se odlagati prethodno obra eni

otpad i otpad sa udjelom biorazgradive komponente (maksimalno 35%). To, s druge strane,

ne zna i da biootpad nije potrebno odvojeno prikupljati isto kao i ostale posebne kategorije

otpada. Naime, na odlagali�tu se ne smiju na i one vrste otpada ije je gospodarenje

propisano posebnim propisima s osobitim naglaskom na njihovo odvojeno skupljanje te

obradu i oporabu (teku i mulj, otpadne gume, industrijske i automobilske baterije i

akumulatori, otpadna motorna vozila, bolni ki, klini ki otpad, opasni, lako zapaljiv, korozivan,

eksplozivan opasni otpad, animalni i klaoni ki otpad, otpad elektri nih i elektroni kih ure aja

i opreme i dr.) jer se radi o odlagali�tu koje e se koristiti i nakon sanacije do uspostave

Regionalnog centra za gospodarenje otpadom.

Mjere za za�titu atmosfere dijele se na mjere za sprje avanje nastanka ekolo�kih nesre a

kod kojih mo�e do i do one i� enja atmosfere i na mjere za skupljanje i obradu plinova koji

nastaju uslijed mikrobiolo�ke razgradnje otpadaka. Odlagali�ni plin se razvija u uvjetima


anaerobne biolo�ke razgradnje organskog dijela otpada. Biolo�ka razgradnja organskog

dijela otpada predstavlja egzotermni proces, pri emu dolazi do stalnog osloba anja

toplinske energije. Tijekom anaerobnih procesa, osloba anjem toplinske energije odr�ava se

povi�ena temperatura u tijelu odlagali�ta, a iznosi od 40o do 60oC. Proces se u relativno

teoretski predvi enim uvjetima odvija u ure enim odlagali�tima, dok u neure enim

odlagali�tima isti se ne odvija na navedeni na in, ve ili djelomi no ili mehanizmom koji ne

zavr�ava plinom bogatim metanom.

U incidentnim situacijama mo�e do i do samozapaljenja odlagali�nog plina, a tim i do velike

ekolo�ke nesre e i zaga enja zraka. Stoga je potrebno otpad kompaktirati i obavljati

svakodnevna prekrivanja otpada inertnim materijalom. Na ovaj na in eliminira se nastanak

neugodnih mirisa stvaranjem anaerobnih zona zbog prethodnog kompaktiranja otpada.

Opskrbljenost protupo�arnim sredstvima i osiguranje potrebnih mjera za�tite od po�ara na

odlagali�tima komunalnog otpada regulirano je Pravilnikom o uvjetima za postupanje s

otpadom (NN 123/97, 112/01). Direktne mjere vezane uz za�titu od po�ara na odlagali�tima

odra ene su sljede im lancima:

lanak 19: Na odlagali�tu otpada I. kategorije moraju se skupljati i obra ivati

odlagali�ni plinovi. Sustav za skupljanje odlagali�nih plinova mora biti tehni ki

izveden tako da omogu uje mjerenje sastava i koli ine odlagali�nih plinova na

ispustu;

lanak 21: Odlagali�te otpada mora biti ogra eno ogradom visine najmanje 2 m.

Oko ograde odlagali�ta otpada mora biti ure en protupo�arni pojas �irine 4-6 m;

lanak 22: Odlagali�te otpada mora biti opremljeno strojevima za sabijanje i

prekrivanje odlo�enoga otpada. Odlagali�te otpada mora imati odgovaraju u

opremu za predobra ivanje otpada. Odlagali�te otpada mora biti opremljeno

ure ajima, opremom i sredstvima za dojavu, ga�enje i spre avanje �irenja po�ara

te drugim za�titnim ure ajima i instalacijama sukladno posebnim propisima;

lanak 24: Na ulazu odlagali�ta otpada kontrolira se vrsta i koli ina zaprimljenog

otpada. Odlagali�te otpada mora se neprekidno uvati 24 sata;

lanak 25: Na odlagali�tu otpada moraju se poduzimati mjere za spre avanje

�irenja mirisa pra�ine, aerosola i buke, nastajanje po�ara i razno�enje otpada

vjetrom. Na odlagali�tu otpada mora se sprije iti da ptice, glodavci i kukci ne

raznose otpad. Odlo�eni otpad mora se na odlagali�tu otpada I. kategorije svakoga

dana prekrivati inertnim materijalom;

lanak 29: Za zatvoreno odlagali�te otpada I. kategorije op ina, odnosno grad

mora osigurati pra enje utjecaja na okoli� najmanje 20 godina od dana zatvaranja


odlagali�ta otpada. Nakon zatvaranja odlagali�ta otpada I. kategorije, obvezno je

mjeriti koli inu i sastav odlagali�nih plinova.

Slijede i dio mjera za za�titu atmosfere je kontrolirano skupljanje i evakuacija plinova koji

nastaju unutar tijela odlagali�ta. Sakupljanje odlagali�nog plina, to nije re eno �kontrolirano

otplinjavanje�, mo�e se provesti na nekoliko na ina. Ti na ini su:

pasivno otplinjavanje,

aktivno otplinjavanje,

Skupljanje plinova mo�e biti pasivno ili aktivno.Pasivno otplinjavanje podrazumijeva

iskori�tavanje vlastitog tlaka plina u tijelu odlagali�ta, te nema dodatne potro�nje energije za

otplinjavanje (predvi a se kod malih odlagali�ta). Aktivno otplinjavanje obuhva a postupak

isisavanja plina iz tijela odlagali�ta (skupo i isplativo jedino za velika odlagali�ta). Skupljeni

deponijski plin mogu e je energetski iskoristiti.

Na odlagali�tu se mogu pojaviti, slivne vode, procjedne vode, vode od pranja vozila s

perili�ta kota a i sanitarno-fekalne otpadne vode. Osnovna mjera za za�titu voda je

sprje avanje bilo kakvog izlaza one i� enih otpadnih voda s odlagali�ta.

Za kontrolu ptica i glodavaca na odlagali�tu, potrebno je svakodnevno koristiti prekrivne

slojeve s principom potpunog prekrivanja odlo�enog otpada. Dodatnu kontrolu glodavaca i

ostalih potencijalnih prijenosnika bolesti potrebno je provoditi vr�enjem deratizacijskih i

ostalih sanitarnih aktivnosti na odlagali�tu. Navedene aktivnosti je potrebno provoditi

periodi no sve do sanacije odlagali�ta.

Tijekom odlaganja otpada na odlagali�tu koriste se razli iti kamioni i strojevi koji proizvode

buku razine od cca 80 dB. Osnovne mjere za�tite obzirom da se radi o lokacija koja prema

propisima u RH predstavlja poslovnu zonu je pra enje razine buke na ogradi odlagali�te

prema najbli�im stambenim objektima. U ovisnosti o dobivenim rezultatima potrebno je


eventualno obaviti korektivne radnje u cilju njenog smanjenja (vrijeme rada, strojevi s

manjim izvorom buke na izvoru itd.)

U okviru mjera za�tite okoli�a predvi en je i program pra enja stanja okoli�a (monitoring).

Monitoring je potrebno provoditi u skladu sa zahtjevima propisa kao i u svrhu kontrole rada

pojedinih tehnolo�kih procesa u okviru odlagali�ta.

odlagali�ni plinovi

U okviru postoje eg odlagali�ta, potrebno je mjeriti pojavu odlagali�nog plina odnosno

njegovih osnovnih sastojaka (CH4, CO2, H2S, H2 i O2) sukladno Pravilniku o uvjetima za

postupanje s otpadom (NN 123/97, 112/01).

kakvo a zraka i buka

Na granici ure enog dijela odlagali�ta Karepovac biti e potrebno mjeriti kakvo u zraka

odnosno razinu buke. Mikrolokacije stanica e se odrediti temeljem postoje ih podataka o

ru�i vjetrova. Prema usvojenoj SUO mjerenja e uklju ivati s: lebde e estice (PM 10,0-2,5;

SO2; NOx, CO, NH3, H2S, O3, TRS, i benzen).

Na istoj se lokaciji tako er mjeri koli ina talo�nih tvari sa analizom sastojaka topivog i

netopivog dijela te sadr�aja te�kih metala. Tako er se kontroliraju dnevne koncentracije

lebde ih estica (PM 10) i u njima sadr�anih te�kih metala. Na istom mjestu se mjeri i razina

ambijentalne buke.

kakvo e vode na opa�a kim bu�otinama

Tijekom provedbe sanacije potrebno je nastaviti sa mjerenjem kakvo e vode u

piezometarskim bu�otinama (dvije nizvodno, a jedna uzvodno od lokacije ure enog prostora

odlagali�ta Karepovac obzirom na osnovni tok podzemnih voda). Pokazatelji koji se mjere

definirani su prema Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za pi e (NN 46/94, 49/97).

kakvo a oborinske vode

Sukladno Pravilniku o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97, 112/01), potrebno je

provoditi kontrolu oborinske vode na izlazu iz obodnog kanala u upojni bunar. Parametri

mjerenja e se definirati Vodopravnom dozvolom.

meteorolo�ki podaci

Meteorolo�ki parametri predstavljaju va�ne parametre za tuma enje i ocjenu utjecaja

odlagali�ta na okoli�. Meteorolo�ki parametri se trebaju pratiti na odlagali�tu ili u njegovoj

blizini (najbli�a meteorolo�ka postaja). Stoga, potrebno je s najbli�e meteorolo�ke postaje


sakupljati podatke o volumenu i intenzitetu oborina, temperaturi zraka, brzini i smjeru

strujanja zraka (vjetar), isparavanju te atmosferskoj vla�nosti.

Mjerenje razine povr�ine saniranog odlagali�ta

Potrebno je provoditi kontrolu razine povr�ine saniranog dijela odlagali�ta pomo u repera ili

sli nim tehnikama ovisno o unapre enju tehnika provedbe geodetskih mjerenja.

Vo enje o evidnika

Voditi o evidnik o rezultatima ispitivanja svih provedenih mjerenja (procjedne vode,

oborinske vode, vode u plitkom podzemlju i odlagali�ni plin)

Kontrola stanja sustava odvodnje

Potrebno je povremeno obavljati kontrolu sustava odvodnje bilo vizualnim pregledom

(obodni kanali povr�inske odvodnje) ili pregledom pomo u kamera, ukoliko se radi o

zatvorenom sustavu odvodnje. Sustav odvodnje mora biti izveden vodonepropusno i u

slu aju bilo kakvih o�te enja i/ili za epljenja, potrebno je obaviti sanaciju.

3.4. REDOSLIJED AKTIVNOSTI SANACIJE NEURE ENIH ODLAGALI�TA I OTPADOM ONE I� ENOG OKOLI�A

Na ovom odlagali�tu neophodan je nastavak odlaganja do otvaranja �upanijskog centra za

zbrinjavanje otpada Bikarac i pretovarnih stanica.

Odlagali�te e se zatvoriti do 2010. godine. Kako bi se odlagali�te zatvorilo potrebno ga je

sanirati prema odredbama Pravilnika o uvjetima za postupanje s otpadom, NN 123/97 te u

ovom slu aju omogu iti privremeni nastavak odlaganja (do 2010.) uz provo enje sanacije.

Na odlagali�tu otpada Bikarac odla�e se komunalni, gra evinski i neopasni industrijski otpad

s podru ja grada Starog �ibenika od 1971. (prema podacima od Komunalnog poduze a

Gradska isto a d.o.o.). Prostire se na oko 5,2 ha, a odlo�eno je cca. 1.000.000,00 m3

komunalnog otpada (prema podacima Gradske isto e d.o.o., 2008.). Odlagali�te je

djelomi no ogra eno i uvano 24 h dnevno u 3 smjene. Zaposleno je 5 radnika, a radno

vrijeme je od 7 � 17 h. Priklju ak elektri ne energije i telefona postoji no nema priklju ak na

vodovod. Isto tako nema ure aja za pro i� avanje otpadnih voda, ali je takav ure aj planiran

u industrijskoj zoni Podi, udaljenoj 2 km. Otpad se rasprostire buldo�erom i povremeno

prekriva gra evinskim otpadom. Otpad se doprema i odla�e na nepripremljenu povr�inu tla ili

na prija�nji sloj otpada, bez prethodnog planiranja i bez provedbe mjera za za�titu okoli�a,

kao i kontroliranje koli ine i vrste otpada na ulazu u odlagali�te. Metoda punjenja koja se

trenutno primjenjuje nije adekvatna, jer se otpad odla�e na najvi�u to ku na smetli�tu i


potom rasprostire da bi se ispunile udubine. Nabijanje pomo u kompaktora se ne obavlja ili

vrlo rijetko. S ovakvim na inom treba prekinuti �to prije budu i da se njime ne uspijeva

maksimalno iskoristiti prazan prostor. Dnevni se pokrov ne postavlja ili rijetko pa otpad

ostaje dostupan gamadi. U razli itim to kama na smetli�tu gore podzemni po�ari, uklju uju i

podru je predlo�eno za izvedbu privremene plohe u Planu sanacije odlagali�ta �Bikarac�.

Sanacijom e se odlagali�te sagraditi 3 nove plohe povr�ina 22.000, 24.500 i 41.400

m2.

Prema Studiji ciljanog sadr�aja o utjecaju na okoli� sanacije odlagali�ta, izgradnje i kori�tenja

�upanijskog centra za gospodarenje otpadom �Bikarac�, �ibenik; sanacija e se odvijati na

slijede i na in:

Faza 1. obuhva a izgradnju privremene plohe, koja e slu�iti za prihvat komunalnog

otpada koji e se dovoziti na odlagali�te za vrijeme sanacije i izgradnje novih ploha (u

trajanju od oko 2 godine). Na ovu plohu se ne e odlagati gra evinski otpad ve e

se on, na plohi za recikliranje gra evinskog otpada, pripremati za potrebe sanacije i

kori�tenje u druge svrhe. U sklopu faze I obavit e se i sanacija po�ari�ta.

Faza 2. obuhva a preoblikovanje tijela odlagali�ta koje e zapo eti kada se sva

po�ari�ta unutar tijela odlagali�ta ugase, te kada se osigura stabilnost postoje eg

odlagali�ta, Preoblikovanje nagiba e se izvesti u nagibu 1:3 s bermama od 3 m �irine

svakih 6 metara do vrha otpada.

Faza 3. obuhva a izgradnju plohe I, polja 1 i 2. Na pripremljenu povr�inu postavit e

se temeljni brtveni sloj koji se sastoji od sloja (pijeska visine 30 cm), GCL-a

(Geosintetic clay layer - geosintetski sloj gline), za�titnog sloja geomembrane, sloja

�ljunka i geogrida (mre�ice). Postavit e se sustav aktivnog otplinjavanja (sa

sagorijevanjem na baklji). Oko plohe 1 (polja 1 i 2) izgradit e se obodni nasip dva

metra visine, a s njegove vanjske strane napravit e se odvodni kanali za odvodnju

povr�inskih voda. Izgradit e se ure aj za obradu procjednih voda na ju�nom dijelu

odlagali�ta.

Faza 4. obuhva a pripremu podloge za plohu II, polje 3. U sklopu ove faze izvest e

se zavr�no oblikovanje i prekrivanje sada postoje eg dijela odlagali�ta, te e se

ugraditi sustav otplinjavanja na tom dijelu. Pokrovni sloj sastojat e se od drena�nog

sloja, GCL-a, geodrena�nog i rekultivacijskog sloja.

Faza 5. obuhva a izgradnju nove plohe II, polje 3, Na pripremljenu povr�inu postavit

e se temeljni brtveni sloj koji se sastoji od sloja (pijeska visine 30 cm), GCL-a,


za�titnog sloja geomembrane. sloja �ljunka i geogrida. Ugradit e se sustav aktivnog

otplinjavanja i sakupljanja i odvodnje procjednih voda.

Faza 6. obuhva a zatvaranje cjelokupnog odlagali�ta s pokrovnim brtvenim slojem.

Izgradnja odlagali�ta odvijat e se u 6 odvojenih faza kako bi se omogu ila kontinuirana

upotreba postoje eg odlagali�ta za vrijeme sanacije i izgradnje novog sanitarnog

odlagali�ta, te se smanjili utjecaji na okoli�. Krajnji cilj je zatvaranje postoje e plohe na

koju se trenutno odla�e otpad (prekrivanjem i rekultivacija). Sav novi otpad

e se preusmjeriti na novoizgra enu pridru�enu plohu.

�to se ti e divljih odlagali�ta, evidentirana divlja odlagali�ta su me usobno sli nih

karakteristika: - sve su vi�e-manje smje�tene uz poljske, nisu velikih kapaciteta, po etak

odlaganja im se�e do 5 i vi�e godina unatrag, povremeno se saniraju pa ponovno pojavljuju

nove koli ine otpada i, �to je vrlo zna ajno, sve su vi�e ili manje smje�tene na okoli�no

podjednako osjetljivom podru ju �to zna i da u blizini ve ine nema podru ja izvori�ta pitke

vode ili drugih sli nih podru ja. Zbog toga prednost treba dati mo�da onim deponijima koje

su smje�tene u ve oj blizini naselja a koje bi mogle ugroziti zdravstvenu ispravnost vode,

okolnog tla i zraka. Vizualna izlo�enost deponija je slijede i kriterij koji treba uzeti u obzir pri

odabiru redoslijeda sanacije. Ukoliko ima mogu nosti, najidealnija varijanta je istovremena

sanacija ve eg broja nastalih divljih deponija na podru ju Grada. Preporuka za sva

odlagali�ta je sanacija �ex situ� koje zna i iskopavanje i premje�tanje otpada na neku drugu

lokaciju (legalno odlagali�te)

Osnovna djelatnost tvornice bila je proizvodnja ferolegura i ugljenografitnih proizvoda.

Prestankom proizvodnje 1994. 22 hektara tvornice postalo je potencijalno atraktivno

zemlji�te za urbanizaciju i gospodarski razvoj Grada �ibenika, pa je podru je namijenjeno za

razvoj poslovno-stambene zone. 1999. godine sru�eni su postoje i objekti, te su zatim

provedeni istra�ni radovi i potpisali ugovori o zbrinjavanju opasnog i neopasnog otpada.

S obzirom na utvr ene vrste otpadam njihove koli ine i zakonom propisanom postupanju,

sanacija tvornice odvijat e se u tri faze:

1. zbrinjavanje zate enog neopasnog i opasnog otpada (bez onog dijela saniranog

solidifikacijom) putem ovla�tenih pravnih osoba za zbrinjavanje i oporabu otpada, tako da se

odveze sa lokacije na postrojenje za zbrinjavanje ili oporabu


2. sustavno analiziranje potencijalno one i� enog gra evinskog granulata i zemlji�ta i

izdvajanje one i� enog gra evinskog granulata i tla temeljem analiza izra enih od stran

eovla�tenog laboratorija

3. Snacija one i� enog tla i gra evinskog granulata postupkom solidifikacije u krugu

tvornice uz kontrolirano odlaganje naknadnu provjeru ostatnih vrijednosti opasnih tvari u

dobivenom solidifikatu.

U potencijalno one i� enom zemlji�tu i gra evinskom granulatu, sustavno e se uzimati

reprezentativni uzorci i kemijski analizirati na prisutnost PAH-ova, kako bi se �to preciznije

izdvojili one i� eni dijelovi zemlji�ta i granulata.

Prema Elaboratu utjecaja na okoli� sanacije okoli�a biv�e Tvornice elektroda i ferolegura u

�ibeniku, kojeg je izradio Zavod za unaprije enje sigurnosti d.d. iz Osijeka, utjecaj planiranih

sanacijskih radova na okoli� je minimalanm �tovi�e provedbom sanacijskih radova do i e do

pobolj�anja stanja okoli�a.

3.5. IZVORI I VISINA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVO ENJE SANACIJE

Tro�kovi odlaganja otpada, sukladno Pravilniku a prema na elu �one i� iva pla a�

uklju uju tro�kove projektiranja, izgradnje odlagali�ta, operativne tro�kove rada odlagali�ta i

procijenjene tro�kove zatvaranja odlagali�ta, odr�avanja i nadzora tijekom 30 godina

nakon zatvaranja. Tako je u cijenu odlaganja na indirektan na in uklju ena i cijena sanacije

deponije.

Sva odlagali�ta na podru ju Grada �ibenik, uklju uju i ona slu�bena i neslu�bena

prvenstveno se moraju financirati iz gradskog prora una. Ostali mogu i izvori su: �upanijski

prora un, Fond za�tite okoli�a i energetske u inkovitosti, sredstva ugovornog koncesionara,

donacije, kreditiranja i sl.

Odlagali�te Bikarac � projektnom dokumentacijom e se utvrditi detaljni tro�kovi, odnosno

visina i dinamika sredstava namijenjenih sanaciji koja bi omogu ila odlaganje kroz vrijeme do

uspostave RCGO-a. Omjer tro�kova sufinanciranja Fonda i gradskih sredstava procjenjuju se

na 40:60%. Tijekom narednih godina kori�tenja, pridr�avaju i se mjera predlo�enih ovim

Planom, ukupna koli ina otpada na odlagali�tu trebala bi se znatno smanjiti svakom

slijede om godinom kori�tenja. Potrebno je procijeniti rentabilnost planiranih investicija te

izraditi projektnu dokumentaciju na na in da sanacija podrazumijeva ujedno i druga iji na in


odlaganja, tj. obradu otpada i njegovo odvajanje prije odlaganja s ciljem smanjenja koli ine

otpada, dok bi se potpuna sanacija terena izvela tijekom 2010. ili 2011. godine kada isti e

rok mogu eg kori�tenja ovog tipa deponija. Sanacija mora biti postupna ili brza i kratkoro na

ali s po etkom terenskih radova tek u godini zatvaranja. Sukladno lanku 21. Pravilnika

o na inima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za

odlagali�ta otpada do kraja 2008. godine treba izraditi Plan sanacije i/ili

zatvaranja odlagali�ta prema uvjetima iz Pravilnika te ga dostaviti �upanijskom upravnom

odjelu za za�titu okoli�a na suglasnost.

Temeljem odobrenih planova sanacije/zatvaranja i uvjeta iz Pravilnika, postoje a

odlagali�ta moraju biti sanirana i/ili zatvorena najkasnije do 31. prosinca 2011.

godine.

Sanacija divljih deponija na podru ju Grada, zbirno gledaju i, ne treba prelaziti vi�e od

5.000,00 kuna (ukupno 12.735.540,00 kn za 19 odlagali�ta opisana u poglavlju 2.2.1.) jer se

radi o manjim koli inama otpada za koje nije potrebna izrada opse�ne dokumentacije, ve je

mogu e izraditi jednu podlogu rje�enja sanacije za oba evidentirana nelegalna odlagali�ta.

Tro�kovi sanacije u 90%-tnom iznosu pripadaju tro�kovima terenskih radova strojevima za

�ex situ� sanaciju (sanacija �in situ� � �na licu mjesta� - manje po�eljna varijanta sanacije).

�to se ti e slu�benog odlagali�ta �Bikarac�, osim sanacije na istoj lokaciji se planira i

Regionalni centar gospodarenja otpadom. Tro�kovi realizacije zahvata prema Sredi�njem

dr�avnom uredu za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova europske unije iznose:

Tablica 11. Iznos projekta

Ukupna investicija 8.823.601 �

ISPA 6.000.049 � (68%)

Nacionalno sufinanciranje 2.823.552 � (32%)

Grad �ibenik

FZOEU

1.571.552 � (17,8%)

1.252.000 � (14,2%)

Razdoblje provedbe 2006. � 2010.


Uz tro�kove sanacije treba uzeti u obzir i tro�kove mjera za�tite okoli�a i mjera pra enja

stanja okoli�a, koji su procijenjeni u pripadnoj studiji utjecaja na okoli� sanacije odlagali�ta,

izgradnje i kori�tenja RCGO-a:

Mjere za�tite vezane za provedbu monitoringa na odlagali�tu iznose:

za analizu procjednih voda: 16.000,00 kn 3x godi�nje 48.000,00 kn

za analizu vode iz piezometara: 6.000,00 kn 2x godi�nje 12.000,00 kn

za analizu odl. plina: 3.000,00 kn 4x godi�nje 12.000,00 kn

za analizu tla: 5.000,00 kn 2x godi�nje 10.000,00 kn

UKUPNO: 82.000,00 kn/g

mjerenje buke (jednom) 10.000,00 kn

Sanaciju trebaju pratiti kontinuirane edukacijske mjere na razini mjesnih odbora i grada gdje

treba organizirati svojevrsne �tribine� na kojima o problemu nelegalnog odlaganja treba

aktivno raspravljati te, po mogu nosti, identificirati po initelje primjenjuju i na elo

�one i� iva pla a�. Pri tome je potrebno vr�iti kontinuirane edukacijske mjere od strane

nadle�ne gradske slu�be. Odre ene manje zadatke tipa nadgledanja terena i bilje�enja

promjena te mogu eg sastava i porijekla otpada trebalo bi podijeliti pojedincima koji bi na

kraju mjeseca ili tromjese ja izvje�tavali svoje mjesne odbore o svojim o evidima. Ovakvim

aktivnim uklju ivanjem stanovni�tva, namjera je poticati vlastiti anga�man ljudi u rje�avanju

problema koje do�ivljavaju stranim i nametnutim ukoliko nemaju pravo odlu ivanja i

kreiranja lokalne razvojne strategije. Izmjenom �to ve eg broja mje�tana sa ovakvim

�nadzornim� ulogama stvara se svojevrsni lokalni korektiv gdje se susjedi me usobno poti u

na prihvatljivo pona�anje obzirom na postupanje s otpadom, bez strogih mjera nov anog

ka�njavanja i drugih sankcija. Pri tome je svakako dobro do�la pomo gradskih slu�bi.

Tablica 12. Ukupni tro�kovi provo enja plana gospodarenja otpadom Grada �ibenika

CIJENA/kn

INFRASTRUKTURA

Plasti ne posude 120 l 1.600.000,00

Ostale plasti ne posude 600.000,00

Zeleni otoci 400.000,00

Podzemni kontejneri 1.000.000,00

Ukupno: 3.600.000,00


UVO ENJE SUSTAVA ZA SAKUPLJANJE I

ODVOZ KOMUNALNOG OTPADA

Ukupno: 1.500.000,00

RECIKLA�NO DVORI�TE

Mobilno recikla�no dvori�te (kontejneri za

sakupljanje glomaznog otpada) 1.000.000,00

Recikla�no dvori�te 3.000.000,00

Ukupno: 4.000.000,00

VOZILA

Specijalna vozila za odvoz otpada 12.000.000,00

Specijalno vozilo grajfer 1.000.000,00

Ukupno: 13.000.000,00

SANACIJA ODLAGALI�TA

Sanacija "divljih"odlagali�ta-crne to ke 12.735.540,00

Sanacija "divljih"odlagali�ta-periodi na 1.000.000,00

Ukupno: 13.735.540,00

EDUKACIJA

Ukupno: 500.000,00

UKUPNO 36.335.540,00

Tro�kovi koji su navedeni u ovom planu proizlaze iz zakonskih obaveza Grada �ibenika

prema va�e im propisima iz podru ja otpada te �upanijskog i dr�avnog plana gospodarenja

otpadom. Sredstva za provedbu osigurat e se prema tome iz europskih fondova (Bikarac),

dr�avnih sredstava (FZOEU), �upanisjkih sredstava i sredstava Grada �ibenika. Vjerojatno e

se morati korigirati cijena prikupljanja otpada te na in obra unavanja i naplate kada se

utvrdi to ni utjecaj cjelog sustava na cijenu obrade tone otpada.

3.6. EDUKACIJA

Stanovni�tvo Grada potrebno je kontinuirano educirati. Neke od metoda koje je mogu e

primijeniti su: radionice, predavanja, prezentacije, plakati, bro�ure, letci, oglasne plo e,

lokalni mediji � lokalne novine, radio, �kolske udruge, priredbe s edukacijskim sadr�ajem i sl.

Potrebno je provoditi edukaciju o:

- mjerama odvojenog prikupljanja i selekcije otpada


- mjerama spre avanja odlaganja otpada na neza�ti eno tlo

- opasnostima ugro�avanja zdravlja pri neadekvatnom postupanju s otpadom

- ekonomskim i okoli�nim prednostima recikliranja otpada

- mjerama, akcijama i poticajima koje treba na gradskoj razini poduzeti da bi se

sprije ilo nelegalno odlaganje otpada

- mjere pristupa i zadr�avanja na odlagali�tu

- va�nost kori�tenja recikla�nog dvori�ta, odnosno zelenih otoka

- na in odlaganja otpada u recikla�nim dvori�tima i otocima

- pravilnom kori�tenju energije i mjerama mogu e u�tede u doma instvima

- opasnostima odlaganja otpada opasnih svojstava u okoli�u (stare baterije, ambala�a

pesticida, ispiranje opreme od pesticida na neza�ti enim povr�inama, otpadne

kemikalije i sl.)

- potrebi ve eg uklju ivanja komunalnog redarstva, inspekcije za�tite okoli�a i sanitarne

inspekcije u rje�avanje problema u okoli�u po pozivu mje�tana

- potrebi kori�tenja grada i komunalnog poduze a, koncesionara kao info-servisa za

sve upite o gospodarenju otpadom.

Potrebno je osigurati trajnu komunikaciju komunalnog redara sa sanitarnom

inspekcijom

i inspekcijom za�tite okoli�a kako bi se sprije ilo one i� enje okoli�a kemikalijama,

neopasnim i opasnim otpadom. Sve registrirane privredne subjekte na podru ju grada

potrebno je nadzirati u smislu ispunjenja svojih obveza glede postupanja s otpadom i

prijave one i� uju ih tvari u �upanijski registar one i� ivanja okoli�a.


4.0. ZAKLJU AK

Grad �ibenik mo�e provo enjem mjera navedenih u ovom Planu kao i Planu

gospodarenja otpadom �ibensko-kninske �upanije preuzeti mjesto vode e jedinice

lokalne samouprave obzirom na provo enje ekolo�ki prihvatljivih rje�enja. �upanija ima

interesa provesti svojevrsno ocjenjivanje razine ekolo�ke osvije�tenosti i u inkovitosti

pojedine jedinice lokalne samouprave krajem svake godine. Ocjenjivanje se mo�e

temeljiti na visini zna aju i obimu provedenih projekata za�tite okoli�a realiziranih na

razini grada (broj i uspje�nost provedenih edukacijskih tribina u mjesnim odborima, broj i

u inkovitost provedenih akcija i� enja terena i ukazivanja na one i� iva e koji ne prate

zakonsku regulativu, visini ulo�enih sredstava u provo enje mjera za�tite okoli�a, od

kojih mjere postupanja s otpadom odnosno gospodarenja iskoristivim materijalima

predstavljaju zna ajan udio, aktivnost �kolskih i pred�kolskih ustanova u podru ju

ekologije, u inkovitosti provo enja mjera odvajanja otpada, uspostave recikla�nih

dvori�ta, smanjenju broja divljih deponija i smanjenju pojave nelegalnog postupanja na

odlagali�tima i sl.).

Grad mora biti nositelj i pokreta svih mjera predlo�enih Planom, �upanijskim

planom gospodarenja otpadom i Programom za�tite okoli�a �ibensko-kninske

�upanije te je odgovorna za u inkovitost provedbe Plana gospodarenja

otpadom grada �ibenika. Gradona elnik je du�an, sukladno Zakonu o otpadu,

svake godine izraditi Izvje� e o provedbi Plana gospodarenja otpadom te ga

do 30. travnja teku e godine za prethodnu godinu, podnijeti gradskom vije u

na usvajanje. Poglavito mora sadr�avati izvje� e o provedbi obveza i

u inkovitosti poduzetih mjera. Nadle�ni �upanijski ured nadzire provedbu

Plana i usvojena gradska izvje� a dostavlja nadle�nom Ministarstvu i Agenciji

za za�titu okoli�a.

Ovaj Plan i Izvje� a o izvr�enju Plana objavljuju se u �Slu�benom glasilu Grada �ibenika�.


84Na temelju lanka 114. Zakona o za�titi i o uvanja

kulturnih dobara (�Narodne novine�, broj 69/99, 151/03, 157/03, 87/09 i 88/10) i lanka 32. Statuta Grada �ibenika (�Slu�beni glasnik Grada �ibenika�, broj 8/10), Gradsko vije e Grada �ibenika, na 13. sjednici, od 21. rujna 2010. godine, d o n o s i

O D L U K Uo izmjeni Odluke o visini spomeni ke

rente na podru ju Grada �ibenika

lanak 1.U Odluci o visini spomeni ke rente na podru ju

Grada �ibenika(«Slu�beni vjesnik �ibensko-kninske �upanije», broj 7/04, 10/05 i �Slu�beni glasnik Grada �ibenika�, broj 2/09), u lanku 5. to ci b) tekst: �8,00

kuna mjese no� zamjenjuje se tekstom �7,00 kuna mjese no�.

lanak 2.Ova odluka stupa na snagu osmog dana od ob-

jave u �Slu�benom glasniku Grada �ibenika�.

Klasa: 612-08/10-01/ 53Ur.broj: 2182/01-03/1-10-2�ibenik, 21. rujna 2010.



___________________

85Na temelju lanka 10. stavka 1. Zakona o pla ama u lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi

(�Narodne novine�, broj 28/10) i lanka 32. Statuta Grada �ibenika (�Slu�beni glasnik Grada �ibenika�, broj 8/10), Gradsko vije e Grada �ibenika, na prijedlog gradona elnika, na 13. sjednici, od 21. rujna 2010. godine, donosi

ODLUKUo koe cijentima za obra un pla e

slu�benika i namje�tenika

lanak 1.Ovom odlukom odre uju se koe cijenti za obra un pla e slu�benika i namje�tenika u upravnim tijelima

te u unutarnjoj reviziji Grada �ibenika.

lanak 2.Koe cijenti iz lanka 1. ove Odluke iznose:

R. BR. RADNO MJESTO KOEFICIJENT Radna mjesta 1. klasi kacijskog ranga: tajnik Grada i pro elnik upravnog odjela, odnosno slu�be 3,601. Radno mjesto 1. klasi kacijskog ranga: voditelj slu�be za unutarnju reviziju 3,20

2. Pomo nik pro elnika upravnog tijela 3,15

3. Ostala radna mjesta 2. klasi kacijskog ranga 3,10

4. Radna mjesta 3. klasi kacijskog ranga 2,80








12. Radna mjesta 10. klasi kacijskog ranga Namje�tenik-zapovjednik broda do 50 BT 1,75

13. Referent-komunalni redar Referent- prometni redar Namje�tenik- voza - voditelj voznog parka 1,70

14. Referent- glavni knjigovo a Referent za knjigovodstvo Referent - administrativni tajnik 1,50

15. Informati ki referent Nespomenuta slu�beni ka radna mjesta 11. klasi kacijskog ranga 1,45

16. Referent za prijam stranaka (mjesto je trenutno sistematizirano, ali nije popunjeno) Administrativni referent 1,35

17. Namje�tenik-domar Ostala namje�teni ka radna mjesta 11. klasi kacijskog ranga 1,35


19. Namje�tenik- lan plovidbene stra�e- mornar 1,25

20. Dostavlja 1,10

21. Ostala radna mjesta 13. klasi kacijskog ranga 1,00

lanak 3.Danom stupanja na snagu ove odluke prestaje va�iti lanak 7. Pravilnika o pravima iz radnog odnosa

slu�benika i namje�tenika Gradske uprave Grada �ibenika (�Slu�beni vjesnik �ibensko-kninske �upanije�, broj 12/06, 15/07 i �Slu�beni glasnik Grada �ibenika�, broj 4/08, 9/08, 4/09 i 8/09).

lanak 4.Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u �Slu�benom glasniku Grada �ibenika�.

KLASA: 120-01/10-01/1URBROJ: 2182/01-02-10-2�ibenik, 21. rujna 2010.



___________________


86Na temelju lanka 10. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj �koli (�Narodne novine�,

broj 87/08, 86/09,92/10 i 105/10) i lanka 32. Statuta Grada �ibenika (�Slu�beni glasnik Grada �ibenika�, broj 08/10), Gradsko vije e Grada �ibenika, na 13. sjednici, od 21. rujna 2010. godine, donosi

O D L U K U o Mre�i osnovnih �kola

na podru ju Grada �ibenika

lanak 1.Na podru ju Grada �ibenika, programi osnovno�kolskog obrazovanja organiziraju se u devet mati nih

osnovnih �kola i trinaest podru nih �kola.

lanak 2.Ovom odlukam utvr uju se nazivi osnovnih �kola, statusna obilje�ja, sjedi�ta osnovnih �kola, te mjesta

u kojima se izvodi program osnovno�kolskog obrazovanja.

lanak 3.Na podru ju Grada �ibenika djeluju sljede e osnovne �kole i podru na odjeljenja:

1. Osnovna �kola BRODARICA za u enike od I do VIII razredaSjedi�te: Brodarica, Gomnjanik bb Podru na odjeljenja za u enika od I do IV razreda:Greba�ticaKrapanj

2. Osnovna �kola FAUSTA VRAN I A za u enike od I do VIII razredaSjedi�te: �ibenik, Ivana Gorana Kova i a 2

Podru na odjeljenja za u enika od I do IV razreda:Prvi �epurinaRaslinaZatonZlarin

3. Osnovna �kola JURJA DALMATINCA za u enike od I do VIII razredaSjedi�te: �ibenik, Stipe Nini a 27

Podru na odjeljenja za u enika od I do IV razreda:BiliceKonjevrate

4. Osnovna �kola JURJA �I�GORI A za u enike od I do VIII razredaSjedi�te: �ibenik, Stjepana Radi a bb

5. Osnovna �kola METERIZE za u enike od I do VIII razredaSjedi�te: �ibenik, Put kroz Meterize bb

6. Osnovna �kola PETRA KRE�IMIRA za u enike od I do VIII razredaSjedi�te: �ibenik, Bana Josipa Jela i a 74

Podru na odjeljenja za u enika od I do IV razreda:Dubrava

7. Osnovna �kola TINA UJEVI A za u enike od I do VIII razredaSjedi�te: �ibenik, Trg Andrije Hebranga 11


8. Osnovna �kola VIDICI za u enike od I do VIII razredaSjedi�te: �ibenik, Trg Branitelja Domovinskog rata

Podru na odjeljenja za u enika od I do VIII razreda:Ra�ine

9. Osnovna �kola VRPOLJE za u enike od I do VIII razredaSjedi�te: Vrpolje, Vrpolja ka cesta bbPodru na odjeljenja za u enika od I do IV razreda:BorajaDanilo Perkovi

lanak 4.Ova Mre�a osnovnih �kola na podru ju Grada �ibenika dostavlja se Ministarstvu znanosti, obrazovanja

i �porta Republike Hrvatske.

lanak 5.Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u «Slu�benom glasniku Grada �ibenika».

KLASA:602-02/10-01/6URBROJ:2182/01-05-10-2�ibenik, 21. rujna 2010.



___________________

87Na temelju lanka 11. stavka 5. Zakona o boravi�noj pristojbi («Narodne novine», broj 152/08 i 59/09),

Prijedloga Turisti kog vije a Turisti ke zajednice mjesta Greba�tice, te lanka 32. Statuta Grdaskog vije aGrada �ibenika («Slu�beni glasnik Grada �ibenika», broj 8/10), Gradsko vije e Grada �ibenika, na 13. sjed-nici, od 21. rujna 2010. godine, donosi

ODLUKUo izmjeni visine

koe cijenata boravi�ne pristojbe

lanak 1.Unutar A razreda Greba�tice kao turisti kog naselja, odre enog Pravilnikom o progla�avanju turisti kih

op ina i gradova i o razvrstavanju naselja u turisti ke razrede («Narodne novine», broj 122/09 i 9/10), odre uje se nova zona A1 za podru je povi�e magistrale D-8.

U zoni A1 unutar A razreda odre uje se koe cijent u visini 0,85.

lanak 2.Ova odluka objavljuje se u «Slu�benom glasniku Grada �ibenika», a stupa na snagu 01. sije nja 2011.

godine.

KLASA: 334-01/10-01/18URBROJ: 2182//01-02/1-10-2�ibenik, 21. rujna 2010.




___________________

88Na temelju lanka 48. stavak 2. Zakona o lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi («Narodne

novine», broj 33/01., 60/01.-vjerodostojno tuma enje, 129/05, 109/07, 125/08 i 36/09) i lanka 32. Statuta Grada �ibenika («Slu�beni glasnik Grada �ibenika», broj 8/10), Gradsko vije e Grada �ibenika, na 13. sjed-nici, od 21. rujna 2010. godine, donosi

ODLUKUo potpunom osloba anju od pla anja

komunalnog doprinosa

1. Sukladno lanku 10. Odluke o komunalnom doprinosu («Slu�beni glasnik Grada �ibenika», broj 8/10), Grad �ibenik, u potpunosti se osloba a od pla anja komunalnog doprinosa za izgradnju Regionalnog centra za gospodarenje otpadom «Bikarac» �ibenik, u obuhvatu zahvata 96.993,00 m².

2. Sukladno lanku 5. Odluke o komunalnom doprinosu visina komunalnog doprinosa iznosi 13.094.055,00 kn.

3. Nala�e se Upravnom odjelu za komunalne djelatnosti i gospodarstvo da donese potvrdu o osloba anju pla anja komunalnog doprinosa sukladno to ci 1. ovog Zaklju ka.




___________________

89Na temelju lanka 19. Zakona o lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi («Narodne novine»,

broj 33/01, 60/01-vjerodostojno tuma enje, 129/05, 109/07, 125/05 i 36/09), lanka 14. stavka 1. Zakona o pred�kolskom odgoju i naobrazbi («Narodne novine», broj 10/97 i 107/07) i lanka 32. Statuta Grada �ibenika («Slu�beni glasnik Grada �ibenika», broj 8/10), Gradsko vije e Grada �ibenika, na 13. sjednici, od 21. rujna 2010. godine, donosi

PLAN MRE�Epred�kolskih ustanova na podru ju

Grada �ibenika

UVODNE NAPOMENE

lanak 1.Grad �ibenik ima pravo i obvezu odlu ivati o potrebama i interesima gra ana na svom podru ju orga-

niziranjem programa pred�kolskog odgoja i naobrazbe.


lanak 2.Grad �ibenik je osniva pred�kolske ustanove �Gradski vrti i �ibenik� koja ima smje�tajne kapacitete

u vlastitim i iznajmljenim objektima na lokacijama na podru ju Grada �ibenika i prigradskih naselja za smje�taj do 1100 djece.

Na podru ju Grada �ibenika djelatnost pred�kolskog odgoja obavlja �est ustanova kojima Grad �ibenik nije osniva . Smje�tajni kapacitet ustanova koje su registrirane i obavljaju tu djelatnost na podru ju Grada �ibenika osiguravaju smje�taj za 522 djece.

PLAN MRE�E PRED�KOLSKIH USTANOVA

lanak 3.Grad �ibenik utvr uje plan mre�e pred�kolskih ustanova kako slijedi:

1. Javna ustanova Gradski vrti i �ibenik:

Dje ji vrti i jaslice �Vidici� �ibenik � 222 djeceUlica branitelja domovinskog rata 2G / VIDICI

Dje ji vrti i jaslice �Ku ica� �ibenik � 167 djeceStjepana Radi a 54 / BALDEKIN I

Dje ji vrti i jaslice �Ciciban� �ibenik � 45 djeceBana Ivana Ma�urani a C1 / �UBI EVAC

Dje ji vrti i jaslice �P elica� �ibenik � 72 dijete Stjepana Radi a 56 / BALDEKIN I

Dje ji vrti i jaslice �Tintilini � �ibenik � 52 djeceKralja Zvonimira bb / GRA A

Dje ji vrti �Radost� �ibenik � 36 djeceTrg Andrije Hebranga 4/ BALDEKIN III

Dje ji vrti �Jutro� �ibenik � 51 djecePetra Preradovi a 16 / BALDEKIN II

Dje ji vrti �Jutro� - odjel za rad s djecom s te�ko ama u razvoju � 6 djecePetra Preradovi a 16 / BALDEKIN II

Dje ji vrti �Veseljko� �ibenik � 14 djeceMandalinskih �rtava 2 / BALDEKIN III

Dje ji vrti i jaslice �Varo�� ibenik � 92 djeceRije ka 10 / VARO�

Dje ji vrti �Vjeverica� �ibenik � 35 djeceBana Josipa Jela i a 40 / �UBI EVACDje ji vrti �Ljubica� �ibenik � 27 djeceIvana Me�trovi a bb / CRNICA

Dje ji vrti �Gra a� �ibenik � 116 djeceKralja Zvonimira bb / GRA A

Dje ji vrti i jaslice ��ibenski ti i�- 81 djece�ubi evo �etali�te bb / �UBI EVAC


Dje ji vrti �Veslo� Zaton � 18 dijeteZATON ( u sklopu Osnovne �kole Zaton )

2. Dje ji vrti �i�ula � 128 djece�abori ka bb /RA�INE

Dje ji vrti �i�ula � 48 djecePut kroz Meterize bb / METERIZE

Dje ji vrti ��i�ula� � 30 djeceNova 0 / SITNO DONJE

3. Dje ji vrti Brat Sunce � 62 djeceRije ka 6 / VARO�

4. Dje ji vrti Kikica � 32 djeceMilice i Trka 29 /MANDALINA

5. Dje ji vrti Osmijeh- 91 dijetePut kroz Meterize 9 / METERIZE

Dje ji vrti Osmijeh � 50Bana Josipa Jela i a 13 F / �UBI EVAC

6. Dje ji vrti Sunce � 55 djeceGomnjanik bb / BRODARICA

7. Dje ji vrti Gospa Marija Vrpolje � 26 djeceVrpolje bb / VRPOLJE

*Prikaz broja djece na dan 1. rujna 2010. godine

lanak 4.Grad �ibenik utvr uje potrebe za pred�kolskim ustanovama u gradskim i prigradskim dijelovima admin-

istrativnog podru ja Grada �ibenika.

PODRU JE GRADA Potrebe za otvorenjem novih ustanova CRNICA za dvije odgojne skupine ( 50 djece )�UBI EVAC za jednu odgojnu skupinu ( 25 djece ) + Za jednu odgojnu skupinu za djecu s pote�ko ama u razvoju (15 djece)DUBRAVA za dvije odgojne skupine ( 50 djece )GREBA�TICA za jednu odgojne skupine ( 25 djece )BRODARICA za jednu odgojnu skupinu ( 25 djece )SITNO DONJE-PERKOVI -VRPOLJE za jednu odgojnu skupinu ( 25 djece )RASLINA za jednu odgojnu skupinu ( 25 djece )

ZAKLJU NE ODREDBE

lanak 5.Plan mre�e pred�kolskih ustanova na podru ju Grada �ibenika dostavlja se �ibensko-kninskoj �upaniji,

radi utvr ivanja Mre�e pred�kolskih ustanova na podru ju �ibensko-kninske �upanije.


lanak 6.Stupanjem na snagu ovog Plana mre�e

pred�kolskih ustanova na podru ju Grada �ibenika prestaje va�iti Plan mre�e pred�kolskih ustanova na podru ju Grada �ibenika («Slu�beni vjesnik �ibensko-kninske» �upanije, broj 13/07).

lanak 7.Ovaj Plan mre�e pred�kolskih ustanova na

podru ju Grada �ibenika stupa na snagu osmog dana od dana objave u «Slu�benom glasniku Grada �ibenika».

KLASA:601-01/10-01/19URBROJ:2182/01-05-10-2�ibenik, 21. rujna 2010.



___________________

90Na temelju lanka 8. Zakona o savjetima mladih

(«Narodne novine», broj 23/07), lanka 6. Odluke o osnivanju Gradskog savjeta mladih Grada �ibenika («Slu�beni vijesnik �ibensko-kninske �upanije», broj 13/07) i lanka 32. Statuta Grada �ibenika («Slu�beni glasnik Grada �ibenika», broj 8/10), Gradsko vije e Grada �ibenika, na 13. sjednici, od 21. rujna 2010. godine, donosi

RJE�ENJEo izboru lanova

Savjeta mladih Grada �ibenika

1. Utvr uje se da je istekao mandat lanovima Savjeta mladih Grada �ibenika: Martini Brali ,Franki aleta, Mati Labrovi u, Hrvoju Lapi u, Tamari Levi, Neri Lovro, Dinu Papku, Luki Pan-cirovu i Kre�imiru �kugoru.

2. U Savjet mladih Grada �ibenika izabiru se:

1. Domagoj Babi , predlo�en od Vije a u enika Gimnazije Antuna Vran i a

2. Silvia Bakula, predlo�ena od Akcije mladih grada �ibenika

3. Jakov Bila , predlo�en od Vije a Gimnazije Antuna Vran i a

4. Ivan Kne�evi , predlo�en od Gradske orga-nizacije Foruma mladih SDP-a �ibenik

5. Iva Ku�ina, predlo�ena od �ibenskog gra anskog foruma

6. Luka Nikpalj, predlo�en od Gradske orga-nizacije Foruma mladih SDP-a �ibenik

7. Ivica Pletikosa, predlo�en od Gradske orga-nizacije Foruma mladih SDP-a �ibenik

8. Kre�imir Relja, predlo�en od HNS � liberalni demokrati podru�nica �ibenik

9. Maja �inti , predlo�ena od �ibenske udruge mladih.

3. Stru no-administrativne poslove za Savjet mladih Grada �ibenika obavlja Upravni odjel za dru�tvene djelatnosti.

4. Ovo rje�enje objaviti e se u «Slu�benom glas-niku Grada �ibenika».




___________________

91Na temelju lanka 109. Zakona o Prora unu

(�Narodne novine�, broj 87/08) i lanka 32. Statuta Grada �ibenika (�Slu�beni glasnik Grada �ibenika�, broj 8/10), Gradsko vije e Grada �ibenika, na 13. sjednici, od 21. rujna 2010. godine, usvaja

IZVJE�TAJ o izvr�enju Prora una

Grada �ibenikaza prvo polugodi�te 2010. godine

I. O P I D I O

lanak 1.Ostvareni prihodi i primici, te izvr�eni rashodi i

izdaci po ra unu prihoda i rashoda, primitaka i iz-dataka za razdoblje od 01. sije nja do 30. lipnja 2010. godine sadr�i:


Tabela 1. Bilanca prihoda i rashoda

Red br. OPIS Plan za 2010. Plan za Izvr�enje za Indeks Indeks I.-VI. 2010. I.-VI. 2010. 4/2 4/3 1 2 3 4 5 6 A. RA UN PRIHODA I RASHODA1. Prihodi poslovanja 183.057.000,00 91.528.500,00 78.074.557,47 42,65 85,302. Prihodi od prodaje ne nancijske imovine 13.300.000,00 6.650.000,00 1.652.973,18 12,43 24,863. Ukupni prihodi (1+2) 196.357.000,00 98.178.500,00 79.727.530,65 40,60 81,214. Rashodi poslovanja 115.157.000,00 57.578.500,00 54.996.081,45 47,76 95,515. Rashodi za nabavu ne nancijske imovine 53.943.000,00 26.971.500,00 10.826.816,09 20,07 40,146. Ukupni rashodi (4+5) 169.100.000,00 84.550.000,00 65.822.897,54 38,93 77,857. Razlika (3-6) Vi�ak / Manjak 27.257.000,00 13.628.500,00 13.904.633,11 / /

B. RA UN ZADU�IVANJA / FINANCIRANJA 1. Primici od nancijske imovine i zadu�ivanja 150.000,00 75.000,00 19.554,56 13,04 26,072. Izdaci za nancijsku imovinu i otplate zajmova 7.407.000,00 3.703.500,00 4.360.201,36 58,87 117,733. Neto zadu�ivanje /

nanciranje +/- (1-2) -7.257.000,00 -3.628.500,00 -4.340.646,80 / /

C. RASPOLO�IVA SREDSTVA IZ PRETHODNE GODINE 1. MANJAK PRIHODA 20.000.000,00 20.000.000,00 19.080.585,10 95,40 95,40

D. UKUPNO PRORA UN GRADA 1. UKUPNI PRIHODI I PRIMICI 196.507.000,00 98.253.500,00 79.747.085,21 40,58 81,162. UKUPNI RASHODI I IZDACI I MANJAK 196.507.000,00 108.253.500,00 89.263.684,00 45,43 82,46

lanak 2.Prikaz ukupnih prihoda i primitaka, te rashoda i

izdataka, Ra un nanciranja, obrazlo�enje ostvaren-ja prihoda i primitaka, te rashoda i izdataka, Poseb-ni dio Prora una, izvje�taj o kori�tenju prora unske zalihe za prvih �est mjeseci 2010. godine i izvje�taj o zadu�enjima i danim jamstvima sastavni su dio ovog Polugodi�njeg izvje�taja.

lanak 3.Ovaj Polugodi�nji izvje�taj objavit e se u

�Slu�benom glasniku Grada �ibenika�.



PREDSJEDNIKmr.sc. Goran Grguri in, v. r.

___________________

92Na temelju lanka 54. stavka 1. Zakona o ustano-

vama (�Narodne novine�, broj 76/93, 29/97, 47/99 i 35/08) i lanka 32. Statuta Grada �ibenika (�Slu�beni glasnik Grada �ibenika�, broj 8/10), Gradsko vije eGrada �ibenika, na 13. sjednici, od 21. rujna 2010. godine, donosi

ZAKLJU AKo davanju suglasnosti na Statut

Hrvatskog narodnog kazali�ta u �ibeniku

1. Gradsko vije e Grada �ibenika daje suglasnost Kazali�nom vije u Hrvatskog narodnog kazali�ta u �ibeniku na Prijedlog Statuta, broj: 333/10 od 09. ru-jna 2010. godine.

2. Ovaj zaklju ak objavit e se u �Slu�benom glasniku Grada �ibenika�.





___________________

II. GRADONA ELNIK

46Na temelju lanka 7. Zakona o energiji (�Narodne

novine�, broj 68/01., 177/04., 76/07. i 152/08.) i lanka 46. Statuta Grada �ibenika (�Slu�beni glasnik Grada �ibenika�, broj 8/10), gradona elnik Grada �ibenika, dana 27. kolovoza 2010. godine, donosi

RJE�ENJEo imenovanju EE (energetske e kasnosti)

tima za provedbu Projekta Sustavnog gospo-darenja energijom (SGE) za Grad �ibenik

U EE tim za provedbu Projekta Sustavnog gospo-darenja energijom (SGE) imenuju se:

� Branka Novoseli Belamari , dipl. ing. biol. � ekol. mora, stru ni suradnik za za�titu okoli�a-vje�benik, Grad �ibenik, Upravni odjel za prostorno planiranje i za�titu okoli�a

� Diana Nini , dipl. oec., referent za komu-nalne poslove-vje�benik, Grad �ibenik, Upravni odjel za komunalne djelatnosti i gospodarstvo

� Josip �ivkovi , dipl. in�. elektrotehnike, stru ni suradnik za elektrotehni ke poslove, Grad �ibenik, Upravni odjel za komunalne djelatnosti i gospodarstvo

� Nino Vrci , dipl. ing. prom./ing. gra ., vi�i stru ni referent za gra evinsko-tehni ke poslove, Grad �ibenik, Upravni odjel za komunalne djelat-nosti i gospodarstvo

Zadaci EE tima:� analiza podataka o potro�nji energenata u

svim objektima u vlasni�tvu grada;� provo enje energetskih pregleda na objek-

tima uz provjeru isplativosti investicije;� interpretacija rezultata analize te de niranje

problema i predlaganje rje�enja;� nadzor nad potro�njom energenata u objekti-

ma u vlasni�tvu grada, uklju uju i uspostavu komu-nikacije izme u Tima i osoblja u objektima koje �alje podatke u Ured za gospodarenje energijom, analiza podataka i korekcija kori�tenja energije;

� predlaganje mjera u�tede energije uz prezen-taciju mjera u�tede;

� priprema idejnih projekata i potrebnih izvje�taja;

� priprema projekata za prijavu za sredstva iz postoje ih fondova (FZOEU i sl.);

� pra enje provedbe projekata (koordinacija, nadzor, izvje�tavanje);

� pra enje energetike grada.

Ovo rje�enje stupa na snagu danom dono�enja, a objavit e se u �Slu�benom glasniku Grada �ibenika�.

Klasa: 310-02/08�01/1Urbroj: 2182/01-04/1-10-4�ibenik, 27. kolovoza 2010.

GRADONA ELNIK dr. Ante �upanovi ,v. r.

___________________

47Na temelju lanka 48. Zakona o lokalnoj i

podru noj (regionalnoj) samoupravi («Naro-dne novine», broj: 33/01, 60/01 � vjerodostojno tuma enje, 129/05, 109/07, 125/08 i 36/09) i lanka 46. Statura Grada �ibenika («Slu�beni glasnik Grada �ibenika», broj 8/10) gradona elnik Grada �ibenika, donosi

R J E � E NJ Eo razrje�enju i imenovanju lana Savjeta

za prostornoure enje Grada �ibenika

1. �ivana Sto�i , dipl. ing. arh. razrje�uje se du�nosti lana Savjeta za prostorno ure enje Grada �ibenika.

2. mag. spec. Kre�imir Petkovi , dipl. ing. arh. imenuje se za lana Savjeta za prostorno ure enje Grada �ibenika.

3. Ovo rje�enje objaviti e se u «Slu�benom glas-niku Grada �ibenika».


GRADONA ELNIKdr. Ante �upanovi ,v.r.

___________________


48Na temelju lanka 46. Statuta Grada �ibenika

(«Slu�beni glasnik Grada �ibenika», broj 810) te pribavljenog prethodnog mi�ljenja Savjeta potro�a ajavnih usluga Grada �ibenika, od 9. rujna 2010. go-dine, gradona elnik Grada �ibenika, donosi

Z A K LJ U A Ko davanju prethodne suglasnosti za promjenu cijena komunalnih usluga

linijskog prijevoza putnika u cestovnom prometu na podru ju Grada �ibenika

1. Daje se prethodna suglasnost za promjenu cije-na komunalnih usluga «Autotransporta» d.d., Drage 14, �ibenik, iskazanih u Prijavi Cjenika za prijevoz putnika u javnom linijskom prometu ma podru ju Grada �ibenika, broj II-G�-1043-10, od 6. rujna 2010. godine, zaprimljen u pisarnici pod brojem Klasa:307-01/10-01/01, od 6. rujna 2010. godine.

2. Prijavljeni Cjenik iz to ke 1. ovog Zaklju ka prila�e se ovom Zaklju ku i ini njegov sastavni dio.

3. Cjenik iz to ke 2. ovog Zaklju ka primjenjivat e se od 01. listopada 2010. godine.


GRADONA ELNIKdr. Ante �upanovi ,v.r.

___________________

III.UPRAVNI ODJEL ZA

PROVEDBU DOKUMENATA PROSTORNOG URE ENJA I

GRADNJU

1Upravni odjel za provedbu dokumenata prostor-

nog ure enja i gradnji Grada �ibenika, temeljem lanka 213. Zakona o prostornom ure enju i grad-

nji (�Narodne novine�, broj 76/07i 38/09) i lanka 34. Zakona o op em upravnom postupku (�Naro-dne novine�, broj 47/09) povodom zahtjeva ANKE LUKA iz ZAGREBA, Tomislavov trg 17, za izda-vanje rje�enja o uvjetima gra enja, donosi

Z A K LJ U A K

1. Neposrednoj susjedi podnositeljici zahtje-va Anke Luka , vlasnici est. zem. 3300/3 k.o. Donje Polje: ZLATICI GOBIN, koja je nepoznata boravi�ta, postavlja se privremeni zastupnik MARI-NA KALPI , Brodarica, Ra�inska 101, radi za�tite njezinih prava i interesa u upravnom postupku izda-vanja rje�enja o uvjetima gra enja za zahvat u pros-toru: izgradnja stambene gra evine na est.zem. 3300/4 k.o. Donje Polje u Brodarici.

2. Postavljeni privremeni zastupnik zastupat e stranku u navedenoj upravnoj stvari sve dok se

stranka ili njihovi punomo nici ne pojave pred ovim tijelom.

3. Poziva se privremeni zastupnik da se prihvati povjerene du�nosti i da je u svemu savjesno i po za-konu obavlja.

O b r a z l o � e nj e

Podnositeljica zahtjeva ANKA LUKA iz Za-greba, podnijela je dana 8. travnja 2010. godine zahtjev za izdavanje rje�enja o uvjetima gra enja za zahvat u prostoru: izgradnja stambene gra evine na est.zem. 3300/4 k.o. Donje Polje u Brodarici.

U provedenom postupku su pozvani radi o itovanja neposredni susjedi, kao stranke u up-ravnom postupku..

Vlasnica susjedne parcele est.zem. 3300/3, pre-ma podacima iz zemlji�ne knjige Op inskog suda u �ibeniku je Zlatica Gobin, za koju nije postojao po-datak o adresi. Dana 29. srpnja 2010. godine, od Mini-starstva unutarnjih poslova, PU �ibensko-kninske,


Odjela upravnih poslova je tra�eno da nam dostave adresu gore navede ukoliko raspola�u s istom. Upit ovg upravnog tijela proslije en je Policijskoj upravi Splitsko-dalmatinskoj. U odgovoru, dopis broj: 511-12-19-19408 /10 od 7. rujna 2010. godine, Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, Sektor upravnih, ins-pekcijskih i poslova civilne za�tite obavijestili su ovo upravno tijelo da Zlatica Gobin, ro . 1959. godine, ima prijavljeno prebivali�te u Splitu, Star evi eva21 i da ne raspola�u s podatkom o upisu u knjige dr�avljana RH niti o izdanim ispravama Repub-like Hrvatske. Zlatici Gobin je poku�ana dostava i po�iljka se vratila s napomenom da je nepoznata na navedenoj adresi.

Ovo upravno tijelo kontaktiralo je neposrednu susjedu Marinu Kalpi , vlasnicu est.zgr. 1368 k.o. Donje Polje radi hitnosti postupka i postavljanja privremenog zastupnika.

lankom 34. stavak 1. Zakona o op em up-ravnom postupku propisano je da ako procesno nes-posobna stranka ili se neka radnja ima poduzeti pro-tiv osobe ije je boravi�te nepoznato, a koja nema punomo nika, organ koji vodi postupak postavit

e takvoj stranci privremenog zastupnika ako to tra�i hitnost predmeta, a postupak se mora prove-sti. Privremeni zastupnik sudjeluje samo u postupku za koji je postavljen, i to dok se ne pojavi zakonski zastupnik ili predstavnik, odnosno sama stranka ili njezin punomo nik.

Slijedom gore navedenog, a temeljem lanka 34. Zakona o op em upravnom postupku, valjalo je odlu iti kao u izreci zaklju ka.

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog zaklju ka temeljem lanka 77. stavak 5. Zakona o op em upravnom postupku nije dopu�tena posebna �alba.

Klasa : UPI-361-06/10 -01/18Ur. broj: 2182/01-08-10-11�ibenik, 23. rujna 2010.

VODITELJICA POSTUPKA POMO NICA PRO ELNICE

Diana Dulibi Vlahov, dipl.iur.,v.r.

___________________


Izdava : Grad �ibenik, Trg palih branitelja Domovinskog rata I, �ibenikUre uje: Valentina Meji , dipl. iur., Tel: 022/431-010, Fax: 022/ 431-099

www.sibenik.hr Tisak: Tiskara Malenica d.o.o. - �ibenik

godi te iii ibenik, 27. rujna 2010. broj 10...ibenik, 21. rujna 2010. gradsko vije e grada ibenika...

Documents