godina v • broj 85 • 15. april 2016. • cena 40 dinara ... srbije u 2015. i početkom...
TRANSCRIPT
![Page 1: Godina V • Broj 85 • 15. april 2016. • cena 40 dinara ... Srbije u 2015. i početkom 2016.godine, jeste donošenje niza novih Zakona, kao što su Zakon o podsticajima, Zakon](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022013101/5ab117e47f8b9a00728bddfa/html5/thumbnails/1.jpg)
U OVOM BROJUPOTREBNA NOVA AGRARNA POLITIKA:
Budućnost, povratkom u prošlost! Strana 3.
TROVANJE PČELA U ŠIDU:
Ostаli bez 160 košnicа Strana 10.
SMS MALI OGLASI
063/8526-021
"Produktna berza"AD, Novi Sad, Bulevar oslobođenja 5Tel: 021/442-935, fax: 021/442-931, 443-457, 442-932
E-mail:[email protected], www.proberza.co.rs
SREMSKA
POLJOPRIVREDAGodina V • Broj 85 • 15. april 2016. • cena 40 dinara
od 4.4. do 8.4. 2016.
Stabilna cena pšenice
Rast cene kukuruza
Rast cene soje
ODVODNJAVANJE Fo to
: M
. M
ileu
snić
U Bo su tu je to kom pro te kle tri go di ne dostа urаđeno nа sаnаciji i održаvаnju kаnаlske mre že, rekonstruisаno je pre ko 11
kilometаrа, а pre ne ko li ko dаnа zаvršeno je kopаnje kаnаlа du ži ne 470 metаrа u po te su Ši ro ko po lje.
Premа rečimа nаčelnikа Grаdske uprаve zа
urbаnizаm, komunаlne i in spek cij ske po slo ve Vlаdimirа Petkovićа, to kom pro šle go di ne sаnirаno je oko pet kilometаrа kаnаlske mre že, а vred nost rаdovа je bilа oko tri milionа dinаrа. Rаdilo se i pre poplаvа, а i nаkon togа, kаko bi se stvo ri li uslo vi zа od vod vo de sа njivа i slivovа. Stra na 7.
RA DEN KO VIĆ • PO LJO PRI VRED NIK DRA GAN STA NIĆ
"Produktna berza"AD, Novi Sad, Bulevar oslobođenja 5Tel: 021/442-935, fax: 021/442-931, 443-457, 442-932
U plastenicima 120.000 stabljika rasada
JARAK • POVRTARSKA PORODICA PAUNOVIĆ
Strana 20.
Po vr tar, ra tar i sto čar, sve je to 37-god ši-nji Dra gan Sta nić iz Ra den ko vi ća. On u svom po se du ima 25 hek ta ra ob ra di vih po-
vr ši na, od to ga na oko 2,5 hek ta ra je po sa đe no po vr će, a u obo ri ma tre nut no ima oko 250 svi-nja, 25 kr ma ča i 50 ju na di.
Stra na 11.
Te ško je, ali se bo rim
![Page 2: Godina V • Broj 85 • 15. april 2016. • cena 40 dinara ... Srbije u 2015. i početkom 2016.godine, jeste donošenje niza novih Zakona, kao što su Zakon o podsticajima, Zakon](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022013101/5ab117e47f8b9a00728bddfa/html5/thumbnails/2.jpg)
2 15. april 2016.
AK TU EL NO STI
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Osnivač i izdavač: NIPD "Sremske novine" d.o.o. Sremska Mitrovica • Trg vojvođanskih brigada broj 14/II • direktOr: Dragan Đorđević
• Glavni i OdGOvOrni urednik: Živan Negovanović • direktOr MarketinGa: Zlatko Zrilić tehnički urednik: Marko Zrilić • re dak Ci Ja: Sve tla na Đa ko vić, Miroslav Ninković, Marija Balabanović, Sa nja Mi haj lo vić, Stevo Lapčević, Mi lan Mi le u snić (fo to re por ter), Gordana Majstorović • MarketinG: 063/8526-021 • ŠtaMpariJa: DOO MAGYAR SZO KFT OJ Štamparije "Forum" Novi Sad • e-mail: [email protected]/fax: 022/610-144 • Registarski broj NV000659
SREMSKA
POLJOPRIVREDACIP - Каталогизација у публикацијиБиблиотека Матице српске, Нови Сад
63(497.113)
Sremska poljoprivreda / glavni i odgovorni urednik Živan Negovanović. - God. 1, br. 1 (okt. 2012) - . - Sremska Mitrovica: Sremske novine, 2012-. - Ilustr. ; 46 cm
Dva puta mesečno.ISSN 2217-9895COBISS.SR-ID 273701127
Ono što se mo že de fi ni sa ti kao jed na op tša oce na ra da Mi-ni star stva po ljo pri vre de Re-
pu bli ke Sr bi je u 2015. i po čet kom 2016.go di ne, je ste do no še nje ni za no vih Za ko na, kao što su Za kon o pod sti ca ji ma, Za kon o po ljo pri vred-nom ze mlji štu, Za kon o sto čar stvu, a u na ja vi je i či tav set za ko na ko ji se ti če za šti te bi lja, od no sno bez-bed no sti hra ne, i on bi tre bao da bu de do ne šen od mah na kon za vr-še nih iz bo ra, i for mi ra nja no ve re-pu blič ke Vla de.
po moć nik mi ni stra po ljo pri vre de u Vla di Re pu bli ke Sr bi je Ne nad Kata nić, nad le žan za po ljo pri vred nu po li ti ku, za „Srem sku po ljo pri vre du“ ka že da je bi lo mno go za ko no dav nih ak tiv no sti, pu no to ga je do brog ura-đe no i usa gla še no sa za jed nič kom po ljo pri vred nom po li ti kom EU.
- Lju di naj vi še re a gu ju na sma-nje nje sub ven ci ja. Mi smo bi li sta va da, bez ob zi ra na ter min odr ža va nja iz bo ra, jer sva ka ko da ta od lu ka ni je po pu lar na, ne že li mo da se ba vi mo jef ti nom po li ti kom i sa mo od la že mo pro blem. Jed no stav no, su šti na je da nov ca ima ko li ko ima, i da sa mo taj no vac ko ji smo za ra di li i ima mo u bu dže tu, mo že mo da tro ši mo. Po-red uvo đe nja re da u jav ne fi nan si-je, sma nje nja pla ta i pen zi ja, do šao je red i na po ljo pri vre du. Bi li smo sta va da naj sen zi bil ni ji deo, a to je sto čar stvo, po ku ša mo da za šti ti mo. Tu smo osta vi li sub ven ci je ka kve su i bi le, ne ke smo čak i po ve ća li. To-kom či ta ve pro šle go di ne, a ta ko i po čet kom ove, ni zom me ra bra ni mo sek tor pro iz vod nje mle ka, i sek tor pro iz vod nje svinj skog me sa. To je ne što što je obe le ži lo ovaj pe riod – re kao je Ka ta nić za naš list.
Si tu a ci ja na ce loj te ri to ri ji EU od na stu pa nja kri ze iz me đu eu i ru ske fe de ra ci je, kao i kri za u od no si ma iz me đu tur ske i ru si-je, se ta ko đe od ra zi la i na na še tr ži šte, i na to ni ko ni je mo gao ra ču na ti.
– Ni sa ma EU ni je bi la sprem-na na to. Ukid njem kvo ta na pro-iz vod nju mle ka, ra ču na li su na sve ga 1 do 2 po sto ne ka kvih po re-me ća ja, me đu tim oni su prak tič no pre pla vlje ni ogrom nim ko li či na ma mle ka. Ali oni su da le ko sprem ni ji, i ima ju ve će bu dže te. Mo gu da re-a gu ju i in ter ve ni šu ne kim me ra ma ko je mi još ne ma mo, i ni su za ko-nom de fi ni sa ne. Sve su to kra to-ko roč ne me re, i to lju di tre ba da zna ju. Ne ko la ge ro va nje mle ka u pra hu, in ter vent ni ot kup pre ko ne-kih in sti tu ci ja. Mi za sve to ne ma-mo do volj no pa ra, a ne ma mo ni Za ko nom de fi ni sa ne mo guć no sti. Na še Rob ne re zer ve ne ma ju mo-guć no sti kao ne ka da, ima ju ogra-
ni če na sred stva, i prak tič no do no-še njem no vog Za ko na o ure đe nju tr ži šta će bi ti ja sno od re đe na ulo-ga te in sti tu ci je.
ima mi šlje nja da je ve ći pro-blem od sub ven ci ja, dis pa ri tet iz me đu ce na đu bri va, naf te, re-pro ma te ri ja la, od ce ne po ljo pri-vred nih pro iz vo da.
– To bi bi lo go to vo ide al no, i to je ne što što je pam će nje na ših po ljo pri vred ni ka na vre me ka-ko je to ne ka da bi lo. Mo gli su da ra ču na ju, ka da pro da ju ne ko li ko to na pše ni ce, šta su za taj no vac mo gli da ku pe, ko li ko mi ne ral nog đu bri va, naf te, ne što od me ha-ni za ci je, itd. Uvo đe njem li be ral-nog tr ži šta, dr ža va vi še ne ma tu ulo gu, ni ti mo guć nost da na taj na čin in ter ve ni še. Pri va ti za ci ja je uči ni la svo je, si lo si, hlad nja če, kla ni ce, mle ka re, su u pri vat nom vla sni štvu, i ono na če mu pu no
mo ra mo da ra di mo, i da sa ve tu-je mo na še po ljo pri vred ni ke, je da ra de pre ko svo jih aso ci ja ci ja ko je mo ra ju bi ti po slov no ori jen ti sa ne. Tre ba za po šlja va ti mla de, struč-ne lju de. Pro iz vod nja mo ra da se ugo va ra, da se re pro ma te ri jal ugo vo re no ku pu je po jef ti ni joj ce-ni, da se plan pro iz vod nje uskla di sa po tre ba ma tr ži šta, ku pa ca i ot-ku plji va ča. To je ne ka kav si gur ni ji put da se ne što što se pro iz ve de, mo že po ko rekt noj ce ni pro da ti, i na vre me obez be di ti po treb na no-va nov ča na sred stva. Ube đen sam da će do no še njem no vog Za ko na o ure đe nju tr ži šta, do bar deo pro-ble ma bi ti re šen. Mno gi ka žu ka ko su u EU mno ge ve će sub ven ci je, ali ma lo njih is ti če da su ta mo i oba ve ze, i uslo vi da bi se ostva-ri le sub ven ci je, mno go ve će. Po ljo pri vred nik mo ra ostva ri ti niz pred u slo va, ulo ži ti zna čaj na sred stva, i to je či nje ni ca ko ju tre ba ja sno re ći. Po red to ga što su ma nje sub ven ci je, pro šle go-di ne smo ima li oko mi li jar du i po di na ra, a ove oko tri mi li jar de za in ve sti ci je. Mi slim da je to ja ko va žno. Ku po vi na no ve me ha ni za ci-je, opre me, ku po vi na no vih kva li-tet nih pri plod nih gr la, in ve sti ra nje u si lo se, hlad nja če, vi še go di šnje za sa de, je pra vi put i je di ni na čin da se naš po ljo pri vred nik ospo so-bi da bu de do volj no kon ku ren tan sa evrop skim far me ri ma.
po ljo pri vred ni ci če sto is ti ču uti caj uvo znič kog lo bi ja, ko ji se di rekt no od ra ža va na ce nu nji-ho vih pro iz vo da, i nje gov pla-sman. vla de ze mlja eu, šti te svog pro iz vo đa ča svo jom po ljo-pri vred nom po li ti kom.
– Ne ko pre nas je 2006 - 2007. go di ne pot pi sao Spo ra zum o sta bi-li za ci ji i pri dru ži va nju. Mi se po na-ša mo od go vor no i du žni smo da re-a li zu je mo pre u ze te oba ve ze. Ima li smo 10 go di na po pri lič no flek si bil ne uslo ve za iz voz na ših po ljo pri vred-nih pro iz vo da pre ma EU, sa ca ri nom ko ja je bi la nu la po sto. Za što mi ni-smo ko ri sti li od re đe ne kvo te, za što ni smo mo gli da pro da mo, ili pro iz-ve de mo ne što, ozbilj no je pi ta nje. Sa da i kri za o ko joj sam go vo rio, gde ni u EU ne zna ju šta će sa mle-kom, svinj skim me som, pred sta vlja no vi pro blem za dr ža vu. Mi smo su-vi še ma li, i mo ra mo bi ti po šte ni u raz go vo ru sa na šim po ljo pri vred ni-ci ma u to me, gde, i u če mu mo že-mo bi ti kon ku rent ni, šta to mo že mo pro iz vo di ti, a da bu de mo sa nji ho-vim far me ri ma ra me uz ra me. Zna se vr lo do bro šta je jed na Dan ska u EU, ko ja sa ne ko li ko mi lo na sta-nov ni ka pro iz ve de 33 mi li o na svi-nja, dok Sr bi ja sa pri bli žnim bro jem sta nov ni ka, pro iz vo di 2 mi li o na. Za-to tre ba pre ma lju di ma bi ti po šten, na pra vi ti za jed no jed nu stra te gi ju i vi de ti u kom prav cu tre ba ići.
usko ro tre ba da se for mi ra
lo kal ni ak ci o ni tim iz me đu Op-šti na ru ma i irig, ka ko bi za jed-no kon ku ri sa li za pred pri stup ne fon do ve eu, i is ko ri sti li sred stva iz ipard pro gra ma.
– Ovo je ap so lut no va žan ko rak. Ni jed na ze mlja čla ni ca EU se ni je zna čaj no raz vi la u de lu po ljo pri-vre de, bez ko ri šće nja pred pri stup-nih fon do va. Do mi cil na sred stva iz na ci o nal nog bu dže ta, ko ri sti će mo za ma le i sred nje far me re, dok će oni ne što ozbilj ni ji far me ri ko ji bu-du mo gli u star tu da in ve sti ra ju u ne što, ima ti mo guć nost ko ri šće nja pred pri stup nih fon do va. Reč je o su mi od 175 mi li o na evra za na-red ne če ti ri go di ne. Pre po stav ka je, ka da se to pre ra ču na po for-mu li ko ju oni ko ri ste, da će Sr bi ja ula skom u EU, ima ti go di šnje na
ras po la ga nju pre ko mi li jar du i dve sto ti ne mi li o na evra. Ne mo ram go-vo ri ti ko li ko će to zna či ti na šoj po ljo-pri vre di. Vr lo je bit no da ovih ne ko-li ko go di na is ko ri sti mo pa met no, da ospo so bi mo na še far me re da bu du do volj no spo sob ni da i te pred pri-stup ne fon do ve ko ri ste. Ima mo do-volj no po ljo pri vred nih struč nih slu-žbi, ali mo ra mo za po sli ti još mla dih, obra zo va nih lju di, ka ko bi stvo ri li je dan pra vi ser vis po ljo pri vre di ko-ji će bi ti na uslu zi svim far me ri ma. Oni bi pru ži li dra go ce nu po moć oko svih ne ja sno ća, tač nog i pre ci znog po pu nja va nja po treb nih obra za ca i for mu la ra, i omo gu ći ti pri pre mu sve ga ono ga što je po treb no, ka ko bi po ljo pri vred nik mo gao da za ova sred stva kon ku ri še.
Mno go bu re je iza zvao za kon o po ljo pri vred nom ze mlji štu. ka kav je vaš ko men tar?
– Ono što je bi la osnov na ide ja za ko no dav ca je da po pr vi put omo-gu ći ma lim far me ri ma, da sa po di-za njem kre di ta na rok od 10 go di na, mo gu da ku pe od re đe nu po vr ši nu po ljo pri vred nog ze mlji šta. To je si-gur no do bro, i za to su bi le sve aso-ci ja ci je, udru že nja, i oni su to čak i pred la ga li. Sa dru ge stra ne da je se mo guć nost da stra ni in ve sti tor sa re gi stro va njem fir me u na šoj ze mlji, ili na ši udru že ni po ljo pri vred ni ci, mo gu na 30 – 35 go di na da za ku pe po ljo pri vred no ze mlji šte. Ap so lut-na je dez in for ma ci ja da se ze mlja pro da je stran ci ma. Vr lo je va žno da lo kal na sa mo u pra va pre po zna in-ve sti to ra, ima ja san uvid či me se on ba vi, od re di šta je do mi nant na pro iz vod nja na tom te re nu, i da li je ta in ve sti ci ja od zna ča ja za tu lo-kal nu sa mo u pra vu, kao i za polj po-pri vred ni ke ko ji na nje noj te ri to ri ji ži ve i ra de. Lo kal na sa mo u pr va mo-že, ali i ne mo ra da iz da ze mlji šte, i na njoj, i nje nim gra đa ni ma le ži ta od lu ka. Ka da je reč o uzur pa to ri ma ze mlji šta, da ta je pre po ru ka Vla de Sr bi je. Za kon je ja san, i ta ak tiv-nost mo ra da se spre či. Je ste, bi lo je ka šnje nja, ne us kla đe no sti pro pi-sa i vre me na. Sve je to uti ca lo na ovu si tu a ci ju, i sa da je po treb no na-ći naj bo lje re še nje. Ube đen sam da će sve bi ti ura đe no po slo vu za ko-na, da će lo kal ne sa mo u pra ve do ći do svo jih sred sta va, ali i da za kup-ci ze mlji šta ne će bi ti ošte će ni. Na ši po ljo pri vred ni ci su uvek bi li vred ni lju di, i u naj te žim uslo vi ma su ob ra-đi va li ze mlju. I ove se tve oni su na nji va ma, a na na ma je da se bo ri-mo sa pro ble mi ma i is pla ti mo ih na vre me. Vre men ske pri li ke ni su ta ko lo še, i ja se na dam da ovo mo že bi ti jed na uspe šna go di na.
M. nin ko vić
IN TER VJU • ne nad ka ta niĆ, pO MOĆ nik Mi ni stra pO lJO pri vre de vla de re pu Bli ke sr Bi Je
na šem po ljo pri vred ni ku mo ra mo po mo ći - ni u eu ne zna ju šta će sa mle kom, svinj skim me som, pred sta vlja no vi pro blem za dr ža vu. Mi smo su vi še ma li, i mo ra mo bi ti po šte ni u raz go vo ru sa na šim po ljo pri vred ni ci ma u to me, gde i u če mu mo že mo bi ti kon ku rent ni, šta to mo že mo pro iz vo di ti, a da bu de mo sa evrop skim far me ri ma ra me uz ra me – re kao je ka ta nić za naš list
NenadKatanić
Kupovinanovemehanizacijejedininačinnaš po ljo pri vred nik bu de kon ku ren tan sa evrop skim far me ri ma
MnogikažukakosuuEUmnogevećesubvencije,alimalonjihističedasutamo
i oba ve ze, i uslo vi da bi se ostva ri le sub ven ci je, mnogoveće.Poljoprivrednikmoraostvaritinizpreduslova,uložitiznačajnasredstva,itoječinjenicakojutrebajasnoreći"
![Page 3: Godina V • Broj 85 • 15. april 2016. • cena 40 dinara ... Srbije u 2015. i početkom 2016.godine, jeste donošenje niza novih Zakona, kao što su Zakon o podsticajima, Zakon](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022013101/5ab117e47f8b9a00728bddfa/html5/thumbnails/3.jpg)
315. april 2016.
AK TU EL NO STI
PO GLE DI
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Mi ni star stvo po ljo pr vre de i zaštite životne sredine i Upravaza tre zor pot pi sa li su osmog
apri la sa 10 ba na ka ko je po slu ju u Srbiji,ugovorekojiomogućavajupoljo pri vred ni ci ma uzi ma nje kre di ta po ka mat nim sto pa ma od tri od sto.
Mi ni star ka po ljo pri vre de i za šti te životne sredine Snežana Bogosavljević Bošković kazala je novinarima,na kon pot pi si va nja ugo vo ra da je za namenesufinasiranjakamatanakredi te po ljo pri vred ni ci ma, mi ni star stvo opre de li lo 800 mi li o na di na ra. Poljoprivrednici će zahvaljujući
danaspotpisanimugovorima,moćidakon ku ri šu za kre di te po tre nut no najpo volj ni jim ka ma ta ma, od tri od sto, a razlikuu kamati bankama ćenadoknađivatiMinistarstvopoljhoprivredekazalajeBogosavljevićBošković.
Ona je pod se ti la da je Mi ni star stvo po ljo pri vre de i pro šle go di ne sa banka ma pot pi sa lo ugo vo re o kre di ti ma zapoljoprivreduposufinasiranimkamatama,idasuzahvaljujućinjimainve sti ci je u po ljo pri vre di bi le oko šest mi li jar di di na ra.
Očekujemo da poljoprivrednici ko ri ste ove kre di te jer je grejs pe riod god inu da na. Oni se mo gu koristiti za nabavku domaćih životi nja, opre me, ali i za sve vi do ve po ljo pri vred ne pro iz vod nje" ka zala je ona.BogosavljevičBošković jenave
la da je re sor no mi ni star stvo da nas pot pi sa lo ugo vo re i sa pet osi gu ravajućihdruštava,oregresiranju40odstopremijeosiguranjauseva,životinja i svih ostalih vidova poljopri vred ne pro iz vod nje.
Pred stav ni ci ba na ka su ka za li da suonispremniidavećodmajapoljoprivrednicimogudaračunajunakre di te po ka mat nim sto pa ma od tri od sto.MinistarstvopoljoprivredeiUpra
va za tre zor da nas su pot pi sa li ugovo re sa Ko mer ci jal nom, Pro kre dit, Agri kol, Hi po al pe adri ja ban kom, ban kom In te za, Sber ban kom, AIK, NLBUnikredit iOTPbankom.UgovorisupotpisaniisaDunav,Đenerali, Triglav, Globos osiguranjem iDDORom. S. P.
Ministarpoljoprivrede i životnesredineprof.drSnežanaBogosavljević Bošković je
na pre da va nju stu den ti ma vi so ke poljoprivrednoprehrambene školestrukovnihstudijauProkuplju,ukazaladaćekadaSrbijapostanezemlja članica EU, biti umogućnostidakoristiEUsredstvazasetmerakojesenajvišetičumladih.Toseodnosinamerezapokre
tanje sopstvenog biznisa mladihpoljoprivrednih proizvođača, malapo ljo pri vred na ga zdin stva, osnaživanje ženada ostanuu ruralnimpodručjima, razvoj nepoljoprivrednihaktivnostinaselu,kaoimerazapre no še nje po ljo pri vred nog ga zdinstva na mla dog po ljo pri vred ni ka, navelajeBogosavljevićBošković.
Sto pa ne za po sle no sti u ru ral nim područjima je visoka, sa posebnoizraženimučešćemmlađepopulacije, rekla jeBogosavljevićBoškovićna pre da va nju o sta nju i per spek tiva ma po ljo pri vred ne i po li ti ke ru ralnog raz vo ja u Sr bi ji, kao i re a li zova nim ak tiv no sti ma u sfe ri po dr ške
mla di ma i u obla sti pro mo ci je na u ke injihovogznačajazapoljoprivreduiru ral ni raz voj.Zabrinjavačinjenicadauukup
noj ne za po sle no sti u ru ral nim područjima mladi uzrasta od 15 do29godinačinevisokih36,1odsto.Usled ograničenih mogućnosti za po šlja va nja mla di re še nje svog sta tu sa na la ze u po vre menim,ilinajčešće,trajnimmigraci ja ma, što se po seb no od no si na mlađuženskupopulacijukazalajeBogosavljevićBošković.
Ministarka Bogosavljević Boškovićjeobjasniladaovakavstrukturni problem, zapošljavanje mladih,predstavljaproceskojinijemogućerešitijednommeromjednogdržavnog organa, već zajedničkim akcija ma i mul ti sek tor skim pri stu pom ko ji tre ba da obez be di da se ko rak po korak utiče na podizanje kvalitetaživotamladihu ruralnimpodručjimakrozpovećanjezaposlenosti i revitalizacijururalnihpodručjaSrbije, ali i osnaživanjemladih kapreuzimanjusopstvenihinicijativainjihovo uključivanje u procese samo za po šlja va nja i za po šlja va nja.BogosavljevićBoškovićjezaklju
čila da u narednom periodu trebaraditi i na razvijanju omladinskihzadrugaiudruženjamladihkojaseba ve po ljo pri vre dom i ru ral nim razvojem,idazajedničkistrateškiciljtrebadabudevećaintegracijamladihulokalnuzajednicu,kaoinjihova par ti ci pa ci ja u pro ce si ma iz gradnjeirazvojalokalnihzajednica.
S. P.
BEOGRAD • MI NI STAR KA SNE ŽA NA BO GO SA VLJE VIĆ BO ŠKO VIĆ:
Set me ra za mla de po ljo pri vred ni ke
MinistarkaSnežanaBogosavljevićBošković
BEOGRAD• POT PI SA NI UGO VO RI SA PO SLOV NIM BAN KA MA
Po volj ni kre di tiBan ke sprem ne, već od ma ja po ljo pri vred ni ci mo gu da ra ču na ju na kre di te po ka mat nim sto pa ma od tri od sto
Bu duć nost, po vrat kom u pro šlost!Kre a to ri agrar ne po li ti ke is ti ču, da bi s no vom Vla dom tre ba lo da se us po sta vi i no va agrar na po li ti ka Sr bi je. Jer, do sa da šnja po li ti ka je pred vi đa la rast, ali smo u 2015. go di ni ima li fi zič ki pad pro iz vod nje od osam od sto!
Pi še: Bra ni slav Gu lan
Republici Srbiji za njenih631.000 poljoprivrednih gazdin sta va po treb na je no va
agrarnapolitika.Trebanovapolitika, ak ci o ni plan ili stra te gi ja sve jednojekakoćesezvati,alijevažnoda do ne se re zul ta te! Po li ti ka mo ra bi ti re al na i ostva ri va. Po red no ve Vlade,očekujesedaćejeusvojitiibudućisastavSkupštineSrbije.Takoćeonabitidugotrajna,iobavezivati svebuduće vlade iministre.A, ne sa mo da tra je od jed nog do drugogministra. A, njih je od demokratskihpromena2000.godine,do da nas bi lo 12!
Re pu bli ka Sr bi ja je ze mlja sa 5,2 miliona hektara poljoprivrednihpovršina(koristise3,35milionahektara),počivanaagraruipotrebna joj je no va re ind stri ja li za ci ja u ovoj obla sti. Da kle, ono što po stoji, agrar na Sra te gi ja ko ju je do ne la VladaSrbije,21.jula2014.godinenijedonelaočekivanerezultate!Jer,u prvoj, 2015. godini sprovođenja
te Stra te gi je raz vo ja po ljo pri vre de i ruralnog razvoja Srbije do 2024.go di ne, ume sto pla ni ra nog ra sta od 6,1,odnosno9,19odsto,imalismofizičkipadproizvodnjeodosamodsto(podaciRZS)!Ostvarenirezultatiusprovođenju
Stra te gi je, po ka za li su da je to bio plan neralnih želja (200 eksperatakreatorakojisunapisali145strana)!Pokazala se tačnom recenzija Strate gi je, ko ju je ra dio dr Ko vilj ko Lovre,profesorEkonomskogfakultetauSubotici,koji je izmeđuostalogurecenziji, između ostalog, napisao:AutoriStrategijekoristilisunetačnepo dat ke, pa je otu da i pro jek ci ja i vizi ja raz vo ja po ljo pri vre de bi la pot punonelogičnaibesmislena.Izvedeneprojekcijepokazalesudaćesepoljoprivredarazvijatisasvimsuprotnoodrazvojnihzakonitosti.Onoštosuautori Strategije projektovali još nijedna država nije uspela da ostvari. Štaviše,bilobiporaznozanašuprivredudasmojeimiostvarili!
Za po sti za nje ci lje va, pra va ca i meraunovombudućemstrateškomdokumentu, i njihovo prilagođavanje ambijentu, okruženju i najnovi jim re zul ta ti ma po pi sa u po ljo privrediSrbije,odmahsemorakrenutika start noj osno vi za iz ra du ak ci onihprograma.Većsenaskupovimaističe, da bi s novom vladom treba lo da se us po sta vi i no va agrarna po li ti ka Sr bi je jer do sa da šnja ne samodanijedala rezultateveć jege ne ri sa la broj ne pro ble me na še po ljo pri vre de. Po Stra te gi ji ko ju je usvojilavladaSrbije,alinijeupućena u Skup šti nu Sr bi je, vi zi ja raz vo ja poljoprivrede jepotpunonelogičnai be smi sle na. Iz ve de ne pro jek ci je su po ka za le da je po ljo pri vre da treba la da se raz vi ja sa svim su prot no odrazvojnihzakonitosti.Onoštosuauto ri Stra te gi je pro jek to va li, još ni jednadržavanijeuspeladaostvari. Šta vi še, bi lo bi po ra zno za na šu privredudasuseteželjeostvarile!
Da kle, do la zi no va vla da, vero vat no i no vi re sor ni mi ni star, i sa da je po treb no iz gra di ti no vu agrar nu po li ti ku, iden ti fi ko va ti sve ograničavajuće faktore – anjih je mnogo, od nepovoljnogekonomskogpoložajapadoproblema neuređenog tržišta i neodgovarajućeulogedržave,nedovoljnogudruživanjapoljoprivredni ka. Pro blem je i u spolj no tr govin skoj raz me ni srp skog agra ra jer u struk tu ri iz vo za do mi ni ra ju pri mar ni po ljo pri vred ni pro iz vo di, aneprerađeni,svećomdodatnomvrednošću.Nizjeidrugihproblemakojiseakumulirajuvećdecenijamaiozbiljnasukočnicarazvojapoljopri vre de. Sad je pri li ka da se kon cipi ra no va agrar na po li ti ka, za spas poljoprivrede, sela i Srbije. Jer, uSrbijiima4.709naselja(čitajsela)au1.034imamanjeodpo100stanov ni ka. Sa ne sta ja njem se la, nesta je i Sr bi ja. No vu agrar nu pli ti ku trebakreiratinaosnovunašihspe
cifičnosti, ali i uvažavajući principeagrarnepolitikeEvropskeunije.ToznačidasemoramooslonitinaZajedničku poljoprivrednu politikuEvropskeunije,alisemorajuformiratiinoveinstitucijezasprovođenjere al ne po li ti ke. U prvom redu treba osposobiti
agencijeprekokojih će se realizova ti pret pri stup ni fon do vi na me njeninašojzemlji(daneostanusamoželja)iuvestimodernemetodevođenjarealnihstatističkihpodataka,po put knji go vod stva na ga zdin stvima, da bi mo gli pla ni ra ti i pra ti ti proiz vod nju. Pri o ri tet mo ra ima ti do noše nje no ve stra te gi je raz vo ja pr vo na ni vou Vla de, a po tom i Skup šti ni Sr bi je. S tim da se po se ban ak ce nat sta vi na kon cept re ind su tri ja li za ci je bezkojegprivredaSrbijenemožeići napred. Ukoliko takvu strategijuusvojiskupština,odluakćeondaobaveszivatisvebudućevladedajespro vo de.
Uokvirutogkonceptaagroindu stri ja tre ba da bu de no si lac akcijeipredstavljavelikušansu.Toznačinovastrategijamorasadržatimultifunkcionalniprilaz,kojiuključujeioporavkastočarstva,ior gan sku pro iz vod nju i agroet no turizam.Tosuiodlikesavremenepoljoprivrede,kojoj iSrbijateži.Ali, pre sve ga, mo ra mo oba vi ti i tranziciju, a najvažnija je tranzi ci ja u na šim gla va ma. Mno ge stvarikojimasmoopterećenitreba da iz ba ci mo iz do sa da šnjeg sistema i modela! Znači da trebarazvijatiuspešanporodičnibiznisna po ljo pri vred nim ga zdin stvi ma. To pruža šansu da se proizvodišto vi še zdrav ste no bez bed ne hrane,kojutražisvetskotržište.
(Autor je pu bli ci sta, čan Aka de mij skog od bo ra
za se lo SA NU)
Sad je pri li ka da se kon ci pi ra no va agrar na po li ti ka, za spas po ljo pri vre de, se la i Sr bi je
PrimeraradiEU(kojagodišnjeuvozi700.000tonajunećegmesa)preporučilajeSrbijidamožeunarednihpolavekaodnjegodišnjedakupujepo50.000tonabe bi bi fa. Da to me ni smo posvećivalipažnju,najboljipodatak je iz2015.godinekada jeizvezeno samo 315 tona! Inače,od1996.godineSrbijaimadozvolu od EU, za godišnji izvoz 8.875 tona bebi bifa.. Ali,ni ka da se toj ci fri ni smo pri makli.Sprovođenjenove,buduće,agrarnepolitikeznačiinapunitiprazne staje u Srbiji. Jer, pored već praznih staja kod većine od 350.000 registrovanihgazdinstava (gde postoji samo
1520.000junadi),onesuprazneiu200.000praznihkućauSrbiji!Praznestѕajenećemoćiod jed nom da se na pu ne, ali boljom i sti mu la tiv nom agrar nom po li ti kom, po vrat kom po ve renja i ra dom iz go di ne u go di nu –da!Primera,radi,predveipode ce ni je iz Sr bi je se go di šnje izvozilo30.000 tonabebi bifa!Inače, vrednost agrarneproizvodnje u Srbiji u 2014. godinibilajepet,au2015.godinisamo4,63milijardedolara!Našciljmo ra bi ti pr vo, da do stig ne mo nivoizdevedesetihgodinaprošlogve ka, pa on da da ide mo u po većanje!Dakle,budućnostSrbijesena la zi po vrat kom u pro šlost!
Pre po ru ka EU!
![Page 4: Godina V • Broj 85 • 15. april 2016. • cena 40 dinara ... Srbije u 2015. i početkom 2016.godine, jeste donošenje niza novih Zakona, kao što su Zakon o podsticajima, Zakon](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022013101/5ab117e47f8b9a00728bddfa/html5/thumbnails/4.jpg)
4 15. april 2016.
SUD BI NA OD U ZE TE IMO VI NE (23)
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Zemljoradničkozadrugarstvokaosistem organizovanja poljoprivrednihproizvođača javljaseu
Srbiji 1894. godine formiranjem prve zemljoradničke zadruge štednokreditnezadrugeuseluVranovukodSmedereva,kadasepoprvipututemeljuju izvornizadružniprincipi.SvedodonošenjaZakonaozemljoradničkimzadrugama,zadrugesuposlovalena međusobnom dogovoru zadrugara,naslobodno izraženojvolji samihzadrugara. Ovakav svojevrstan vidugovorne obaveze važio je samo uposlovnomkruguzadrugara.Ugovornaobaveza jemoglabiti raskinutausvakomtrenutkubez trajnihposledica, što nije bila adekvatna osnova uposlovnomfunkcionisanjuzadrugaraizadruga.Donošenjem Zakona o zeljorad
ničkim i zanatskim zadrugama (3.decembra 1898. godine) država jepočela da podstiče i pomaže razvojzadrugarstva u Srbiji. Stvara se poprvi put u Srbiji pravna osnova kojaobezbeđuje pravilan razvoj i značajzadružnog načina organizovanja zadrugara.Zakonomje,izmeđuostalog,data mogućnost formiranja i višegstepena organizovanja zemljoradnikai zanatlija u posebne glavne saveze(član99).Ustavu2.pomenutogčlanazakonprecizira:“Zadatak jeGlavnogSaveza čisto moralan i instruktivan;on je zaštitnik interesa sviju zemljoradničkih zadruga, on je predstavniksvijuzemljoradničkihzadruga..Njegasačinjavajusvezemljoradničkezadruge, Zemaljski Savez Zemljoradničkihzadruga(ZadružnaAgrarnabanka). iGlavnaŽivinarskaZadruga”.Zakon je, takođe, predvideo mo
gućnostdasezemljoradničkeizanatske zadruge, posebno, mogu ujedinjavati uokviru sreskih, okružnih, ilizemaljskihsaveza,radipostizanjaefikasnijegposlovanjasvojihzadrugara.Dakle,Srbija je zemlja savelikim
iskustvom i dugom tradicijomzadrugarstva.Ali,onajezemljabezzadrugarstva na kraju 2014. godine. Svaka vlast poslednjih nekoliko decenijaobećavalajepovratakzadrugarstvu,alijeostalaželjasamoseljaka.Vlasti susamoobećavale,alinisu
dozvoljavaledaseseljaciorganizujuuzadruge,kakvesunekadaimali.Razlog je – vlast se plaši organizovanihseljaka.Jer,tadasuogromnasnagaivelikjaglasačkamašinera.Jer,uSrbijisepoljoprvredombaviokodvamilioamljudi,aimaoko631.000poljoprivrednihgazdinstava.Vlastimajeuveknajbolje,kadaseljacinisuorganizovani, jer tada nemora od njih da strahuje.Željaseljakajeopetdabuduuzadrugama,koje ličnenaoneodprejednogveka,alinjihnema...
Or ga ni za ci ja ze mljo radničkihzadrugaraznihspe ci jal no stiZemljoradničke zadruge mogu da
buduopšte,savećimbrojemdelatnosti i specijalizovane (žitarske, voćar
ske,vinogradarske,stočarske,zadrugedomaćeradinosti),aorganizujuihzadrugari, specijalizovani robni proizvođači određenih vrsta roba (žito,voće, grožđe, povrće,meso,mleko idr.).Zemljoradnicimatrebaomogučitidamogudaformirajuištednokreditnezadrugeputemkojihbisenovčanasredstva zadruga stavljala u funkcijurazvojazadrugeiekonomskogjačanjazadruge. Nelogično je da se ova vrstazadrugasamopominjeuvažećemzakonukaoposebanoblik zadružnogorganizovanja.Osnivanje,organizacija,poslovanje,načinupravljanjaovihzadruga potrebno je regulisati Zakonomobankamaidrugimfinansijskimorganizacijama.Dabi zadrugeobavljalesvojude
latnost, potrebna su im i neophodnasredstva, kapital. Sredstva za osnivanje,početak rada i razvoj zadrugeobezbeđujusenarazličitenačine.Jedanodizvorasuudelizadrugara.Visinuudelaodeđujusamizadrugaripolazećioddelatnostikojimatrebadasebavizadrugaiodmaterijalnihmogućnosti zadrugara. Zemljoradničke zadrugeseosnivajuiradesaudelima.Zadruga se ne može organizovati
kao preduzeće ili drugi oblik organizovanja,nitisemožepripojitiilispojitisapreduzećemilidrugimpravnimlicem koje nije zadruga. Ovo je odveomavelikevažnostizaočuvanjeintegriteta zadruga kao privrednih subjekta.Udosadašnjemperiodu,zbogodsustva ovakve zakonske odredbe,druge organizacije, agroindustrijskisistemi,trgovinskeilidrugeorganizacije su postupkom pripajanja veomalako i brzo gasile zadruge, pretvarajući ihusvojeorganizacije,najčešćeradnejedinice.
Vertikalnaihorizontalnain te gri sa nostKaoštojepomenuto,usistemza
družnogorganizovanja,zadrugesepovertikali organizuju u saveze. VažećiZakonjepredvideodasezadružnisavezizemljoradničkihzadrugaosnivajuzaodređenuteritoriju.Međutim, u praksi još uvek ovaj
oblikintegracijenijezaživeo.Organizovanjem zadružnog saveza kao poslovnogsistemačijijemodelprikazan(povezivanjezemljoradničkihzadrugapreko kojih se organizuje primarnapoljoprivrednaproizvodnjakodzadrugara i subjekata prehrambene industrije, specijalizovanihmarketinških iprometnih preduzeća, kao i snabdevačkihpreduzećakojaćebitiufunkcijizemljoradničkih zadruga i zadrugara,zatim,specijalizovanihagrarnihbanakaištedionica)imajasneekonomskeciljeve: maksimiziranje ekonomskeefektivnosti(profita)iekonomskeefikasnosti(ekonomičnost,rentabilnost,produktivnost).Tosuiprimarniciljeviutržišnojekonomiji.Suštinska razlika između prikaza
nogposlovnogsistemaipostojećihusvetunepostoji,jerbiprekozemljoradničkezadruge,kaočlanicesaveza,
bila zastupljena i primarna poljoprivredna proizvodnja, odnosno zadrugari.Takavkonceptvertikalneintegraci
jepoljoprivredneproizvodnjeiprerađivačke industrije bio bi racionalan iekonomski efikasan, posebno ako sebazirana jedinstvukapitala. Toukazujedabiintegracijakapitalaprimarne proizvodnje i prerade mogla bitiznačajan faktor povećane efikasnostiukupnepoljoprivrede.
MerezaobnovureformisanogzadrugarstvaOrganizovaljnjem savremene po
ljoprivredne proizvodnje, prerade iprometauzadrugamainjihovimsavezima značajno sedoprinosi obezbeđenjuprehrambenesigurnostizemlje,jačanjurobnihrezerviivećemizvozu poljoprivrednoprehrambenihproizvoda.Uciljuvećeefikasnostiuposlovanju zadruga i njihovih savezautržišnimuslovimaprivređivanja,poredracionalneorganizovanostizadruga, neophodna je veća podrškaVlade radi stvaranja stimulativnijihuslova za rad zadruga. Brži razvojzadrugarstva razvojem i unapređenjem poljoprivredne proizvodnje ipreradeuzadružnimorganizacijamaišire,zahtevadonošenjeadekvatnihmerapoljoprivrednepolitike,odkojihsunajvažnije:1. Polazeći od značaja finansira
nja tekuće proizvodnje i investicijau poljoprivredi potrebno je da se uRepublici dugoročno reši sistem finansiranjapoljoprivredeuskladusaspecifičnostima ove delatnosti. Odposebnejevažnostiobezbeditistalneirealneizvoresredstavazafinansiranje tekuće poljoprivredne proizvodnje,kaoineophodnainvesticionaulaganjaupoljoprivrednumehaniza
cijuiopremuzaprerađivačkepogone, osnovno stado i dugogodišnjezasade.2. Merama poljoprivredne po
litike trebalo bi da se obezbedi dadržavnipodsticajibuduusmeravanipreko zadruga za sva registrovanai neregistrovanaporodičnagazdinstva koja ugovaraju proizvodnju inabavkuinputaprekozadruga.3. Preko Nacionalne službe za
zapošljavanje treba obezbediti sufinansiranjedela ličnogdohotkazasvalicazaposlanauzadrugamanaposlovima sa posebnom odgovornošću,iliceoiznosgodišnjegličnogdohotkaprilikomprvogzapošljavanja.4.Izmenama idopunamaZako
naocarinamaomogućitioslobađanje iplaćanjeodcarinskihdažbinanauvozpoljoprivrednemehanizacije i opreme, semena, sadnogmaterijala i priplodne stoke (koje sene proizvode u zemlji) za potrebezadrugaraizadruga.5. Poreskom politikom treba
stimulisati razvoj zadrugarstva ipoljoprivredne proizvodnje u brdskoplaninskim regiolakšica, trebaosloboditizadrugeporezanadobit,ukoliko ga ulažu u svoj razvoj, atakođe,potrebnojeporeskimolakšicama stimulisati promene proizvodnestruktureuskladusaekološkim,tržišnimiekonomskimkriterijumima.6. Merama poreske politike po
trebno je osloboditi zadruge plaćanja PDV, za sve preuzete proizvodeodzemljoradnikanačuvanje,skladištenjeilipreradu,doprodajekupcu.7.Zadrugeinjihovisavezitreba
dabuduoslobođeniplaćanjatakse,prilikom osnivanja, kao i ugovorao osnivanju, a potrebno je ispitatimogućnosti oslobađanja takse priregistrovanju pogonskih mašina iopreme,kojasekoristiuprimarnojproizvodnjiipreradi.
8.Izmeniti idopunitiZakononasleđivanju ilidonetiZakononasleđivanjupoljoprivrednog zemljišta i porodičnihgazdinstava.Osnovnonačeloizmena i dopuna važećeg Zakona onasleđivanjuilipredloženogposebnogzakona je da poljoprivredno gazdinstvo,popravilu,moženasleditisamojedannaslednik,jednolice.Akonijedan od naslednika ne bi ispunjavaopropise ovim Zakonom, nasleđivanjebiseodložilosvedoksenenađelicekojebipreuzelotozemljište.Vlasnikaneobrađenog poljoprivrednog zemljište potrebno je oporezovati nekolikoputavišeuodnosunapostojećuporeskutarifu.9. U duhu Zakona o zadrugama
neophodno je obezbediti kadrovskeimaterijalne pretpostavke radi sprovođenje dosledne zadružne revizije.Zadružna imovinamora da ostane uvlasništvu zadruga i ne može da setransformišeudržavnovlasništvo.10. Radi brže obnove i reformi
sanja zadrugarstva i njihovih savezapotrebno je preduzeti odgovarajućemere na primeni Zakona o vraćanjuoduzetogzemljišta,oslobađanjemzemljoradničkih zadruga obaveza plaćanja naknada bivšim vlasnicima. Uprimeni Zakona o vraćanju zadružneimovinezadrugarimaiZakonaosvojinskoj transformaciji, za preduzećau čijim su nastajanjima učestvovaleizadruge,akojasuumeđuvremenuprivatizovana,državajedužnadazadrugamavrati pun iznosprocenjenihsredstavazadrugaulagača.
(Nastavićese)
(De lo vi iz knji ge Bra ni sla va Gu la na „Sudbinaoduzeteimovine˝.Knjigasemoženaručiti(cena2.000,00dinara)kodizdavačabanatskikulturnicentar,JNA 35, Novo Miloševo, e-mail:ba-natskikulturni centar@gmail.com ilinatel023/783-155 ilikodautoranae-mail:gulan@nscable.net ili na tel.063/8-666-527).
SUDBINAODUZETEZADRUŽNEIMOVINE
IskustvoitradicijazadrugarstvaOrganizovaljnjemsavremenepoljoprivredneproizvodnje,preradeiprometauzadrugamainjihovimsavezimaznačajnosedoprinosiobezbeđenjuprehrambenesigurnostizemlje,jačanjurobnihrezerviivećemizvozupoljoprivrednoprehrambenihproizvoda
KadajezadrugarstvoupitanjuuSrbijisenepoštujeniUstav!Ustavjasnokažedapostojetrioblikasvojine, državna privatna i zadružna!Međutim,tosenepoštujejersuseu vremenu tranzicije zadruge pretvaraleupreduzećakojasukasnijeprivatizovana.Zatoseipostavljapitanjekakojemogladaseprivatizujezadružnaimovinakojajevećimatitulara,odnosnobilajeprivatna!Ustav se ne poštuje i po tome
jer je zadružna imovina otuđena,pa se zadrugarima duguje više od200.000 hektara poljoprivrednogzemljišta i na hiljade objekata, a
svesenalazikodbivšihkombinataiprivatizovanihpreduzeća.Dakle, privatizovano je ono što
jevećimalovlasnike.Odnosnotomimovinom ne raspolažu niti upravljajuzadrugari–pravivlasnici,većzaposleni činovnici u zadrugama,koji nisu zadrugari! Za rešavanjeproblema sela uSrbiji potrebno jehitnodonetizakonozadrugama(nalaziseuministarstvuekono
mije),kojićebitiusklađensapromenamauprivrednomsistemuisasavremenim kretanjima u zadružnomorganizovanjuusvetu,kometežimo...
Po završetku Prvog svetskog rata(1918)ivelikogstradanjasrpskogstanovništva i celokupne njegovematerijalneiduhovnebazeikulture,sa velikim brojem poginulih, ranjenihiunesrećenihljudi,porodica,paičitavihselaizaseokasaovihprostora, krenulo se sa novim početkom,sa životom i radomu novoformiranojdržavi–KraljeviniSrba,HrvataiSlovenaca.Poredostalog,počelosesaobnovom izadrugarstvaunovojdržavi. Opet je formiran i njen noviZadružnisavez(1919),kojijeistegodineponovoprimljenuobnovljenuMeđunarodnuzadružnuorganizacijučijijeidanasčlan.I u novoj državi Kraljevini SHS
pravilno su bile svaćene potrebe iznačaj seljaka i zadrugarstva, koji
su,presvega,vezanizapoljoprivreduiselo.Opetsubileosnivaneizapočinjaleradzemljoradničkeidrugezadruge u gotovo svakommestu uzemlji. Primera radi, samo u Srbijinakraju1920.godinebiloje1.459,anakraju1939.godineveć jepostojaloiradilo3.647zadruga.DanasuSrbijiimaoko2.108za
druga u oblasti poljoprivrede i zadrugarstva,aod toga severujedaaktivnihimatekoko1.400.Uzadrugamadanas ima oko 10.000 zaposlenih,dok jeunjimaoko100.000zadrugara... Greška države je i štojeuvremetranzicijeseljacima,zadrugarima oduzeta i prodata (privatizovana bez njihovog učešća)prehrambena industrija koju su onigradili.Pretogataindustrijabilaje
skoro100odstooslonjenanazadrugeuobezbeđivanjusirovina.Danasse to radi ili direktno sa seljacima,ili preko privatnih preduzeća kojaugovarajuproizvodnjusaseljacima,jer imaju mogućnosti kreditiranja,avansiranja, a neretko i kupovine’’nazeleno’’. Država ima nepovoljan odnos
premazadrugama,one sunamarginama agrarne politike i umestoda podstiče zadrugarstvo, ona gasputava. Sputava ih zbog toga štoiz neznanja misli da su one ostaci’’prethodnogsistema,kojenetrebapodržavati. Skoro da nijedna mera agrarne politike nije sprovođenaprekozadruganavodivišegodišnjipredsednikZadružnogsavezaVojvodineĐorđeBugarin.
Nepovoljanodnosdržave
Ne po što va nje Usta va!
![Page 5: Godina V • Broj 85 • 15. april 2016. • cena 40 dinara ... Srbije u 2015. i početkom 2016.godine, jeste donošenje niza novih Zakona, kao što su Zakon o podsticajima, Zakon](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022013101/5ab117e47f8b9a00728bddfa/html5/thumbnails/5.jpg)
515. april 2016.
AK TU EL NO STI
NA U KA U PRAK SI
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Ne dav no je u ka ta star skoj opštiniRadenkovićpočeopostupak zasprovođenjekoma
sacije na 1.279 hektara zemljišta.Okomasacijije,nakonizjašnjavanjameštana,prošlegodinedonetaskupštinska odluka, a trenutno jenaterenuuovommačvanskomseluaktuelnaprocenakomasacionogzemljištakojuradestručnjacidabiutvrdiliklasezemljišta,saznajemood RadojiceTurudića, iz MesnekancelarijeuRadenkoviću.Sve teče po planu i bez pote
škoća,tvrdinamBorislavBabić,predsednikPodkomisijezaizlaganjefaktičkog stanja na terenu i dodajekakoćeusklopukomasacijebitirešena mnoga pitanja imovinskopravneprirodevezanazameštanei njihovu zemlju. Jer, mnogi ljudusu,naprimer,davnoprodalideotesvojenepokretneimovine,atonisusproveligruntovnoisadaimajutakvumogućnost.Sada će zemljakoja jedavno
prodata biti prevedena sa bivšegvlasnika na čoveka koji je kupio iobrađuje je. Imaprimerada jenazemljiupisanteretdoživotnoguživanja,dasuvlasniciumrli,atajteret nije skinuti pa se to sada čini.Imaiprimeradajenazemljiupisanteretzbogkredita,dajekreditotplaćen,ateretnijeizbrisanpaseitoispravlja.Nedavnonamjedošaočovekkojihoćezemljudaostavisvomsinuituželjujeusklopukomasacijeostvario–pričaBorislavBabić.
Zakonsveodređuje
PredsednicaKomisijezasprovođenje komasacije u k.o. Radenkoviću Jelena Popović, podseća dase po stu pak spro vo di na osno vu Zakona o poljoprivrednom zemljištu, prema programu komasacijeza ovu ka ta star sku op šti nu ko ji je donela Skupština grada na sedniciod30.juna2015.godine iuskladusanačelimakomasacijekoje jedonelagradskaskupština.KomasacijuspovodikomisijaimenovanaodstraneSkupštinegrada,apredmetkomasacije su sva zemljišta obuhvaćena katastarskom opštinomRadenković : poljoprivredna, šumskaigrađevinskauukupnojpovršiniod1.279hektarakaoiuređajinatimzemljištima.
Razlozi za komasaciju suukrup nja va nje ka ta star skih par cela,izgradnjapoljozaštitnihšumskihpojaseva,projektovanjenovemreže puteva u poljima, uređenje kanala i rekultuvacije starih poljskihputeva, ispravljanje i proširenjegrađevinskihreona,realizacijaprojekata sistema za navodnjavanje iodvodnjavanje, rešavanje imovinskopravnihodnosa,izradanovogdržavnog premera katastra nepokretnosti – podseća predsednicaKomisijezasprovođenjekomasacijeJelenaPopović.Učesici komasacije su, navodi
dalje ona, vlasnici, odnosno korisnicizemljištakojasuobuhvaćenakomasacionommasom.
Utvrđujufaktičkostanje
Sadautvrđujemofaktičkostanje na terenu. To radi potkomisijanaše komisije, a konkretnoupoređujusepodaciozemljištusapravimasvojineiunoseseukomasacionimasu.Takođe,uzimajusepodaciizkatastra nepokretnosti ili faktičkogstanjaiupoređujusaonimanaterenu.Akojeneštospornoupogledupravasvojineiliseneslažesakatastarskim podacima vezano zazemljišteiobjekteonićeseunetiukomasacionumasunaosnovufak
tičnog stanja – objasnila je JelenaPopović.Sekretar Komisije za sprovođe
njekomasacijeuovojkatastarskojop šti ni Mar ko Sa ra no vac do da je da će svaki vlasnik zemljišta dobitizemljuodgovarajućevrednosti,udaljenosti, položaja koji je približanonojzemljikojujeuneoukomasacionumasu.Vlasnikzemljištaće dobiti što bolje zaokruženo zemljište,pravilnijegoblika inamanjembrojmestanegoonokoje jeuneoukomasaciju. Posle usvajanja preglednog
plana komasacione procene i pro
jekta komasacije komisija će upoznati svakog učesnika komasacijesastanjemuiskazuzemljišta,uzetinjegovuizjavuopredlogugrupisanja, tj.njegovuželju i o tomesastavljazapisnik.Predlogćeseizložitinajavniuvid.Napredlograspodelezemljištaizkomasacionemaseučesnicimogudastaveprimedbeionjimarešavakomisija–govoriodaljempostupkuSaranovac.
Učesnicinećebitioštećeni
Prilikom raspodele zemlje, ukoliko tobudemoguće,nastojaćeseda vlasnik ponovo dobije zalivnesisteme, bunare, dugogodišnje zasade i slično ako su oni podignutiilisugrađeniprepočetkakomasacije.Vlasnicikojiposedujuzemljišteporedputadobijećegaporedputa,agledaćesedaonivlasnicizemljekoji čine jedno domaćinstvo kodnadeljivanja dobiju parcele jednedodruge.Postupkomkomasacioneprocenekojusada radipodkomisija zemljište se razvrstava u pedološke razrede na osnovu sastavai položaja, a ti podaci su značajniza utvrđivanje vrednosti zemljišta.Proceneo tomesedostavljajukomisijikojaihizlaženajavniuvid,anazapisnikokomasacionojprocenisemožeuložiti primedba i nakonrazrešenja primedbe će se usvojiti
ovajplan.Saranovacdodajedasledi izrada planamreže poljskih puteva koji će biti na javnomuvidu.Privremenaprimopredaja zemljištapočeće kada se steknu formalni ipravni uslovi zanju, a završiće senajkasnijedo15.novembra2017.godine, odnosno druge godine komasacionogprocesa.Komasacija će se završiti dode
ljivanjemrešenjaoraspodelikomasacionemase protiv koga učesnicimogudauložeprigovorMinistarsvupoljoprivredeurokuod15danaitoćebiti krajkomasacijeukatastarskojopštiniRadenković. S.Đaković
RADENKOVIĆ•KAKOTEKURADOVINAKOMASACIJI
Od go vor na vi še pi ta nja Osimukrupnjavanjaiispravljanjaparcela,komasacijarešavaiodređeneimovinsko-pravnestvariokozemljeuRadenkoviću
Mar ko Sa ra no vac, se kre tar Ko mi si je
Ako je ne što spor no u po gle du pra vasvojineiliseneslažesakatastarskimpo da ci ma ve za no za ze mlji šte i objek te onićeseunetiukomasacionumasunaosnovufaktičnogstanja"
BorislavBabić,pred sed nik pod ko mi si je
Jelenapopović,predsednicakomisijezasprovođenje
komasacijeuRadenkoviću
Bolestvinovelozepoznatakaorak korenovog vrata i stablejedobilaimepopojavitumo
ralnihizraslinailigukailigalarazličitogoblikaiveličine.Oveizraslineumanjuju vrednost sadnica vinoveloze, s tim što kod starijih biljakanečinevećeštete.U mladim zasadima zavisno od
mestagdeseformiraizraslinamožeuticatinaporastirazvojbiljkekaoInjenosušenje.UzročnikrakakorenaistablavinovelozejebakterijaAgrobacterium tumefaciens, kojanapada veliki broj biljaka naročito
izporodiceruža(Rosaceae).Najvećiproblemsejavljauregi
onimasadugomihladnomzimomi jakimmrazevima koji dovode dopovredabiljnih tkivakrozkojepatogenprodire.Veomajevažnaproizvodnjazdravihsadnicavinoveloze,jerkadapatogendospeumladzasad i ako dođe do pojave jačegmraza,tadazaraženesadnicepredstavljaju izvor zaraze. Patogen seprenosiiputemrezidbe,alatomzarezidbu (makazama i testerama)akoseonnedezinfikuje.Inokulumseuvinograduodrža
vau galama ili u sistemično zaraženojvinovoj lozi.Bakterijesuotkriveneusokukojicuriprirezidbi.Značajnojepreživljavanjebakterijau ko re nu i ri zos fe ri ko re na. Ka da selozaizvadiizzemlje,uostacimakorenauzemljimogusenaćibakterije,ioneslužekaoinokulumprisad nji no vih.Sa sistemično zaraženih biljaka
netrebauzimativiokenipodloge.Najekonomičnijamera zaštite u
sprečavanjupojaverakajesadnjazdravih kalemova, kao I obaveznadezinfekcijaalatazarezidbu.
Bak te rij ski rak vi no ve lo zePiše:dipl.ing.MirjanaTojagićMilovanović
Ove iz ra sli ne uma nju ju vred nost sad ni ca vi no ve lo ze
Ko ma sa ci ja (ar hiv ski sni mak)
![Page 6: Godina V • Broj 85 • 15. april 2016. • cena 40 dinara ... Srbije u 2015. i početkom 2016.godine, jeste donošenje niza novih Zakona, kao što su Zakon o podsticajima, Zakon](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022013101/5ab117e47f8b9a00728bddfa/html5/thumbnails/6.jpg)
6 15. april 2016.
IZ LO KAL NIH SA MO UR PA VA
AK TU EL NO STI
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Predsednik Opštine Inđija Pe tar Filipović i predstavnici AgencijezaruralnirazvojopštineInđija
posetilisupoljoprivredneproizvođačeizNovihKarlovaca,NovogSlankamena i Slankamenačkih Vinograda kojisuostvarilipravonapodsticajeizopštinskog Fonda za poljoprivredu namenjene nabavci priključne mehanizacije.PredsednikFilipovićjepodsetiodajeizbudžetaopštineza2016.godinunapozicijifondazapoljoprivreduiruralnirazvojopredeljeno20milionadinarakojićeseraspodelitiuskladus Programom podrške sprovođenjupoljoprivrednepolitikeipolitikeruralnograzvojaopštineInđijairaspisanihkonkursa. Naša ideja je bila da direktnim
podsticajem kroz opštinski fond zapoljoprivredu pomognemo poljoprivrednicima iz naše opštine, kako biunapredili proizvodnju i to se sadarealizuje.Uverensamdanaša lokalna samouprava na ovaj način svimapomaže da poljoprivrednici olakšajurad u budućnosti i da je ovo za njihznačajanpodsticajkažepredsednikFilipović.Onjedodaodaje,naosnovusa
znanja i dosadašnjeg iskustva, iznos
predviđen za nabavku novemehanizacijenedovoljantedaćesenaćinačina da se sredstva za tu svrhu povećaju.–Ovomprilikompozivamsvedru
ge poljoprivredne proizvođače iz naše opštine, koji imaju registrovanapoljoprivredna gazdinstva, da prate
konkurse i da konkurišu, i ako ispuneuslovekonkursa,sigurnoćedobitisredstvazaunapređenjesvojeproizvodnje poručio je predsednik Filipović.KakojenaglasiodirektorAgencije
zaruralnirazvojNemanjaČorak,dosadapodneto39zahteva,odkojih32zapriključnumehanizaciju,apreostalisuzaveštačkoosemenjavanje ipčelarstvo.Poljoprivrednicikojisuučestvovali
na konkursima ne kriju zadovoljstvozbogpodsticajakojeimjeomogućilalokalnasamouprava.PoljoprivrednikMilenko Mijalko
vić iz Novih Karlovaca, koji se godinama bavi voćarstvom i vinogradarstvom.zahvaliosenadležnimaizInđijeiistakaodamupomenutasredstvamnogoznače.Jasamsredstvautrošiozakupo
vinuprskalicezavoćnjakivinogradeidobromijedošlanovamehanizacija.Dosadasamradiosamalomproskalicom i nije bilo lako obaviti posao,sadaćeposaobitiduplolakšiibržinavodion.
I NenadĐaniš, ratar iz istogselajerekaodajekupionoviplugidaćeposaoznatnobržemoćidauradi.
Onsetakođezahvalioopštinikojajeomogućilasredstvazanabavkunovemehanizacije.
Ste van Do ma njiizSlankamenačkihVinogradanavodidajepomenuta
sredstva iskoristio za kupovinu novesejaliceidajeprezadovoljan.Mnogoćemiznačitijerjedaleko
boljaodonekoju sam imao,koja jedotrajala. Inače uzgajamo sve ratarskekulturenapreko30jutarazemlje,odkukuruza,pšenicedo suncokreta,aimamoineštovoćakažeovajpoljoprivrednik.Predsednik opštine Petar Filipović
jenakrajuporučiodanijebilopovlaščenihprilikomdodelesredstava.Sviljudikojisukonkurisalinaop
štinskekonkursezapoljoprivredu,svioni koji su ispunili uslove konkurse,bezobziranapolitičkoopredeljenjeilibiloštadrugonaglasiojeon.
M.Balabanović
Pokrajinski sekretarijat za privredu, zapošljavanje i ravnopravnost polova, Pokrajinski
zavod za ravnopravnost polova, usaradnji sa Zelenommrežom Vojvodine i Edukativnim centrom izNovog Sada sproveli su obuku oosnovama organske poljoprivredeza31bračnipariz27vojvođanskihsela.ObucisuprisustvovalipotpredsednikPokrajinskevladeipokrajinskisekretarzaprivreduMiroslavVasin,direktoricaZavodazaravnopravnostpolovaVesnaŠijački idirektorEdukativnogcentraBudislavMedurić.Nakon uspešno završenog Kon
kursazadodelubespovratnihsredstavabračnimparovimanateritorijiAP Vojvodine za kupovinu seoskihkuća są okućnicom, 115 porodicadobilo jeprilikudasamostalnozapočnesvojživotnaselu.Kaonastavakpodsticajnih mera pokrajinskihinstitucija kojima se unapređujeekonomski položaj žena i muškaraca ipodstiče razvoj ruralnihsre
dina,Zavodzaravnopravnostpolova osmislio je edukativni program„Osnove organske poljoprivrede –Šansazamnoge”unameridadoprinesekvalitetuživotabračnihparovanaselu iunaprediekonomskipoložajženaimuškaraca.Obuka,,Osnoveorganskepoljo
privrede–šansazamnoge"oslanjasenastrateškiprogramPokrajinskevlade o revitalizaciji vojvođanskihsela i širi perspektivu za jačanjeekonomskog potencijala ruralnihsredina i povratkamladih na selo.Uprotekletrigodinevišeod1.000žena imuškaracauVojvodini prošlojeedukacijuoorganskojpoljoprivredizaproizvodnjuzdravstvenobezbednehrane,presvegazasvojeporodice,aondaizatržište.MiroslavVasinjerekaodasena
stavljazapočetprocesrevitalizacijeselauVojvodini i daučesnici konkursaimajuprilikudazapočnunovupričuusvojimživotima,akojajevezanazaseloimogućnostikoje
pružaseoskasredina,unadidaćetesopstveneidejeizamislipretvoritiustvarnost.
Ukupno63polaznika ipolaznicasunaovajnačindobilišansudasteknu nova znanja o osnovama
organskepoljoprivrede,plasteničkoj proizvodnji, kreiranju biobašta,gajenju lekovitog i začinskogbilja, organskoj proizvodnji voća,kontroli i sertifikaciji u organskojpoljoprivredi, kao i omultifunkcionalnojpoljoprivredikaoekonomskom pokretaču domaćinstava naselu. Obuku sprovode stručnjaci i inženjeri, sa Poljoprivrednogfakulteta u Novom Sadu i ZelenemrežeVojvodine.VesnaŠijačkijeistakladajeda
našnja obuka jedan od vidova sticanjapraktičnihznanjakojasemoguprimenitiuseoskimsredinama,jer je većina prisutnih polaznika uvlasništvuposedasavelikomokućnicom,kojasenaovajnačinmožeuspešno iskoristiti. Direktorica Zavodajerekladasuučesniciobukei vlasnici kuća, partneri u velikomprojektu Pokrajinske vlade, koji jeimaozacilj čuvanje i revitalizacijuvojvođanskihsela.
S. P.
NOVISAD•ZAMLADEBRAČNEPAROVE
Obukaoosnovamaorganskeproizvodnje
Po la zni ci obu ke
INĐIJA•NADLEŽNIOBIŠLIPOLJOPRIVREDNIKEKORISNIKEBUDŽETSKOGFONDA
PoljoprivrednicivećkupujumašineUverensamdanašalokalnasamoupravanaovajnačinsvimapomažedapoljoprivredniciolakšajuradubudućnostiidajeovozanjihznačajanpodsticaj–naglasiopredsednikOpštineInđijaPetarFilipović
Me ha ni za ci ja ku plje na sred stvi ma iz op štin skog fon da
Podsticaji se odnose na investicijerealizovaneu2016.godini.Konkursi su raspisani za nabavku nove priključne mehanizacije,muzilice, pčelarstvo i regres zareproduktivni materijal (veštačkoosemenjavanje), i otvoreni su doutroškasredstavaanajkasnijedo
30.septembra2016godine.Zaveštačkoosemenjavanjeseregresira100postodomaksimalnogiznosa100.000dinarapozahtevu,apodsticajizanovupriključnumehanizaciju,muziliceipčelarstvoiznosedo50postovrednostirealizovaneinvesticije.
Podsticaji
NadležniuNovimKarlovcima
Pri li kom obi la ska
NenadĐaniškupionoviplug
![Page 7: Godina V • Broj 85 • 15. april 2016. • cena 40 dinara ... Srbije u 2015. i početkom 2016.godine, jeste donošenje niza novih Zakona, kao što su Zakon o podsticajima, Zakon](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022013101/5ab117e47f8b9a00728bddfa/html5/thumbnails/7.jpg)
715. april 2016.
IZ LO KAL NIH SA MO U PRA VA
NAŠISUGRAĐANI
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Na jed noj kon fe ren ci ji za no vi nare po vo dom ne dav ne pre mi je re sremskomitrovačkog pozorišta
nekojeusputrekaokakojeglumacVladimirBalašćakoduvekvoleodasebaviseoskimposlovima.Neobičnokonstatacijaodmahnasjezaintrigiralazaovunesvakidašnjuželjupoznatogmitrovačkog glumca, pa smo gazamolilizarazgovoro selu,opoljopri vre di i ko zar stvu ko jim se iz ho bi ja bavinjegovaporodica.Suštinapričekoju smo zabeležili je i poruka ovogmladog čoveka da se nijednog poslane tre ba sti de ti i da se uvek tre ba boritizanekiboljiživot.Porodica Balašćak otac, majka,
Vladimir injegovbratsasvojomporodicomživeuLaćarku,baveseuobičajenimposlovimavezanimzaselo,aod pre nekoliko godina i kozarstvomupravo zaslugomnašeg sagovornika.Utimposlomasvičlanoviporodicesuangažovani,imajusvojeobavezeanije ihoslobođennipoznatimitrovačkiglumac.VladimirBalađćaktoinetraži,većnaprotiv,kakonamreče,uživautimposlovima.Mojamajkajeradilau“Matrozu”,
doživelajesudbinumnogihradnikatemitrovačke firme, ami njeni najbližismobilitudapomognemo,dajojsenadjemo, jer nismo dozvolili da patizboggubitkaposla.Snalazilismose,svismoborbenipoprirodi,otacjebiofudbalskitrener,meneibrataučiodaseborimoibudemopošteninaprvommestu–započinjesvojupričuoneobičnomhobijuVladimirBalašćak.Glumac Balašćak je čisto, igrom
slučaja,vraćajućisesanekeaudicije,u jednom dvorištu video lepe jariće.Izgledalomu je to kaoprizor iz baj
ke:onilepi,mali,okonjihzelenilo,anegdetublizustajaojeinapisdasunaprodaju.Nabrzinuje,veli,odlučiodakupijedno,apoštojebionabiciklujaviosvojimadadodjuipomognumudajaredonesekući... To je bila moja prva koza Bel
kakojuisadaimam.Poslesmoprešlinaalpskekoze,odlučilismosezanjih kada smo videli da se gajenjekozamože isplatiti. Da bi se od nečegmogloživetipristojnosadatrebatroduplovišeraditinegoranije,takodasmomiodjednekozedošlodo20koza–pričaVladimirBalašćak.Poznatojedaljudiveomavoledaje
dudomaćeproizvode,davoledaznajuštajeduidasutozdravestvari,dapijudomaćemleko.ZatojeporodicaBalašćakodlučiladapravidomaćuhranuodkozjegmlekaidomaćikozjisir.Jasamradoholičar,volimdara
dim,ništaminepredstavljaproblem,pogotovouposlednjevreme.Volimda
se družim sa životinjama i bavljenjenjimamemaloopusti.Isvimojivoleživotinje,kućanamjebilaranijepunapasa,asadaimamokozeuLaćarku–pričaVladimirBalašćak.ZadatakVladimiraBalašćakainje
govogbratajedakosetravuzakoze,a za zimu se snalaze tako što travuidetelinukosesaiznajmljenihlivada.Poseju detelinu,kose jetokomleta,baliraju i čuvaju za zimu za koze.Odkoza se dnevno dobija do 20 litaramleka, a odnjegaglumčevamanjkapravi tvrde,polutvrde sireve imladisir.Imajusvojemušterijekojeinteresujeposebnomladisir.Došlismona ideju idapravimosapune.NašlismonainternetunekuženuuDalmaciji koja je to radila, našli smo starereceptekakosunašebakepravilesapune,ajasamdoneoizDalmacijegoveđegloja,uljamaslinaipalmekoje
dodajemosapunima.Poslesmopočelid aim dodajemo i bilje. Sadila ga jemajkaunašojbašti , takosusapunibili bez hemijskih dodatak i boja isključivoodkozjegmleka,uljairaznoglekovitogbilja.Nabavilismokalupepasusapuni imalirazneoblike.Jednomprilikomsmou “Bukbaru” napravili sapunijadu.Na jednompostolju zastarilavorikrčagposlagalismosapunedasvakokodođeproba i ljudimasusesvideli.Inače,svakisapunmoramodasekontrolišemonaphvrednostštoredovnoradimo–objašnjavanamBalašćak.Ovajzanimljivikreativniposaoza
VladimiraBalašćaka jehobikomeseposvećuje kad god ima vremena. Upauzama pozorišnih nastupa, gostovanja, putovanja. Putujući upoznajedrugeljudekojisebaveistimzanimacijama,sklapapoznanstvairazmenju
je iskustva. Preko kozarstva je upoznaojednuIstrankukojajenapustilaposaobabiceuRijeci,prodalastanugradu i otišla na selo da gaji koze.Napravilajebiznisodkozarstva.Pitatekakouspevamutolikoraz
ličitimposlovimasakojimasebavim?Brzoseživiuovimvremenima,parazličitostidobrodođusvakom.Kadamenema kući u Laćarku onda briguoko koza preuzima brat ili snaja, ilinekodrugiodporodice.Nikomnijetoteško.Plemenitojebrinutioljudima,ali ioživotinjama,posebnosadakadasesvevišetražizdravahrana,kaže glumacVladimirBalašćak o svomneobičnom hobiju i podseća da kadaseneštovoliondanikakavradnepredstavaljaproblem.
Tekst: S.Đaković Slike:privatnialbum
U KаtаstаrskojopštiniBosutuuprotekle trigodinedostаje urаđeno nа sаnаciji i
održаvаnjukаnаlskemreže.Od2014.godine pа do dаnаs rekonstruisаnojepreko11kilometаrа,аprenekolikodаnаzаvršenojekopаnjekаnаlаdužine 470metаrа u potesu Širokopolje.Premа rečimа nаčelnikа Grаdske
uprаve zа urbаnizаm, komunаlnei inspekcijske poslove VlаdimirаPetkovićа,2014.godineurаđeno jeoko6.200metаrа,аvrednostrаdovаjebilаokočetirimilionаdinаrа.Tokom prošle godine sаnirаno
je oko pet kilometаrа kаnаlskemreže, а vrednost rаdovа je bilа oko trimilionа dinаrа. Pаrаlelno s tim rаdilismoinаsаnаcijiustаvekаoinаre
montu mаšinske i elektronske opremenаbrаniuBosutu.Ukupnаvrednost rаdovа je bilа oko 70 milionаdinаrа. Rаdili smo i pre poplаvа, а inаkon togа, kаko bi se stvorili uslovizаnormаlnofunkcionisаnje,odnosnozаodvodvode sаnjivа i slivovа– rekаo je nаčelnik Grаdske uprаvezаurbаnizаm,komunаlneiinspekcijskeposloveVlаdimirPetkovićidodаodаjezаmeštаnesituаcijаsаdаmnogo boljа, s obzirom dа postoji većаobrаdivа površinа jer nemа potopаusevаusledvelikihpаdаvinа,nitištetekojusutepаdаvineprouzrokovаlenаusevimа.NаčelnikPetkovićističedаsuslični
rаdovizаvršeninesаmouKаtаstаrskojopštiniBosut,negoinаteritorijicelogGrаdаSremskаMitrovicаidodаo:
Ukupno je urаđeno je 172kilometrаi890metаrаkаnаlskemreže, što znаči dа se stvаrno ozbiljnorаdinаtome,sobziromdаdevаstirаnikаnаli već 40 godinа prаve ozbiljаnproblem.Recimo, uKаtаstаrskoj opštini Šаšinci postoji jedаn kаnаl kojije već godinаmа zаtrpаvаn i uprаvozbog njegа su prošle godine bili potopljeni ekonomski objekti u glаvnojZmаjJovinojulici.U imeMesnezаjedniceBosutGrаdu
SremskаMitrovicаzаhvаliosečlаnSаvetаMZMilаnŽivаnićirekаosuorаnicekojeseovdenаlаze2014.godinezbogvelikihkišаneprestаnobilepodvodom,аlidаsusаdаspremniukolikoubudućebudedošlodosličnihsituаcijа.A dа je novi kаnаl od velikog
znаčаjа meštаnimа koji ovde imаjusvoje orаnice, potvrdio nаm je to iPredrаgBešlićidodаo:
Vodаnаmjebukvаlnoprelivаlаprekoputаisvenjiveuovomdelu potesа su bile pod vodom, pаnismomoglidаuđemodаihposejemonitidа ihobrаđujemo.ZbogtogаsmoseobrаtiliGrаduSremskаMitrovicаionisunаmizаšliususret i rešili su nаm tаj problem.Novim kаnаlom smo obezbedili preko 20 hektаrа obrаdivogzemljištа od eventuаlnih velikihpаdаvinа, nа čemo smo zаhvalnilokаlnojsаmouprаvi,kojaje,osimovog posla, redovno tarupirala ičistila celokupnu kanalsku mrežuunašojkatastarskojopštini.
S. M. - M. M.
BOSUT•ZAVRŠENOKOPANJENOVOGKANALA
NjivezaštićeneodpoplavaPorednovoiskopanogkаnаlaupotesuŠirokopolje,pаrаlelnosmorаdiliinаsаnаcijiustаve,kаoinаremontumаšinskeielektronskeopremenаbrаniuBosutu.Ukupnаvrednostrаdovаjebilаoko70milionаdinаrа–rekаojenаčelnikGrаdskeuprаvezаurbаnizаm,komunаlneiinspekcijskeposloveVlаdimirPetković
Nаčelnik Grаdske uprаve Vlаdimir Pet ko vić
Člаn Sаvetа MZ Bo sut Milаn Živаnić
Po ljo pri vred nik Predrаg Be šić
Vlаsnici obli žnjih njivа po red no vog kаnаlа
SREMSKAMITROVICA•VLADIMIRBALAŠĆAK,GLUMACKOJIIMANEOBIČANHOBI
Od"Belke"do20alpskihkoza
Vla di mir Ba la šćak
Sa pu ni ra znih ob li ka
Alp ske ko ze na hra ni li štu
![Page 8: Godina V • Broj 85 • 15. april 2016. • cena 40 dinara ... Srbije u 2015. i početkom 2016.godine, jeste donošenje niza novih Zakona, kao što su Zakon o podsticajima, Zakon](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022013101/5ab117e47f8b9a00728bddfa/html5/thumbnails/8.jpg)
8 15. april 2016.
DRŽAVAISELO
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Od 1991. do 2012. go di ne Vojvo di na je iz gu bi la 110.000 sta nov ni ka, Šu ma di ja i za pad
na Sr bi ja 180.000, a ju žna i is toč na Sr bi ja vi še od 200.000 lju di! Cr na Tra va, Maj dan pek, Ne go tin, Re ko vac i – Var va rin su naj dra stič ni je ose ti li pad na ta li te ta i iz gu bi li naj ve ći proce nat sta nov ni štva. Osim tri naj ve ća gra da (Be o grad, No vi Sad i Niš) sa sta nov ni štvom ne ku bu re me sta sa bo šnjač kim sta nov ni štvom, po put No vog Pa za ra, Tu ti na i Sje ni ce, kao i op šti ne sa al ban skim ži vljem na ju gu Sr bi je. Da kle, broj sta nov ni ka je otišao u ne po vrat. Sad mo že mo sa mo da se ba vi mo ti me da se sta nov ništvo ne gru pi še u tri tač ke, već da bu de rav no mer no ras po re đe no. Da bi se ne što zna čaj ni je pro me ni lo potreb no je da pro đe 20 pa i 30 go dina! Sve ovo go vo ri da smo odav no iz gu bi li bit ku za se la ko ja ne sta ju! Sad pre o sta je bor ba za va ro ši ce ko je ta ko đe ne sta ju. Da i njih ne za de si ista sud bi na! Pre va ga bro ja umr lih nad ro đe ni ma da le ko je ve ći kri vac za pu sta se la, ne go sa me mi gra ci je. Sma nje nje bro ja sta nov ni ka u se lima, po ka zu ju po re đe nja po da ta ka sa dva po pi sa. Dra ma tič no se ubr za va sma nji va nje u ma lim sre di na ma.
Br zi na ko jom se sma nju je broj sta nov ni ka Sr bi je utro stru če na je u od no su na vre me od 1991. do 2002. go di ne, udeo sta nov ni ka tri naj ve ća
gra da zna čaj no ra ste. Broj sta novni ka u gra do vi ma za de set go di na po ve ćao se za 70.000, a u se li ma sma njio za vi še od 310.000. Sva ke go di ne oko 250.000 lju di pro me ni adre su – iz jed nog u dru go me sto, po pra vi lu iz ma njeg u ve će. Po pis iz 2002. go di ne po tvr dio je pad bro ja sta nov ni ka naj vi še u op šti na ma ko je su već ima le sta ro sta nov ni štvo, i to uglav nom na is to ku Sr bi je. Po sled nji po pis po ka zao je da se broj pra znih ku ća dra stič no po ve ća va u op šti nama is to ka i ju go i sto ka Sr bi je, kao i Ba na ta. Be o grad je de ce ni ja ma unazad glav na de sti na ci ja za mi gran te iz Sr bi je. U po sled nje vre me naj veću eks pan zi ju ima No vi Sad. A, vi še ni Niš ni je za ni mljiv, već tek odr ža va broj sta nov ni ka. No vi Sad se mno go vi še do ži vlja va kao re gi o nal ni cen tar, do bio je na zna ča ju i po ve ćao broj sta nov ni ka. Ako že li mo rav no mer ni ju na se lje nost i da ne osta ne po la Srbi je pra zno, dr ža va mo ra da pri me ni du go roč ne me re. Bi lo bi do bro i da se pri vu ku i vra te lju di ko ji su oti šli u ino stran stvo. Ali, ka da je dr ža va si roma šna za to ne ma šan se!
Bezsadržaja
Za naj ve ći broj se la u Sr bi ji ne dostup na je ve ći na sa dr ža ja za iole norma lan ži vot. U dve tre ći ne se la nepo sto ji ve te ri nar ska am bu lan ta iako
je glav no za ni ma nje po ljo pri vre da, a sa mo u ma lom bro ju ru ral nih nase lja po sto je bilj ne apo te ke. Da kle, te ški uslo vi za ži vot, uda lje nost od gra do va, lo ša mre ža pu te va i go to vo ni ka kve šan se za za ra du osim ob ra de ze mlje naj če šći su raz lo zi zbog če ga su pro te klih de ce ni ja se la go to vo deset ko va na. Se la su za pu šte na. Za bora vlje no je da ona ne slu že sa mo za pro iz vod nju hra ne, već nje go vi ži te lji mo ra ju da ima ju i pri sto jan ži vot. Prime ra ra di u Slo ve ni ji na po gra nič nom pod ruč ju ako ima pet ku ća u nji ma ima ži vo ta, ne što pro iz vo de, se lja ci su udru že ni u ko o pe ra ti ve (ne ka dašnje za dru ge), zna se šta i za ko ga pro iz vo de. U Sr bi ji je neo bra đe no iz me đu 600.000 i 800.000 hek ta ra nji va i one se uglav nom na la ze u pogra nič nom pod ruč ju. To je i bez bedno sno pi ta nje jer je to pra zan po granič ni pro stor. Stva ra njem si gur no sti na tr ži štu se lja ci bi osta ja li i u tim kra je vi ma, ob ra đi va li bi za ko ro vljene nji ve, pro iz vo di li hra nu za se be i tr ži šte! Za to je po treb no stvo ri ti i uslo ve. To zna či da se lu tre ba am bulan ta, fri zer, apo te ke za lju de i sto ku, pro dav ni ce, bi o skop..
Stag na ci ju i de mo graf sko pro pada nje se la mo že mo da spre či mo sa mo po li ti kom uspe šnog ru ral nog raz vo ja, ko je se ne će ti ca ti sa mo po ljo pri vrede, već i osta lih za ni ma nja i uslu ga oko nje. U Sr bi ji sva ke go di ne vi še umre ne go što se ro di oko 35.000 do 40.000 lju di! Ne sta ne po jed na varoš. Ako se to na sta vi ova kvim tempom već 2225. go di ne na pro sto ri ma da na šnje Sr bi je ži ve će ne ki dru gi ljudi. Ovi će iz u mre ti, ne sta će sa ovog pro sto ra. Taj pe riod, ne što du ži od dva ve ka, dug je za obič nog čo ve ka, ali za isto ri ju ni je!
Prenaseljenosti(ne)rad
Pre na se lje nost gra do va sa lju di ma bez po sla na ro či to se po ka za la lo šom u vre me tran zi ci je. Mno ge fa bri ke su za tvo re ne, a rad ni ci su osta li na uli ci. Od de set rad ni ka ko ji osta ju bez posla, vi še od po lo vi ne mo glo bi da se za po sli u ru ral nim pod ruč ji ma ze mlje. To se ne od no si sa mo na rad ni ke ko ji su osta li bez po sla zbog struk tur nih ne pri la go đe no sti pro iz vod nje, vi šego di šnjih sank ci ja i tran zi ci o ne kri ze, već i na one ko ji su osta li bez fir mi. Po vra tak u ru ral na pod ruč ja ze mlje ne zna či, me đu tim, po se lja če nje radni ka i pu ko vra ća nje mo ti ci i trak to ru, već nji ho vo za po šlja va nje u obla sti po ljo pri vre de, u šu mar stvu, vo dopri vre di, ra znim uslu žnim de lat no
sti ma, za nat stvu, do ma ćoj ra di no sti, in fra struk tu ri, ma lim i sred njim in dustrij skim po go ni ma, či ja pro iz vod nja ne u gro ža va eko lo šku rav no te žu. Danas, na i me u Sr bi ji ima 220.000 malih i sred njih pred u ze ća. Sva ka vlast u pred iz bor noj kam pa nji is ti če da će taj broj po ve ća ti na 400.000 i otvo ri ti mi lion no vih rad nih me sta. Ali, za sada to su sa mo obe ća nja. Kon cept inte gral nog ru ral nog raz vo ja, kao deo re gi o nal ne raz voj ne po li ti ke, predsta vlja an ti pod kla sič noj in du stri ja liza ci ji i za sni va se na sve o bu hvat nom raz vo ju se o skih me šo vi tih pod ruč ja u ko ji ma ži vi go to vo po lo vi na sta nov nika Sr bi je. Po li ti ka osla nja nja na agrar i ru ral nu eko no mi ju u ce li ni tre ba lo bi da bu de, ne sa mo u funk ci ji pre ži vljava nja u sa da šnjim vre me ni ma, već i za traj no opre de le nje dr ža ve i ekonom ske raz voj ne po li ti ke za sno va ne na de cen tra li za ci ji i ujed na če nom eko nom skom raz vo ju. To je po seb no zna čaj no da nas u vre me ka da ima mo bli zu 800.000 ne za po sle nih i u vre me re struk tu ri sa nja ve li kih kom plek sa ka da rad ni ci i da lje osta ju bez po sla, ali do bi ja ju ot prem ni ne ko je se kre ću od 5.000 do 8.000 evra. Ve ći na njih po ti če sa se la, ne ki se vra ća ju i zapo či nju i nov ži vot, no vi bi znis sa tim nov cem. Ta ko su oni sa jed nom nogom u ci pe li (u gra du), a sa dru gom u opan ku (na se lu). Na taj na čin bi se re ša va la dva pro ble ma: oži ve ćemo srp ska na se lja (či taj se la), a lju di ko ji osta ju bez po sla obez be di će se bi i po ro di ci no vu eg zi sten ci ju. Ta kvom po li ti kom bi se vra tio i ži vot u srp ska se la. Jer, da nas u gra do vi ma Sr bi je ne ma šta da se ra di, dok u se li ma nema ko da ra di!
Stanovništvougradovimaiopštinama
Dr ža va bi tre ba la da ini ci ra i po dr ži traj ni kon cept, u po čet ku da bu de i fi nan si jer, ta ko što bi osi gu ra la neo phod na ini ci jal na sred sta va, ali i ,,di rigent'' ko ji bi vo dio ra ču na o urav no
te že nom i sklad nom raz vo ju ze mlje u ce li ni (sad je taj ras pon 1:22) kao i us po sta vlja nju jed na kih uslo va privre đi va nja za sve uče sni ke u tr ži šnoj utak mi ci. U ostva ri va nju kon cep ta ru ral ne eko no mi je kao de la re gi o nalne raz voj ne po li ti ke, tre ba da bu du naj di rekt ni je uklju če na, ta ko zva na, me šo vi ta i ne po ljo pri vred na do maćin stva ko ja po se du ju ob ra di vo zemlji šte, ali ga u skla du sa uve re njem Sr bi je da je greh pro da ti oče vi nu, ali ne i dr ža ti je u par lo gu, ne ob rađu ju, ma da su vla sni ci 28 od sto nji va u Sr bi ji. Tre ba zna ti da pro iz vod nja u da na šnjem se ljač kom ga zdin stvu, po seb no u ru ral nim pod ruč ji ma, nije na me nje na tr ži štu. Mo žda se kod ne kog ja vlja ju tr žni vi ško vi, ali to je još uvek slu čaj nost. U Voj vo di ni je po lo vi na od tog bro ja.
Pre ma po da ci ma Re pu blič kog zavo da za sta ti sti ku Sr bi je, na ša zemlja se na la zi me đu 10 dr ža va sve ta sa naj sta ri jim sta nov ni štvom, a na osmom me stu po si ro ma štvu (Eurostat 2015.g.). Pu sto še nje voj vo đanskih se la naj i zra že ni je je u ju žnom Ba na tu i op šti na ma Plan di šte, Ali bunar i Be la Cr kva gde ima se la ko ja su ave tinj ski pra zna. Do du še u Voj vo dini ima po ku ša ja da se pre ko op štinskih vla sti re ši pro blem na pu šte nih do ma ćin sta va. Op šti na ma je, na i me, pred lo že no da ot ku pi na pu šte ne kuće, a za tim da ih pro da ju po po voljnim ce na ma lju di ma ko ji bi se sku ći li i mo žda po če li pri vat ni bi znis. Ta kav stam be ni fond je pri stu pa čan za sve za po sle ne lju de po što ku će sa imanji ma u voj vo đan skim se li ma ko šta ju od 2.000 do 10.000 evra, što je su ma za ko ju se mo že ku pi ti je dva 10 kvadra ta u No vom Sa du. Ma da po lo vi na sta nov ni štva Voj vo di ne da nas ži vi na se lu, sta ti sti ča ri upo zo ra va ju da je u pro te kle če ti ri de ce ni je ta broj ka, sa 1,2 mi li o na spa la na 900.000 du ša. Ina če, za 100.000 evra, no vac ko ga ima ju da na šnji taj ku ni, mo gu će je ku pi ti ceo se lo u Voj vo di ni ko je ima tri de se tak ku ća! (Nastavićese)
Izgubljenabitkazasela!?Stagnacijuidemografskopropadanjeselamožemodasprečimosamopolitikomuspešnogruralnograzvoja,kojesenećeticatisamopoljoprivrede,većiostalihzanimanjaiuslugaokonje
Pi še:BranislavGulan,članAkademijskogodborazaseloSANUiNaučnogdruštvaekonomistaSrbije
Mesto Godina Godina Godina
1991. 2006. 2012.
Be o grad 1.552.723 1.602.861 1.664.218
No vi Sad 268.198 314.192 343.648
Som bor 97.274 92.887 85.127
Pri boj 32.753 29.070 26.770
Re ko vac 16.075 12.388 10.792
Maj dan pek 26.010 21.691 18.454
Cr na Tra va 3.949 2.041 1.608
Knja že vac 43.300 34.345 31.042
(Izvor:RZS–2013.)
Naselja(sela)Srbije
Brojstanovnika Brojsela Udeouprocentima(%)
0 – 49 535 11,8
50 – 99 460 10,1
100 – 199 692 15,2
200 – 399 922 20,3
400 599 583 12,8
600 – 799 342 7,5
800 – 999 253 5,6
1.000 – 1999 475 10,5
2.000 3.999 201 4,4
4.000 – 5.999 42 0,9
6.000 – 7.999 23 0,5
8.000 i vi še 13 0,3
Pre po pi sa 2011. oko) 4.541 100
(Sr bi ja bez Ko so va i Me to hi je, po pis iz 2011. go di ne. Za op šti ne Preševo,BujanovaciMedveđauzetisupodaciiz2002.godine)-
Iz vor RZS
Za naj ve ći broj se la u Sr bi ji ne do stup na je ve ći na sa dr ža ja za iole nor ma lan ži vot
Na sta vlja se trend pu sto še nja se la
![Page 9: Godina V • Broj 85 • 15. april 2016. • cena 40 dinara ... Srbije u 2015. i početkom 2016.godine, jeste donošenje niza novih Zakona, kao što su Zakon o podsticajima, Zakon](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022013101/5ab117e47f8b9a00728bddfa/html5/thumbnails/9.jpg)
915. april 2016.
GA ZDIN STVA
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Laćarac Dra gi ša Br ljak - Mi-kajeirataristočar.Takvihje,uopšte posmatrano, najviše
međupoljoprivrednicimanesamouLaćarku, već i drugim selima. Jer,tako se, smatraju, najviše isplati:svojuilizakupljenuzemljukoristezaproizvodnjustočnehranedasanjomutovesvinje,asvojtrudiradneračunaju.Takoradiiovajpoljoprivredniproizvođač.Obrađuje14jutarasvojezemljeiuzimajošmakartolikouarendu,anasvimobradivimpovršinamaproizvodikukuruz,sojuidrugočimeprehranjujestoku.Bilojegodinakadaseradpoljo
privrednikaisplatilo,sadaseneisplati,kažeBrljak.Pitamogaštato“škripi”upoljoprivredi?Daliseneštomožeispraviti?Moglobidasepričadanima,ali
i da se brzo reše bar neki proble
mikojipratepoljoprivredu,smatraDragišaBrljakMika. Eto, te subvencije, na primer.
Za stočarstvo su prihvatljive, alisu za ratarstvo drastično smanjene.Dostasunadležniučinili ičinićezastočarstvo,alinećezaratarstvo,reklisuotvoreno.Subvencijepohektarukodnasnajmanjesuupoređenju sa subvencijama u zemljamaokruženja,jertamodržavadrugačijegledana svojeseljake iviše ih štiti. Da je tako kod nas inama bi bilo drugačije –mišljenjejeDragišino.Bezobziranateškoćeuporanje
uangažovanjukodkuće inanjivi.U njegovom tovilištu se godišnjeutovioko200komadasvinja,prodaihmesarima,alionimakojeimajupravootkupa,tačnijekojisunaspiskuzasuvbencionisanje,jertek
tada on može da dobije naknaduoddržavezaisporučenogrlostoke.Sarađuje sa predstavnici “Bifteka”,izNiša,radiojeisapredstavnicimaklanicaizokolineUba,kojiizLaćarkačestonabavljajustoku.RanijejeovajLaćaracdržaoibi
kove,alijeodustaojermuje,kakokaže,lakšedatovisvinje,aikraćesečekadofinalizacijeproizvodnogturnusa.Zbogteškoćaukojimasepoljo
privreda i poljoprivrednici nalaze,mnogiproizvođači,paiovaj,odavno nisu obnavljali poljoprivrednumehanizaciju. Iako su mu traktoristari,nijeseusudiodaulaziuaranžmaneinabavljanovemašinekojekoštaju50.000evrailiviše.Zadužiti semožemo lako, ali kada trebaotplaćivatikrediteondajesvimateško.Kaoivećinapoljoprivrednihpro
izvođačauLaćarkuiDragišaBrljakseje merkantilni kukuruz, soju ipšenicu. Šećernu repu je proizvodio,alijeodustao.Jošsesećagodinekadajesejaoslatkikorenposlednjiputiogromnogradakojasenijeisplatio.Repajetegodinerodilanenor
malnomnogo,anamasunenormalnomnogoodbijalizbognečistoćeilinečegdrugog.Ispadadakaddobrorodinetreba,kadnerodi,nevalja.Davali smo repunekomenaRumskojmalti.Mesecdanajestajalaizvađena na uvratini, posle smo jevuklinaprizmu,poblati,angažovaliljudeikamionezatosećaseMikaBrljak.
Za prolećnu setvu je sve odanopripremio.Činimusedaćesasemenimaproćiskupljenegolane,a đubrivo je nabavljao po lanjskojceni.Uzimamorepromaterijalpreko
privatnih zadruga, plaćamo neštoskuplje,jernamdajunaodgođenoplaćanje.Ovegodineposejaosamsedam jutara pšenice, soje sejemsedamjutarai13ili14jutarakukuruza.Savetujemsesapoljoprivrednimstručnjacima,jersupreporukekorisne. Gde godmogu, poslušamnjihovesavete,veliBrljak.Rezultate iz prošle godine Dra
gišaMikaBrljakznanapamet.Rodkukuruzamu nije bio loš, imao je55metara po jutru, zemlja je dobra, ispoštovano je đubrivo, pa se
uloženoisplatilo.Rodilojelanedobroižito,prodavaogaje,alisveštomuostanedobrodođeizarazduživanjenabavljenogrepromaterijala.Dragiša Mika Brljak nastavlja i
ovegodinesaistomstrukturomsetve,razmišljadasmanjibrojsvinjautovuičekapočetakrada“Mitrosa”zaodluku. Rok početka rada je pomere,
alibezobziranatonamstočarimaje“Mitros“rešenje.Kakoćebiti,šta ćemo dobiti njihovom ponudom i cenom otkupa, ostaje davidimo.Najgorebibilodaneuzima svinje od naših stočara, većda ih nabavlja od nekih drugih,smatraDragišaBrljak.
� S.�Đ.
U mestukojeseponosiZekom Buljubašom se, kaoi prethodnih većina me
štanabavipoljoprivredom,mahomstočarstvom.Osimuzgojastandardnih,belih svinja, zbogblizinebareZasavice i dugogodišnje tradicije,Ravnjancisebave iuzgojemmangulica.Zdravijemesobezholesterolajestejednaodprednosti,alijecenaza topriličnovelika.Običnimsvinjamatrebapetdošestmeseciza dostizanje neke optimalne težineod100120kilograma,dokkodmangulicatajprocestrajeidočetiriputaduže.Go�sti�mir� Dom�čić iz Ravnja se
većodređenivremenskiperiodbaviuzgojemovhcrnihsvinja,iponjegovim rečima, razlika se i te kakodaprimetiti:Dolazeljudi,raspitujuse,zna
judamesomanguliceimapozitivanholesterolidaimnemoženaškoditi,aliserazočarajukoličinommesaujednojsvinjinainteresantannačinobjašnjavamanjiprocenatmesnatostikodmangulicauodnosunabelesvinjeDomčić,napominjućidajenjegovimsvinjamapotrebnoidodvegodinedabidošledoneketežinezaklanje.Prema njegovim rečima, veli
kiproblempredstavljaicena,kojauvek zavisi od ceneobičnih, regularnihtovljenika:Kakojecenabelihsvinjaizgo
dineu godinu sve gora, tako je icena mangulica sve lošija. Istinajedanjimanetrebapunozaštite
odbolesti,idaihmalotoganapada,ali imistotakotrebaizdravahranaiprirodniusloviadoksesvetoobezbediza24meseca,otprilikesedođenaisto,moždatekmalovišeprodajomovihnašihpoludivljihsvinja.Zbog tako loše situacije on po
stepeno smanjuje broj mangulicanasvojoj farmi,asada ih ima tekskoročetrdeset.Naravnodasenadadaćeseponovovratitinapređašnjestanjeidaćepovećatibroj,alikažedatozavisiodnekogdrugogida,barzasada,neslutinanekisjajanraspletsitacije: Mogu da se srede i papiri za
vepra imatičenjemangulica,ali jeprocedura veoma komplikovana apodrškaproizvođačimanikakva,ta
kodasamja,barzasada,odustaoodtogadonekogboljegvremena,kojeneznamonidalićedoćikaže Domčić i dodaje da za njihovouzgajanje nema nikakvih dodatnihsubvencija iako se radi o autohtonojvrsti.OvajRavnjanac,međutim,šansu
zanekuboljuzaraduvidiupreradimesa i prodaji suhomesnatih proizvoda, ali je i to uslovljeno svakakvim procedurama i dozvolama,pa se postavlja pitanje da li i kome smeta uzgoj i prodaja ove vrstemesa.Čakni velikabuka kojasediglananašimprostorimauzpomoć Specijalnog rezervata prirode„Zasavica” nije uspela da promenisvestljudiozdravojhranineštoviše, osim za jedan kratak period,
aotkupamangulicaizselauopštenema,pasuproizvođačiostavljeni da se snalaze kako znaju. Svetopokazuje ono što je većodavnosvima ivišenegojasno,daje„zdrava hrana” zdrava ako to pišena lepojetiketi,bezobziraštase zapravo nalazi unutra, i da jeustvarimarketingtajkojidefinišeproizvode i prodaje ih, a ne rad itrudkojiproizvođačuloži.Takodajejedininačindasepro
izvodnjamangulicapokrenesamrtve tačke i omasovi udruživanje i
neko ko će stajati iza svega toga.Takvognečegjošuveknema,mesajesvemanje,cenaidaljepropadajerjevukubelitovljenici,alisekupacatuitamouveknađe,jeruvekpostojeljudikojimajebitnodaznajuštajedu.Domčić,zato,kažedačakiako
bude gora situacija, on neće odustatioduzgojamangulica,pamakartobiloisamodaimazasvojeipotrebe svojeporodice i prijatelja,jerzdravljenemacenu.� I.�Ko�va�če�vić
RAVNJE�•�KU�DA�IDU�CR�NE�SVI�NjE
Ni�ska�ce�na�pro�re�di�la�man�gu�li�ce
Potrebnopargodinadabidostigletežinuzaklanje
GostimirDomčić
LAĆARAK�•�DRA�GI�ŠA�BR�LjAK�–�MI�KA,�RA�TAR�I�STO�ČAR
Da�dr�ža�va�šti�ti�do�ma�će�pro�iz�vo�đa�čeU�nje�go�vom�to�vi�li�štu�se�go�di�šnje�uto�vi�oko�200�ko�ma�da�svi�nja�i�je�dva�če�ka�da�„Mi�tros“�poč�ne�s�ra�dom
DragišaMikaBrljakutovilištu
Hranuobezbeđujesasvojihnjiva
![Page 10: Godina V • Broj 85 • 15. april 2016. • cena 40 dinara ... Srbije u 2015. i početkom 2016.godine, jeste donošenje niza novih Zakona, kao što su Zakon o podsticajima, Zakon](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022013101/5ab117e47f8b9a00728bddfa/html5/thumbnails/10.jpg)
Dugogodišnji pčelаr iz Šidа DuškoTrkuljа,usаmojednomdаnuostаojebezonogа
štosuoninjegovаporodicаstvаrаlii od čegа su živeli proteklih 18godinа.Nаime,svih160košnicаsаpčelаmаkojesusenаlаzilenаplаcuublizinigrаničnogprelаzаTovаrnik,otrovаne su insekticidom kojim jeneko u blizini njegovog pčelinjаkаnedozvoljnoprskаovoće.Dаnprenegošto sаmprime
tiodаseneštodešаvаupčelinjаkuvideo sаm dа u prаvcu obližnjegvoćnjаkа idu dvа trаktorа sааtomizerimаzаprskаnje.Sutrаdаnsаm zаtekаo hаos u košnicаmа,pаsаmzbogsumnjedа jevlаsniktogvoćnjаkаkoristionedozvoljenasredstvazаprskаnjeodmаhpozvаopoliciju i veterinаrskog inspektorа.Odmаh smo uzorkovаli mrtvepčele i preko nаčelnikа NenаdаMilojevićа zvаo samfitosаnitаrnu
inspekciju. Oni su se pojаvili vrlo brzo, slikаli supčelinjаk i trаžilidа idemo u te voćnjаke nа koje sаm sumnjаo. Oni su odmeneudаljeni oko dvа kilometаrа i tu,premаmojojproceni,imаoko200hektаrаrаzličitogvoćа,аbreskvаikruškа su u cvetаnju. Inspektorkаmejepitаlаdаliželimdaseizvršiuzorkovanje cvetovа iz voćnjakaomomtrošku,nаštаsаmjаodmаhpristаo.Međutim,kаdаsmosečulisutrаdаnkаzаlаmijedajeutvrdilаdа obližnji voćnjаk zаistа jesteprskаn,аlidаnemožedаmikаžekojimprepаrаtomjerjetoslužbenаtаjnа. Bio sаm iznenаđen njenimrečimа,аliprаvišokjeusledioteknаkon togа, kаdа mi je reklа dаuzorkovаnjecvetovаizvoćnjаkаnemožedаseobаvibezmogpismenog nаlogа, а o čemu dаn rаnijeuopštenijebilogovorа.Takođemijereklаidаusvomzahtevutrebаm
dа nаvedemkoje аktivnemаterijetrаžimdаsekontrolišu,аuštаsejа uopšte ne rаzumem, jer nisаmfitopаtolog. Mislim dа je o svemutometrebаlаdаmeobаvestiodmahtog dаnа kаdа je prаvilа zаpisnikkаkonebihgubiovremeikаkodejstvo prepаrаtа zа prskаnje ne biprošlo.Zbogsvegа togаštose izdešavaloimаmsumnjeuisprаvnostnjenih postupаkа, а nаročito sаmrаzočаrаn postupkom vlаsnikа togvoćnjаkа,koji nijenаšаozа shodnodаmeljudskiobаvestidаćetogdаnаdаprskа,kаkobihmogаodаsklonim košnice – sа gorčinom uglаsupričаpčelаrDušаnTrkuljа izŠidа.
O svom problemu Duško jeobаvestio i držаvnog sekretаrа zаpoljoprivreduZorаnаRаjićа,kаoizаštitnikаgrаđаnаSаšu Jаnkovićа.Adoknedočekаprаvdu,kаžedаsenekаkomorаdаlježivetiidodаje:Ukupnаštetаiznosioko50.000
evrа,tojebionаšporodičnibiznisodkojegsmonаsšestoroživeli.Roditeljisumivećgodinаmаnаbirou,jošuveknemаjuprаvаnаpenziju,suprugаmine rаdi i imаmodvojemаledece.Sаdаkаdsmoostаlibeztogjedinogizvorаprihodаmorаmodаgledаmoštаćemo ikаkoćemodаlje. Pre neki dаn smo kupili 42košnicekojesmoplаtili120evrаpokomаdu,аlićemoipаkceluovogodišnjusezonudаizgubimo,sobziromdasаdamorаmoispočetkаdаprаvimo pčelu zа sledeću godinu.Ovih dana nаm predstoji topljenje oko tri hiljаde rаmovа, а dаbise izvukаo jedаnrаmtrebаokokilogrаmmedа,štoznаčidаćemo
i tu dа imаmo ogromne troškove.Morаću dа podignem kredit kаkobihponovostаonаnoge,jertrebadаkupimnoverаmove,vosаk,društvoišećerzаprihrаnu.
S.Mihаjlović foto:M.Mileusnićiličnааrhivа
10 15. april 2016.SREMSKA
POLJOPRIVREDA
PČELARSTVO
Želj ko Šer fe zi i Željko Čarnić prvi su pčelari u StarojBinguli. Tačnije, prvi su me
štaniovogselakojisurešilidapočnudasebavepčelarstvomiakosuiprenjihuovoselodolazilimnogiznajućidafruškogorskepadineivelikibrojvoćakapokojeimajeBingulaprepoznatljivastvarajuodličneuslovezarazvojpčelarstva.Šerfezi i Čarnići rade zajedno.
Dvekomšijskeporodiceudružilesusredstvairadipokrenulezajedničkiposao. Model njihovog rada, smatraju, mogli bi da prihvate i drugii to ne samo zbog zarade, nego i
zbogprednostikojepružaprijateljskirad.Naidejusmodošlipredvego
dine. Ratarili smo, pa smo ondakrenuli savoćem i jasambioprviuselukojijeuvideodaseodvoćamožeživeti idaFruškagorapružasveštojepotrebnodabiimalibogat i kvalitetan rod.Baveći se voćarstvomnaučiosamdaideodličnosapčelarlstvom,takodasamrešiodaspojimtedvestvariietokrenuli smo u posao. Sa Čarnićnimasamdobar ceoživot, takodasmozapravopokrenuli porodični biznis.Dalekosmoodzadruge,aliseupo
slu vodimo zadružnim principima.Negledamokojekolikokonkretnouložio, trudimosedavratimopčelamakoliko smoumogućnosti, alizajednoradimoidelimosveštozaradimoinapravimo,pričaŠerfezi.Značajnu pomoć i podršku bin
gulskimpčelarimadalajemitrovačkaAgencijazaruralnirazvoj,kaoiresornaupravazapoljoprivredukoji su impomagalipri sakupljanju islanjusvepotrebnedokumentacije,omogućili sim posete sajmovima ispajaliihsastarimiiskusnimpčelarima. Zahvaljujući toj pomoći, kon
kurisali smo kod Pokrajinskog sekretarijata za košnice.Vrednost jebilaoko5.000evra,alismoostvarilipovraćajpolovinesredstavaštonam i tekakoznači.Uzeli smo50košnica ivećuprvojgodini,uspelismodapovratimouloženinovac,dazaradimoisadasepolakospremamozaponovnaulaganjaupčele,presvegaukupovinukošnica ipovećanje broja porodica. Naš ciljje da dođemo do 100 košnica dokraja godine, pa ćemo videti da lićemouspeti,dodajeČarnićinapominjedajetobionajbržiobrtkapitalakojijeikadaostvario.–Uspelismo da prodamo robu u Beograd,apojedinačnonajviše,negdepreko600kilograma,otišlojeu„MepolisMed“. Iako smo napravili nekoliko
početničkihgrešaka,ljudisubilizadovoljnikvalitetom,micenom,takodaseisplatilo.Pored osunčanih padina, voća i
livada,velikaprednostBingule,kažunjeniprvipčelari,jesteiodličankvalitetbagremailipe,takodanemapotrebezaselidbom.Poredmeda,ČarnićiiŠerfezipraveipropolis,auplanuimajuiproizvodnjupolena,mleča... Kao početnici trudimo se da
slušamo šta stariji kažu. DragocenisunamTomaKostićizSremskeMitrovice i Milenko Vesković izGrgurevacakojinesebičnosanamadelesvojeznanjeiiskustvo.Najve
ća finansijska pomoć koju možetedobitijepravisavet.Uciljuproširenjaposla,kupilisu
bingulskipčelariimedonosnodrveće, pa će tako između paulovnije,evodije ikatalpekroznekolikogodinastajatinovekošnice.Posleradauvoćanjku,pčelar
stvovamdođekaoduševniodmor.Poslusmoprišliozbiljno,radićemoidaljeiakosvebudekakomiželimo,kroznekolikogodinaimačitavaBinguladazujitolikodaćenamtrebatisirene za vazdušnu opasnost, zaključujerazgovorkrozsmehŽeljkoŠerfezi. S.Lapčević
STARABINGULA•ODBRESKVEDOPČELA
PosaokojiopuštaiomogućavazaraduPosleradauvoćanjku,pčelarstvovamdođekaoduševniodmor.Poslusmoprišliozbiljno,radićemoidaljeiakosvebudekakomiželimo,kroznekolikogodinaimačitavaBinguladazujitolikodaćenamtrebatisirenezavazdušnuopasnost,kažekrozsmešakŽeljkoŠerfezi
Bingulskipčelari
Planirajupovećanjebrojakošnica
ŠID•PORODICIDUŠKATRKULJEOTROVANPČELINJAK
Prekonoćiostаlibez160košnicаImаmosnovаnesumnjedаjezаtrovаnjepčelаkrivаcvlаsnikobližnjegvoćnjаkаkojijekruškuucvetuprskаonedozvoljeniminsekticidimа.Obrаćаosаmsezаpomoćnаdležnimа,аliizgledаslаbаvаjdаodtogа.Rаzočаrаnsаmpostupkomvlаsnikаtogvoćnjаkа,kojinijenаšаozаshodnodаmeljudskiobаvestidаćetogdаnаdаprskа,kаkobihmogаodаsklonimkošnice–kаžedugogodišnjipčelаrizŠidа
Uništenerаdilice
DuškoTrkuljа,pčelаrizŠidа
Košnicesаotrovаnimpčelаmа
![Page 11: Godina V • Broj 85 • 15. april 2016. • cena 40 dinara ... Srbije u 2015. i početkom 2016.godine, jeste donošenje niza novih Zakona, kao što su Zakon o podsticajima, Zakon](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022013101/5ab117e47f8b9a00728bddfa/html5/thumbnails/11.jpg)
Povrtar,ratar istočar,svejeto37-godšinjiDraganStanić iz Raden-kovića.Onusvomposedu ima25
hektara obradivih površina, od toga naoko2,5hektarajeposađenopovrće,auoborimatrenutnoimaoko250svinja,25krmačai50junadi.Dabiseodpoljoprivredeživelo,Dra-
gan kaže, da već odavno nije dovoljnobavitisesamojednomnjenomgranom,pa s togane trebani da čudi činjenicadasesvevišeljudinaseluodlučujedaradikaoion.Dabipostigaosve,ovajRadenkovac
radinekadaipo15sati,alibezpomoćisvojesuprugeiroditelja,priznajedanebimogaosvesamdazavrši,pačakidajedanduploduži.Povrtarstvom,kojimjetrenutnonaj-
zadovoljniji,susebaviliiDraganoviro-ditelji,pajeonkadajedovoljnostasaotajposaonastavio.Paprika,paradajz,kupus, karfiol, sve su to kulture kojeonnasvojojzemljiuzgaja.Deopovrćauzgajauplastenicima,adeonaotvo-renom.-Većdugogodinasebavimpovrtar-
stvomimogudakažemdasamtuneka-konajzadovoljniji,imamdobrusaradnjusa jednim supermarketom u Inđiji kojiotkupljuju svemoje proizvode. Siguranplasman proizvoda za jednog poljopri-vrednikakaoštosamjanemerljivozna-či. Naravno uslov da plasiram proizvod
jestedajeonkvalitetan,akvalitetjeza-istateškodobiti-objašnjavaDragan.Onkažedasezonaupovrtarstvupo-
činje već oko 15. decembra, a završa-vaseteksredinomnovembrameseca,pauzakojapostojiuovomposlujejakokratka.Pre rasađivanjapotrebno je ze-mljuiplastenikedobropripremiti,zatimnakon rasađivanja voditi briguobiljka-ma, a kada dođe branje, skoro najvećideoposlajevećurađen.Kaoipovrtarstvom,istočarstvomse
bavidugnizgodina,uoborimaimaoko50junadi,oko250svinjai25krmačauprasilištu.-Ustočarstvu,nažalost,skoroda i
nemanikakvezarade,usvinjarstvusmočakiuminusu.Poslednjihgodinadostasamradionaproširivanjusvojihkapaci-teta,imamčakjošjednoprasilišteusu-sednomselu,međutimotkupnacenasvi-njajetakološadaneznamštabihradiodalje.Neželimdasmanjimbrojsvinja,aligasvakakonećunipovećavati.Gajim
nadudaćebitibolje,daćecenabitikoli-kotolikoviša,jersadaprodajemosvinje
zamanje novca od onog koliko smo unjihuložili-pričaDragan.Onkažedabi vrlo rado, bez razmi-
šljanja svoje kapacitete još povećavao,samodajeračunicamalobolja.Štose tiče junadi,Draganobjašnja-
va,danitusituacijanijepunobolja,alidabarnijeučistomminusu,zaradaseostvari,alijeonaminimalna.- Trenutna cena junadi, odnosno bi-
kovasekrećeok1,9euraitojepopri-ličnomalo. Cena teleta kada kupujemokrećeseoko500-550evra,patakodasmoituskoronanuli,dalićebitinekihstotinakevrazaradeilinećetosvezavisiopetodtržišta-nastavljaDragan.Na 25 hektara obradivih površina
Stanići mahom uzgajaju poljoprivred-ne kulture za svoje potrebe, preteženokukuruz, pšenicu i lucerku. Količine tihkulturanisudovoljnezanjihovepotrebe,pa dokupljuju skoro onoliko koliko pro-izvedu.PunupodrškuipomoćuposluDragan
imaodsvojesuprugeMir ja ne,ali i odroditelja koji žive sa njima u zajednici.Podeleposlameđunjimanema,svisverade,ausezoni,čestoseangažujuido-datniradnici.PostojedvaperiodakadaStanićiima-
junajvišeposla,prviperiodjeodsredi-
nemarta, pa do sredine aprila, dok jedrugiperiododsredineavgusta,pasvedo kraja septembra. Svoje imanjemo-dernizovaojekolikojebioumogućnosti,gledaojedaolakšaoposaosebi,aliisvo-jojporodicinasvemogućenačinekakohranjenjestoke,takoičišćenjeprosto-rijaukojimasestokanalazi,aštosetiče bašte i povrća tu je uveo sistemnavodnjavanjakappokapzakojikažeda je za jednog ozbiljnog povrtara odneprocenjivogznačaja.- Ponekad se pitam kako možemo,
kakouspevamosveovodaizdržimo.Če-stonestajemoodposla,asveunadidaćedoćinekovremebolje,daćenarednagodinabitibolja,međutimgodinamasveje isto,čak i lošije.Nebavimsekalku-lacijamapreviše,aliibeztogaznamdanassvekošta,onolikokolikoizaradimo.Imamdvećerkeisina,tojemojenajve-ćebogadstvo,zanjihsamradio,radimiradiću,sveovojemalokolikobihmogao,samodanjimaobezbedimsveštoimjepotrebno.Vremenasuteška,alinetrebasepredavati,kovrednoradi,onipaknakrajubarneštoizaradi,nakrajukrajevanajvažnijejeimatizakogaraditi.Štosetogatičejasambogatčovek-zaključu-jeDragan.
D.Tufegdžić
1115. april 2016.SREMSKA
POLJOPRIVREDA
GA ZDIN STVA
AK TU EL NO STI
NOVISAD•POTPISANIUGOVORIUPOKRAJINSKOJVLADI
101 mi lion za protivgradnemreže
Prošlog utorka je u Pokrajinskoj vladipotpisan potpisujemo 41 ugovor, 38ugovorasaregistrovanimpoljoprivred-
nimgazdinstvima i triugovorasapravnimlicima,zapodizanje132novahektaravoć-njakapodprotivgradnimmrežama.Ukupnavrednostovihinvesticijaje101miliondina-ra,odtoga81milionzaregistrovanapoljo-privrednagazdinstvai20milionadinarazapravnalica.Kako je izjavio izjavio je potpredsednik
Pokrajinske vlade i pokrajinski sekretar zapoljoprivredu Branislav Bogaroški prilikomuručenjaugovorakorisnicimabespovratnihsredstava koji su aplicirali i ispunili uslove
konkursa za nabavku sistema za protiv-gradnemrežeu2016.godini.Bogaroškijeistakaodaseradionastavku
jednoguspešnogprojektakojijedoveodoto-gadaVojvodinapostanenajvećiizvoznikja-bukanateritorijiRepublikeSrbije.Govoreći o interesovanju za sredstva na
ovom konkursu, Bogaroški je rekao da je2016.godineplanirano270milionadinarazaovunamenu,tedapostojidovoljnovremenadasvizainteresovanikonkurišu,alijeiape-lovaonapoljoprivrednikedanečekajuzadnjimomenat.Konkursje,inače,otvorendo30.septembra, odnosno do utroška sredstava. S.P.
� Ko�ri�sni�ci�sred�sta�va�za�po�di�za�nje�voć�nja�ka�pod�pro�tiv�grad�nim�mre�ža�ma
RADENKOVIĆ•POLJOPRIVREDNIKDRAGANSTANIĆ
Te ško je, ali imam za ko ga da se bo rim
Dra�gan�Sta�nić:�Od�to�va�ju�na�di�ma�kar�ni�sam�u�mi�nu�su
Za�li�va�nje�kap�po�kap�od�ne�pro�ce�nji�vog�zna�ča�ja To vi 250 svi nja bez za ra de
![Page 12: Godina V • Broj 85 • 15. april 2016. • cena 40 dinara ... Srbije u 2015. i početkom 2016.godine, jeste donošenje niza novih Zakona, kao što su Zakon o podsticajima, Zakon](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022013101/5ab117e47f8b9a00728bddfa/html5/thumbnails/12.jpg)
12 15. april 2016.
GA ZDIN STVA
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Stanjeustočarstvukodnasjevećdugoustanjukakvonepamtenimnogi stariji, sma
tra Predrag Popović, stočar iz Laćarka,akakvajesituacija,dodaje,najboljeilustrijeodlukamnogihfarmeradaodustanuodbavljenjatimpo slom. Nekifarmerijoškakotakoop
staju,snalazesekakoznajuiumeju,austvariradejersuuobavezidatovezbogzakupadržavnogpoljoprivrednogzemljištapoštosunaosnovutovasudobilizemljupopravuprečeg.Zatosunabaviliprasad
i pokrenuli novi proizvodni turnus.Među takvima sam i ja, uzeo samuzakuppoljoprivrednozemljišteudržavnoj svojini po osnovu pravaprečeg na registrovanu farmu svinja.Zatoradimonoštomiseneisplati,jerugovorjeugovor,augovortrebaispuniti.Poslezavršetkaovogturnusa,krajemmajailipočetkomjuna,90odstovelikihfarmeraćeodustatiodtova,jerjesadašnjacena stoke katastrofalna ocenjujePopović.Problemjeiutovarstokekojine
možečestodaserealizujeipo30
dananakonprijave.Toznačidatovljenici,kadadođuufazutežineod120 do 130 kilograma, a utovaranema,moraju da čekaju, da trošehranuidobijajunatežini.Tatežinaihvišenesvrstavauprvukategorijupaonajkoihtoviimamanjucenu,avećitrošakiduplogubi.Najavaotvaranja“Mitrosa”ipo
javljivanje velikog nemačkoh klaničara Klemensa Tenisa na našemtržištuPredragPopovićdočekujesaodređenom rezervom, jer smatrada to neće rešiti nagomilane problemestočarakojiovdedugotraju.PopovićječlanUnijepoljoprivrednih proizvođača Srema i Mačve,osnivačjeičlanSkupštineteUnije,takodaje,upoznatsavišepodata
kaooviminvestitorima.Bioje,pričanam,učesniknekihrazgovorauVladiikodšefakabinetaministarkepoljoprivrede i zato kaže da stvarioko velikih inostranih kompanije ustočarstvu imesnoj industriji nećedonetirešenje.Pričakojusamčuonatimsku
povimasedokrajaneslažesaonimakojesečujuu javnosti.PrematomeštosajačuopredstavniciTenisasureklidadolazeovdedanaprave20objekataodpohiljadutovljenikaivelikefarmetovljenika.Naosnovutogahoćedadobijuna
korišćenje državnu zemlju. To činimisezanjihvažno. Nepoznanicaje igdećezavršesvinjekoje “Tenis” ovde bude utovio. Ukoliko sesuštinskestvariustoarstvukodnasne promenemoglo bi da dođe dogušenja i ovomalo stočarstvakodnassmatraPredragPopović.Ovaj farmeru tovu imado250
svinja,alihoćelitakonastaviti,sagedaćeposleovogciklusaproizvodnje.Popovićnebihteodabudeusituacijidazbogtroškovaokotovailizakupazemlje,moradaprodajeonoštoima.� S.�Đ.
Sa70hektarazemljekojuobrađujei150grlajunadikolikogodišnje uhrani, 29godišnji
Mi�lan� Smi�lja�nić iz Salaša Noćajskogjedanjeodnajperspektivnijihmladihpoljoprivrednikauselu.Ljubavpremazemlji i životinja
marodilaseuporodici,ukojojsusvi usmereni na poljoprivredu odkoje ižive.Kada jeprviputseoutraktorninesećase,aliznadajeprvo seo u traktor, a tek posle uškolskuklupu.Tugdesamrođen igajen, is
ključivosebavilopoljoprivrednomionamijejednostavnoukrvi.Kakosamrastaotakosamseuključivaousveviše ivišeposlova,nebih lipočeoimanjedaproširujemimogudakažemdasamzajednosabratom Jo va nom zaposlednjihdeset
godina sa sedam hektara zemljedošaodo70hektaraisa15govedana150grlapričaSmiljanić.Međutim,vidno razočaran, kaže
dajebavitisepoljoprivredomudanašnje vreme teže nego ikada, daseuvekdostaradilo,alisetadamogloizaraditi,dajenekadaradnaseluimaosvojupristojnucenu,kojejesadaporažavajućeniska. Opštepoznato je da je poljo
privreda jedanodnajtežihposlovau današnje vreme. Uvek se radilodostaiteško,nekadjetubilovišezaradeviše,nekadamanje,međutimposlednjihgodinajeteškobitiinapozitivnojnuli i bojimsedaćebitisvegoreigorenastavljapričuMilan.Zajedno sa bratom obrađuje
ukupno70hektarazemlje,odtoga
20hektarajenjihovo.Nazemljiuzgajaju pšenicu, kukuruz, lucerku imanjekoličinesoje,mahomzasvoje potrebe. Hrane od 100 do 150bikovagodišnje,aimajuinekolikokravaisvinja. Poslednjih godina cena stoke
je ubedljivo najgora do sada, bićuiskrenirećićudajeiprecenavarirala,alionajkoje,naprimer,biougubitkunasvinjama,zarađivaojenabikovimaislično.Sadasvipoljoprivredniproizvodiimajulošucenuisvinjekojeprodajuljudiza115dinarazakilogram,ijunadčijacenasekrećeod1,8do1,9evrapokilogramuipšenicačijacenajerekordnoniskazaovajperiodgodine,paikukuruzisoja,takodasuizgledizaostvarivanjenekogprofilauovojgodinijakološikažeSmiljanić.Za proizvodnju poljoprivred
nih proizvoda, Smiljanić ne krije,sve češće se ulažu sredstva većaodprofita,pasezauspešnugodinusmatraikadaračunicapokazujepozitivnu nulu. Subvencije od države koje su ove godine drastičnosmanjene i to sa 12.000 na samo4.000 dinara svim poljoprivrednicimaznačilesupuno,paseMilan,kaoimnogidrugivećčešepoglaviračunajućikolikojošnovcaćemorati da izdvoji zaovogodišnjuprolećnusetvu.Pored toga što su subvencije
umanjene,ograničenjeibrojhektaranakojisesubvencijedobijaju,što je još jedna otežavajuća okolnost. Što se tiče subvencija,pozna
tojedasuonenekolikoputasmanjene,aograničenjeibrojhektarakoji se subvencioniše, pa se prosto nosimmišlju da ove godine nine predajem zahtev za subvencijezaprolećnusetvu, jerdostadoku
mentacijetrebadaseskupi,padasečekaureduzaparekojemoždanikadanećemonidobitiilićemoihdobitinakongodinu,dvedana.Štose stoke tiče, ranije smo dobijalisubvencijekadakupimotele,sadajeitopromenjeno,teletrebadaseuhrani,predaodređenojklanici,patek onda da se podnese zahtev, aparekadabudubudu.Gazdinstvoobaveznoregistrujemosvakegodine,bez toganemožedase funkcioniše, to je glavni uslov da namdržavapomogne,ali eto tapomoćsesvelanaminimumobjašnjavaSmiljanić.Od poljoprivredne mehanizacije
imasveštomujepotrebno,čakčetiritraktora,trikombajna,šestprikolicaisveostalepriključkemanjeiveće.
Mehanizacijeimammoždaivišenegoštomitomojposaotraži.Mogaobihobrađivatijošovolikozemlje,međutimnaovucenuzakupazemlje, ove subvencije i ove cenenašihproizvodačakćusledećegodinesmanjitiobimproizvodnje.Nematumatematike,jasamjošuvekmlad, imam snage, volje, želju iuz to svu potrebnu mehanizaciju,a borim se za opstanak, ne znamkako je onima drugim kada se jasaovolikopotencijalaimogućnostimučim“,nastavljaSmiljanić.On objašnjava da cena zakupa
ideido300evrapohektaru,dagorivoimamonajskupljeuokruženju,dasudomaćiproizvodinajjeftinijiipitasegdejetušansazanekiprosperitet.� D.�Tu�feg�džić
SALAŠNOĆAJSKI�•�PO�LjO�PRI�VRED�NIK�MI�LAN�SMI�LjA�NIĆ
Uspeh je i – po zi tiv na nu la
MilanSmiljanić:Poražavajućeniskacenaradanaselu
Hraneod100do150bikovagodišnje
LAĆARAK�•�PO�GLED�NA�STO�ČAR�STVO�IZ�UGLA�PRE�DRA�GA�PO�PO�VI�ĆA��
Ova�ko�se�ne�mo�že�du�go�iz�dr�ža�ti���-�Mno�gi�pro�ble�mi�su�pa�li�na�le�đa�onih�ko�ji�se�ba�ve�po�ljo�pri�vre�dom,�a�naj�ve�ći�je,�či�ni�se,�pre�ni�ska�ot�kup�na�ce�na�pro�iz�vo�da,�sma�tra�Pre�drag�Po�po�vić
PredragPopović:dokletovsagubitkom?
Radfarmeraseneračuna
Najavaotvaranja"Mitrosa"ipo
javljivanjevelikognemačkohklaničaraKlemensaTenisananašemtržištuPredragPopovićdočekujesaodređenomrezervom,jersmatradatonećerešitinagomilaneproblemestočarakojiovdedugotraju.
"
![Page 13: Godina V • Broj 85 • 15. april 2016. • cena 40 dinara ... Srbije u 2015. i početkom 2016.godine, jeste donošenje niza novih Zakona, kao što su Zakon o podsticajima, Zakon](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022013101/5ab117e47f8b9a00728bddfa/html5/thumbnails/13.jpg)
1315. april 2016.
NA U KA U PRAK SI
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Pri or gan skoj pro iz vod nji ži vinskog me sa pi li ći se do 28 dana uz ra sta dr že u za tvo re nom
objek tu na po du sa pro stir kom (max. 11 pi li ća/m2). I hra ne se stan dard nim sme ša ma sa 21,5 do 23,0 % si ro vih pro te i na, od no sno 3.050 do 3.080 kcal ME/kg. Po sle to ga do kra ja tova (min. 81 dan) tre ba im obez be di ti trav ni is pust (min. 4 m2/gr lo), a kao osno va hra ne mo gu po slu ži ti raz ne ži ta ri ce (ku ku ruz, pše ni ca i po je di ne sor te tri ti ka lea). Pri mer jed ne sme še (Sir ri i sar.,2011) je da ona ima u se bi: ku ku ru za, so ja (ce lo zr no), pšeni či ne me ki nje, Gra šak (ce lo zr no) ku ku ru zni glu ten, pše nič ne lju spi ce, kal ci jum fos fat, kal ci jum kar bo nat, so i vi ta min sko mi ne ral na sme ša. U is pu sti ma ži vi na ko ri sti i do pun ska hra ni va (ze le na hra na, se men ke, cr vi i sl.). Dok pil ći bo ra ve na po lju oba vezno ih nad gle da ti zbog pti ca gra bljivi ca i i vre men skih ne po go da.
Pre ma Pra vil ni ku o me to da ma organ ske pro iz vod nje RS(2002) za pi liće u to vu mi ni mal ni pe riod to va je 81 dan. Tre ba se od lu či ti za hi bri de ko ji se od li ku ju spo ri ji po rast (2,0 do 2,7 kg ži ve va ge sa 12 ne de lja uz ra sta) ili za ra se kom bi no va nih pro iz vod nih spo sob no sti, od no sno te že ra se koko ši (1,5 do 2,0 kg ži ve ma se sa 12 ne de lja uz ra sta). Pi le bi se od li ko va lo bo ljom vi tal no šću i zdra vljem, ali uz oče ki va no ni ži pri nos me sa (Ko va če vić i sar.2005). Kon ver zi ja hra ne u to vu pi li ća je lo ši je ne go u kon ven ci o nal noj
pro iz vod nji, do bi ja ju se broj le ri ve će te le sne ma se, sa ve ćim ude lom masti u tru po vi ma, ali je me so uku sni je i soč ni je (Đer ma no vić i Mi tro vić,2010).
5. Ge ne tič ki re sur si u or ganskoj ži vi nar skoj pro iz vod nji
Do ma će, od no sno autoh to ne ra se i so je vi ži vi ne, kao i nji ho vi pro duk ti ukr šta njem (me le zi) za u zi ma ju zna
čaj no me sto u or gan skoj pro iz vod nji kva li tet nog me sa i ja ja. Ovo iz razlo ga jer naj ve ća vred nost ge ne tič kih re sur sa (ra sa,so je vi,me le zi) le ži u geni ma. Pra vil nik o me to da ma or gan ske sto čar ske pro iz vod nje RS(2002) ko ji je u skla du sa EU, pro pi su ju se meto de or gan ske ži vi nar ske pro iz vod nje ko ji ma se utvr đu je iz bor ge net skog ma te ri ja la po god nog za ova kvu proiz vod nju. Za to tre ba obra ti ti po seb nu pa žnju pri iz bo ru naj po god ni je ra se, od no sno hi bri da ko ji će da ti naj bolje pro iz vod ne re zul ta te u or gan skoj pro iz vod nji ži vin skog me sa i ja ja.
Da nas u sve tu po sto ji pre ko 100 ra sa ko ko ši, raz li či tog ge net skog pore kla, eks te ri je ra i pro duk tiv ne sposob no sti (Gor ba čo va, 1993). Pre ma ne kim iz vo ri ma evrop ski stan dar di ima ju rr gi stro va no vi še od 180 ra sa ko ko ša ka, a pre ma ne ki ma oko 400 pa čak i 600 ra sa (Mi lo še vić i Perić,2011).
Kri te ri jum za raz vr sta va nje ra sa ko ko ša ka je raz li či ta, ali se naj če šće de le na osno vu eks te ri jer nih i produk tiv ni oso bi na u sle de će gru pe:
1. Ra se za pro iz vod nju ja ja la ki tip (leg hnor, mi nor ka, ja re bi ča sta, an da lu zi ska i špan ska ra sa).
2. Ra se za pro iz vod nju me sa – teški tip (ko šin ši na ili ko hin hi na, brama ili bra ma pu tra i lang šan.
3. Ra se kom bi no va nih pro iz vodnih oso bi na – kom bi no va ni tip (štajer ska, go lo vra ta, pli mu trok, ro dajland, nju hem šir, vi jan dol, or ping ton, austra lop, de la ver, amrok) i po seb na pod gru pa tzv. astal ske ra se (su seks (sa seks) dor king, fa ve rol i hu dan)
4. Ra se za bor bu – tip bor ca (malaj ski bo rac i kor niš) oni su se i najpre odo ma ći li.
5. Ukra sni tip (ukra sne ra se, ban ta mi i ab nor mal ne ra se)
5.1. Do ma ća ko košDo ma ća ko koš u RS vo di po re klo
od sred nje evrop ske od no sno bal kanske ko ko ši. Ona se da nas te ško mo že na ći i to u ru ral nim pre de li ma (Bo gosa vlje vićBo ško vić i Mi tro vić,2005). Ona je si no nim za mno ge po pu la ci je raz li či tog ste pe na raz vi je no sti, vr lo he te ro ge nog fe no ti pa i ge no ti pa ta ko da ih je te ško de fi ni sa ti kao ra su pozna tih mor fo lo ških i fi zi o lo ških svojstva (Mi lo še vić i Pe rić,2011).
Iz vor ni ob lik do ma će ko ko ši (pogr mu še ili ži vi čar ke) go to vo da i nepo sto ji. Vr lo je sit na i skrom nih proiz vod nih spo sob no sti. Do sta je bi la ukr šta na sa uvo znim ko ko ška ma, ali
i da lje je bi la sit na i sla bih pro iz vodnih oso bi na. Po bo ji per ja je raz li čita, pr vo bit no je bi la ja re bi ča ste i cr ne bo je, a da nas se sre ću i dru ge kombi na ci je.
Da nas u RS po sto ji ne ko li ko ra sa ko ja se de fi ni šu kao autoh to ne ra se do ma će pro iz vod nje. Po red po gr muše (ži vi čar ke) vr lo slič ne su joj svrlji ška, za je čar ska i de čan ska ko koš, kao i so bor ska ka por ka i ba nat ski go lo ši jan. Sve ove ra se pri pa da ju kom bi no va nom ti pu (za pro iz vod nju me sa i ja ja).
a) Svr lji ška ko koš na sta la počet kom 20 ve ka na pod ruč ju ju go istoč ne Sr bi je ne kon tro li sa nim ukršta njem raz li či tih ra sa ko je su uveže ne a naj za slu žni je za nje ne eks teri jer ne i pro duk tiv ne ka rak te ri sti ke su ra se austra lop i lang šan (Ma rić i sar.,1996,1997,Su pić i sar.1997; Mitro vić i sar.2005;2011a). Po pu la ci ja ove ko ko ši je re la tiv no ma la i uglavnom je ras pro stra nje na na ob ron cima Svr lji ških pla ni na. Ko ža be le bo je, per je uglav nom cr no, a ima i cr ve nih je din ki. No si vost je 100 do 120 jaja ma se 55g. Ve o ma ot por ne. Pe tao ima tm oko 2,0 kg a ko ke 1,5 kg.
b) Som bor ska ko ko ška na sta la u oko li ni Som bo ra ukr šta njem do
ma će ko ko ši, hu da na i sul mtan ske – šta jer ske ko ko ši. Ra sna ka rak te ri stika joj je ću ba sred nje ve li či ne. Bo ja per ja je be la, cr ve na, pla va, žu to crven ka sta. Pro no si sa 6 do 7 me se ci, go di šnje sne se od 160 do 200 ja ja, pro seč ne te ži ne 55 do 60 g. Ve o ma do bro pod no si lo še uslo ve ima od lično raz vi jen in stikt le ža nja. Pe tao tm 3,5 do 4,0 kg a ko ko ška 2,5 do 3,0 kg (Mi lo še vić i sar.2007;2013). Od Mi ni star stva po ljo pri vre de RS za štiće na kao autoh to na ra sa ko ko ša ka.
c) Ba nat ski go lo ši jan na stao od do ma ćih pri mi tiv nih i ukr šta njem sa ino stra nim, naj vi še uti ca ja imala go lo vra ta ili tran sil van ska ko koš, jer je go lo vra tost do mi nan ta oso bi na (Mi lo še vić i Pe rić). Gla va du gu lja sta i sred nje ve li či ne sa ma lo per ja po po tilj ku, dok su osta li de lo vi gla ve i vra ta bez per ja, cr ve ne bo je. Na vr hu iz nad volj ke ima ma lu ću bu per ja ko ji je u bo ji osta log per ja na te lu (ra sna ka rak te ri sti ka). To je sred nja ra sa, pro ne se sa 5 do 6 me se ci, no si vost 120 do 160 ja ja, pro seč ne ma se oko 60 g. Tm pe tla 2,5 do 3,0 kg, od nosno 2,0 do 2,5 kg ko ki ca (Mi lo še vić i sar.2013). Kao autoh to na ra sa zašti ćen od Mi ni star stva po ljo pri vre de, šu mar stva i vo do pri vre de RS.
SI STE MI GA JE NJA U OR GAN SKOJ ŽI VI NAR SKOJ PRO IZ VOD NJI
Obra ti ti pa žnju pri iz bo ru naj po god ni je ra sePre ma ne kim iz vo ri ma evrop ski stan dar di ima ju regi stro va no vi še od 180 ra sa ko ko ša ka, a pre ma ne ki ma oko 400 pa čak i 600 ra sa
Pi šu: Prof. Dr Mi ro ljub Mi lić, Prof. Dr Jo vi ca Ni ko lov ski
Ba nat ski go lo ši jan
Domaćakokoš
Leg hnor, la ki tip ra se za pro iz vod nju ja ja
Ma laj ski bo rac, ra sa za bor bu
Som bor ska ko koš
![Page 14: Godina V • Broj 85 • 15. april 2016. • cena 40 dinara ... Srbije u 2015. i početkom 2016.godine, jeste donošenje niza novih Zakona, kao što su Zakon o podsticajima, Zakon](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022013101/5ab117e47f8b9a00728bddfa/html5/thumbnails/14.jpg)
Porodica Savatić već nekolikogodina živi odmlekarstvaali,kakokažu,zbogtrenutnesitu
acijepolakoodustajuodtogposla,iakosusenavikliiiakoimjedonosilodobarnovac.Dragan Savatić, iskusni poljo
privredni proizvođač iz Zasavice 1siguranjedajegorenegoštojebilo,aliznadanionniostalimeštanitogselanećeodustatiodživotanaseluipoljoprivredneproizvodnje:Težejenegoikad,tojesigurno,
alimiimamosvega,iakoništadrugoondabardovoljnozasebe.Takoćeiostati,štagoddasedesi,imićemoimatidovoljnodaprehranimosebeisvojeporodice.Njegova supruga Ran ka Sava
tić, kao jedna od bitnijih karika usopstvenommlekarskomposlu,sadrugestrane,kažedasuustvariimlekare„krive“smanjenjučitavogtogposla igubicimapoljoprivrednikajersemnogotraži,aništasenedaje: Postalo je već iritantno kako
kontrolor izmlekare stoji na kapi
jiranoujutro ičekamleko.Svejato razumem,nijenionkriv,ali zaovuzaradusetostvarnoneisplatikažeRankaističućidasadaimaju tekčetirikrave,adasuraniježiveliodmlekakojenjihdvanaest
daju. Kako kaže, drugo je vremesada, a i prošlogodišnja suša jeuzeladanak.Na ruku im, osim lošeg vreme
nai izostankabilokakvepodrškeiplanadržave inadležnih institucijaneidenicenamlekaimlečnihproizvoda,štosejasnovidiipobrojuljudikojisebavimlekarstvomuZasavici1:Cenajeranijebila30dinara,a
sada234,aitosevidikolikonasima u selu. Ranije je bilo četiri, asadajedvajedna.Problem je,kažu, iusistemuu
mlekarstvu:Trikravesunekiminimum.Mi
smoprekotoga,ali35litarajegranicazapremiju,granicakojunismoprešlivišeodgodinuipodana,alizbog toga i polako nestaje mali isrednjiproizvođačibezkojegkoznaštaćebitiisavelikimprodavcimakažeDragan.Zato su Savatići, shodno pret
hodnoj tradicijikojesusepridržavalidaimajusvegapomalo,smanjilibrojkrava,apovećalibrojbikovakojih zajedno sa muzarama imaju25,aliistotakoivremekojeprovodeurasadnikupaprike.
Imatujednastvarkojajevrlojednostavna,alinarodnemožedashvati.Kadapitajuzaštopaprika,anekraveilistoka,menijenajlakšeda objasnim tako što paprikemogu da prodam pedeset kilograma,alinikakonemogudaskinembutsabikaiprodamgajermitrenutnotrebajupare.Tojeogromnarazlika iusituacijikakva jenašagdeseživioddanasdosutra,minemamoizbora,negoradimoonoštodonosičistnovacjasanjeSavatićkojidodajedasegeneralnosmanjuje i fond u svinjogojstvu zboglošihcena.Natosenadovezalaipričaono
viminvesticijimaieventualnompovećanjuisplativostiustočarstvu,aliDraganSavatićtunevidinekuvelikuprilikunizasvojedomaćinstvo,alinizaostaleZasavčane: Sve je to lepo zamišljeno sa
njihove strane, ali mi smo pre za
nekoliko meseci zarade mogli dapriuštimo velike i vredne stvari, okojima sammožemo samo da sanjamo,takodaćemo,iakosmopotrebni svim tim firmama trebamo,njimabitisamojeftinaradnasnagakoja hrani stoku. Velike zarade zabilokogaodnastusaneštovišeod100dinaranaravnodanećebiti.Ukreditinekevelikeinvesticije,
kakoDragankaže,ipaknemajunamerudaulaze.Imamotuprimeraizsela,lju
dimnogoulažuirizikuju.Miimamosvega pomalo, ratarske kulture daishranimostoku,paprikudaimamorezervunovca,ikojukravuineštobikova.Akobihuzeokredit,moraobihdasefokusiramnajednu,ištabihondaradionakonjednelošegodine.Ovakopreživljavamo,nekakoćemo izdržati završava Savatić ikažedabrinezabudućnostsela. I.Kovačević
14 15. april 2016.
GA ZDIN STVA
BE O GRAD
SLIKOMIREČIMA
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
Nepopisana državna svojinau Republici Srbije je jedanod najvećih izvora velikog
prelivanjajavnognovcauprivatnedžepove nekolicine privilegovanihlica i nezaobilaznih partija, navodiseusaopštenjuUdruženjagrađanazapovraćajoduzeteimovine"Beograd".Previšeod20godina formira
naRepubličkaDirekcijazaimovinuje imala, idanas imazadatak,daevidentira i popiše državnu i danasjavnusvojinu.Tomeđutimjošuvek nije učinjeno, podsećaju uUdruženju.
Najvećikorisniciizuzetnovelikihpovršina državne svojine su preko720javnihpreduzeća,lokalneirepubličkevlastialiimalibrojtajkunakojisukroztakozvaneprivatizacijedruštveneimovineuspelidanastavesabesplatnimkorišćenjemivelikihpovršinadržavnesvojine",stojiu saopštenju. Takođe je istaknutodasudosadašnjeaktivnostinadležnihnapopisujavnesvojineapsolutnonedovoljne.Naime,Udruženjetvrdida ipo
rednjihovogurgiranjaVladaSrbijeništanijeučinilapopitanju tri subjekta,itoMinistarstvagrađevinar
stva,MinsitarstvapoljoprivredeiJPSrbijašume,kojisuzvaničnopriznalidanepopisijunitivodeevidencijuoprekodvamilionahektaradržavnogzemljišta,uprkostomeštojetonjihovazakonskaobaveza.Kako primećuju članovi Udruže
nja, zbog propusta vlasti ne trebadačudidaidrugikorisnici,uključujućisvajavnapreduzeća,sveorganivlastialiibiznismenekojibesplatnokoristedržavnusvojinu,neprijaveni jedanjedinikvadratnimetardržavnog zemljištanaprostoru LukeBeograd,Autokomandeidrugihvišestotinalokacija. (RTV)
Mesna zajednica Laćarak jeorganizovala čišćenja animalnog i drugog otpada u
atarimainadivljimdeponijamaokosela. Angažovan je bager i druganeophodnamehanizacija pa je tokomsamojednogdanasakupljenonekolikodesetinasvinjskihleševaimnogo drugog otpada ostavljenoguatarima.Animalniotpadječestoproblem
u ovom selu, a povremene akciječišćenja nisu adekvatno rešenje.Toga su svesni svi, ameštani po
sebno.PojedinciizLaćarkasunamreklikakosupredlagalidase,poputnekihokolnihmesta,ovajproblemrešiangažovanjemnekogkoće,popozivu,odvozitiuginulustokuizbrinjavatije.Tonijeprihvaćemo.Inače, nedavna akcija čišćenja
obavljenajenalokacijiuSremskojulici,nadivljojdeponijipremaMartincima,nadivljojdeponijeuatarukodautoputainadrugimmestima,javilisuizMesnezajedniceLaćarak.
S.Đ.
UATARULAĆARKA
Čišćenjeani mal nog ot pa da
OčišćenadeponijaAnimalniotpad
VlastnebrineomilionimahektaraZbogpropustavlastinetrebadačudidaidrugikorisnici,uključujućisvajavnapreduzeća,sveorganivlastialiibiznismenekojibesplatnokoristedržavnusvojinu,neprijavenijedanjedinikvadratnimetardržavnogzemljišta
ODRŽAVNOMZEMLJIŠTU
ZASAVICA1•PRIČEIZGAZDINSTVAPORODICESAVATIĆ
PaprikaisplativijaodmlekaKadamepitajuzaštopaprika,anekraveilistoka,menijenajlakšedaobjasnimtakoštopaprikemogudaprodampedesetkilograma,alinikakonemogudaskinembutsabikaiprodamgajermitrenutnotrebajupare–kažeDraganSavatić
Savatićiimajupomaloodsvega
Uštalama25bikovaikrava
„Mogudaprodampedesetkilogramapaprike,alinikakonemogudaskinembutsabikaiprodam“
![Page 15: Godina V • Broj 85 • 15. april 2016. • cena 40 dinara ... Srbije u 2015. i početkom 2016.godine, jeste donošenje niza novih Zakona, kao što su Zakon o podsticajima, Zakon](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022013101/5ab117e47f8b9a00728bddfa/html5/thumbnails/15.jpg)
Integralnežitarice: Oso be koje u is hra ni ko ri ste in te gral ne žitarice, naročithleb i testeninu
odintegralnogžita,imajumanjeizgle da da obo le od ne kih vr sta ra ka.Integralnežitariceštiteodrakaželuca,prostate,bešikeibubrega.Istraživanjagovoredaintegralne
žitarice sadrže antioksidanse, supstancekojeblokirajuslobodneradikale,molekulekojimogudaoštetećeliju.
So ja (Hispidamoench): Soja ifitoestrogenizaslužujuzaistavelikupažnjuuborbiprotiv raka,naročitozažene.Estrogeni,tipičnoženskihormoni,najveći su stimulansi zapojavu raka na dojkama. Preranapojavamenstruacije,kasniporođajizakasnelamenopauzaigojaznostuzrocisuvećeproizvodnjeestrogena.Alisoja(istotakolan,ceralije,mahunasto povrće, orasi, bademi)veoma su bogati fitoestrogenima,biljnim supstancama sličnim ženskimhormonima,alisumnogoslabi ji.Kajsija (Prunus armeniaca):
Kajsijajeizvorbetakarotina.Svežeiliosušeneoneobilujuovimoblikomvitamina„A“.Triomanjesvežekajsije sarrže 2.770 internacionalnih jedinica betakarotina, ili višeod50procenatapreporučenednevnedoze–isvetou50kalorija.Madasušenekajsijeimajunešto
veću kalorijsku vrednost, njihovaprehrambena vrednost prevazilazionu koju imaju sveže kajsije. Pola šolje sušenih kajsija (ima 165kalorija) obezbeđuje vam gotovopunu dnevnu dozu betakarotina,kaoibogatoposluženjekalijumomiborom, igotovo20procenataodpreporučene dnevne doze gvožđa(štojepriličnoimpresivnozaneštoštonemanikakvevezesmesom).Sušene kajsije su takođe bogatije
vlaknimanegoonesveže,aijedneidrugepraktičnouopštenesadrženatrijumimasnoće.Osobekojekonzumirajunamirini
cebogatebetakarotinomređeoboljevajuodkanceranegoosobekojeihnekonzumirajuudovoljnojmeri.Zanimljiva je tvrdnja dr Dina
Burka,direktoraNacionalnog instituta za ispitivanje raka u SAD, davitamin „B17“ predstavlja najefikasnijumaterijuuborbiprotivraka.Apričaoovomvitaminunemožedaprođe bez pominjanja kajsija, kojegasadržeujezgrimasvojihkoštica.Potrebnojednevnouzetidesetak
jezgraizkošticakajsije.Uhladoviniinapromajiosušitikošticekajsijeidržaiuretkotkanojvreći.
Svežeisceđensokvoćaipovrća
Već svi znaju da vitamina imanajvišeuvoćuipovrću.Uovimnamirnicamaimavitamina„C“ i„E“ ibetakarotina (prerađivača vitamina„A“)savelikomulogomantioksidanata.Aantioksidantisusupstancekojeneutrališudrugesupstance– slobodne radikale odgovorne zarak.Istraživanjasupokazaladaimaijačihsrestavaodvitamina,alivitaminiostajuprimarnijerihjelakounetikrozhranu,aizadovoljavajunašukus.Nivitaminiupilulamanisutolikoefikasnikolikooniizvoćaipovrća.Zaštitnuuloguimacrvenoi tamnozeleno povrće (kao kupus)bogato betakarotinom. Vitamini„A“i„E“imajupotrebuzamastimadabibiliapsorbovaniibašzatonesmejuzaobilazitimlekoijogurt.Vitamin„C“zahtevavodu,alije
veomaosetljivnavreme i toplotu,to jest vitamine uništava svetlost,dugostajanjeitoplota.Toznačidaseisceđenisokodmahpije.
Zeleniicrničajubijajukancerogenećelije
Laboratorijskinalazi sunamotkrilisastojakčaja„catechol“,zakojejeutvrđenodaćelijeraka„navodinasamoubistvo“.Ovedvevrstečajakojeefikasno
ubijaju ćelije kancera, nefermentisani zeleni čaj senalazi naprvommestu kao najefikasniji. Polufermentisani čaj i potpuno fermentisanicrničajtakođeubijajukancerozne ćelije, samo umanjem stepenu.
Majčinomlekoubijaćelijetumora
Majčinomlekonijesamoveomahranljivećsadržiiantitela,kojaseboreprotiv virusa i protoza, zatimenzimeimasnekiselinekojesprečavaju štetnebakterije, kao i proteine koji zaustavljaju mikrobe dase ne prilepe na ćelije pluća ili nasistemzavarenje.Potvđeno je da majčino mleko
sadrži i potencijalnu antikancerogenusupstancukojukravljemlekonema. Ipored toganepredstavljaveliki rizikzanovorođenčad,otkrićestvaranovipristupuborbiprotivtumora.Istraživanjasupokazaladamle
ko sprečava bakterije da napadnuljudskećelije.Takođe,majčinomleko „ubija samo ćelije tumora, doknormalne odrasle ćelije ostaju netaknute. Odgovor se krije umlečnomproteinu lakbalbuminu koji jetakogrupisanumajčinommlekudadelujenarastćelijaraka.
Morskigrgečometarastraka
Jedna od najbezbednijih riba jegrgeč, zato što se lovi daleko odobale, tamo gde je voda manjezagađena. (Nemojte da pobrkatemorskog grgeča sa slatkovodnimgrgečom,kojimožedabudezagađenotrovomPCB).Morskigrgečje i jednaodnaj
zdravijihriba.Sadržimalozasićenihmasnoća,malokalorija ipolagrama omega3 masnih kiselina kaonekedrugeribe, i tamalakoličinaribljeguljamnogovredi.PCBpolihlorisanibifenil:biloko
je izporodicevisokotoksičnih ipo
tencijalno kancerogenih jedinjenjakojesesastojeizdvaprstenabenzenaukojimajevodonikzamenjenhlorom, nekad se upotrebljavao uindustriji, a danas je prognan izupotrebe.Ishranasniskimsadržajemma
snoćeštitiodsrčanihobolenja,moždanog udara i određenih oblikakancera.Omega3masnekiseline:Sniža
vaju holesterol i trigliceride, smanjujući rizik od razvoja konorarniharterija. Mogu da obore krvni pritisak i spreče nastajanje opasnihugrušakakrvi,Panatajnačinpružajuzaštitui
odsrčanognapada.Mogu da ometaju rast kancero
genihtumora. (Nastavićese)
15. april 2016. 15
ZA NI MLJI VA IZ DA NJA
Prognozavremenadokrajaaprila
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
BI LJEM PRO TIV KAR CI NO MA
Štaubijaćelijeraka(Prenosimoizvodeizknjige“Lekovitimbiljemprotivkarcinoma“,autorMomčiloMociSrećković,Slobomir2015.)
Ni vi ta mi ni u pi lu la ma ni su to li ko efi ka sni ko li ko oni iz vo ća i po vr ća
So ja i fi to e stro ge ni za slu žu ju za i sta ve li ku pa žnju u bor bi pro tiv ra ka
![Page 16: Godina V • Broj 85 • 15. april 2016. • cena 40 dinara ... Srbije u 2015. i početkom 2016.godine, jeste donošenje niza novih Zakona, kao što su Zakon o podsticajima, Zakon](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022013101/5ab117e47f8b9a00728bddfa/html5/thumbnails/16.jpg)
Cene listiranih berzanskih roba posle višemesečnog pada, ula-
ze u treću nedelju sa blagom, ali primetnom tendencijom rasta. Me-hanizam tržišta je profunkcionisao u momentu kada su kupci konačno odreagovali na niske i po njih povolj-ne cene, što je za logičnu posledicu imalo rast cene kao odgovor na po-većanu tražnju. Promet od 345 tona robe je za 34,29% manji u odnosu na trgovanje u prethodnoj nedleji, dok je fi nansijska vrednost prometo-
vane robe iznosila 9.886.250 dinara što je za 6,04% manje nego pret-hodne nedelje.
Cena pšenice već drugu nedelju za redom “brani” svoj pretprošlonedelj-ni nagli skok, kada se vratila na nivo od januara ove godine, a koji iznosi 16,20 din/kg bez PDV, s obzirom da je i u nedelji za nama to bila aktuelna tržišna cena ove robe. Konstatacija od pre mesec dana da se cena pšenice sasvim približila ceni kukuruza, može i ove nedelje da se potvrdi. Međutim,
za razliku od tada, razlog približavanja cena nije u padu cene pšenice, već u rastu cene kukuruza. Možda ovo bude novi podstrek za rast cene pšenice. Da li će se to ostvraiti vrlo brzo će poka-zati nastupajući period.
Kukuruz se savim približio svom ovogodišnjem cenovnom maksimu-mu od 16,00 din/kg bez PDV, pošto je u nedelji za nama prodavan preko novosadske berze po ceni od 17,49 din/kg (15,90 bez PDV). U odnosu na prethodnu nedelju to je rast od
1,49%. Jedan od razloga svakako treba potražiti i u činjenici da je u martu zabeležen rekord u mesečnom izvozu kukuruza roda 2015. koji je iznosio nešto preko 200.000 tona. Izvoz, ponovimo to još jednom, je-ste najveći generator rasta prometa, pa i cene.
Najinteresantnije protekle nedelje je bilo na tržištu soje. Ova značajna uljarica imala je skoro dnevno prisu-stvo na novosadskoj berzi, a cena joj se kretala od 39,50 din/kg bez PDV na
početku nedelje, preko 40,00 din/kg sredniom perioda, pa do 40,50 din/kg na samom kraju nedelje. Prosečna nedeljna cena je iznosila 43,83 din/kg (39,84 bez PDV), što je za 2,17 % rast u odnosu na cenu u prethodnom ne-deljnom periodu. Možda ovaj cenovni oporavak bude poslednji “poziv” po-ljoprivrednicima da seju ovu kulturu, koja je od prošle ekonomske godine zauzela treće mesto u setvenim po-vršinama na našim poljima posel ku-kuruza i pšenice.
16SREMSKA
POLJOPRIVREDA 15. april 2016.
PRODUKTNA BERZA NOVI SAD
Promet roba na Produktnoj berziod 4.4. do 8.4. 2016.
Najva`nije iz protekle nedelje:
Cene poljoprivrednih proizvoda u protekloj nedeljina vode}im robnim berzama su bile slede}e:
E-mail: [email protected],internet sajt: www.proberza.co.rs
INFO SLU@BA021/443-413 od 730 do 1430
21000 Novi Sad, Radni~ka 30a Tel: 021/4750-788; Fax:021/4750-789
[email protected]@limagrain.comwww.limagrain.rs
Francuski hibridikukuruza i suncokreta
SPONZOR
*Objavljeni nedeljni ponderi cena nisu zvani~an podatak, usled ~injenice da su obuhva}eni podaci o trgovanju do trenutka {tampanja informatora.
PRE GLED DNEV NIH PRO ME NA CE NA NA CME GRO UP, MAJSKI FJU ČERS 2016.
po ne de ljak uto rak sre da če tvr tak pe tak
Pše ni ca 174,76 $/t 174,39 $/t 174,17 $/t 170,13 $/t 167,92 $/t
Ku ku ruz 139,36 $/t 139,52 $/t 140,39 $/t 140,94 $/t 142,28 $/t
PRE GLED DNEV NIH PRO ME NA CE NA NA CME GRO UPpo ne de ljak uto rak sre da če tvr tak pe tak
So ja, zr no, maj 16 337,39 $/t 335,62 $/t 332,39 $/t 333,64 $/t 332,32 $/t
So ji na sač ma, maj 16 272,30 $/t 268,20 $/t 268,70 $/t 267,90 $/t 266,80 $/t
• Stabilna cena pšenice• Rast cene kukuruza• Rast cene soje
Gornji grafi kon na najbolji način potvrđuje da je osnovna katakteri-stika robno-berzanskog trgovanja u poslednje dve nedelje, defi nitivno - cenovni oporavak. Time je posle više od mesec i po dana indeksna vrednost ovog pokazatelja, pono-vo prešla granicu od 200 indeksnih poena.
Kao i prethodne i tokom ove ne-delje cenovne promene dešavale su se samo na tržitima kukuruza i soje. Pšenicom se trgovalo po istoj ceni kao i u prethodnom periodu, tj.na nivou od 16,20 din/kg, bez PDV-a,
dok su cene i kukuruza i soje otišle nagore. Kukuruz danas vredi 15,90 din/kg, bez PDV-a, odnosno skuplji je za dvadeset do trideset para po kilogramu, u odnosu na prethodnu nedelju, dok je cena soje tokom čitave nedelje sukcesivno rasla po 0,50 din/kg, da bi dostigla svoju aktuelnu cenu od 40,50 din/kg, bez PDV-a, što je za čitavih 1,50 din/kg više nego prethodne nedelje.
Time je današnja vrednost PRO-DEX-a od 200,77 indeksnih poena, za 1,28 indeksnih poena viša nego prolog petka.
Pregled zaklju~enih i ponu|enih koli~ina, kao i dijapazon zaklju~enih i ponu|enih cena poljoprivrednih proizvoda tokom protekle nedelje, dati su u slede}oj tabeli:
PRODEX
ROBA PONUĐENA KOLIČINA (t)
CENA PONUDE DIN/KG SA
PDV-OM
ZAKLJUČENA KOLIČINA (t)
ZAKLJUČENA CENA DIN/KG
SA PDV-OM
PROMENA U ODNOSU NA PRETHODNU
NEDELJU
Kukuruz, rod 2015. 300 17,49-17,60 100 17,49 +1,49%
Kukuruz, rod 2015. (izvlačenje do 28.04.) 200 17,93 - - -
Pšenica, rod 2015. 125 17,82-18,15 100 17,82 +/-0,00%
Soja, rod 2015. 280 43,45-45,10 145 43,45-44,55 +2,17%
BUDIMPE[TAP[ENICA KUKURUZ
136,95 EUR/t (futures avg 16)
141,40 EUR/t (futures maj 16)
EURONEXT PARIZP[ENICA KUKURUZ
153,25 EUR/t (futures maj 16)
155,25 EUR/t (futures jun 16)
U Budimpešti se, u forintama posmatrano, cene pšenice i kukuruza nisu menjale,
dok su u evrima cene više za 0,52%. Za razliku od američih berzi, u Parizu je pšenica poskupeka i to za 0,51%, a cena kukuruza je viša za 2,31% u odnosu na kraj prošle nedelje.
Ocena ozimih useva je iznad očekivanja trgovaca, sa 59% dobro/odlično, naspram
petogodišnjeg proseka za ovo doba godine sa ocenom od 42%. Vremenski uslovi su na severnoj hemisferi veoma povoljni i prolećna setva brzo napreduje. Takođe je potražnje za američkom pšenicom zabeležila pad, što je
sve zajedno dovelo do pada cene fjučersa na pšenicu na Čikaškoj berzi.
Za razliku od pšenice, kod kukuruza se be-ležio gotovo konstantni cenovni rast. Trgovci procenjuje da će površine pod ovom žitari-com biti manje u od procene koje je izneo USDA, kako zbog povoljnije cene soje u od-
nosu na kukuruz, tako i zbog trenutnih ve-menskih uslova koji otežavaju setvu u nekim delovima SAD-a.
Pšenica sa majskom isporukom je u Či-kagu prometovana po ceni koja je za 3,47% niža u odnosu na prošlonedeljnu, dok je cena kukuruza viša za 2,85%
Procene da bi pod sojom moglo biti više površina nego što je američko Ministar-
stvo poljoprivrede procenjivalo je uticalo na
ovonedeljni pad cene fjučersa na soju i so-jinu sačmu. Soja sa majskom isporukom je pala za 0,68%, a sojina sačma z 1,30%.
![Page 17: Godina V • Broj 85 • 15. april 2016. • cena 40 dinara ... Srbije u 2015. i početkom 2016.godine, jeste donošenje niza novih Zakona, kao što su Zakon o podsticajima, Zakon](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022013101/5ab117e47f8b9a00728bddfa/html5/thumbnails/17.jpg)
STIPS - VOJVODINA
VOĆE 4.4.2016. - 11.4.2016.
POVrĆE 4.4.2016. - 11.4.2016.
REPUBLIKASRBIJA
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE,[UMARSTVA
I VODOPRIVREDE
* Kvalitet proizvoda je prema JUS standardima ukoliko druga~ije nije nazna~eno
Mesto prikupljanja cena: Južno-bački okrug klanica
* Kvalitet proizvoda je dobar ukoliko druga~ije nije nazna~eno
GAZDINSTVO Mesto prikupljanja cena: Loznica
MALOPRODAJA Mesto prikupljanja cena: Loznica
PIJACA Mesto prikupljanja cena: Loznica
15. april 2016.
Mesto prikupljanja cena: Beograd - kvantaška pijaca
Mesto prikupljanja cena: Beograd - kvantaška pijaca
CENE ŽIVE STOKE
Mesto prikupljanja cena: Loznica - stočna pijaca
* Kvalitet proizvoda je dobar ukoliko druga~ije nije nazna~eno
17
R.B. Proizvod Pakovanje Poreklo Jed. Mere
Cena (din)Trend Ponuda
min max dom
1
Kukuruz (okrunjen, prirodno sušen)
džak 50kg Domaće kg 21.00 23.00 22.00 bez promene prosečna
R.B. Proizvod Pakovanje Poreklo Jed. Mere
Cena (din)Trend Ponuda
min max dom
1 Lucerkino brašno (min 15% proteina) džak 25kg Domaće kg 17.00 21.00 19.00 - dobra
R.B Proizvod Pakovanje Poreklo Jed. Mere
Cena (din)Trend Ponuda
min max dom
1Kukuruz (okrun-
jen, prirodno sušen)
džak 50kg Domaće kg 20.00 23.00 21.00 rast dobra
2 Pšenica džak 50kg Domaće kg 25.00 27.00 26.00 bez promene prosečna
3 Sojina sačma (44% proteina) džak 33kg Domaće kg 70.00 80.00 75.00 rast prosečna
4 Stočno brašno džak 33kg Domaće kg 20.00 23.00 22.00 bez promene dobra
5Suncokretova
sačma (33% pro-teina)
džak 33kg Domaće kg 30.00 40.00 35.00 bez promene slaba
R.B Proizvod Poreklo Jed. Mere
Cena (din)Trend Ponuda
min max dom
1 Blitva (sve sorte) Domaće veza 8.00 12.00 8.00 pad dobra
2 Brokola (sve sorte) Uvoz(uvoz) kg 160.00 220.00 200.00 bez promene slaba
3 Celer (sve sorte) Domaće kg 60.00 80.00 70.00 bez promene dobra
4 Cvekla (sve sorte) Domaće kg 25.00 35.00 25.00 pad dobra
5 Karfiol (sve sorte) Uvoz(uvoz) kg 180.00 220.00 200.00 pad slaba
6 Kelj (sve sorte) Domaće kg 80.00 100.00 80.00 rast vrlo slaba
7 Krastavac (salatar) Uvoz(uvoz) kg 85.00 95.00 90.00 pad dobra
8 Krompir (beli) Domaće kg 35.00 45.00 40.00 bez promene dobra
9 Krompir (crveni) Domaće kg 35.00 40.00 40.00 bez promene dobra
10 Krompir (mladi ) Domaće kg 120.00 140.00 130.00 pad slaba
11 Kupus (mladi) Uvoz(uvoz) kg 45.00 70.00 55.00 pad prosečna
12 Kupus (sve sorte) Domaće kg 45.00 55.00 50.00 bez promene slaba
13 Lubenica (sve sorte) Uvoz(uvoz) kg 170.00 170.00 170.00 - vrlo slaba
14 Luk beli (mladi) Domaće veza 25.00 35.00 30.00 rast vrlo slaba
15 Luk beli (sve sorte) Domaće kg 400.00 700.00 450.00 bez promene prosečna
16 Luk crni (mladi) Domaće veza 13.00 25.00 18.00 rast dobra
17 Luk crni (sve sorte) Domaće kg 45.00 55.00 50.00 rast dobra
18 Paprika (Babura) Uvoz(uvoz) kg 270.00 320.00 300.00 rast vrlo slaba
19 Paprika (ljuta) Uvoz(uvoz) kg 400.00 500.00 500.00 bez promene slaba
20 Paprika (ostala) Uvoz(uvoz) kg 310.00 340.00 340.00 pad vrlo slaba
21 Paprika (šilja) Uvoz(uvoz) kg 270.00 340.00 310.00 pad slaba
22 Paradajz (chery) Uvoz(uvoz) kg 200.00 300.00 230.00 rast slaba
23 Paradajz (sve sorte) Uvoz(uvoz) kg 160.00 200.00 180.00 rast slaba
24 Paradajz (sve sorte) Uvoz(uvoz) kg 130.00 155.00 150.00 rast prosečna
25 Pasulj (beli gradištanac) Uvoz(uvoz) kg 170.00 180.00 180.00 bez promene dobra
26 Pasulj (beli tetovac) Uvoz(uvoz) kg 180.00 350.00 200.00 bez promene dobra
IZVE[TAJ O CENAMA @IVE I ZAKLANE STOKE U KLANICAMA
SILOS Mesto prikupljanja cena: Loznica
IZVE[TAJ ZA @ITARICE, ULJANE KULTURE I KRMNO BILJE
R.B. Proizvod Poreklo Jed. Mere
Cena (din)Trend Ponuda
min max dom
1 Ananas (sve sorte) Uvoz(uvoz) kg 170.00 200.00 200.00 rast slaba
2 Banana (sve sorte) Uvoz(uvoz) kg 145.00 150.00 147.00 bez promene dobra
3 Grejpfrut (sve sorte) Uvoz(uvoz) kg 75.00 80.00 75.00 bez promene prosečna
4 Grožđe (belo ostale) Uvoz(uvoz) kg 380.00 380.00 380.00 pad vrlo slaba
5 Grožđe (crno ostale) Uvoz(uvoz) kg 380.00 380.00 380.00 bez promene vrlo slaba
6 Jabuka (Ajdared) Domaće kg 45.00 55.00 50.00 bez promene dobra
7 Jabuka (Ajdared) Uvoz(uvoz) kg 65.00 65.00 65.00 bez promene slaba
8 Jabuka (Delišes ruž.) Uvoz(uvoz) kg 100.00 100.00 100.00 bez promene vrlo slaba
9 Jabuka (Delišes zlatni) Domaće kg 55.00 65.00 55.00 pad slaba
10 Jabuka (Delišes zlatni) Uvoz(uvoz) kg 85.00 85.00 85.00 - prosečna
11 Jabuka (Greni Smit) Domaće kg 55.00 65.00 55.00 pad slaba
12 Jabuka (Greni Smit) Uvoz(uvoz) kg 85.00 85.00 85.00 bez promene slaba
13 Jabuka (Jonagold) Domaće kg 55.00 55.00 55.00 bez promene slaba
14 Jabuka (Jonagold) Uvoz(uvoz) kg 65.00 65.00 65.00 bez promene slaba
15 Jabuka (Mucu) Domaće kg 50.00 55.00 55.00 rast vrlo slaba
16 Jabuka (ostale) Domaće kg 65.00 70.00 70.00 bez promene vrlo slaba
17 Jagoda (sve sorte) Uvoz(Turska) kg 200.00 200.00 200.00 - vrlo slaba
18 Jagoda (sve sorte) Uvoz(Grčka) kg 220.00 240.00 230.00 pad prosečna
19 Kivi (sve sorte) Domaće kg 85.00 85.00 85.00 bez promene vrlo slaba
20 Kivi (sve sorte) Domaće kg 115.00 130.00 130.00 bez promene slaba
21 Kruška (Viljamovka) Uvoz(uvoz) kg 190.00 200.00 190.00 - vrlo slaba
22 Kruška (ostale) Uvoz(uvoz) kg 175.00 190.00 190.00 pad vrlo slaba
23 Lešnik (očišćen) Domaće kg 1000.00 1100.00 1000.00 bez promene prosečna
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
R.B. Naziv živ. Težina/uzrast RasaCena (din)
Trend Ponuda,broj grlamin max dom
1 Jagnjad sve težine sve rase 280.00 300.00 290.00 pad 6-10
2 Jarad sve težine sve rase 210.00 230.00 220.00 bez promene 0-5
3 Koze sve težine sve rase 140.00 160.00 150.00 bez promene 6-10
4 Krmače za klanje >130kg sve rase 90.00 110.00 100.00 pad 0-5
5 Ovca sve težine sve rase 130.00 160.00 140.00 bez promene 11-15
6 Prasad 16-25kg sve rase 140.00 170.00 160.00 bez promene 21-25
7 Prasad <=15kg sve rase 160.00 190.00 170.00 bez promene 31-50
8 Tovljenici 80-120kg sve rase 110.00 130.00 120.00 bez promene 0-5
R.B. Naziv živ. Težina/uzrast RasaCena (din)
Trend Ponuda,broj grlamin max dom
1 Junad >480kg sve rase 220.00 230.00 220.00 bez promene prosečna
2 Prasad 16-25kg sve rase 180.00 190.00 180.00 bez promene prosečna
3 Tovljenici 80-120kg sve rase 120.00 130.00 120.00 pad -
R.B. Proizvod Pakovanje Poreklo Jed. Mere
Cena (din)Trend Ponuda
min max dom
1 Kukuruz (okrunjen, prirodno sušen) džak 50kg Domaće kg 19.00 22.00 20.00 bez
promene prosečna
2 Lucerka (seno u bala-ma) bala 12-25kg Domaće kg 20.00 22.00 21.00 bez
promene prosečna
3 Pšenica džak 50kg Domaće kg 24.00 27.00 25.00 rast slaba
4 Sojino zrno džak 50kg Domaće kg 40.00 60.00 50.00 bez promene slaba
5 Stočni ječam džak 50kg Domaće kg 23.00 26.00 25.00 rast prosečna
6 Stočno brašno džak 33kg Domaće kg 20.00 22.00 21.00 bez promene dobra
![Page 18: Godina V • Broj 85 • 15. april 2016. • cena 40 dinara ... Srbije u 2015. i početkom 2016.godine, jeste donošenje niza novih Zakona, kao što su Zakon o podsticajima, Zakon](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022013101/5ab117e47f8b9a00728bddfa/html5/thumbnails/18.jpg)
PO LJO PRI VRED NA ME HA NI ZA CI JA
• Na pro da ju Tor pe do RX 170. Trak tor u do brom sta nju. Mo že za me na za ma nji trak tor. Tel: 063/776-78-28.
• Na pro da ju mo to kul ti va tor IMT 506 u is prav nom sta nju. Tel: 063/370-150.
• Me njam IMT 560 no vi tip za 577DW. Trak tor je 87god, oču van, ne tro ši kap ulja od si pa nja do si pa nja, ne ma ula ga nja! Za me na za 577DW no vi tip. Tel: 064/945-72-97.
• Na pro da ju IMT 560 bez ula ga nja u od lič nom sta nju. Gu me sko ro no ve, re gi stro van, ga ra ži ran. Ra dio sa mo la ga ne po slo ve (pr ska nje, se ja nje, ba li ra nje, raz ba ci va nje ve šta ka, ko še-nje i tran sport). Ni je ra dio u ora nju. Tel: 069/557-00-41 i 064/136-20-90.
• Pro da jem IMT kul ti va tor za ku ku-ruz, mo del 644.21. Tel: 060/367-91-48.
• Pro da jem kom bajn Cla as Mer ca tor 70, u is prav nom sta nju. Mo tor dajc 120KS, u od lic nom sta nju, gu me do-sta do bre, re me nje ta ko đe. Kom bajn je re gi stro van. Tel: 064/159-35-76.
• Pro da jem kom bajn 142. Cr ve ne bo je, u do brom sta nju. Mo ze za me na. Tel: 062/487-159.
• Na pro da ju MT 2, sa pri ko li com za trup ce 8.T. Tel: 064/586-75-54.
• Na pro da ju Zmaj 224 be rač 224, 1996. go di šte. Tel: 063/838-10-54.
• Na pro da ju Ze tor 1985. go di šte. Tel: 022/432-237.
• Na pro da ju trak tor. Tel: 063/289-175.
• Trak tor IMT 533, u do brom sta nju, do bre gu me, na ro ci to zad nje. Cr ve-ni li mo vi, sve ze ofar ba ni, ura dje na no va in sta la ci ja. Ma lo ra dio, od li can mo tor. Re gi stro van. Ce na 2800e. Tel: 061/200-0630.
• Na pro da ju Uni ver zal 445, 91. go-di šte, pr vi vla snik, 3960 rad nih sa ti, traj no re gi stro van, za vi še in for ma ci ja po zo vi te. Mi len ko Va si lje vić. Vo lu-jac kod Šap ca. Tel: 064/305-6781 i 063/738-0195.
• Pro da jem trak tor Be la rus MTZ 82, 2004 god, is pra van, re gi stro van. Tel: 063/356-234.
• Na pro da ju Fre za-Pum pa-Agre gat. Tel: 022/664-937.
OPRE MA
• Na pro da ju pre sa John De e re 336A u od lič nom sta nju, ga ra ži ra-na. Bez ula ga nja. Pro le tos ura đe ni kom plet pe tlja ci. Sa ta nji ri ma, no-sa či ma (sve no vo) i re mon to van klip sta vlje ni no vi le ža je vi i ši ne za vo đe nje kli pa. Pre su pro da-jem zbog pr stan ka ba vlje nja sto-čar stvom. Tel: 069/557-00-41 i 064/136-20-90.
• Na pro da ju pri ko li ca IMT jed no o so-vin ka ki per 4 to ne, 1989. god. Tel: 063/531-155.
• Na pro da ju ras tu ri vač dju bri va kom plet sa kar da nom i je dan to cak za le o pard plug- 3. Tel: 064/586-75-54.
• Pro da jem plug pre vr tač sa te go vi-ma za fre zu 506. Tel: 064/579-33-57.
• Na pro da ju Te ška dr lja ča 5,5 me-ta ra. No va, ne ko ri šće na dr lja ča 2016 god, me njam za trak tor 70-100 ko-nja. Hi dra u li ka. Tel: 065/250-66-25.
• Pro da jem pr ska li cu 440li ta ra is prav-na. Tel: 064/240-64-79.
• Na pro da ju plug 1 bra zda za voć-njak ili pa ri ce du bi na 50cm , du gac ka da ska Tel: 064/586-75-54.
• Na pro da ju do bro oču va na pri ko li-ca za raz ba ci va nje staj skog đu bri va. Mar ka: Gi li bert. Tel: 063/575-040.
• Ko sa či ca sa gnje či li com SIP 165G sa gnje či li com 2003 go di šte Pr vi vla-snik. Ko ri šće na za sop stve ne po tre be. U is prav nom sta nju. Ce na po do go-vo ru. Tel: 065/514-20-55 i 022/489-508.
• Na pro da ju V ta nji ra če, se tvo spre-ma či. Tel: 022/301-751 i 062/101-68-60.
• Na pro da ju Po be da pri ko li ca 5.5t, me tal ne stra ni ce i pa tos, rin fu za sa le ve stra ne, is pust na pa to su, tu be les gu me. Tel: 065/517-92-95.
• Na pro da ju ko si li ca za tra vu sa dža-kom za sku plja nje tra ve, ko sa či ca je sa mo hod na. U is prav nom sta nju. Tel: +633-701-50.
• Na pro da ju ro ta ci o na ko sa či ca mar-ke De utz-Fa hr, rad nog za hva ta 1.85 sa kar da nom, no vim no že vi ma, od lič-no oču va na. Tel: 063/886-97-17.
• Pro da jem be rač Zmaj 214, jed-no red ni, u is prav nom sta nju. Tel: 064/159-35-76.
• Na pro da ju Al ko mo tor na gre be-na sta ko sa či ca, od 4KS, ben zi nac, po gon na pred i na zad, od lič na i do-bra za ko še nje ve ćih trav na tih po vr-ši na, li va da, par ko va, igra li šta, golf te re na...ot ko sa 70 cm ! Vla da. Tel: 064/218-74-00.
• Na pro da ju pri ko li ca dju bre tar-ka,po god na za ma li ne i osta le vo car-ske po slo ve,pro da jem is klju ci vo ra di po tre be za ve com,mo ze za me na za ve cu uz mo ju do pla tu. Tel: 065/350-47-11.
• Na pro da ju Uni ver zal 445, 91. go-di šte, pr vi vla snik, 3960 rad nih sa ti, traj no re gi stro van, za vi še in for ma-ci ja po zo vi te. Mi len ko Va si lje vić. Tel: 064/305-6781 I 063/738-01-95.
• Na pro da ju Me ša o na za stoč nu hra nu-Ko sa, 250kg. Me ša o na je u do brom sta nju, mo že da ide sa mo-to rom i bez. Tel: 062/899-28-85 i 022/688-183.
• - Na pro da ju ma ši na be ke ri ca se ja-nje ku ku ru za. Ma ši na je u od lič nom sta nju, pr vi vla snik. Tel: 022/664-596 i 060/066-45-96.
• Na pro da ju be rač 221 sa bun ke rom i ru dom na hi dra u lič no ukr šta nje, u do brom sta nju. Tel: 022/664-596 i 060/066-45-96.
• Na pro da ju pr ska li ca Kranj ska 330l, gra ne 8m, pr vi vla snik. Tel: 022/664-596 i 060/066-45-96.
• Na pro da ju kru njač Be če jac 12t na 1h, kar dan plus mo tor 21kW u od lič-nom sta nju, pr vi vla snik. Tel:
022/664-596 i 060/066-45-96.
• Kru njač za ku ku ruz, tro fa zni 3kW, bu banj ši ri ne 400mm. Tel: 022/476-092
• Na pro da ju tro bra zni IMT 757 plug. Plug je u od lic nom sta nju ku pljen nov 2007 go di ne. Tel: 069/147-1265.
• Ta nji ra ča pi pa li ca Spe do, uvoz iz Ita li je, re mon to va na, ga ran ci ja, kar-dan, pre voz do kup ca. Tel: 069/607-700 i 063/606-789.
• Pro da jem ko si li cu za tra vu trak tor-ska Her mes, uvoz iz Ita li je, re mon-to va no, ga ran ci ja, pre voz do kup ca i kar dan. Tel: 069/607-700 i 063/606-789.
• Na pro da ju se ja li ca Bec ker aero mat II. Se ja li ca je 1988.god ja sam pr vi vla snik se ja la sa mo za vla sti te po tre-be oko 6ha go di šnje. Tel: 060/545-75-56.
• Pro da jem mlin če ki ćar za ku ku ruz Mus-Max 75 2.000 € - Do go vor. Tel: 064/027-0699.
• Na pro da ju pri ko li ca dju bre tar-ka,po god na za ma li ne i osta le vo car-ske po slo ve,pro da jem is klju ci vo ra di po tre be za ve com,mo ze za me na za ve cu uz mo ju do pla tu. Tel: 065/350-47-11.
• Pro da jem pri ko li cu sa 40 ko šni ca AŽ Stan dard, 800 oži če nih ra mo va, 4 nu kle u sa. Tel: 061/174-21-46.
• Na pro da ju ro to ri za dr lja ču u do brom sta nju, mo žda 2-3 le ža ja za me nu ti. Ku plje ni zbog na do grad-nje i ta ko osta li. Tel: 064/249-17-02.
• Na pro da ju pr ska li ca 800L sa hi-dra u lic nim gra na ma. Pr ska li ca u od lič nom sta nju, uve ze na iz Švaj-car ske, bu re 800 li ta ra, pum pa če-tvo ro klip na mar ke An no vi Re ver be ri, gra ne 12m sa mo guć no šću pro ši-re nja, ce vi pro hrom ske, po mo ću hi dra u li ke se gra ne otva ra ju-ot klju-ča va nja-za kre ću-di zu go re, do le. Pr ska li ca se na la zi u se lu Su ljam. Tel: 064/296-37-99.
• Na pro da ju trak tor ska pri ko li ca. Tel: 063/733-24-49.
• Na pro da ju va ljak Ruč ni rad. Tel: 063/714-98-59.
• Po volj no dvo red ni be rač Zmaj K2 u od loč nom sta nju ge ne ral no i de talj no re mon to van no vo sve sta-vlje no ka i še vi,le že ji,ta rup ku či šta i le že je vi i no že vi no vi ta ru pa sa mo-o štre ći,ko mu šač ki sto nov i osta le sve gu me ne lo pa ti ce na kra ju ofar-ban i ura đe na elek tro in sta la ci ja. Tel: 061/200-32-17.
• Pro da jem dvo bra zni plug.Ce na do-go vor.Za sve in for ma ci je zva ti na tel. 022662077 (Stan ko).
• Na pro da ju krc ka li ca za le šnik, ruč-na ili na elek tro mo tor. Tel: 022/455-489 i 063/580-819.
• Na pro da ju plug rav njak če ški, če-tvo ro brazd ni, 4x30 12 co li, sta nje od lič no. Tel: 061/200-32-17.
• Na pro da ju elek trič na pum pa za pre ta ka nje go ri va de ri va ta pum pa je be šum na, mo no fa zna i pro fe si-o nal na, kao no va je, uvoz Ne mač-ka T.I.P. Mul ti oil 35M pum pen teh-nick 74919 hel ma stadt-Ger many Rp28500max2100l-h Hmah 35m, uz pum pu ide i kor pa i pi štolj za to-če nje sa si gur no snim ven ti li ma. Tel:061/200-32-17.
• Na pro da ju plug Lem ken obr tač tro bra zni 3x30 12 co li, sta nje od lič no. Tel: 061/200-32-17.
• Na pro da ju plug ce va sti Če ški če-tvo ro bra zni 4x30 za hvat,vi si na gre-de ra 75cm,raz mak iz ne đu gla va 80cm,plug je u od lič nom rad nom sta-nju. Tel: 061/200-32-17.
• Na pro da ju po la gač cr ne fo li je za bo stan i pa pri ku. Dva cre va kap po kap i ba ca dju bri vo. Tel: 022/245-1277 i 065/600-66-82.
• Na pro da ju plug OLT tro bra zni rav-njak u od lič nom sta nji. Tel: 061/200-32-17.
• Na pro da ju me ša o na ka pa ci te ta 250 ki lo gra ma sa bun gu ra čem za ku ku ruz u kli pu i zr nu. Bun gu rač je tro fa zni, sa mo to rom od 4kw. Tel: 022/447-205.
• Na pro da ju Od zac ki ras tu ri vac za dju bri vo ras tu ri vac je u od lic nom sta-nju ku pljen nov 2006 go di ne no si vi-sti 1500 kg ce na vi se ne go po vo lja. Tel: 069/147-12-65.
• Na pro da ju po lov ne ko sa či ce od 40-80 e. Tel: 064/177-99-12.
• Na pro da ju ma ši ne za se ja nje pi li-ra nog se me na u sti ro por kon tej ne re 209 ru pa . Ma ši na pu ni kon tej ne re, pra vi ru pe za se me i sta vlja se me auto mat ski. Br zi na je oko 65000 se-me na na sat. Mo guć nost pro da je po-seb no pu nja ča sup stra ta, a po seb no ma ši na za se ja nje sit nog se me na. Tel: 064/145-60-97.
• Na pro da ju kru njač pre kru pač Odža ci u ja ko do brom sta nju, ce na ni je fi k sna.Želj ko. Tel: 064/573-04-47.
ZE MLJA, PLA CE VI, KU ĆE, STA NO VI, LO KA LI
• Iz da jem na me šten stan – ku ću 100m2, mo gu fi zič ki rad ni ci, stu den ti, po ro di ce. Tel: 062/154-29-10.
• Pro da jem ku ću u Srem skoj Ra či. Kom plet no re no vi ra na. Lo kal. Ogro-man plac. Po volj no. Tel: 065/391-19-14.
• Pro da jem vi ken di cu u Le ži mi ru na pla cu od 15 ari. Tel: 063/761-24-40.
• Pro da jem ku ću u Pla nin skoj uli-ci po vr ši ne 100m2na pla cu od8 ari, kom plet no adap ti ra na. Tel: 063/321-255
• Pro da jem no vu ku ću i po slov ni pro-stor od 150m2 u Ma loj Sla vo ni ji ce na 30.000 evra. Tel: 065/32-11-255.
• Pro da jem ku ću u uli ci Mak si ma Gor-kog 6 u Srem skoj Mi tro vi ciod 120m2 i po drum. Tel: 064/429-47-85 i 061/209-20-36.
• Pro da jem ku ću u Žar kov ci ma. Tel: 063/198-86-26.
• Iz da jem na me šten stan – ku ću 100m2, mo gu fi zič ki rad ni ci, stu den ti, po ro di ce. Tel: 062/154-29-10.
• Pro da jem ku ću u Srem skoj Ra či. Kom plet no re no vi ra na. Lo kal. Ogro-man plac. Po volj no. Tel: 065/391-19-14.
• Iz da jem ne na me šte nu ku ću 90m2 sa dvo ri štem i ga ra žom na Cr ve noj če smi bli zi na eko nom ske ško le 9 maj, ce na do go vor. Tel: 066/509-38-47.
• Pro da jem ku ću u uli ci Mak si ma Gor kog br.6 u Srem skoj Mi tro vi ci od 120m2 i po drum is pod ce le ku će sa oko 5 ari pla ca. Ce na po volj na. Tel:064/429-47-85 i 061/209-20-36.
• Iz da jem ku ću 160m2 se ver no od Pla nin ske. Srem ska Mi tro vi ca. Tel: 062/8699-843.
• Pro da jem ku ću 125m2 po slov ni pro stor 60m2 na pla cu 8 ari, cen tar. Tel: 064/240-62-54.
• Pro da jem nji vu kb.7448 po vr ši-ne 086 07 hek ta ra i 7364 po vr ši ne 0,4166 hek ta ra obe u Ma loj Sla vo ni ji. Tel: 612-612.
• Pro da jem ku ću na dva spra ta sa pot kro vljem u La ćar ku, Cer ska 106, ili me njam za ku ću u Bo sni ili za auto, ce na po volj na. Tel: 035750478 i 00491632414078.
• Pro da jem plac od 5 ari, na se lje Ma-la Sla vo ni ja, Srem ska Mi tro vi ca. Tel: 064/358-55-03.
• Pro da jem ku ću u Pla nin skoj uli ci po vr ši ne 100m2 (dnev na so ba + 3 spa va će so be) na pla cu od 8 ari. Ku ća je u ce lo sti re no vi ra na. Tel: 065/321-12-55.
• Pro da jem ku ću kod Li pe od 150m2. Tel: 064/889-47-19.
• Pro da jem ku ću 125m2, po slov ni pro stor 60m2 na pla cu od 8 ari, cen-tar. Tel: 064/240-62-54.
• Pro da jem dve ku će na istom pla cu Bu le var Kon stan ti na Ve li kog 16. Tel: 022/610-210 i 061/185-57-40
PO LJO PRI VRED NI PRO IZ VO DI
• Pro da jem sad ni ce ma li ne glen (bez tr na), sad ni ce su eks tra kva li te ta, iz re dov no odr ža va nog za sa da sta rog 2 go di ne. Ga je ne is pod pla ni ne Cer. Ce na 20 din. ko mad. Tel: 064/001-6627.
• Na pro da ju med re pi ca, ba grem, li pa/li va da, li pa/sun co kret... Želj ko. Tel: 069/319-59-50.
• Pro da jem su ve šlji ve eks tra kva-li te ta, sa ko spom ili bez, ce na 300 do 350 di na ra, za ve će ko li či ne do-go vor za ce nu. Tel: 065/451-0294 I 015/727-40-93.
• Na pro da ju ve ća ko li či na vi na od 1l, 0.7l i 0.5l. Vi na su sta ra oko 20 god. Tel: 065/201-4325 i 063/776-49-60.
Prodajem vikendicu sa {ljivikom u Kr~edinu sa pogledom na Dunav (vikend zona). Plac 42 ara, 220 stabala {ljiva 12 godina stare, asfaltni put, trofazna struja. Cena 20.000 evra.
Mob: 063/592-235
Pro da jem plac (8.005 m2) sa ku ćom, • objek ti ma i is pu stom za ko ze, vi no gra dom, voć nja kom i li va dom na Li po va či kod Ši da (pri laz sa 3 stra ne), ili me njam za ku ću u Er de vi ku. Do go vor. SMS/Tel: 064/1629-737
BESPLATNI MALI OGLASI 063/8526-021
MALI OGLASI
Prodajem krunja~ ru~ni, tu~ani. Tel: 022/685-081,
064/4615-799
Pr od ajem John D e ere ko mbajn 1075 H4; š ir ina h ed era 4,9 m et-ara, bu nker 5 t ona, 5 sl am otr esa, h idr op ogon, se čka, kl ima. C ena: d og ovor. Tel: 064/700-58-75
18 15. april 2016.
Prodajemo univerzalni selektor za ~i{}enje zrna i semena svih poljoprivrednih kultura,
cve}a i ukrasnog bilja. Tel: 063/8334-064 i 063/589-780
PRETPLATITE SE!!!Svakog drugog petka na Vašu adresuNovine za savremenu poljoprivredu
Godišnja pretplata 1.500,00 dinara
Nazovite smesta 1.500,00 dinara 1.500,00 dinara
615-200
VOĐENJE KNJIGOVODSTVA POLJOPRIVREDNIM GAZDINSTVIMA
KNJIGOVODSTVENA AGENCIJA"BILANS VM"
Trg Vojvođanskih brigada BBSremska Mitrovica, Tel: 064/06-06-450
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
![Page 19: Godina V • Broj 85 • 15. april 2016. • cena 40 dinara ... Srbije u 2015. i početkom 2016.godine, jeste donošenje niza novih Zakona, kao što su Zakon o podsticajima, Zakon](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022013101/5ab117e47f8b9a00728bddfa/html5/thumbnails/19.jpg)
• Pro da jem ba li ra nu de te li nu oko 350 kom. Tel: 022/661-004.
• Pro da jem stoč no bra šno, 6 to na. Tel: 069/640-785.
• Na pro da ju so ji na po ga ča, ta ko-đe vr šim za me nu so je za po ga cu, na 100kg so je, do bi ja te 82kg po ga če. Tel: 066/644-17-25.
• Pro da jem 1000 ba la li vad skog se na Tel: 063/778-1487
• Od lič na zob, osta lo još oko 200 -300kg... 35 din ki lo gram..De brc kod Šap ca. Tel: 060/381-82-12.
• Pro da jem sla mu, jed na ba la 100 di na ra. Tel: 064/257-45-29.
• Pro da je mo oči šćen, suv le šnik, raz li či tih kva li tet nih sor ti, rod 2015. go di ne, pr va kla sa. Tre nut no u po nu-di 2t. Tel: 063/357-668 i 063/762-60-92.
• Pro da jem sad ni ce ba gre ma. Tel: 064/332-04-98.
• Pro da jem sad ni ce pro ve re ne sor te vi la met. Sad ni ma te ri jal iz do brog, zdra vog za sa da.Sa ljem br zom po-stom. Tel: 064/001-6627.
• Pro da jem sad ni ce ma li ne Glen (bez tr na) sad ni ce su eks tra kva li te ta iz re-dov no odr za va nog za sa da, sta rog 2 go di ne. Ga je ne is pod pla ni ne Cer. Ce na 20 din ko mad. Tel: 064/001-66-27.
• Na pro da ju sad ni ce pa u lov ni je. Na ve će ko li ci ne ce na po do go vo ru. Kva-li tet sad nog ma te ri ja la za ga ran to van. Tel: 022/382-519 i 062/221-898.
• Pro da jem ra sad pa pri ke ba bu re Blon di i Bo bi ta. Tel: 063/510-868.
USLU GE, PO SLO VI
• Ča so vi ma te ma ti ke za osnov ce i sred njo škol ce. Ne boj ša. Tel: 065/39-11-914.
• Po tre ban rad nik sa is ku stvom, auto me ha ni čar. Tel: 064/171-00-47 i 060/517-10-04.
• Ča so vi ma te ma ti ke di plo mi ra ni ma te ma ti čar da je ča so ve svim uz ra-sti ma, pri pre me za pri jem ni is pit za sred nje ško le i fa kul te te. Tel:617-525 i 611-622.
• U srem skom se lu, rad no spo sob nom brač nom pa ru da je mo na ko ri šće nje ku ću sa okuć ni com. Tel: 065/387-86-92.
• Po tre ban rad nik sa is ku stvom, auto me ha ni čar. Tel: 064/171-00-47 i 060/517-10-04.
• Vo do in sta la ter ski ra do vi, kva li tet no i po volj no. Tel: 064/22-42-197.
• Po treb na dva ko no ba ra u pi ce ri ji. Tel: 065/221-12-33.
• Po kret noj žen skoj oso bi po treb na že na sred njih go di na za ne gu u ku ći.Tel:640-185.
DO MA ĆE ŽI VO TI NJE
• Zbog ne mo guć no sti dr ža nja na pro-da ju vo ma kru pan ja rac star 2 go di-ne. Tel: 064/175-29-76.
• Na pro da ju Alp ski Ustro jen ja rac pre 6 me se ci. Star go di nu i po Da na . te za je 80 kg. Tel: 064/239-46-62.
• Na pro da ju or gan ski hra nje ne svi nje bez he mi je i kon cen tra ta, 5 svi nja, od 100 do 200 ki la ži ve va-ge sta re oko 8 me se ci, or gan ski hra nje ne, bez kon cen tra ta adi ti va i he mi je. Hra nje ne ko pri vom, jec mom, ova som, ku ku ru zom i tri ti ka lom. Tel: 062/177-32-37.
• Pro da jem pet ko za i osam ja ri ća.Ce-na po do go vo ru. Tel: 063/703-80-76.
• Na pro da ju mu ško ždre be - li pi ca-ner, sta ro 10 me se ci, ce na 700 EVR. Na pro da ju žen sko ždre be - li pi ca ner, sta ro 7 mse ci, ce na 600 EVR. Mi ro-slav. Tel: 062/852-79-43.
• Pro da jem su pra snu man gu li cu. Ce-na po do go vo ru. Tel: 063/703-80-76.
• Pro da jem ov na – ro gan, dru ga go-di na, oko 85kg, sa ro go vi ma i ru nom. Ra se vin ter berg. Tel: 064/221-3069 I 015/262-228.
• Na pro da ju pr va kr ma ča man gu li ca sa pet pra si ća sta rih če tri me se ca. Tel: 064/239-46-62.
• Na pro da ju dva pro slo go di snja pe tla zu tog or ping to na. Tel: 061/215-45-94.
• Na pro da ju ši lje že žen sko, 37-40 ki lo gra ma ce na 300 di na ra po ki lo gra-mu. Tel: 064/128-1072 i 064/233-83-22.
• Hit no pro da jem sjar ne ko ze, 5 sjar-nih ko za i 1 Jar ca za pri plod od 15 me se ci. Ukup no 500 EUR. A mo že i do go vor. Tel: 061/299-11-25.
• Na pro da ju ja ganj ci za kla nje, od 25 do 35 kg. Tel: 065/254-0432 I 063/808-3025.
• Pro da jem kra vu sa žen skim te le-tom 25 do 30 li te ra mle ka, i 6 me se ci ste o nu ju ni cu. Tel: 064/140-12-26 I 022/480-154.
PLA STE NI CI, STA KLE NI CI
• Na pro da ju Sta kle nik po vr ši ne 8x4m, sa po li ca ma duž ce log sta-kle ni ka u 3 re da. De be lji na ce vi je 3x4cm.Sta kle nik je iz 10 de lo va. Ima 4 pro-zo ra sa stra na i vra ta. Tel: 022/326-715 i 063/806-79-52.
• Pro da ja go to vih pla ste ni ka ši ri ne 6m, 8m i 10m, a du ži ne ko ja va ma od go va ra. Do go vor oko mon ta že, kon struk ci je, spo lja šnje i unu tra šnje fo li je. Tel: 064/065-08-58.
PČE LAR STVO
• Pro da jem 18 pče li njih dru šta va na po 10 LR ra mo va i 5 pče li njih dru-šta va na po 2 Fa ra ro va na stav ka. Pče le se mo gu vi de ti i pre gle da ti. U od lič nom su sta nju i bi će pot pu no sprem ne za ba gre mo vu pa šu. Tel: 022/673-447.
• Po volj no pro da jem LR ro je ve. Tel: 064/458-32-26.
• Pro da jem sto dru šta va (ro je va) na 10 LR ra mo va. Od to ga je 5 do 6 ra-mo va otvo re nog i za tvo re nog le gla, sa pri pa da ju ćom ma ti com i 4 do 5 ra-mo va per ge i me da. Dru štva (ro je ve) mo že te pre u ze ti sre di nom apri la. Tel: 063/236-570.
KUĆ NI LJU BIM CI
• Na pro da ju pro šlo go di šnje ko kin ki-ne. Tel: 061/215-45-94.
• Leg horn. Pe tao i 4 ko ke. Tel: 064/128-10-72.
• Haj kom i pa non be li ku ni ći, sta ro sti me sec da na, ce na je po me se cu sta-ro sti. Tel: 064/128-10-72 i 061/623-90-24.
• Haj kom ku ni ći - ze če vi svih uz ra-sta ce na po me se cu, 400din. Tel: 063/869-21-17.
MO TOR NA VO ZI LA
• Pro da jem Re no Se nik 1,9 TD, go di na pro iz vod nje 2005. Tel: 063/800-32-75.
• Pro da jem Fi at Pun to go di na pro-iz vod nje 2002, ben zi nac 4-oro vra-ta , ra đen za Ne mač ko tr ži šte. Tel: 063/529-672.
• Ku pu jem auto mo bi le is prav ne, ne is-prav ne ha va ri sa ne do 2.000 evra. Tel: 069/133-21-32.
• BMW ben zin 2004. go di šte, re gi-stro van 3.800 evra mo že za me na za jef ti ni ji. Tel: 063/531-620.
• Ku pu jem auto mo bi le is prav ne, ne is-prav ne ha va ri sa ne do 2.000 evra. Tel: 069/133-21-32.
• Pro da jem Ju go Ko ral In , go di na pro iz vod nje 2007, sa pli nom, ce na 900 evra. Tel: 060/080-53-31.
• Pro da jem Lan ču De bra u vo znom sta nju, re gi stro va na. Tel:069/563-21-90 .
• Pro da jem Fi at Kro ma 2005. go di-šte 1900 ku bi ka, 150 KS, auto ma-tik u od lič nom sta nju. Tel: 063/852-60-21
RA ZNO
• Na pro da ju be la srp ska bron za. Vi še di men zi ja, ce na po ko ma du je 3500 di na ra. Tel: 064/232-18-80
• Pro da jem tvr do cre vo oki ten fi 14 sa dve ka palj ke na 1, 2 me ta ra. Du ži na 8000m. Tel: 066/312-736
• Pro da jem po cin ko va ni pla ste nik 30x5m. Tel: 066/312-736
• Pro me na fre kven ci ja od 10 do 30 KHz u ne pra vil nim vre men skim raz-ma ci ma spre ča va na vi ka va nje pa co-va na zvuk i re zul tat je na pu šta nje do ma ći na na obo stra nu ra dost. Tel: 022/310-545
• Pro iz vo di mo i pro da je mo kon tej ne re za ra sad po vr ća i cve ća, sa 35 ru pa, 60, 66, 73, 104 i usko ro sa 240. Mi lo-rad Đu rić. Tel: 062/200-678
• Pro da jem pla stič ne ci ster ne od 1000l. ce na 75 eura, za ve ce ko li či ne do go vor. Tel: 062/851-88-99.
• Po volj no, cre va za pe ska re nje sa di zna ma 8 i 10mm, kon denz bo ce i pe ska re. Tel: 022/673-526 i 063/854-1638
• Ci ster na za skla di šte nje naf te od 2000l. Tel: 069/119-570.
• Na pro da ju gu ma Sto mil Ra dial 18,4 R 38, mo že za me na za mo bil ni te le-fon. Tel: 064/296-3799
• Pro da jem ka zan 65000 din. (100 l su bo tič ki, sa me ša čom, pre vr tač, star dve go di ne ve o ma ma lo ko ri šćen, is-pe ko oko 10 ka za na)
• Pro da jem Inox ba čvu 55000 din (Ezio 850l, za ra ki ju, bez po sto lja, sta ra dve go di ne)
• Pro da jem pum pu sa fi l te rom Ro ver 22000 din. Tel: 060/056-5498
• Ukra sni bu na ri i mo sti ći i dr ve na ko li ca, vr lo po volj no, vr lo lep ukras za dvo ri šte. Tel: 061/616-2800 i 062/626-803
• Pr ska li ca za cve će, tra vu, me tal na Ka nad ska. No va ka nad ska pr ska li ca za cve će, tra vu, me tal na sa ven ti-lom za re gu li sa nje pro to ka vo de. Tel: 063/557-477
• No va mu zi li ca Di va, pod ga ran ci jom od 18 me se ci, pro vid na kan ta 20 li ta-ra. Tel: 022/555-178 i 062/555-178
• Na pro da ju no va kan ta za mu zi li cu nod 20 li ta ra, pro vid na, sa po klop-cem i dih tun gom. Tel: 022/555-178 i 062/555-178
• Na pro da ju me ša o na ka pa ci te ta 250 ki lo gra ma sa bun gu ra čem za ku ku ruz u kli pu i zr nu. Bun gu rač je tro fa zni, sa mo to rom od 4kw. Tel: 022/447-205
• Na pro da ju vi še ko ma da trak tor skih ka bi na, ce na od 200 do 400 EUR. Tel: 063/531-155
• Na pro da ju do bro oču van ras tu ri vač ve štač kog đu bri va. Ko ri šćen sa mo jed nu se zo nu. Tel: 063/575-040
• Pro da jem sad ni ce ma li ne Glen (bez tr na) sad ni ce su eks tra kva li te ta iz re dov no odr za va nog za sa da, sta rog 2 go di ne. Ga je ne is pod pla ni ne Cer. Ce na 20 din ko mad. Tel: 064/001-66-27.
• Na pro da ju ka ve zi za ko ke no si lje, sa hra ni li ca ma i po ji li ca ma, ve o ma po volj no. Mo že za 10, 20, 30... ko ka, la ko sklo pi vi, a za u zi ma ju ma lo pro-sto ra. Tel: 064/37-27-852.
• Na pro da ju pro ce sor ma lo ko ri šćen, mo gu ća za me na za zr no so je ili ku ku-ruz. Tel: 062/381-238
• Če ru pa nje pi li ća, ka pa ci tet 3 ko ma-da od jed nom, mo tor mo no fa zni. Tel: 064/381-1671
• Pro da jem kom bi no va nu ma ši nu za kru nje nje i pre kru pu "Odža ci". Ivan. Tel: 064/987-1306
• Iz najm lju jem ka zan za ra ki ju. Tel: 064/125-30-66
• Pro da jem peć za CG 25 ki lo va ti Ši-ma no vač ka, ce na po do go vo ru. Tel: 064/126-93-66
• OSB plo če po da šča va nje kro vo-va 296din m2. Pre voz na adre su Tel: 062/437-236
• Tra žim ci mer ku za dvo so ban stan u na se lju kod sport skog cen tra Pin ki. Tel: 066/420-030.
• Pro da jem kom plet no opre mlje nu pe ka ru u Gr gu rev ci ma. Tel: 022/632-199 i 065/872-88-75.
• Na pro da ju Po wer Teh nik 2400W Du vac-Usi si vač u od lic nom sta nju, u pot pu no sti is pra van, mo gu ća sva ka pro ba kod me ne lič no 2400W. Tel: 061/559-24-66.
• Kar ton ske ku ti je za tran sport ro je-va: 5 LR ra mo va, 10 LR ra mo va, 5 DB ra mo va. Ku ti je su ve o ma čvr ste, du-pla ven ti la ci ja, po moć no le to, za sva pi ta nja sto jim na ras po la ga nju. Tel: 063/402-334.
• Pro da jem ko lje ba gre mo vo svih di men zi ja, ko lje eks tra kla se. Tel: 064/001-66-27.
• Na pro da ju ov či ja cre va uso lje na 92m + od 1450 din. Svinj ska cre-va uso lje na 92m + od 1450 din. Tel: 064/128-60-22 i 022/623-131.
• Pro da jem pla stic ne ci ster ne od 1000l. ce na 75 eura, za ve ce ko li ci ne do go vor. Tel: 062/851-88-99.
• Na pro da ju trak tor ska ka bi na, ima vi še ko ma da. Tel: 063/531-155.
• Na pro da ju dve uske gu me sa fel-na ma za IMT 577,560 ili 565, ozna ke 13-6-36, u per fekt nom sta nju bez ika kvih ošte će nja, kao no ve. Tel: 063/531-155.
• Na pro da ju sta bi lan si stem li nij ske mu že za mu žu dve kra ve isto vre me-no. Tel: 063/528-743 i 065/439-02-12.
• Pro da jem no ve mu zi li ce, po su da 20 li ta ra ga ran ci ja, mo no fa zna stru ja, do sta va na adre su. Tel: 062/836-67-31.
• Na pro da ju no va mu zi li ca di va ko-ja mu ze sva ce tri vi me na isto vre-me no,mu zi li ca je pod ga ran ci jom od go di nu da na ,sa lje mo aks br zom po stom. Tel: 062/555-178 i 022/555-178.
• Na pro da ju gu ma sa fel nom za kom bajn zmaj 142 di men zi je 70x50x16 ce na je 45e. Tel: 069/147-12-65.
• Na pro da ju dve du van ske su ša re sva ka po 60 ra ma na gas, sa di li ca 4 re da za du van (obič na) i pla ste nik du-ži ne 30m x 8m. Tel: 063/832-35-70.
• Pro da jem ba gre mo ve stu bo ve i dr-vo ja bu ku, 1m 2.800 di na ra. Ku zmin, Ku ku jev ci, Mo ro vić, Mar tin ci, La ća rak, Er de vik i Ba čin ci. Tel: 063/77-99-066.
LIČ NI OGLA SI
• Mu ška rac 49 go di na sam, bez ro-di te lja tra ži že nuod 33-40 go di na ra di bra ka i po ro di ce. Tel: 064/36-55-896
• Fa kul tet ski obra zo van mu ška-rac, si tu i ran sa ima njem, ne pu šač iz Srem ske Mi tro vi ce, tra ži že nu ko ja mo že da ima po ro di cu. Tel: 064/542-12-77.
• Tra žim ozbilj nu že nu za brak od 25 do 40 go di na. Pe kar. Tel: 064/41-386-43
• Tra žim že nu za po moć u ku ći ili za uda ju do 70 go di na. Tel: 064/55-19-159.
• Tra žim že nu za že nid bu ko ja mo že da ima po ro di cu. Tel: 022/618-031, 064/504-03-02 i 064/542-12-77.
• Si tu i ran slo bo dan mu ška rac tra-ži slo bod nu že nu do 45 go di na za dru že nje i even tu al ni brak. Tel: 064/944-12-95.
• Si tu i ra ni mu ška rac sred njih go di na tra ži žen sku oso bu do 45 go di na ra-di dru že nja i even tu al nog bra ka. Tel: 065/368-22-21 i 064/400-38-70.
• Ože njen mu ska rac dis kret no bi se dru žio sa da mom 50+ SMS.Tel:O62/145-43-90.
• Tra žim ozbilj nu de voj ku ra di dru že nja i bra ka, pr vo sms. Tel: +38163/893-32-08.
• Že leo bih da upo znam žen sku oso-bu oko 45 go di na sta ro sti, ozbilj na ve za mo guć brak, vre di po ku ša ti Srem, Ba nat i Bač ka. Tel: 061/668-43-79.
• Udru že nje „Mo ja sre ća“ iz Gor njeg Mi la nov ca mo že da upri li či da se de voj ke iz Ru si je uda ju u Sr bi ju. Za-in te re so va ni ja vi te se na 065/552-43-11.
BESPLATNI MALI OGLASI 063/8526-021
1915. april 2016.
VOĐENJE KNJIGOVODSTVA POLJOPRIVREDNIM GAZDINSTVIMA
KNJIGOVODSTVENA AGENCIJA"KURIR-2"
Trg Vojvođanskih brigada BBSremska Mitrovica, Tel: 063/404-950
OSI GU RAJ TE VA ŠE USE VE I PLO DO VE
u kom pa ni ji sa tra di ci jom du gom 200 go di na!Tel: 064/4615-799
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
SREMSKA
POLJOPRIVREDA
SREMSKA
POLJOPRIVREDASREMSKA
POLJOPRIVREDAPOLJOPRIVREDAPOLJOPRIVREDAPOLJOPRIVREDAPOLJOPRIVREDA
• Sa “Sremskom poljoprivredom“ na sremskim poljima, farmama i vašim gazdinstvima
• „Sremska poljoprivreda“ svakog drugog petka na kioscima i u pretplati na vašu adresu
• Kako da unapredite sopstveni agrobiznis – kako do boljih prinosa na vašim poljima, kako do profi tabilnog uzgoja na vašim farmama...
• Dragoceni saveti eminentnih stručnjaka, samo u vašoj „Sremskoj poljoprivredi“
MARKETINGTel/fax 022/610-496
Mob:063/8526-021E-mail:[email protected]
OGREVNO DRVO"Sto posto metar"
BATIKA• Prodaja • Sečenje i cepanje po meri• Donošenje na kućnu adresu
NOVO U SREMU!Uslugu sečenja i cepanja vršimonajnovijom mašinom, posle Vašeg odabira željenog drveta i uz Vaše prisustvo po želji.
Planinska 16(preko puta Doma učenika)
064/642-96-21 i 022/615-955
![Page 20: Godina V • Broj 85 • 15. april 2016. • cena 40 dinara ... Srbije u 2015. i početkom 2016.godine, jeste donošenje niza novih Zakona, kao što su Zakon o podsticajima, Zakon](https://reader030.vdocuments.pub/reader030/viewer/2022013101/5ab117e47f8b9a00728bddfa/html5/thumbnails/20.jpg)
20 15. april 2016.SREMSKA
POLJOPRIVREDA
GA ZDIN STVA
Hibridi visokih i stabilnih prinosa zrna
Hibridi visokih i stabilnih prinosa zrna
Po ro di ca Pa u no vić iz Jar ka, ži vi od po ljo pri vre de. O ga zdin stvu i svim ra do vi ma u po lju, bri nu otac, maj ka
i 31-go di šnji Mi lu tin Pa u no vić. Jed na ćer ka je vla sni ca fri zer skog sa lo na i ži-vi u No vom Sa du, dru ga je na stu di ja-ma. Osnov na pro iz vod nja ko jom se ba ve je po vr tar stvo. Pše ni cu se ju is klju či vo zbog plo do re da jer se ju do sta po vr ća. Ono zah te va plo do red, jer ne ke kul tu re ne pod no se mo no kul tu ru. Mi lu tin, ko ji je od lu čio da osta ne na ze mlji i ži vi od po-ljo pri vre de, ka že da se ne mo že go di na-ma se ja ti pa pri ka na pa ri ku, lu be ni ca na lu be ni cu. Od 40 ju ta ra ze mlje ko je ob ra-đu ju, u sop stve nom vla sni štvu ima ju oko 23 ju tra, osta lo je u za ku pu.
- Uglav nom je to pa pri ka, lu be ni ca, di nja. Ima mo i ku pus ko ji je tre nut no u pla ste ni ku, i po lo vi nom apri la tre ba da se se če. Ku pus za sve žu po tro šnju ko ji će po čet kom ma ja bi ti za upo tre bu, po-se jan je na po lju, po kri ven agro tek sti lom. Pa pri ka ko ja je ra sa đe na u pla ste ni ku, bi će sprem na za bra nje po lo vi nom ma-ja. U pla ste ni ci ma je oko 120.000 ra sa da raz li či tih bi lja ka – ka že Mi lu tin.
U po ro di ci Pa u no vić, ba vlje nje po vr-tar stvom je tra di ci ja. Sa pla ste nič kom pro iz vod njom po če li su 2011. go di ne.
- Po što ži vi mo u eri mo der ne teh no-lo gi je, pu tem in ter ne ta po ku ša va mo da pra ti mo sve in for ma ci je, ak tu el ne i va-žne za na šu pro iz vod nju. Ipak, naj bit ni je je ono is ku stvo na sa mom te re nu. Uveo sam po sled njih go di na par no vih hi bri da pa pri ke i lu be ni ca. Pro sto, i vre men ski uslo vi su ta kvi da čo vek mo ra da stal no na pre du je. Se dam da na pa da vi na u ma-ju, mo gu da kod lu be ni ce blo ki ra ju ko-re nov si stem, vre ža ne mo že da ot hra ni plo do ve, za tim usle di sun čan pe riod, kao
2015. go di ne, i lu be ni ce bu du spr že ne. To vam je otvo re na fa bri ka.
Ba vlje nje po vr tar stvom bez na vod-nja va nja je ne mo gu će. Ima ju svo je bu-na re, ne što se na vod nja va elek trič nom ener gi jom, ne što di zel mo to ri ma. Po što uz ga ja ju i pa sulj, po se du ju si stem za na-vod nja va nje, kap po kap. Is ti če Mi lu tin da su bi li pr vi u se lu ko ji su čak i ku ku ruz na vod nja va li, i po sti gli od lič ne re zul ta te.
- Naj ve ći pro blem je ne si gur no tr ži-šte, uvo znič ki lo bi, i pla sman ro be. Pra-vi lo u po vr tar stvu je da onaj pr vi di nar
ko ji stig ne, je ste naj va žni ji. Po ja vlju je se sa da sve vi še ma lih pla ste ni ka, jer mno-gi osta ju bez po sla, i vi de na čin da ta ko pre ži ve. Na pra ve je dan ma li pla ste nik, iza đu na pi ja cu, pro da ju. Mi ne ra di mo sit nu pro da ju. Ro bu pla si ra mo ma ga ci ni-ma, ko ji je po tom pro da ju ve li kim tr go-vin skim lan ci ma. Pro iz vo de pro da jem od ku će, i ta ko do bi ja mo i ma nju ce nu. Ne-ma mo mi raz vi je nu di stri bu tiv nu mre žu i svo je ka mi o ne, pa da to ra di mo sa mi. Bu de tu mu ke i oko na pla te ko ja zna da ka sni, a dru go mi ne ma mo kvo te ko je dr ža va od re di, kao što je to u ze mlja ma EU. Sub ven ci je ko je do bi ja nji hov po-ljo pri vred nik, i ove kod nas, se ne mo-gu po re di ti. Ni je mi ja sno ka ko mo že da se iz Ho lan di je uve ze krom pir za de-set di na ra u Sr bi ju, ka da je ta mo ce na hek ta ra ze mlje 50.000 evra, ka da sat rad ni ka ko šta 5 evra, ka da je ta mo sve sku plje, ka ko on da oni mo gu da pro iz-ve du to li ko jef ti nu hra nu i da je na ma pro da ju? Nji ho ve vla de to li ko sub ven-ci o ni šu svo ju po ljo pri vre du, da ne gde ubi ja ju na šu eko no mi ju. Ce ne na ših ra-nih pro iz vo da, ta ko za vi se od uvo znič kog lo bi ja.
Ne ka da je u Jar ku bi lo mno go po vr ta-ra, da nas to ni je slu čaj. Ulo zi su ogrom-ni, a pro blem je i rad na sna ga. Sa ki se lim osme hom na li cu, Mi lu tin ka že da smo po sta li le nji:
- Mla di će pre da se de u ka fi ću, kla di-o ni ca ma, i gu be vre me, ne go da ra de u po lju. Ja usta jem ra no uju tro i ceo dan se ra di. No ću se lo ži va tra u pla ste ni ku, to ra di moj otac. Pla ste ni ci se mo ra ju otva ra ti, za tva ra ti, pra ti ti sva ko dnev no rast bilj ke. Sa da se non stop lo ži. Ka da si ne sun ce, ma lo se sma nji utro šak ener-gi je. Hi brid na se me na, ko ja su iz u zet no
sku pa, da bi do ne la do bar rod, zah te va ju pu ne agro teh nič ke me re. Ne ma šted nje ni na đu bri vi ma, ni na za šti ti. Pro šle go-di ne sam po ve ćao po vr ši ne, ali ne mam do volj no rad ni ka. Bo lje mi je da ra dim ma nju po vr ši nu, ali na naj kva li tet ni ji na-čin. Pa pri ka se be re sva kih se dam da na, sa ve će po vr ši ne sva ki dru gi dan. Ali, glav ni pro blem je ka ko obez be di ti rad nu sna gu.
Mi lu tin mi sli da se sve od vi ja u prav cu da u ze mlji bu de oko 200 pro iz vo đa ča, i da da nas do ma ćin stva osta ju sa 10-15
ju ta ra ze mlje, ko ju ob ra đu ju za sta re lom me ha ni za ci jom.
- Zbog pot pu ne ne si gur no sti sva kog vi da po ljo pri vred ne pro iz vod nje, na pu šta se se lo, i od la zi u grad za bi lo ka kvu pla-tu, ko ja je me seč no si gur na. Ja osta jem u svom Jar ku. Ne od u sta jem od svo je pro iz vod nje, pa ka ko bu de - ka že na ra-stan ku Mi lu tin, spre man da na sta vi i odr-ži po ro dič nu po vr tar sku tra di ci ju.
A, na da osta je. Do ći će valj da i ta bo-lja, lep ša, i sla đa vre me na.
M. Nin ko vić
JA RAK • PO VR TAR SKA PO RO DI CA PA U NO VIĆ
U pla ste ni ci ma 120.000 sta blji ka ra sa da
Pla ste nikMi lu tin Pa u no vić