GLASILO OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA

ISSN

133

1-61

76

GODINA XXIII. BROJ 89. OŽUJAK 2020.

Sretan Uskrs!

GLASILO OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA

GODINA XXIII. BROJ 89. / OŽUJAK 2020.

I M P R E S U M

Izdavač Općina Malinska-Dubašnica

Ul. Lina Bolmarčića 22, Malinska Tel. 051/750-500; Faks 750-510

e-mail: info@malinska.hr

Izvršni izdavač Glosa d. o. o. Rijeka, Kršinićeva 14

e-mail: glosa.rijeka@gmail.com

Za izdavača i glavni urednik Robert Anton KRALJIĆ

Uredništvo Bernard CVELIĆ Katica CVELIĆ Marin DAŠEK

Ivan DERMIČEK Danijel DRPIĆ

Ivana DUBROVIĆ Tomislav GALOVIĆ

Iva JURASIĆ LONČARIĆ Robert Anton KRALJIĆ

Daniel MANZONI Bojana MOROŽIN Ivan PETRŠORIĆ Doris ŠABALJA Miroslav TOPIĆ

Ivan TURČIĆ Nedeljka TURČIĆ

Milena ŽIC

Tehničko uređenje i priprema za tisak Tempora, Rijeka

Tisak AKD d. o. o. Zagreb

Naklada 1200 primjeraka

Naši zvoni izlaze četiri puta godišnje

List je besplatan.

Naši zvoni mogu se preuzeti i na općinskom internetskom portalu:

www.malinska.hr

USKRSVirusi i lijekovi ............................................................................................................... 3

OPĆINABudimo uvijek puni optimizma, ljubavi i nade ................................................................ 4Pokažimo svu svoju ljudskost i kršćansku osjetljivost ...................................................... 7Proračun za 2020. godinu – 51.666.800 kuna ................................................................. 8Odgođeni su svi sastanci projektnih partnera ............................................................... 11Obnovit će se dvije stare pasare .................................................................................... 11U slučaju autobusa nema diskriminacije ....................................................................... 12

TURIZAMRekordni rezultati ......................................................................................................... 13Turističko gospodarstvo treba pomoć nadležnih službi ................................................. 13

KULTURAPola stoljeća Povijesnog društva otoka Krka (1969. – 2019.) ........................................ 14Obljetnica Galerije sv. Nikole ....................................................................................... 15Ususret ljetnim izložbama ............................................................................................. 15Duge pripreme tijekom zime ........................................................................................ 16Uspješna i aktivnostima bogata 2019. godina ............................................................... 17

VIJESTIMalinska je hit-mjesto za maškarane zabave ................................................................ 18Plominka i drobnica najbolje odolijevaju svim bolestima .............................................. 19Zlatni pir Vere i Ivana Kirinčića iz Porta ...................................................................... 19Vjenčani, rođeni i umrli ................................................................................................ 19Narodne pjesme iz Dubašnice na otoku Krku, 1877-1890. ................................................ 20

ŠKOLANajmlađi suradnici nam javljaju .................................................................................... 21Obilježili smo Dan ružičastih majica ............................................................................ 21„Prvi kupači“ iz Malinske na riječkom Korzu ............................................................... 22Božićna priredba i predstavljanje kalendara .................................................................. 23U školi radi logopedinja ................................................................................................ 23Veselim se radu i svim školarcima ................................................................................. 23

DJEČJI VRTIĆBožićne radionice i druženja ......................................................................................... 24Djecu potičemo na toleranciju ...................................................................................... 24Maškarani petci ............................................................................................................ 24Nova skupina – Mala škola ........................................................................................... 24Izložba u Galeriji Dekumanus ...................................................................................... 24

HUMORESKAKurir u doba korone ...................................................................................................... 25

SPORTKontejner koji je imao dušu .......................................................................................... 26Lovro Badurina prvak Hrvatske ................................................................................... 27Deset godina uspješnog rada ......................................................................................... 28Dječaci napreduju iz utakmice u utakmicu ................................................................... 29Matija Kosić dvostruki prvak Županije ........................................................................ 30Kristian Kobrehel prvak države .................................................................................... 30Andrej Krstinić najbolji sportaš Županije za 2019. godinu ........................................... 30Malinskarima zlato i dvije bronce na Europskom kupu u Karlovcu ............................. 31

KAMIČIĆI Z DUBAŠNICE (7)Življenje i užance .......................................................................................................... 32

S A D R Ž A J

Fotografiju na naslovnici snimila je Iva PRENDIVOJ JUD.

NAŠI ZVONI ■ 2

IsprikaIspričavamo se čitateljima jer su tiskarskom pogreškom u prošlom broju zamijenjene 2. i 32. stranica.

Glosa d. o. o. Rijeka

NAŠI ZVONI ■ 3

USKRS

Virusi i lijekoviPiše Ivan TURČIĆ, župnik u Svetom Vidu

Neki je čovjek šetao malenim uličicama grada. Imao je puno vremena i zato bi zastajao pred svakim izlogom, pred sva-kom trgovinom, na svakom trgu. Kada je skrenuo iza jed-

nog ugla, iznenada se našao pred skromnom prodavaonicom s ten-dom bez ikakva natpisa. Znatiželjan odluči ući. Unutra je vidio samo pult na kojemu je stajala ploča s rukom pisanim natpisom: Dućan istine. Čovjek je bio iznenađen. Prišao je prodavačici koja je stajala za pultom i upitao je:

– Oprostite, ovo je dućan istine? – Da, gospodine. Kakvu istinu tražite? Djelomičnu istinu, rela-

tivnu istinu, statističku istinu, potpunu istinu? – Potpunu istinu, odgovorio je muškarac bez razmišljanja. Toliko

sam umoran od laži i krivotvorenja, pomislio je. Ne želim više generali-zacije i opravdanja, laži ni prijevare. Čistu istinu želim.

– Dobro gospodine. Ali, oprostite, znate li koja je cijena? – Ne, koja je? – Ako je kupite, rekla mu je, cijena je da više nikada nećete biti

mirni! Čovjekovim su leđima prošli trnci. Nikad nije ni pomišljao da

je cijena toliko velika. Hvala, hvala... Oprostite, promucao je... Okre-nuo se i izašao iz prodavaonice. Osjećao se pomalo tužan kada je shvatio da još nije spreman za potpunu istinu, da mu treba još ne-koliko laži, nekoliko mitova i idealizacija, nekoliko opravdanja kako se ne bi morao susresti sa sobom... Možda poslije, pomislio je. (Anthony de Mello, indijski isusovac)

Ova situacija pokazuje kako je današnji čovjek krhak

Dok ovo pišem, ne znam što će se sve još dogoditi povezano uz virus koji je trenutno postao globalni problem. Koliko će ljudi još umrijeti, hoće li se pronaći lijek, što će biti sa svjetskom ekono-

mijom...? Znamo li istinu vezanu uz ovaj virus, ili je istina ona koju nam mediji objavljuju? Možda pravu istinu nećemo nikada ni sa-znati? No ono što je sigurna istina, jest da je ovaj virus stvorio pa-niku neviđenih razmjera. Laboratoriji ubrzano rade na pronalasku učinkovitog cjepiva, otvaraju se karantene, izolacije, samoizolacije, prazne se trgovački centri, ljudi gomilaju zalihe i više nego što im treba. Hoće li ostati nešto za mojega susjeda nije me briga. Ova si-tuacija pokazuje kako je današnji čovjek krhak i ono što je najinte-resantnije, koliko se boji smrti! Mediji nas valjda točno danomice informiraju o broju novooboljelih i umrlih. Time se panika pove-ćava. To što u Africi dnevno umire nekoliko tisuća djece od gladi, to očito nije globalni problem i zbog toga se u Europi ne stvara panika. Ili je možda Afrika kontinent na nekom drugom planetu? Postoji li lijek ovakvom promišljanju i ponašanju čovjeka današnji-ce? Naravno da postoji! Pitanje je samo jesmo li spremni čuti koji je to lijek, odnosno čistu istinu, poput čovjeka iz priče, ali nakon koje čovjek više nikada neće biti miran.

Virus naše dušeKada bismo mi vjernici barem malo stvarali paniku kad je u pi-

tanju naš vjerski život, kad su u pitanju naši grijesi, propusti, slaba vjera, malo molitve, povjerenje u Boga da je On zaista velik i da je Svemogući. Kad bismo za našu malodušnost panično počeli tražiti lijek, tom virusu naše duše. Kada bismo se samo malo osvrnuli una-zad što su vjernici radili u ovakvim kriznim situacijama, što su radili pojedinci i na kraju što je radio naš Učitelj Isus Krist. Vjerujem da bismo možda drugačije gledali na vrijeme koje je pred nama.

Kada je u prošlosti, 1855. godine kolera harala Krkom i u krat-kom vremenu umrlo oko 630 ljudi, svećenici su zajedno sa svojim vjernicima organizirali procesije od crkve do crkve i zaufanom moli-tvom molili Boga da ih oslobodi od toga zla. Pristupali sv. sakramen-tima i množili molitve. Više je crkava i kapela sagrađeno u tom vre-menu sv. Roku u čast, zaštitniku upravo protiv te pošasti. Koliko je tek pojedinaca bilo spremno pomoći tim jadnicima ne strahujući da će se i sami zaraziti. Jesmo li mi spremni odvojiti barem malo svoje-ga slobodnog vremena i doći svome najbližem susjedu koji je u ne-volji, a koji nema koronavirus?

Sjetimo se što je za jadnike i bolesne koji su umirali na ulici činila majka Terezija kako bi i oni umrli kao ljudi. Kada čovjek vjernik jednom sazna čistu istinu, onda ne može više nikada ostati miran na ono što se oko njega događa. A onaj koji je za sebe rekao da je put, istina i život, naš je Učitelj.

Kako je on reagirao u kriznim situacijama?

Uvijek su se Isusova ozdravljenja događala ljudima koji su ga tražili

Kao vjernici znamo da svaki dodir s njime i njegova blizina lije-če. Znala je to ona žena koja je dugo godina bolovala i vjerovala da ako se samo dotakne njegovih haljina, bit će izliječena. Sjetimo se gubavca koji je trebao biti u karanteni, koji je kleknuo pred Isusa i molio za zdravlje. Isus nije izbjegavao ni pojedince ni okupljanja u selu jer je tamo guba. Družio se se Samarijankom na Jakovljevom zdencu i ponudio njoj novi život i živu vodu, a sve to kao Židov nije smio, jer su Židovi smatrali da su Samarijanci okuženi, dakle bolesni.

Uvijek su se Isusova ozdravljenja događala ljudima koji su ga tražili, bili su mu u blizini i molili za pomoć.

Budimo i mi ljudi koji ćemo prihvatiti čistu istinu, ali time i pozitivan nemir koji čovjek iz naše priče nije htio prihvatiti. Znamo da je Bogu sve moguće učiniti onome čovjeku koji u njega vjeruje.

I ne zaboravimo! Samo je zbog nas pošao na križ, umro, ali i uskrsnuo.

Sretan vam i blagoslovljen Uskrs!

■ 12. postaja Križnog puta: Isus umire na križu (župna crkva sv. Mihovila ark. u Sv. Vidu)

NAŠI ZVONI ■ 4

OPĆINA

Budimo uvijek puni optimizma, ljubavi i nade

Piše Robert Anton KRALJIĆ, općinski načelnik

■ Uklonjen je kontejner, a na njegovom mjestu sagradit će se Interpretacijski centar maritimne baštine.

Poštovani stanovnici Općine Malinska-Dubašnica,rani vjesnici proljeća nagovješćuju toplije godišnje doba i buđenje prirode, koje s obzirom na prilike u Europi i svi-

jetu svi željno iščekujemo. Proteklih godina izvještavali smo vas o planovima, projek-

tima, ishođenju građevinskih dozvola i općenito svim poteško-ćama vezanim uz pripremu i započinjanje građevinskih radova, da ne kažem građevinskih „avantura”, jer je doista puno truda, vremena, znanja i živaca utrošeno, ne bi li u konačnici, poštujući zakonske procedure dio planiranih radova i započeo. Nadamo se da će jednoga dana u administrativnom smislu sve biti mno-go jednostavnije i brže, a do onda ćemo živjeti u nadi poštujući važeća pravila. 

Interpretacijski centar maritimne baštineDana 18. veljače sklopljen je Ugovor o gradnji Interpreta-

cijskog centra maritimne baštine u Malinskoj s izvođačima – Zajednicom ponuditelja POMGRD d. d. i H-GRAD d. o. o. Rok izvođenja radova je 220 kalendarskih dana od dana uvođe-nja u posao. Ukupna korisna površina objekta iznosi 350 m2. Interpretacijski centar maritimne baštine bit će prizemni objekt koji se postupno uzdiže iz partera do visine +4,50 metara u od-nosu na okolni teren, te ima aktivni krov koji je oblikovan kao

nastavak redizajniranoga javnog parka. U dijelu građevine pla-niran je prostor interpretacijskog sadržaja centra otvorenog po-sjetiteljima u sklopu kojeg se nalazi ured administracije centra, recepcija s garderobom, mala maritimna biblioteka, sanitarije za posjetitelje, uredski prostori za naše dvije maritimne sportske udruge, prostorija za sastanke s čajnom kuhinjom, sanitarije za zaposlenike i tri spremišta.

Uklonjen je stari kontejner ispunivši svoju misiju za koju je i postavljen, sada već davnih 80-ih godina prošlog stoljeća. Iako znamo da će njegovo mjesto zauzeti ljepše i modernije zdanje, sa sjetom smo promatrali njegovo uklanjanje.  

Novo ruho malinskarske uvaleU prošlom smo broju izvještavali o početku radova na po-

tezu od novog trga prema „potkovi” u suradnji s Lučkom upra-vom Krk, a uskoro se očekuje i okončanje radova i stavljanje šetnice u funkciju. Šetnica će biti bogatija novim drvoredom palmi i rasvjetnim tijelima koje će puno bolje osvjetljavati taj dio središta Malinske. Postavit će se kameno popločenje, a sva-kako će bolji i ljepši pristup imati i vlasnici plovila te time opravdati našu težnju da u skoroj budućnosti obje strane glavne nam uvale i luke Malinska dobiju moderno i oku ugodno novo ruho. 

NAŠI ZVONI ■ 5

OPĆINA

Pred završetkom zahtjevni sustav oborinske odvodnje na Markatu

Radovi na prikupljanju i odvodnji fekalne, a u manjoj mjeri i oborinske kanalizacije (područje Rudina) nakon inten-zivnih radova ove zime u Vantačićima i Portu, posebice u

■ Radovi na izgradnji oborinske odvodnje na području parkirališta Markat

■ U Ulici Novo naselje sanira se oborinska odvodnja.

Sv. Vidu, u zadanim su rokovima. Oborinska odvodnja na po-dručju Markata, čija je izgradnja preduvjet izgradnji promet-nice na povezivanju Markata i Ulice N. Tesle s izlazom kod restorana Bukarica, također je pred dovršetkom.

Ovaj iznimno značajan zahvat riješit će problematiku oborinskih voda koje dolaze čak i iz područja naselja Kreme-

NAŠI ZVONI ■ 6

OPĆINA

nići – Žgombići, poplavljuju-ći županijsku prometnicu u blizini dječjeg igrališta Grdi-ne, čineći tako dugogodišnje probleme i pojedinim stam-benim objektima. Izgrad-njom zahtjevnog sustava oborinske odvodnje, krenut će se u ostvarenje projekta planiranog još od 80-ih godi-na prošlog stoljeća – pret-hodno spomenute ceste, za koju su ishodovane potrebne dozvole. 

U Ulici Novo naselje ta-kođer se odvija veći građevin-ski zahvat na sanaciji oborin-ske odvodnje.

Uzdignute plohe i izbočine u

Dubašljanskoj uliciU veljači su u Sv. Vidu-

Miholjicama postavljene um-jet ne izbočine poradi smiriva-nja prometa, te bi se u skoro vrijeme na raskrižju ispred župne crkve trebalo sagra diti kružno kolnoprijela-zno raskrižje. Isto tako projekt kružnog raskrižja lokacije Put Haludova – Ni-koleTesle – Dubašljanska, u postupku je izdavanja lokacij-ske dozvole, te se nadamo njegovoj izgradnji već sljedeće godine.

U Dubašljanskoj ulici postavit će se umjetna izboči-na u blizini prethodno spo-menute lokacije na kojoj će se sagraditi kružno raskrižje, te će se duž Dubašljanske ulice sagraditi uzdignute plohe na sveukupno četiri lokacije. U blizini župne crkve u Bogovi-ćima označit će se pješački prijelaz. Prvi put će se na po-dručju naše Općine sagraditi uzdignute plohe čija visina prema projektu iznosi osam centi-metara i značajno bi trebale pridonijeti sigurnosti pješaka te smirivanju prometa.

Odgođene su sve manifestacijeBližimo se najvećem kršćanskom blagdanu Uskrsu, iako

do daljnjega zbog novonastale zdravstvene situacije odgađamo sve manifestacije pa tako i gostovanja hvarskih, točnije staro-gradskih pučkih kantadura s poznatim napjevom „Za križom” koje smo na području naše Župe trebali upriličiti za Uskrsni

■ Prikaz uzdignute plohe u središtu Malinske pored kapele sv. Nikole

ponedjeljak. Isus nam je obećao da će pobijediti smrt i to je ostvario. Sve obećano Isus će ostvariti, stoga budimo uvijek puni optimizma, ljubavi i nade jer to je jedini ispravni put, a jedino je Isus – put, istina i život. No nije zgorega podsjetiti na poslovicu: „Čuvaj se (čovječe) pa ću te i ja čuvat” , koja sada u ovim neobičnim vremenima dolazi do svojega punog izraža-ja. 

Svim stanovnicima Općine-Malinska Dubašnica, te našim dragim iseljenicima, uime svih općinskih djelatnika, i svoje osobno ime, želim sretan i mirom ispunjen Uskrs.

NAŠI ZVONI ■ 7

OPĆINA

Pokažimo svu svoju ljudskost i kršćansku osjetljivost

S obzirom na aktualnu kriznu situaciju nastalu širenjem nove koronavirusne bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2 i naša zajednica se nalazi pred velikim izazovima. Opasnost od zaraze koja se strelovitom brzinom proširila svijetom pa-ralizirala je sveukupno pučanstvo. U hrvatskim se medijima redovito prenose naputci Nacionalnog stožera za civilnu zaštitu koji

su jedini relevantni u moru informacija koje izlaze u javnost. Mislite na sebe i na svoje najbliže, te svojim ponašanjem djelujte preven-tivno u zaštiti od širenja bolesti.

Osvrt na opasnost od zaraze nove koronavirusne bolesti COVID-19

Na raspolaganju vam također stoji služba Gradskog društva Crvenog križa Krk, koja u sklopu Programa u kući pruža usluge gerontodomaćice te u ovim kriznim trenucima nabavlja osnovne potrepštine i lijekove svim kroničnim bolesnicima te starijima od 65 godina. Gerontodomaćici Marijani, zaduženoj za područje Općine Malinska-Dubašnica možete se obratiti na broj 099/296 91 93.

Općinska uprava Općine Malinska-Dubašnica svoj je ured zatvorila za stranke, što ne znači da vam svejedno ne stojimo na usluzi. Obratite nam se telefonom na broj 750 500 ili e-mailom: info@malinska.hr.

Brojevi telefona mjesnih odboraU ovoj situaciji gdje je posebno ugrožena starija populacija, želimo svima stajati na raspolaganju. Pozivamo sve starije od 60 godi-

na – ne izlazite nepotrebno u zatvorene javne prostore. Ukoliko nemate u obitelji nikog tko o vama skrbi, obratite se općinskoj upravi na navedene kontakte, ili pak predsjednicima Mjesnih odbora koji su ujedno imenovani za povjerenike Civilne zaštite za područje svojega mjesnog odbora. Za vas ćemo obaviti sve što vam je nužno potrebno (kupnja namirnica, nabavka lijekova i sl.).

Kontaktni podaci Mjesnih odbora su:

► Mjesni odbor Sveti Vid-Miholjice (za mjesta Maršići i Sveti Vid-Miholjice) – 091/793 39 29

► Mjesni odbor Poganka – Sveti Anton (za mjesta Barušići, Kremenići, Ljutići, Milovčići, Oštrobradići, Sveti Anton, Sveti Ivan, Sabljići, Strilčići i Žgombići) – 091/563 62 93

► Mjesni odbor Porat – Vantačići (za mjesta Porat i Vantačići) – 098/259 491

► Mjesni odbor Milčetići – Turčići – Zidarići (za mjesta Milčetići, Turčići i Zidarići) – 091/915 22 13

► Mjesni odbor Malinska – Bogovići (za mjesta Bogovići, Malinska i Radići) – 099/224 86 44

Živimo u otuđenom društvu, u kojem nemoćni i stariji pojedinci često imaju osjećaj odbačenosti i nebrige. Pokažimo svu svoju ljudskost i kršćansku osjetljivost te se, koristeći moderne tehnologije, a ne osobne kontakte, stavimo na raspolaganje onima koji su ugroženiji od nas samih.

Aktiviran je Stožer civilne zaštite OpćineStožer civilne zaštite Republike Hrvatske naložio je aktiviranje stožera civilne zaštite u svim jedinicama lokalne i regionalne sa-

mouprave, slijedom koje je općinski načelnik, temeljem svojih zakonskih ovlasti, naložio aktivaciju Stožera civilne zaštite Općine Ma-linska-Dubašnica. Stožer civilne zaštite je stručno, operativno i koordinativno tijelo za provedbu mjera civilne zaštite, a sastoji se od predstavnika lokalne samouprave, djelatnika koji se civilnom zaštitom bave kao redovitom djelatnošću, operativnih snaga civilne zašti-te, policije i zdravstvenih ustanova. Na inicijalnom sastanku svih stožera civilne zaštite otoka Krka dogovoreno je da će lokalni stožeri putem središnjeg tijela uspostaviti suradnju radi koordinacije svih aktivnosti i mjera na otoku Krku.

Stožer provodi mjere (koje donosi Stožer civilne zaštite Republike Hrvatske) na lokalnoj razini i izravno upravlja operativnim snagama civilne zaštite u Općini, a to su postrojba Civilne zaštite opće namjene i povjerenici civilne zaštite. Koordinira i djelovanje s ostalim operativnim snagama (vatrogastvo, Hrvatski Crveni križ i pravne osobe iz sustava civilne zaštite).

Sve odluke, upute i preporuke objavljivat će se na internetskim stranicama Općine Malinska-Dubašnica www.malinska.hr.K. C. ■

NAŠI ZVONI ■ 8

OPĆINA

Proračun za 2020. godinu – 51.666.800 kunaPiše Luka DRPIĆ

Kako bismo približili Proračun za 2020. godinu stanov-ništvu Općine Malinska-Dubašnica, donosimo kratak uvid u ovaj najbitniji dokument za funkcioniranje Opći-

ne. Proračun je temeljni financijski akt, godišnji plan u kojem je sadržana raspodjela sredstava za sve aktivnosti općinske uprave vezane uz funkcioniranje, održavanje i unaprjeđenje Općine. U njemu su iskazani svi planirani godišnji prihodi i primici, te svi izdaci i rashodi Općine koje odobrava Općinsko vijeće. Želja nam je da ovim pregledom Općinskog proračuna omogućimo svim stanovnicima uvid u prihode i rashode Općine kako bi dobili transparentnu i potpunu informaciju o tome gdje i kako se troši općinski novac, te potaknuli sve stanovnike na aktivno sudjelovanje u komentiranju i predlaganju načina upravljanja Općinom.

Proračun Općine Malinska-Dubašnica za 2020. godinu planiran je u iznosu od 51.666.800 kuna.

U nastavku slijedi kraći pregled pojedinih pozicija prihoda i rashoda Proračuna za 2020. godinu, dok se cjeloviti dokument Proračuna može preuzeti na internetskim stranicama Općine Malinska-Dubašnica (www.malinska.hr). U 2020. godini veći-na prihoda Proračuna odnosi se na prihode od poreza (37,88 % ukupnih prihoda i primitaka), te prihode od upravnih, admini-strativnih i drugih pristojbi (26,44 % ukupnih prihoda i primi-taka). S rashodovne strane značajna sredstva usmjerena su na ulaganja u kapitalne projekte, poput uređenja središta naselja

Malinska, izgradnju Interpretacijskoga multifunkcionalnog prostora u središtu naselja Malinska, izradu spomenika branite-ljima Domovinskog rata, uređenje plaža, uređenja cesta, građe-nje oborinske kanalizacije i javnih površina.

Prihodi i primiciPrihodi od poreza su svi koji se prema poreznom sustavu

RH ubiru od građana i gospodarstvenika. Poreznim sustavom utvrđeni su izvorni porezni prihodi koje Općina ubire u cijelosti (porez na kuće za odmor, porez na korištenje javnih površina, po-rez na potrošnju, porez na tvrtku, porez na promet nekretnina) i porezne prihode koji se, u zakonom utvrđenim omjerima, dijele između općine, županije i države. Udio prihoda od poreza u uku-pnom Proračunu za 2020. godinu je najznačajniji, s 37,88 %.

Pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg pro-računa odnose se na planirane pomoći iz drugih proračuna, te županijske i državne pomoći Općinskom proračunu.

Prihodi od imovine sadržavaju sve prihode koji se ostva-ruju s osnova korištenja općinske imovine (npr. zakup poslov-nog prostora i javnih površina, koncesije, stanarine i sl.).

Prihodi od donacija se uglavnom odnose na prihode od donacija zemljišta u vlasništvu građana koji zbog realizacije svojih projekata izgradnje građevina imaju interes dio svojih građevinskih čestica darovati Općini radi osiguranja pristupa javnoj površini.

NAŠI ZVONI ■ 9

OPĆINA

U prihode od upravnih i administrativnih pristojbi po posebnim propisima spadaju prihodi od upravnih pristojbi, komunalna naknada, komunalni doprinos, vodni doprinos, bo-ravišna pristojba, grobna naknada. Udjelom u Proračunu, slijede odmah nakon poreznih prihoda.

Prihodi od prodaje imovine ostvaruju se od odgođene na-plate prodanih stanova sa stanarskim pravom, te prodajom op-ćinske nefinancijske imovine: zemljišta i građevina (stambenih i poslovnih prostora).

PRIHODI I PRIMICI PLAN 2020. (kn) UDIO (%)

Prihodi poslovanja 38.017.800,00  

Prihodi od poreza 19.573.800,00 37,88

Pomoći iz inozemstva i od subjekata unutar općeg proračuna 1.438.500,00 2,78

Prihodi od imovine 2.904.500,00 5,62

Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknadama 13.661.000,00 26,44

Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga i prihodi od donacija 270.000,00 0,52

Kazne, upravne mjere i ostali prihodi 170.000,00 0,33

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 1.525.000,00  

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 1.525.000,00 2,95

Primici od financijske imovine i zaduživanja 6.024.000,00  

Primici od financijske imovine i zaduživanja 6.024.000,00 11,66

Raspoloživa sredstva iz prethodnih godina 6.100.000,00  

Rezultat poslovanja (višak prihoda) 6.100.000,00 11,81

UKUPNI PRIHODI I PRIMICI 51.666.800,00 100,00

Primici od financijske imovine i zaduživanja obuhvaćaju primitke financijskih sredstava nakon povrata s oročenja, te pri-mitke od namjenskog zaduženja (kredita) za financiranje dijela projekta izgradnje Interpretacijskog centra maritimne baštine u Malinskoj, te kredita za modernizaciju javne rasvjete.

Rezultat poslovanja odnosi se na ostvarene viškove iz prethodne godine.

■ Grafički prikaz rashoda prema programskoj klasifikaciji

Rashodi i izdaci prema programskoj klasifikaciji

NAŠI ZVONI ■ 10

OPĆINA

PROGRAM OPIS PROGRAMA PLAN (kn) UDIO(%)

JAVNA UPRAVA I ADMINISTRACIJA

Ovom stavkom su obuhvaćeni razni rashodi javne uprave i administracije, kao što su plaće, porezi i doprinosi za zaposlene dužnosnike i službenike, te izdaci za održavanje općinskih zgrada i opreme u zgradama. Valja istaknuti i rashode poštanskih, računalnih i pravnih usluga, te izdatke za izradu i održavanje mrežnih stranica Općine, tiskanja glasila „Naši zvoni”. Također su obuhvaćeni troškovi osiguranja imovine, te ostali izdaci.

5.755.750,00 11,14

JAČANJE GOSPODARSTVA Rashodi za provedbu programa poticanja poduzetništva sufinanciranjem dijela kamata po kreditima poduzetnika, te poticanje lokalne akcijske grupe – LAG-a „Kvarnerski otoci”. 86.500,00 0,17

POTICANJE RAZVOJA TURIZMA

Obuhvaća financiranje rada Turističke zajednice otoka Krka, razne potpore aktivnostima u turizmu, program Plave zastave, EU projekte DEEP-SEA i ARCA ADRIATICA i dr. 3.543.200,00 6,86

POTPORA POLJOPRIVREDI

Obuhvaća subvencije poljoprivrednicima za nabavu novih sadnica, te potpore programa udruga maslinara, pčelara, vinara, lovačkih društava… 230.000,00 0,45

PREDŠKOLSKI ODGOJFinanciranje redovne djelatnosti novosagrađenoga dječjeg vrtića, te nabava opreme za vrtić. Unutar ovog programa predviđeni su i rashodi za otplatu kredita kojim je financiran dio izgradnje novoga dječjeg vrtića.

4.628.500,00 8,96

OSNOVNO I SREDNJOŠKOLSKO OBRAZOVANJE

Ovim programom su predviđeni rashodi za kapitalne i tekuće pomoći Osnovnoj školi Malinska-Dubašnica i Srednjoj školi Hrvatski kralj Zvonimir Krk, financiranje izborne nastave, nabavka udžbenika, sufinanciranje produženog boravka, te stipendiranje učenika.

653.500,00 1,26

VISOKO OBRAZOVANJE Stipendiranje uspješnih studenata s područja Općine. 147.500,00 0,29

ZDRAVSTVO Sufinanciranje hitne medicinske pomoći, sufinanciranje specijalističkih pregleda stanovnika Općine, veterinarske usluge, te sufinanciranje javnozdravstvenih programa. 125.800,00 0,24

SOCIJALNA SKRBObuhvaća financiranje prijevoza učenika i studenata, socijalni program Općine, jednokratne novčane pomoći za novorođeno dijete, financiranje nabave udžbenika i školskog pribora, potpore udrugama invalida, oboljelih, liječenih ovisnika,…

1.053.000,00 2,04

PROMICANJE KULTURE

Obuhvaća financiranje zaštite arheološkog lokaliteta Cickini, nastavak obnove i uređenja Kuće dubašljanske baštine, sanaciju sakralnih objekata, izradu spomenika braniteljima Domovinskog rata, sufinanciranje aktivnosti i programa u povodu obilježavanja sv. Apolinara, obilježavanja raznih blagdana, kulturnih manifestacija i ljetnih priredaba, maškare, pokloni djeci za sv. Nikolu, te potpore udrugama iz područja kulture.

2.916.500,00 5,64

RAZVOJ SPORTA I REKREACIJE

Nagrađivanje uspješnih sportaša s područja Općine, sufinanciranje programa sportskih udruga i klubova. 817.000,00 1,58

RAZVOJ CIVILNOG DRUŠTVA Potpora radu programa raznih udruga. 230.000,00 0,45

GRAĐENJE OBJEKATA I UREĐAJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

Ovim financijski najznačajnijim programom Općine obuhvaćene su sljedeće aktivnosti i projekti: uređenje obalnog pojasa središta naselja Malinska, izgradnja Interpretacijskog centra maritimne baštine u Malinskoj, izgradnja dječjih igrališta, gradnja i dodatna ulaganja u ceste, javnu rasvjetu, groblja, oborinsku kanalizaciju, otkup zemljišta…

18.460.000,00 35,73

ODRŽAVANJE KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

Obuhvaća održavanje nerazvrstanih cesta, troškove radova zimske službe, održavanje javne rasvjete te troškove električne energije, novogodišnju dekoraciju, održavanje javnih površina i objekata u javnoj funkciji, nabavu komunalne opreme, održavanje parkirališta.

6.413.850,00 12,41

ZAŠTITA OKOLIŠAU 2020. godini predviđena je nabavka spremnika za odvojeno prikupljanje otpada, rashodi za poticajnu naknadu za smanjenje količine miješanoga komunalnog otpada, te ostale aktivnosti u zaštiti okoliša.

279.000,00 0,54

RAZVOJ I UPRAVLJANJE SUSTAVA VODOOPSKRBE, ODVODNJE I ZAŠTITE VODA

Tekuće i investicijsko održavanje sustava oborinske odvodnje, te dionice i udjeli u glavnici trgovačkog društva Ponikve. 695.000,00 1,35

UPRAVLJANJE POMORSKIM DOBROM

Obuhvaća ulaganja na uređenju obalnog puta, uređenje sunčališta, sanaciju oštećenih sunčališta i mulića od posljedica nevremena, te najamnine WC kabina. 1.434.000,00 2,78

UPRAVLJANJE IMOVINOMTroškovi održavanja i ulaganja u objekte u vlasništvu Općine. Loživo ulje u ambulanti i društvenom domu, troškovi električne energije zgrada u vlasništvu Općine, usluge tekućeg i investicijskog održavanja objekata, troškovi osiguranja.

1.936.000,00 3,75

ORGANIZIRANJE I PROVOĐENJE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA

Obuhvaća troškove zaštite i spašavanja sukladno zakonskim obvezama, te protupožarne zaštite. 924.500,00 1,79

PROSTORNO UREĐENJE I UNAPRJEĐENJE STANOVANJA

Troškovi katastarske izmjere – obnove zemljišnih knjiga na području Općine, te troškovi izmjena prostornog i urbanističkog plana. 371.200,00 0,72

RAZVOJ I SIGURNOST PROMETA Izrada prometnih rješenja i prometnih elaborata. 40.000,00 0,08

OPĆINSKO VIJEĆE, NAČELNIK TE MJESNA SAMOUPRAVA

Obuhvaća naknade za rad predstavničkih tijela i ostalih odbora, troškove međuopćinske i međunarodne suradnje, financiranje političkih stranaka, troškove reprezentacije, te naknade za rad vijeća i mjesnih odbora.

926.000,00 1,79

UKUPNO RASHODI I IZDACI 51.666.800,00 100,00

NAŠI ZVONI ■ 11

OPĆINA

Odgođeni su svi sastanci projektnih partnera

U okviru EU projekta DEEP-SEA (Development of Energy Efficiency Plan and SErvices for the mobility for the Adriatic MARINAs), u kojemu je vodeći par-

tner Aries Special Agency Venezia Giulia Chamber of Com-merce, a dolazi iz pokrajine zaražene COVID-19 virusom, ak-tivnosti se ne razvijaju u očekivanom smjeru. Odgođen je sasta-nak svih projektnih partnera, koji se trebao održati 10. i 11. ožujka u Foggiji, u Italiji. Potom je odgođena i internetska kon-ferencija zbog restriktivnih mjera koje se primjenjuju na cije-lom području Italije, pa su sve poslovne prostorije zatvorene a djelatnici na prisilnom dopustu. Također iz projekta izlaze tri projektna partnera, regija Apulia, Općina Andria, i Županijska lučka uprava Krk, a umjesto njih ulaze dva nova projektna par-tnera: provincija Foggia i Ponikve eko otok Krk, dok će posto-jeći projektni partner Komora Foggia preuzeti obveze od regije Apulia.

Cilj je projekta razviti električnu mobilnost u kombinaciji s proizvodnjom obnovljivih izvora energije u korist održive ek-sploatacije plovila bez emisija, buke, vibracija, gdje se električna energija proizvodi na kopnu i odmah je spremna za upotrebu.

Za Općinu Malinska-Dubašnica to znači sljedeće aktivno-sti u okviru projekta:

• izgradnja i puštanje u rad punionice za električne auto-mobile i plovila koja će predstavljati micro-grid sustav (mikro-mreža), priključen na elektroenergetski sustav i opremljen foto-naponskim modulom za proizvodnju električne energije

• izgradnja i puštanje u rad fotonaponske elektrane snage 50 kW na krovu vrtića u Malinskoj koji je priključen na elek-troenergetski sustav

• izgradnja i puštanje u rad bike-sharing sustava (javnog iznajmljivanja bicikala) za prihvat četiri klasična te prihvat i pu-njenje četiri električnih bicikla koji se nalazi uz vrtić, te

• uspostava sharing sustava (javnog iznajmljivanja) za au-tomobile na području Općine.

Projekt traje od 1. siječnja 2019. do 30. lipnja 2021. godine.Ukupni budžet projekta financiranog sredstvima programa

INTERREG Italija – Hrvatska iznosi 18,5 milijuna kuna, od čega je budžet Općine Malinska-Dubašnica dva milijuna kuna.

Ivana DUBROVIĆ ■

Obnovit će se dvije stare pasare

Uz glavni cilj (očuvanje, zaštita, promicanje i razvoj po-morske baštine pograničnog područja), projekt Arca Adriatica ima i specifične prekogranične ciljeve: očuvati

pomorsku baštinu, sagraditi turističku infrastrukturu te primje-nom brojnih mjera razviti zajednički turistički proizvod.

Jedna od navedenih mjera jest i obnova malih tradicional-nih barki na ovom području koje će se nakon obnove koristiti kao izložbeni primjerci maritimne baštine na otvorenom. Ujed-no će predstavljati našu Općinu na manifestacijama u regatama tradicijskih plovila i sličnim kulturno-turističkim manifestaci-jama i aktivnostima vezanim za očuvanje i valorizaciju pomor-ske baštine tijekom trajanja projekta (1. siječnja 2019. – 30. lip-nja 2021.) i najmanje pet godina nakon njegova završetka.

Sukladno tome Općina Malinska-Dubašnica će obnoviti dvije pasare, jednu iz 1985. godine i drugu iz 1989. godine, koje su odabrane putem javnog natječaja za sufinanciranje obnove malih barki. Obnovit će se na tradicionalni način, pri čemu će se izraditi i njihovi tehnički opisi na temelju kojih se barke mogu graditi i u budućnosti. Cijeli proces obnove snimit će se videodokumentarno, a film će potom biti sastavni dio stalne izložbe u Interpretacijskom centru u Malinskoj. Obnovljene tradicijske barke će se tijekom i nakon obnove koristiti za po-trebe aktivnosti Centara izvrsnosti, Akademije starih zanata i vještina te kao izložbeni primjerci na raznim manifestacijama pomorske baštine koje će se održavati na području Općine Ma-linska-Dubašnica.

Za obnovu barki u sklopu projekta osigurano je 126 250 kuna, od čega se 85 posto financira iz Europskog fonda za regi-onalni razvoj, a 15 posto iz Proračuna Općine Malinska-Du-bašnica.

Uz Općinu Malinska-Dubašnica, partneri na projektu su: Primorsko-goranska županija kao vodeći partner, Turistička zajed-nica Kvarnera, Ekomuzej „Kuća o batani – Casa di Batana”, Opći-na Cervia (IT), Općina Cesenatico (IT), Agronomski Institut mediteranske poljoprivrede Bari (IT), Općina San Benedetto del Tronto (IT), Sveučilište Ca´ Foscari Venecija (IT) i Općina Tkon.

Ukupna vrijednost projekta, financiranog sredstvima pro-grama INTERREG Italija – Hrvatska iznosi 23,5 milijuna kuna, od čega Općina Malinska-Dubašnica sudjeluje s 2,35 mi-lijuna kuna.

Ivana DUBROVIĆ ■

EU projekt DEEP-SEA EU projekt ARCA ADRIATICA

OPĆINA

NAŠI ZVONI ■ 12

U slučaju autobusa nema diskriminacije

■ Pred više godina neobični prizor „nasukanog” autobusa u blizini Haludova koji je privremeno onemogućio prometovanje.

U srpnju 2019. godine, iz medija doznajemo kako je pod-nijeta prijava Pučkom pravobraniteljstvu protiv vijećni-ka Općine Malinska-Dubašnica zbog govora mržnje i

diskriminacije, te da su na sjednici Općinskog vijeća izrečene ružne riječi protiv starijih osoba, diskriminirajući motivi i obra-zloženja odluke, a sve odnoseći se na poskupljenje parkirališta za autobuse, od dosadašnjih 300 kn na 1000 kn dnevno po au-tobusu i smanjivanje broja parkirnih mjesta za autobuse na par-kiralištu „Ježevo”. Po spomenutoj prijavi, od strane Pučkog pra-vobraniteljstva zatražena je snimka sporne sjednice, dokumen-tacija i očitovanje u svezi navedenog, te je Općina Malinska-Dubašnica u zadanom roku dostavila traženo, uz pisano očito-vanje na sveukupno dvanaest stranica, kao i niz fotografija pro-metnog nereda u ljetnim mjesecima. Iznenađeni ovakvom neo-snovanom prijavom, razmatrali smo pokretanje mehanizama pravne zaštite i traženja zadovoljštine na sudu protiv prijavite-lja, no promišljajući o motivima same prijave, od toga smo ipak odustali. Uvođenje reda i promjene najčešće generiraju nezado-voljstvo i otpor, na što smo mi u Općini već navikli. Prema no-vom cjeniku iz 2019. godine, karta po autobusu poskupila je za 700,00 kuna, te bi jednostavnim izračunom u autobusu od 50 sjedećih mjesta karta trebala poskupiti 14,00 kn po putniku (700 : 50=14), dok bi u autobusu od 65 sjedećih mjesta karta trebala poskupiti 11,00 kn po putniku (700 : 65=11).

Proteklih godina, u ljetnim mjesecima, uz redovite linijske autobuse, Malinskom je znalo prometovati dnevno i četrdese-tak izletničkih autobusa (najčešće vikendom), predstavljajući veliko prometno opterećenje, te je općenito, poduzimanje mjera zabrana prometova-nja, parkiranja i zau-stavljanja predstavlja-lo nužnost.

U 2019. godini, nakon povećanja cije-ne parkiranja za auto-buse, novu cijenu od 1000,00 kn (PDV uključen u cijenu) platila su, za općinske uvjete prometovanja prihvatljiva 44 auto-busa, te je sasvim ja-sno da cijena nije ne-uobičajeno visoka, jer da jest, u tom bi slu-čaju prijevoznici koji su platili rečeni iznos, potražili druge desti-nacije, a razvidno je da su isti autoprijevo-znici dolazili više puta u 2019. godini, u kojoj je evidentno smanjen pritisak na prometnu infrastruk-turu.

Ne ulazeći u špekulacije da li i koliko autoprijevoznici pro-fitiraju od svoje djelatnosti, svjedoci smo da autobusima dolaze sve dobne skupine izletnika, a ne samo umirovljenici, te općin-skim odlukama nikome nismo zabranili, onemogućili ili ogra-ničili dolazak, koji je moguć i s redovitim autobusnim linijama ili ostalim sredstvima prijevoza.

U kontekstu navedenoga nameću se određena pitanja, pa i primjerice pitanje koliko hrvatskih umirovljenika od svojih mi-rovina sebi može priuštiti višednevni boravak na moru, za razli-ku od umirovljenika nekih drugih europskih zemalja, odnosno koliko hrvatskih umirovljenika iz svojih mirovina, zbog dugač-kih listi čekanja na specijalistički liječnički pregled, sebi može priuštiti liječničke preglede u privatnim specijalističkim klini-kama? Istovremeno, što društvo i politika čini da se standard umirovljenika popravi ?!

Interventnim vozilima (hitna pomoć, vatrogasci, policija), mora biti omogućeno nesmetano prometovanje, jer uskraćena pravovremena pomoć unesrećenoj osobi, može dovesti do tra-gičnih posljedica, stoga se u našoj Općini kontinuirano poduzi-maju mjere uređenja i smirivanja prometa.

Zaključno, Pučko pravobraniteljstvo, analizom relevantne dokumentacije u predmetnom slučaju nije utvrdilo osnovanu sumnju na diskriminaciju.

Miroslav TOPIĆ ■

NAŠI ZVONI ■ 13

TURIZAM

Rekordni rezultatiTurističku 2019. godinu ćemo, osim po obilježavanju 110

godina organiziranog turizma, pamtiti i kao do sada re-kordnu godinu po ostvarenju komercijalnih dolazaka i

noćenja na području naše Općine. Iako ostvarenje u predsezoni, odnosno travnju i svibnju, nije bilo na razini 2018. godine (pad u noćenjima od 9 posto, odnosno 17 posto) koje se najviše od-nosi na smanjenje udjela njemačkog tržišta, pozitivan preokret dogodio se u lipnju, u kojem smo povećanjem od 13,6 posto u noćenjima ušli u pozitivan predznak u kojem smo ostali do kra-ja turističke godine.

Slijedom turističkih kretanja na tržištu, te stabilizacija konkurentskih zemalja, poput Turske, Egipta, Grčke itd., utje-calo je na smanjenje njemačkih gostiju i u glavnoj turističkoj sezoni. Međutim, porast udjela ostalih emitivnih tržišta, a naj-više gostiju iz Austrije, Italije, Slovenije i Hrvatske, pridonio je boljem ostvarenju glavne sezone za 3,5 posto. Najveći porast u ostvarenim noćenjima u posezonskim mjesecima (listopad, stu-deni) ostvarilo je slovensko i austrijsko tržište.

Ostvareni turistički rezultati TZO Malinska-Dubašnica 2019. INDEKS 19/18.

Poredak TOP 10 tržišta prema

ostvarenju 1. 1. – 31. 12. 2019.

Dolasci Noćenja

Udio noćenja

svih tržišta

u %

Dolasci Noćenja

1. Njemačka 26 567 202 658 32,01 97,5 96,42. Austrija 15 787 81 323 12,85 103,0 103,63. Italija 12 251 71 763 11,34 103,6 103,14. Slovenija 13 648 64 628 10,21 115,1 110,95. Hrvatska 12 443 62 373 8,97 106,5 104,66. Mađarska 9 301 47 115 7,44 102,5 101,47. Slovačka 4 469 28 302 4,47 108,6 109,18. Češka 3 751 24 145 3,81 102,5 101,39. Poljska 3 585 24 071 3,80 95,8 90,3

10. Bosna i Hercegovina 1 152 9 653 1,52 85,6 98,0

Ukupno ostvareno dolazaka / noćenja 102 954 616 031

96,43 ■ Izvor: e-Visitor, siječanj 2020.

Udio TOP 10 tržišta u ukupnom ostvarenju prometa

TZO Malinska-Dubašnica u 2019. godini

88,11 % 88,58 %

Iz navedenog se može uočiti kako najjačih 10 zemalja ostva-ruju 96,43 posto udjela u zemljama dolaska turista. Također top 10 zemalja ostvaruje 88,58 posto ukupno ostvarenih komercijal-nih noćenja na području Općine Malinska-Dubašnica.

Naposljetku, na razini cijele turističke godine ostvareno je rekordnih 114 966 dolazaka (1883 dolazaka ili 1,6 posto više nego lani) te 695 432 komercijalna noćenja (6071 noćenje ili 0,9 posto više nego lani).

Daniel MANZONI ■

Turističko gospodarstvo treba pomoć nadležnih službiTurizam je za našu Općinu grana od iznimnog zna-

čenja. Gotovo sve gospodarske aktivnosti vezane su na neposredan ili posredan način uz turizam te ovise

o njemu. Vrijeme svjetskih kriza, poput ove aktualne iza-zvane koronavirusom pokazuje svu osjetljivost turizma kao pojave, a time postajemo svjesni njegove važnosti za održa-nje životnog blagostanja svakog pojedinca. Iako su njime izazvane i neke negativne pojave, poput prevelike urbaniza-cije prostora i narušavanja prirodnih krajobraza, njegovi po-zitivni utjecaji su višestruki, npr. izgrađeni su infrastruktur-ni objekti, uređena mjesta, povećan je životni standard i drugo.

Djelatnici u turizmu svjesni su danas, više nego ikada, da novonastala kriza može prouzročiti brojne negativne posljedice na gospodarstvo, posebice zbog neizvjesnosti koja se pojavila na tržištu putovanja, upitnog zapošljavanja radnika, provedenih ili djelomično pokrenutih investicija, koje će zbog svjetske pandemije ostati nedovršene ili će se morati otkazati.

Teško je vjerovati da će se turizam, ma koliko kratko trajala svjetska pandemija, moći brzo oporaviti. Kretanje ljudi je zaustavljeno, strah se (opravdano ili neopravdano) putem medija širi unutar stanovništva, ljudi sva dodatna sredstva koja su inače namijenjena za odmor i putovanja štede za slučaj potrebe kako bi mogli osigurati postignutu kvalitetu života u vrijeme krize.

Turističko gospodarstvo treba pomoć nadležnih službi, prije svega Vlade i Ministarstva turizma, ali i lokalne samo-uprave. U vremenu koje je pred nama potrebno je osigurati dodatna sredstva za promidžbu, jačati brend destinacije, osigurati dodatna sredstva za podupiranje malog i srednjeg poduzetništva u turizmu i ugostiteljstvu, te malih iznajmlji-vača kao važnog elementa naše ukupne turističke ponude.

Osiguranjem dodatnih sredstava, otpisom potraživa-nja, te stvaranjem financijskih linija, omogućit će se održi-vost turizma u vrijeme krize. Ukoliko se to ne učini, naše će turističko gospodarstvo izgubiti svoj zamašnjak i polo-žaj na konkurentskom tržištu, te će se turisti, nakon što prođe pandemija okrenuti susjednim zemljama koje su gospodarski snažnije i imaju širi spektar mogućnosti za pomoć ovoj osjetljivoj i važnoj gospodarskoj grani.

Ne dopustimo da se to dogodi.dr. sc. Danijel DRPIĆ ■

U 2019. godini kada je Malinska obilježila 110 godina organiziranog turizma

Važnost turizma u vrijeme krize izazvane svjetskom pandemijom koronavirusa

NAŠI ZVONI ■ 14

KULTURA

Pola stoljeća Povijesnog društva otoka Krka (1969. – 2019.)Dana 14. prosinca 2019. godine, u restoranu Noštromo u

Malinskoj, održana je redovita godišnja skupština Po-vijesnog društva otoka Krka. Tom je prigodom obilje-

žena i proslavljena 50. obljetnica od utemeljenja Povijesnog društva otoka Krka (1969. – 2019.). Društvo je, osim u pro-svjetnom pogledu, svoje aktivnosti posebno usmjerilo prema iz-davačkoj djelatnosti kojoj je glavni zadatak bio i ostao tiskanje Krčkoga zbornika. Prvi predsjednik Povijesnog društva otoka Krka bio je Ljubo Karabaić, potpredsjednik fra Nikola Ludovik Španjol, a prvi tajnik Petar Strčić.

Danas Povijesno društvo otoka Krka vodi dr. Milan Radić, koji je otvorio skupštinu Društva te na njezinu početku pozvao prisutne da minutom šutnje odaju počast preminulim članovi-ma: prof. dr. sc. Mirjani Strčić (1937. – 2018.), akademiku Petru Strčiću (1936. − 2019.) i Ankici Kirinčić (1945. – 2019.) koji su nas napustili u razdoblju od zadnje skupštine do danas. Prije podnošenja izvješća o radu, predsjednik je podsjetio prisutne da je ovo ujedno i svečana skupština u povodu obilježavanja 50 go-dina od osnutka. Podsjetio je prisutne o ideji osnutka Društva, osnivačkoj godišnjoj skupštini koja je održana u Krku u grad-skoj vijećnici u travnju 1969., te je spomenuo sve one koji su na toj skupštini bili izabrani u radna tijela.

U nastavku je Damir Crnčić, član Povijesnog društva oto-ka Krka i predsjednik Filatelističkog društva Krk, predstavio novu filatelističku kuvertu koju je Filatelističko društvo tiskalo

U Malinskoj je obilježeno 14. prosinca 2019. godine

u povodu ove visoke obljetnice. Prepoznatljiv logo Povijesnog društva otoka Krka, otisnut na prigodnoj kuverti, pojasnio je Perica Dujmović koji je i idejni autor istog znaka.

U radnom dijelu skupštine raspravljalo se o izboru novih članova u tijelima, pa je tako umjesto pok. akademika Petra Str-čića za glavnog urednika Krčkog zbornika izabran doc. dr. sc. To-mislav Galović istodobno i za tajnika Uredništva Male knjižnice Krčkog zbornika. Damir Crnčić izabran je u Predsjedništvo umjesto pok. Ankice Kirinčić.

Predsjednik M. Radić osvrnuo se na nedavno objavljen Krčki zbornik, svezak 73., posebno izdanje sv. 64, autora T. Ga-lovića O Dubašnici i njezinim ljudima. Prinosi za povijest duba-šljanskoga kraja na otoku Krku (knjiga II.) koji je objavljen i u studenom 2019. godine predstavljen u Bogovićima. O knjizi i predstavljanju govorili su njezin urednik Perica Dujmović i sâm autor.

U nastavku rada skupštine osvrt je dan i na budući, 75. sve-zak Krčkog zbornika, koji je u pripremi za tisak, a jednim je dije-lom posvećen 50. godišnjici Povijesnog društva otoka Krka. U planu za iduću godinu je i objava novog sveska u seriji Mala knjižnica Krčkog zbornika knjige: O. dr. sc. Anđelko Badurina, franjevac i povjesnik umjetnosti. Pola stoljeća znanstvenoga rada (1935. – 2013.), P. Dujmovića i T. Galovića, dok će daljnje ak-tivnost ovisiti o financijskim sredstvima. Vezano uz potonje iskazana je velika zahvala Općini Malinska-Dubašnica i njezi-nu načelniku Robertu A. Kraljiću.

U ovoj će godini Povijesno društvo otoka Krka sudjelovati u suorganizaciji obilježavanja 100. obljetnice rođenja akademi-ka Branka Fučića (1920. – 1999.) i održavanja njemu u čast Međunarodnoga znanstvenog skupa pod nazivom „Habemus artificem!”, od 23. do 25. listopada u Malinskoj i Portu. Društvo će također sudjelovati u suorganizaciji VI. Kongresa hrvatskih povjesničara u Rijeci od 30. rujna do 3. listopada.

Tomislav GALOVIĆ ■

■ Sudionici skupštine Povijesnog društva otoka Krka, održane 14. prosinca 2019. godine u Malinskoj (Snimio Milovan KIRINČIĆ)

■ Nova prigodna filatelistička kuverta

NAŠI ZVONI ■ 15

KULTURA

Obljetnica Galerije sv. Nikole

Ususret ljetnim izložbama

Noć muzeja 2020. u Malinskoj

■ Ovogodišnja malinskarska Noć muzeja (Snimio Milovan KIRINČIĆ)

Galerija sv. Nikole u Malinskoj

Tematska odrednica ovogodišnje Noći muzeja 31. siječnja, bila je obljetnica velikih hrvatskih muzeja. U tom je svjetlu važna i naša 20. obljetnica Galerije sv. Nikole.

Kustosica Milena Žic izložila je kataloge i pozivnice tiskane proteklih deset godina. Bilo je riječi o gradnji i povijesti Galeri-je te njezinom značenju i radu. Iako mala kvadraturom, mno-gim je Malinskarima i ljetnim posjetiteljima ona na srcu, zbog idealnog mjesta na kojem se nalazi i uvijek dobrog ozračja koji širi svojim izložbama. Sv. Nikola bdije nad cijelim crkvenim i galerijskim prostorom i njegovi prepoznatljivi atributi, a to su tri zlatne kugle, ušli su u vizualni identitet Galerije.

Od početka rada, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika pri-znalo je Galeriju sv. Nikole, kao tzv. žiriranu, tj. mjerodavnu za svakog umjetnika koji izlaganjem ostvaruje određene pogodnosti. Kroz program je vodila Ivana Mišković, a Nedo Pinezić zani-mljivo je, kao uvijek, govorio o turizmu i kulturi kao neraskidivoj potrebi. Kroz dvadesetogodišnji vremeplov prisjetili smo se broj-nih izložaba, slikara i kipara, motiva i boja. Prema zamisli Ivane Milčetić, sa stropa su visjele brojne interaktivne kartice koje je publika sa zanimanjem prihvatila. Na njima su bila pitanja i od-govori. Odnosila su se pitanja na povijest Malinske, kulturnu ba-štinu cijelog otoka Krka i na zanimljivosti iz hrvatske i svjetske

Ljetni izložbeni programi u Galeriji sv. Nikole započet će 12. lipnja. Novost je u tome što se otvorenja preba-cuju na petak, a ne više u subotu; satnica ostaje ista.

Predstavit ćemo četiri raznolika i raznorodna likovna programa ovim redom.

Prva će biti izložba slika Slavka Marića i to iz velike pri-vatne zbirke kolekcionara Stjepana Pohižeka. Slavko Marić predstavit će se uljima, apstraktnim motivima i s nekoliko figu-racija.

Dubravka Kanjski iz Crikvenice u svojoj Proširenoj stvar-nosti donosi zanimljive crteže i mobile.

Dalibor Rubido nastupa sa svojim podmorjima i nadmor-jima, a zanimljivo je da se okrenuo i krajoliku, primjerice Plitvi-cama i Lici. Drugi ćemo put ugostiti riječku umjetnicu Morenu Brnčić kojoj će ove godine otok Krk biti važno izlagačko odre-dište. Tematski je povezala najpoznatiji svjetski književni par s primorskim i mediteranskim motivima. Izložbu smo naslovili Don Quiote i darovi prirode.

U listopadu će se i Galerija pridružiti Fučićevim danima s izložbom fotografija Branka Kukurina u čast našem Branku Fu-čiću.

M. Ž. ■

povijesti umjetnosti. Program su obogatili poznati glazbenici, Melanija Purić i njezin suprug, koji su izveli niz poznatih svjet-skih i domaćih hitova. Bila je to prigoda u kojoj je načelnik Ma-linske Robert Anton Kraljić još jednom predstavio budući Inter-pretacijski centar maritimne baštine koji svi željno iščekujemo. Potvrdio je žilavost i organiziranost malih sredina koje grade te-matske muzeje sadržajno vezane uz određeni kraj i podneblje.

Galerija sv. Nikole puno je puta predstavila likovne radove svojih sumještana, amatera. Tako su u Noći muzeja predstavljeni crteži olovkom Siniše Kordića koji je uhvatio stare gromače, krošnje i poznate vile uz more. Nagradno je pitanje na kraju pro-grama bilo: nabrojite tri skulpture u Malinskoj kojima je motiv ljudski lik. Nagrada je otišla u ruke susjeda Galerije. Uz obljetni-cu rada Galerije, upućena je zahvalnost svima koji prate i omogu-ćuju njezin rad, od stalne publike, Turističke zajednice i vlč. An-tona Barbiša, zaslužnog za gradnju ovoga lijepog kompleksa.

Milena ŽIC ■

NAŠI ZVONI ■ 16

KULTURA

Duge pripreme tijekom zimeTijekom zimskih mjeseci sekcije Kulturno-umjetničke

udruge Dubašnica pripremile su se za natjecanja i nastu-pe koji će uslijediti. Najkreativnija je bila Likovno-krea-

tivna radionica čije su teme rada i stvaralaštva bile vezane uz zimu i zimske radosti te maškara. U siječnju su polaznici ove radionice (njih 14) s voditeljicom, a u suradnji s roditeljima, po-sjetili Gradsko kazalište lutaka u Rijeci i pogledali predstavu Pipi Duga Čarapa. U očekivanju novih prostorija u zgradi biv-šeg vrtića, rad se odvija u vrtiću srijedom u poslijepodnevnim satima, a svoje radove prilagodili su nadolazećem toplijem vre-menu, proljeću i Uskrsu.

Mješoviti zbor božićnim je pjesmama uveličao advent u Malinskoj te zajedno s Olgom Šober i Bojanom Šoberom upri-ličio tradicionalni božićno-novogodišnji koncert u župnoj crkvi sv. Apolinara u Bogovićima. Redovito su održavali probe tije-kom zimskih mjeseci uvježbavajući nove napjeve za večer pje-sništva i poezije koja se u ožujku trebala održati u hotelu Malin, ali je otkazana zbog epidemije koronavirusa. Pozvani su i u Župu sv. Jurja u Pazinu kako bi svojim glagoljaškim pjevanjem uveličali misu u povodu blagdana sv. Jurja.

Kulturno-umjetnička udruga Dubašnica

Ritmička sekcija također uporno vježba dva puta tjedno, a s natjecanja u Kostreni održanom u prosincu prošle godine sve prijavljene koreografije osvojile su prva mjesta. Očekuju ih na-tjecanja u Zadru, Kostreni i Malinskoj.

Doris ŠABALJA ■

■ Nastup Mješovitog zbora na adventu u Malinskoj

■ Ritmička je sekcija na natjecanju u Kostreni osvojila prva mjesta.

■ Djeca iz Likovno-kreativne radionice i njihovi radovi

NAŠI ZVONI ■ 17

KULTURA

Uspješna i aktivnostima bogata 2019. godinaUdruga Mažoretkinje otoka Krka

Mažoretkinje otoka Krka pozivaju sve djevojke i djevojčice u dobi od 4 do 25 godina koje vole plesati, putovati i zabavljati se, da im se pridruže. Sve se informacije mogu dobiti na 098 – 260 608, putem maila: mazoretkinje.otoka.krka@gmail.com ili putem Facebook stranice: Mažoretkinje otoka Krka

■ Mažoretkinje otoka Krka u Labinu… ■ …i Nici.

vratile s medaljama. Na natjecanje je putovalo 35 djevojaka, među njima je i stanovnica Općine Malinska-Dubašnica Maša Štefa-nić, koja je zajedno sa svojim timom donijela srebro na otok Krk i u svoju Malinsku. Krčke su mažoretkinje nastupale po otoku Krku, ali i na Riječkom karnevalu gdje su se predstavile kao Bo-dulske gusarice i Bodulske pčelice.

Mažoretkinje nazivaju najboljim ambasadoricama svojega grada/mjesta iz kojeg dolaze, a mažoretkinje otoka Krka najbolji su dokaz da je to zaista tako. Osim što pronose ime otoka Krka diljem Europe, pobrinule su se da na svojim gostovanjima pro-moviraju i proizvode s otoka Krka koje tada redovito poklanjaju.

Djevojke u ovoj godini očekuju novi nastupi, natjecanja i turneje, među kojima svakako valja spomenuti turneju u London potkraj godine, ali i turneju u New York 2021. godine.

Elizabeta MIKELJ ■

Mažoretkinje otoka Krka mlada su otočna udruga, ali i vrlo aktivna, koja broji više od 70 članica. Djevojke do-laze s područja svih sedam jedinica lokalne samoupra-

ve, među ostalim i s područja Općine Malinska-Dubašnica.Proteklih su godinu dana odradile tri međunarodne turneje,

više nastupa po otoku i okolici, ali i donijele prve medalje na Krk. Nastupale su u Italiji, u Firenci, Vatikanu i Rimu, gdje su prodefi-lirale najpoznatijim ulicama i trgovima Rima na velikoj Novogo-dišnjoj paradi, na kojoj su sudjelovali brojni mažoretski timovi i orkestri iz Europe i Amerike.

Nakon turneje po Italiji, 25 članica Mažoretkinja otoka Krka boravilo je u kolovozu u Sjevernoj Makedoniji gdje su na-stupile na Međunarodnom festivalu Kostoski koji se već godina-ma održava u Ohridu i na kojem sudjeluju izvođači iz cijele Eu-rope. Festivalski je dan započeo velikim paradnim mimohodom svih sudionika koji su predvodile upravo Mažoretkinje otoka Krka. U večernjim se satima sve preselilo na središnju pozornicu u pješačkoj zoni Ohrida gdje su djevojke još jednom dobile čast – nastupom su otvorile festival i na najbolji način predstavile Hr-vatsku i svoj Zlatni otok. Osim nastupa na festivalu, bilo je i slo-bodnog vremena za kupanje u jezeru, te za razgledavanje Ohrida i okolice. Uz Ohrid i okolicu, gdje su istinski uživale, mlade su Krčanke posjetile i Skopje, glavni grad Sjeverne Makedonije.

Početkom mjeseca listopada otputovale su na još jednu me-đunarodnu turneju od osam dana po Francuskoj, Španjolskoj i Monaku. Monte Carlo, Nica, Cannes, Arles, Montpellier, Carca-ssonne, Girona, Malgrat de Mar i Barcelona, destinacije su koje su ugostile 28 naših djevojaka. Povod ovoj sjajnoj turneji je sudje-lovanje na još jednom velikom međunarodnom festivalu mažo-retskih timova i puhačkih orkestara iz cijele Europe.

Osim brojnih nastupa i turneja, mlade su Bodulke odmjerile svoju „snagu” s ostalim mažoretskim timovima u Hrvatskoj, pa su tako sudjelovale na dva turnira, u Nedelišću i Labinu, i s oba se

VIJESTI

NAŠI ZVONI ■ 18

Malinska je hit-mjesto za maškarane zabave

■ Dubašljanski Aladin na Riječkom karnevalu

Dubašljanski je mesopust započeo na sâm dan Pavlove, 25. siječnja. Ove je godine šator bio po-stavljen na novoj lokaciji, na igralištu Osnovne

škole u Bogovićima. Ta se nova pozicija šatora pokazala „punim pogotkom”. Program je započeo podizanjem me-sopusta, te je Maškarana udruga Dubašnica tom prigo-dom počastila prisutne pićem i uz harmoniku lijepo smo se družili. Nakon toga je u šatoru obavljena primopredaja općinskih ključeva – načelnik Robert Anton Kraljić predao je općinsku vlast predsjedniku Maškarane udruge Dubaš-nica Antoniu Oreškoviću. Program je vodio Neno Gržetić. Nakon što su „vlast” preuzele maškare, uslijedila je zabava uz nastup Dalmatina te D’Beni benda. U šatoru su organi-zirane još dvije maškarane subote te su nas tom prigodom zabavljali Night express, Koktelsi i D’Beni bend.

Održana je i jedna dječja reduta, te retro-party. Može se s pravom reći da je i ove godine Malinska bila hit-mjesto za maškarane zabave. To je već tradicija i stoga ćemo se mi i na-redne godine potruditi da organiziramo još bolje. No kako se u narodu kaže „sve što je lijepo i brzo prođe”, tako su brzo prošle i te maškarane zabave, i došao je zadnji dan vladavine maškara, a to je mesopust. Vrijeme nas je poslužilo, pa se i ove godine okupio veliki broj traktora i sudionika. Mesopusna je povorka krenula iz Malinske i završila u Bogovićima. Već kako to tradicionalno biva, u svakome su nas selu dočekali seljani s hranom i pićem te smo uz zvukove harmonike zajedno zapjevali. Vladala je prava maš-karana atmosfera te bismo ovom prigodom htjeli zahvaliti svima koji su se potrudili i velikodušno nas počastili.

Nakon što je predsjednik udruge vratio vlast općinskom načelniku, predavši mu simbolično općinske ključeve, te čitanja teštamenta i spaljivanja pusta koji je optužen za sve loše što se dogodilo na području naše Općine, fešta je nastavljena u šatoru do pola noći.

Ove je godine udruga nastupila na Riječkom karnevalu s maskom Dubašljanski Aladin. Marljiva ekipa je nekoliko tje-dana radila na alegorijskim kolima koja su nas zajedno sa sta-novnicima naše Općine predstavljala na Korzu.

Na kraju naše maškarane avanture htjeli bismo i ovim putem zahvaliti svim na-šim sponzorima koji su nam na bilo koji način po-mogli, posebice Općini Malinska-Dubašnica i Tu-rističkoj zajednici. Tradici-ja koja traje već sedmu go-dinu nama je veliki poticaj da se i sljedećih godina maksimalno potrudimo da Malinska ima još kvalitetni-je maškarane zabave. Tako-đer da nastavimo tradiciju odlazaka na Riječki karneval gdje smo uvijek prepoznatlji-vi po lijepim alegorijskim ko-lima i kostimima.

Maškarana udruga Dubašnica ■

■ U maškaranom šatoru svake je subote bila odlična zabava.

NAŠI ZVONI ■ 19

VIJESTI

Zlatni pir Vere i Ivana Kirinčića iz Porta

Obitelj Kirinčić, Vera i Ivan, proslavili su svoj Zlatni jubilej. U krugu svoje obitelji, koja im je uvijek na prvom mjestu, sa sinom Robertom i snahom Nives,

s kćeri Irenom i zetom Predragom te s prekrasnim, zlatnim i dobrim unucima, Petrom, Danielom, Lukom i Vidom. Oni su nam svo bogatstvo ovog svijeta. Uz Božju pomoć, s puno ljubavi, pažnje i razumijevanja doživjeli smo sretni Zlatni jubilej. Želja nam je te molimo dragog Boga da nam podari još koju godinu uživanja s djecom i unucima.

Vera KIRINČIĆ ■

Plominka i drobnica najbolje odolijevaju svim bolestimaKada se odlučimo saditi masline, prvo što nam se nameće

kao pitanje jest koje sorte treba saditi. Često mi postav-ljaju to pitanje. Poznavajući klimu, odnosno mikroklimu

u našoj Općini odmah na početku ovog teksta ću navesti koju sortu nikada nemojte posaditi. Oblica je sorta koja prevladava u Dalmaciji. Rasadnici je prodaju kao domaću, autohtonu, ali nije za naše podneblje. Veći dio godine kod nas je prisutna velika vlaga u zraku, a oblica nije otporna na paunovo oko. Svake go-dine izgubi gotovo svu lisnu masu pa na proljeće kada bi trebala formirati cvjetne pupoljke ona obnavlja list. Toliko se zarazi pa-unovim okom da niti jedno tretiranje fungicidima ne daje re-zultate. Sorte koje su još podložne paunovom oku, ali u manjoj mjeri, su rošulja, levantinka i buža.

Od domaćih sorti koje su se odlično prilagodile našoj kli-mi su plominka i drobnica. Te dvije sorte najbolje odolijevaju svim bolestima. U više od 90 posto starih maslinika u našoj Općini prevladavaju plominka i drobnica kao oprašivač, iako sam mišljenja da je plominka samoplodna sorta. Prateći masline došao sam do spoznaje da plominka na sebi nosi i muški i žen-ski cvijet. Nažalost nedostatak ovih dviju sorti jest da ih ne drže rasadnici i nije ih moguće kupiti. Stoga, ako se odlučite na novi nasad, morat ćete saditi batice. To je dosta zahtjevan posao, po-gotovo ako se radi o većem broju sadnica, pa je razumljivo zašto se maslinari često odlučuju na uvozne sorte koje su najzastu-pljenije u rasadnicima.

Od domaćih sorti koje su zastupljene u rasadnicima zna-čajna je istarska rošulja – sorta koja je jako otporna na bolesti masline pa bih je svakako preporučio za naše maslinike.

Od uvoznih sorti na prvo bih mjesto stavio pendolino. Jed-na je od najboljih sorti koja je dosta zapostavljena. Kupuju je isključivo kao oprašivača tako da na desetak drugih maslina po-sade jedan pendolino. Moja je preporuka da ga se sadi kao glav-nu sortu jer je iznimno otporna, čak otpornija na niske tempe-rature od leccina, a daje odlično ulje.

Leccino je također sorta koja se može preporučiti kod veli-ke vlage zraka, zna oboliti od olovne bolesti, ali pravilnom re-zidbom i preventivnim prskanjem to se može potpuno izbjeći.

Ovih nekoliko sorti danas su najzastupljenije u našoj Op-ćini.

Također bih htio navesti još dvije sorte koje osobno posje-dujem i pokazale su mi se jako dobre, a to su casaliva i leccio del corno. Sorte su to koje su najzastupljenije na sjeveru Italije i dobro podnose vlagu i hladnoću.

Naravno, postoji oko 200 vrsta sorti maslina u cijelome svijetu, a ovdje sam naveo samo one koje su kod nas najzastu-pljenije, s kojima imam iskustva i razloge zašto upravo neke od njih saditi, a neke izbjegavati.

Branko JUD ■

Sorte u našoj Općini

Vjenčani, rođeni i umrliOd 6. prosinca 2019. do 17. ožujka 2020.

VJENČANI U OPĆINI MALINSKA-DUBAŠNICATatjana Štefanić i Igor StoilkovićEdmonda Duhanaj i Donik BegajAzra Moralić i Admir KenjarROĐENI (U RIJECI) I UPISANI U MATIČNIM KNJIGAMAPaula Sormilić, kći Josipe i Tonija iz BarušićaGreta Turčić, kći Sandre i Nikole iz MalinskeLuce Dorčić Ljutić, kći Ive i Vedrana iz MilčetićaAmelie Lleshi, kći Matee Mihelin i Jozefa Lleshija iz MalinskeUMRLI NA PODRUČJU OPĆINE MALINSKA-DUBAŠNICA I/ILI POKOPANI NA GROBLJIMA U OPĆINI MALINSKA-DUBAŠNICAJosipa Žgombić – Kraljevica – Malinska/Novo grobljePetar Bogović – Bogovići – Malinska/Novo grobljeJure Filipić – Milovčići – Malinska/Novo groblje Nevenka Brenko – Malinska – Malinska/Novo grobljeJelena Dvorničić – Sveti Vid-Miholjice – Groblje MiholjiceDerva Mešić – Malinska – Malinska/Novo grobljeDina Toić – Malinska – nepoznato mjesto ukopa*Ivo Jurković – Sveti Anton – Malinska/Novo grobljeMladen-Iovino Lucanich – Vantačići – Rijeka *Marianne Christel Bobel – Malinska – Njemačka *Antonija Juranić – Rijeka – Malinska/Novo grobljeVitomir Jurić – Rijeka – Malinska/Novo grobljePetar Basarić – Milohnići – Malinska/Novo groblje* osobe preminule u Malinskoj (u domovima za stare i nemoćne, turisti i sl.) – pokopani izvan Općine Malinska-Dubašnica Izvor: Evidencija Matičnog ureda Malinska i grobne evidencije

VIJESTI

NAŠI ZVONI ■ 20

Miholjicama. Bio je pop-glagoljaš starog kova koji se posebno isticao narodnom hrvatskom sviješću, radeći u korist i na dobro-bit svojega puka. U Malinskoj je osnovao Narodnu čitaonicu (1894.), Gospodarsko-trgovačko društvo u Dubašnici (1904.), poticao gradnju nove zgrade pučke škole u Bogovićima (1900.) itd. Istraživao je lokalnu povijest i puno pisao. Iznimno je znača-jan njegov osobni Dnevnik koji je pisao i vodio od 12. rujna 1876. do smrti 1933. godine. Taj je dragocjen rukopis vlasništvo vlč. Antona Turčića, a sada se čuva u Biskupijskom arhivu u Krku. Pop Mihovil Mužinić Mužina umro je 23. veljače 1933. godine, u 83. godini i pokopan na Novom groblju u Bogovićima. Bio je uistinu iznimna osoba, svećenik i intelektualac svojega vremena, zaslužni narodni prosvjetitelj Dubašnice i ostalih sredina gdje je u svećeničkoj službi boravio.

Danas se u Odsjeku za etnolo-giju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu pod signatu-rom MH 113 čuva njegova zbirka: Narodne pjesme iz Dubašnice na otoku Krku, 1877-1890. Riječ je o prijepisu na 12 stranica (formata 21 x 30 cm) ispisanih na pisaćem stroju. Na po-četku se nalazi Predgovor dr. Vinka Žganeca, uglednoga hrvatskog etno-muzikologa i melografa, koji je dati-ran 1. prosinca 1954., a na kraju do-lazi Alfabetski popis pjesama po prvom stihu. Prema navodu iz Predgovora, izvornik ovoga rukopisa nalazi se u Arhivu HAZU u Zagrebu (Odbor za narodni život i običaje), a prvotno je bio namijenjen za knjigu, tj. veliku seriju „Narodnih pjesama Matice hr-vatske”, međutim, ništa od toga nije objavljeno. Postoji i preslika ove

zbirke u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu (IEF rkp. 216. Mikrofiš 401).

Zbirka popa Mihovila Mužinića Mužine sadrži sljedećih devet kraćih lirskih pjesama:

I. Oj kućo vesela II. Odavna se spravljam III. Da biš moja bila IV. Da bi Bog dal V. Sad se odputujem VI. Junak i divojka VII. Tičice rožice VIII. Lipa Mare IX. Jelenina majko.Ovu ćemo malu zbirku, kao i onu Šimuna Milovčića, u do-

gledno vrijeme tiskom objaviti. Tomislav GALOVIĆ ■

U prošlom broju lista Naši zvoni predstavili smo ukratko Ši-muna Milovčića koji je u drugoj polovini 19. stoljeća ru-kom zapisao 11 lirskih pjesama ljubavnog sadržaja pod

naslovom Pěsmice (tj. Pjesmice). Sada ćemo ukratko prikazati jednu drugu zbirku pod naslovom Narodne pjesme iz Dubašnice na otoku Krku, 1877-1890. koju je sastavio pop Mihovil Mužinić

Mužina, želeći kao i Milovčić zabilježiti i sačuvati narodnu usme-nu tradiciju Dubašnice.

Mihovil Mužinić Mužina rođen je 5. veljače 1850. u Bogo-vićima. Za svećenika je zaređen 28. rujna 1873. godine. Školovao se u gimnazijama u gradu Krku i Rijeci, a teologiju je završio u Zadru. Mladu je misu slavio u crkvi sv. Apolinara, 12. listopada 1873. godine. Kao svećenik je službovao u Biskupiji u Krku, za-tim u župama Poljica, Beli na otoku Cresu, Dubašnica i Omišalj. Nakon umirovljenja pomagao je u rodnoj župi te jedno vrijeme posluživao i susjednu Župu sv. Mihovila arkanđela u Sv. Vidu-

Narodne pjesme iz Dubašnice na otoku Krku, 1877-1890.

Zbirka pjesama koje je skupio pop Mihovil Mužinić Mužina

■ Naslovnica i jedna od pjesama iz zbirke Narodne pjesme iz Dubašnice (strojopis)

NAŠI ZVONI ■ 21

ŠKOLA

Najmlađi suradnici nam javljaju

Moj prvi najduži izlet sa školom i s novom učiteljicom

Ispričat ću vam jednu najljepšu priču na svijetu. U srijedu, 26. veljače, moj razred i ja krenuli smo u Staru Sušicu. Vo-

zili smo se autobusom jedan sat. Kada smo došli ispred dvorca, bila sam jako uzbuđena i jedva sam nosila kufer po stubama. Odmah sam potrčala u sobu raspakirati se. Nakon toga su se sve cure odmarale do objeda. Jeli smo finu juhu i njoke s gula-šem. Zamislite, kada smo završili s jelom, počeo je padati sni-jeg. Padao je samo za nas! Navečer smo izašli van na gruda-nje i igre u snijegu. Tu smo istu večer imali party. Slavili smo Laurin rođendan, plesali smo i zabavljali se. Snijeg je tijekom noći dovoljno napadao da smo idući dan mogli raditi snjego-vića i sanjkati se iza dvorca niz brdo.

To je bio moj prvi najduži izlet sa školom i s mojom no-vom učiteljicom. Sigurna sam da ću ga pamtiti zauvijek.

Monika PRENDIVOJ, 3. b ■

Predivno u Staroj Sušici

U Staroj Sušici mi je bilo predivno. Prvi smo dan imali stolarsku radionicu.Drugi smo dan nakon doručka išli na sanjkanje, a poslije

objeda smo planinarili po brdu iznad Stare Sušice. Na plani-narenju mi je bilo malo hladno. Nakon večere smo gledali ani-mirani film Šegrt Hlapić. Kako se meni spavalo, nisam ga gle-dala do kraja. Sljedeći dan nakon doručka posjetili smo Područnu školu Stara Sušica i Zavičajni muzej.

Na kraju je uslijedila duga šetnja, pakiranje i polazak kući. Bilo je predivno.

Nikolina KOSIĆ, 3. a ■

Obilježili smo Dan ružičastih majica

U srijedu, 26. veljače, noseći ružičasto, svi smo zajedno odlučno rekli NE bilo kojem obliku vršnjačkog nasi-lja, svjesni koliko ljepote i radosti donose ljubaznost,

osmijeh, prijateljstvo i lijepa riječ. Pink Shirt Day – Dan ružičastih majica, u Hrvatskoj se

obilježava od 2014. godine, svake zadnje srijede u veljači. Za-četnik ideje  o obilježavanju ovog dana u Hrvatskoj je CEPN, Centar za edukaciju i prevenciju nasilja.

Ideja je nastala u Kanadi, zbog protesta na incident na-silja koji se dogodio u školi u Novoj Scotiji 2007. godine. Naime, jedan je dječak obukao ružičastu majicu u znak po-drške svojoj majci koja je oboljela od raka dojke. Iako je nje-gova gesta bila solidarna, samo zbog ružičaste majice dječak je bio izvrgnut uvredama i izrugivanju, a zatim fizičkom na-silju svojih vršnjaka. Sljedećeg su dana brojni učenici došli u školu u ružičastim majicama, podržavajući na taj način prija-telja u njegovoj nakani, istodobno osuđujući vršnjačko nasi-lje. Tako je započeo prvi  Dan ružičastih majica, na poticaj dvojice učenika završnog razreda srednje škole,  Davida Shepherda i Travisa Pricea.

Naša škola obilježava Dan ružičastih majica posljednje četiri godine, a ove smo godine to učinili brojnim aktivnosti-ma: izrađivani su prigodni panoi, održane prezentacije i radi-onice o prevenciji vršnjačkog nasilja te podizanja svijesti o važnosti tolerancije, međusobnom pomaganju i stvaranju za-jednice u kojoj svatko zaslužuje biti sretan i prihvaćen.

Alenka ŽUŽIĆ ■

OŠ Malinska-Dubašnica

■ Snijeg je padao samo za nas!

ŠKOLA

NAŠI ZVONI ■ 22

„Prvi kupači” iz Malinske na riječkom KorzuŠkolska maškarana grupa 8. veljače na Dječjem karnevalu u Rijeci

Ovim je riječima najavljena maškarana grupa naše škole koja je u subotu, 8. veljače, sudjelovala na Dječjem kar-nevalu u Rijeci. Bila je to 24. po redu Dječja karneval-

ska povorka i 9. na kojoj smo i mi sudjelovali. Ove smo se godine predstavili kao prvi kupači u Malinskoj

pod nazivom 110 godina turizma. S obzirom na to da je naša Općina prošle godine proslavila ovu veliku obljetnicu, odlučili smo i mi obilježiti je na svoj razigrani, dječji način.

Pripreme za ovaj veliki dan počele su još u listopadu osmi-šljavanjem maske i prijavama 70-ak učenika od 1. do 6. razreda.

Konačno je stigla i ta subota za koju smo se dugo i marlji-vo pripremali. Dan je bio predivan, sunčan i topao. Autobusna postaja u Malinskoj bila je puna uzbuđenih malih maškara i njihovih najbližih koji su ih došli ispratiti. Nakon šminkanja uslijedili su, sad već tradicionalni, ples i fotografiranje, a zatim su naši „kupači”, praćeni sa šest učiteljica, krenuli prema Rijeci. Riječka je riva već bila šarena i razigrana, prepuna djece maski-

rane u svakakve maštovite maske. Sa zanimanjem smo pratili sve što se oko nas događa i strpljivo čekali svoj red za veliki na-stup. Posebno su nas zainteresirali zvončari koji su pokraj nas odzvanjali svojim velikim zvonima. Jedva smo dočekali da i mi krenemo u povorku Korzom. Plesali smo i skakali i odlično odradili sve četiri pozornice te tako „doplivali” i do posljednje, pete pozornice u zgradi Export Delta, gdje smo dobili krafne i sokove za zasluženu nagradu. Polako smo krenuli natrag prema Malinskoj, umorni, ali sretni i zadovoljni.

Na kraju cijele priče moramo zahvaliti: Trgovini Krk koja nam je i ove godine pomogla svojim sponzorstvom; Maškara-noj udruzi Dubašnica koja nas svake godine prati i podržava; svim roditeljima koji nam svake godine poklanjaju svoje po-vjerenje i podršku; i, naravno, našoj djeci koja uživaju u maš-karama i čija nas energija pokreće i motivira iz godine u godi-nu.

Mihaela KOŠIĆ ■

Pasalo je već 110 letda su u Malinsku prvi turisti prišli na izlet.

Otad se zi turizmon bavi sve više ljudi,svaki od njih se oko svoga gosta potrudi

i izvodi svakakova čudaza gosti ki pridu odsvakuda. 

Nijemci, Slovenci, Merikani, Slovaci, Talijani, Mađari, Česi, Poljaci…

Helou, bon đorno, guten tag, svaki jezik nin je drag. Euri il dolari, ni bitno,

primaju i sitno.

Sunce, more, plaža, wellness i masaža,

sve van to nude i za vas se trude.

Za loše vrime ne primaju reklamacije, brzo napravite svoje rezervacije,

aš Malinska već 110 let spada u top destinacije! ■ Malinskarske maškare na Dječjem karnevalu u Rijeci

■ Plesali smo, skakali...

NAŠI ZVONI ■ 23

ŠKOLA

Božićna priredba i predstavljanje kalendara

U školi radi logopedinjaVeselim se radu i svim školarcima

Rad s djecom me ispunjava pa sam još tijekom studija prisustvovala raznim dodatnim edukacijama i tečaje-vima volontirajući kao logoped u programu socijalne

inkluzije Moje mjesto pod suncem, riječkih udruga Šarolija i Cekaderi, kako bismo djeci slabijega imovinskog statusa i lo-šijih životnih uvjeta omogućili jednaku šansu za uspjeh u obrazovanju i životu. Nakon završetka studija svoje sam dje-lovanje nastavila kao klinički logoped u KBC Rijeka, no mi-slim da me život tek sad izveo na pravi put, ovdje u školi. Stoga se jako veselim radu i svim školarcima koji me čekaju.

Mia MEŠTER ■

Godinu 2019. priveli smo kraju uz tradicionalno okuplja-nje u povodu božićno-novogodišnjih blagdana. Takto-vi Malinske vale označili su početak priredbe održane 16.

prosinca. Programom su nas zrelo i sa sigurnošću vodili učenici 8. razreda Edita Begaj i Josip Filipović koje je uvježbala učiteljica Marija Iličić. Za glazbu su se, kao i uvijek, pobrinuli naši zboro-vi: učitelj Davor Burlović vodio je Veliki zbor, dok je Mali zbor uvježbala i vodila učiteljica Karmen Depikolozvane. Prigodu za soliranje u veselim božićnim pjesmama dobile su Lucija Gajzler, Flora Gregurić, Laura Kraljić, Paola Medved, Nina Šimić, Hele-na Tadejević, Jelena Tadejević, Lucija Žužić, Mia Žužić i Mara Bogović. Lijepe nam domaće, čakavske riječi prenijele su Lorena Kosić i Mia Žužić recitacijama Ča i Dragi kamik po odabiru uči-teljice Petrice Mrakovčić. Mlađe je recitatore ponosno predstav-ljala Mia Jurasić koja je recitirala  Božićnu čestitku. Simpatije su

svakako pridobile i učenice prvoga razreda, članice plesne skupi-ne, pod vodstvom učiteljice Mihaele Košić.

Predstavljanje kalendara za 2020. godinu zauzelo je središ-nje mjesto u programu. Učitelj Predrag Znaor ukratko je obja-snio motivaciju za izradu likovnih radova te je redom po mjese-cima, uz prikaz radova na platnu, prozivao nagrađene učenike. Nagrade je uime Mikić grupe, dugogodišnjeg partnera i spon-zora kalendara, uručila Barbara Gajzler. Naslovnicu kalendara krase radovi Marte Kirinčić, Leone Petrović, Romi Kovačević i Marte Ćuk. Za siječanj je odabrana Marijana Zmajla, za veljaču Anamarija Kraljić, ožujak Paola Bogović, travanj Filip Šplehar, svibanj Dominik Lesica, lipanj Lucija Linardić, srpanj Lucija Žužić, kolovoz Nina Šimić, rujan Lorena Brnica, listopad Julija Tadejević, studeni Klara Kirinčić, te za prosinac Ivano Karabaić.

Simona ŠAMANIĆ ■

U 2017. godini dobili smo su-glasnost Ministarstva znano-sti i obrazovanja za zapošlja-

vanje stručnog suradnika logopeda. Traganje za stručnom osobom potra-jalo je pune tri godine. Napokon, u veljači ove godine zaposlili smo ma-gistricu profesoricu logopedije i sur-dopedagogije, Miju Mešter. U surad-nji i uz veliku pomoć načelnika Op-ćine Roberta A. Kraljića, stvoreni su uvjeti koji će, nadamo se, našu logo-pedinju dugo zadržati u našoj školi, te će se ugodno osjećati na svome no-vome radnome mjestu i opravdati povjerenje koje smo joj ukazali.

Nedeljka TURČIĆ ■ ■ Mia

MEŠTER

■ Predstavljanje kalendara za 2020. godinu zauzelo je središnje mjesto u programu.

NAŠI ZVONI ■ 24

DJEČJI VRTIĆ

Božićne radionice i druženja

Zimu, koja nas je napustila, obilježilo je veselje i rad. Nakon što smo u posljednjem broju ispratili dragoga nam sveca Nikolu, sredinom mjeseca prosinca održane su božićne

radionice i druženja. Prvoj se radionici i druženju odazvao veliki broj roditelja, braće i sestara skupine Medvjedići. Djeca su otpje-vala pjesme koje su sama odabrala te s roditeljima igrala društve-ne igre, izrađivala ukrase za bor ili se fotografirala u fotokutku. Radionici za sve tri jasličke skupine (Zvjezdice, Sovice i Bubamare) također se odazvao veliki broj roditelja, djece, braće i sestara, a izrađenim ukrasima uredili smo predvorje vrtića.

■ Radionica u skupini Medvjedići

■ Male maškare

Maškarani petci

U veljači je svaki petak bio maškarani. Već bi u rano jutro na-vukli kostime koje bi teška srca skidali prije poslijepodnev-nog odmora, a čitavi dan posvetili su zabavi, plesu, pjevanju

i druženju s maškarama ostalih skupina. Vrijedne „tete kuharice”, kako ih od milja nazivamo, dodatno su petke zasladile fritama, a na mesopusni utorak Općina Malinska-Dubašnica počastila nas je krafnama i kroštulima. Toga se dana, bez obzira na tmurno vrije-me, vesela povorka vrtićke djece uputila u šetnju rivom.

Djecu potičemo na toleranciju

Posljednju srijedu mjeseca veljače pridružili smo se obilje-žavanju Dana ružičastih majica i na taj se način posebno prisjetili važnosti borbe protiv vršnjačkog nasilja. Od naj-

ranije dobi djecu potičemo na toleranciju, razumijevanje, pri-hvaćanje različitosti, nenasilno rješavanje sukoba i sl. Toga smo dana putem raznih priča, dramatizacije i simboličnim odijeva-njem ružičastih majica, djeci nastojali približiti tu temu.

Nova skupina – Mala škola

Otvorena je nova skupina, tzv. Mala škola, koja je s ra-dom započela sredinom veljače, a program pohađaju djeca predškolskog uzrasta. Uz 44 predškolaca koji re-

dovito sudjeluju u tom cjelodnevnom odgojno-obrazovnom radu, grupi se pridružilo i četvero novoupisane djece. U sklopu programa potiče se tjelesni, psihomotorni, socioemocionalni i spoznajni razvoj, također i razvoj govornih vještina, komunika-cije, likovnog izražavanja i stvaralaštva. Obuhvaćeno je i potica-nje matematičke pismenosti te igre i aktivnosti za poticanje po-četnog čitanja i pisanja. Vjerujemo da će učenjem putem igre djeca usvojiti navike koje će im biti od koristi pri polasku u ško-lu, ali još važnije, korisne za život.

Izložba u Galeriji Dekumanus

Tijekom pedagoške godine posebna je pažnja posve-ćena tjelesnom kretanju i aktivnosti djece. Svakod-nevni boravci u dvorištu, šetnje i igre u dvorani, te

organizirani poticaja urodili su izložbom u Galeriji Decu-manus u Krku, od 9. do 26. ožujka.

■ Dan ružičastih majica u vrtiću Bruna PETROV ■

NAŠI ZVONI ■ 25

HUMORESKA

Kurir u doba koroneČudna neka vremena zadesila su jedno poduzetničko selo

na marginama jedne prosperitetne Općine proklete da vazda uživa u plodovima mitskoga održivog razvoja. Na

scenu, pred vašim očima, stupa službena seoska budilica Koko III., potomak poznate pijetlovske loze Koko. Ovaj veličanstveni – danas u mnogim selima u kojima su ljudi odlučili svoje koko-šinjce pretvoriti u studio apartmane – endemični pernati alarm, izašao je pomalo nevoljko izvan kokošinjca da prizove zoru i odzdravi mjesec i njegove zvjezdice.

Stao je Koko III. na svoj stup. Pogledao lijevo, pa desno... Pa se nakašljao. Baš se ozbiljno nakašljao, onako problematič-no se nakašljao. Jako se čulo to Kokovo kašljanje i taman kad je prestao kašljati da pročisti svoje zlatno grlo, pogodio ga je neki tupi predmet koji je jako nalikovao na kućnu papuču broj 42., sličnu onu koju nosi stanoviti Neslužbeni Poglavar Našeg Sela!

– Muči ti sakrabujski stvore, još nan fali samo da i ti poč-neš zi ti kašlji!, mrzovoljno je s prozora svoje vile uzviknuo Ne-službeni Poglavar Našeg Sela. Na njegovom vidno uzrujanom licu nalazili su se golemi podočnjaci koji su najbolje odavali važnost situacije na njegovom plemenitom licu.

– Jube, zač ne spiš?, čuo je iza svojih jakih poglavarskih leđa, na kojima ponekad stoji sudbina cijelog sela, kao što na atlasu stoji cijeli nebeski svod, glas svoje službene supruge Franke.

– Aš ne moren, ovo nan je već peti dan u toj vražjoj samoi-zolaciji! Dobro je da me još vavik zoveš jube, aš ako ovo više zdura sve me strah da ćemo se razvest!

– Ma ča to govoriš?! Na televiziji su rekli da bi moglo čak i prit do baby booma.

Tu je Neslužbeni Poglavar Našeg Sela malo zastao, pogle-dao je prema svojoj supruzi, rekao joj povijesno – NE baby boo-mu u njegovoj kući i njezinom domaćinstvu.

– Nisan ja to tako ni mislila, pravdala se Franka.

Moran zaprt svoju butigu– Alo Lamarin, kade si? Me čuješ?, vikao je Nedo Poštar,

službeni mesar Našeg Sela.– Da ča je Nedo? Ča te strefilo?– Lej, rabit ću zaprt svoju mesnicu...– Ha, ha, ha! Dobro da ti je to niki i rekal, ne znan kako si

pasal bez ozbijne upale zbog toga šparilja ki ti je stalno bil otvo-ren. Ne znan, pravo da ti rečen, kako si inspekcije pasival.

– Baš lipo da ti je do zafrkancije, baš lipo. Ma ja san ozbi-ljan, moram zaprt svoju butigu, aš su takova vrimena prišla, ča ne čitaš Novi list?

– Jedino u Dubašnici i moren to čitati, aš butige samo to prodaju od novin!

– Pa ča ne moreš do Plodin pasat, tamo ti prodaju sve novi-ne, a ča uopće fali Novon listu?

– Prvo Plodin su u drugoj župi, a Novon listu fali ona lipa sredina ča je u 24 sata...

– A vero si munjen!– Znaš ča skoro smo šetemanu dan u ovoj samoizolaciji i

nič me brine...– Ti fali tariguza?– Ne fali mi tariguza, toga san nabavil na kile, iman ga

doma, palin špaher zi njin koliko ga iman. Nego, mi je čudno kako još nismo jimili sastanak Kriznog stožera, aš ako ovo ni kriza ja ne znan ča je.

Stroge mjere samoizolacije– Kako moreš govoriti o krizi kad ti jimaš tariguza na hita-

nje?!– Čekaj iman poziv na drugoj liniji, ustanovio je Jure La-

marin, neslužbeni v. d. zamjenika Neslužbenog Poglavara Na-šeg Sela, te se ubrzo ponovno vratio razgovoru s Nedom Pošta-rom:

– Poglavar nan govori da bi rabili napraviti videosastanak našeg Kriznog stožera.

– Ča se onda čeka? – odlučno će Nedo Poštar – Ala šu, homo!

Kako u Selu vladaju stroge mjere samoizolacije, Krizni sto-žer se okupio na pomalo neuobičajen način. Virtualno, otvorio je sastanak turistički vizionar Mirko.

– Judi, prvo nego van rečen ča je glavna moja briga – za-stao je Neslužbeni Poglavar Našeg Sela, te nastavio – prvo bi vas molil da mi rečete izvještaj s terena.

– Moran zaprt svoju mesnicu!, izvijestio je Nedo Poštar.– Moraš, aš ćeš tako ćapat niku upalu, mudro će Neslužbe-

ni Poglavar Našeg Sela.– Ma ne to, nego moju butigu. Ne moren više delat, nima

smisla. Svi kupuju u šoping centrima.– Ava ča nas još tuka u ovoj 2020.! Tek je počela i to je

fanjski dobro počela!, zavapio je Jure Lamarin.– Dobro, judi, moremo se snać! Ča je to za nas, rabimo

samo načinit zalihe, rezerve...– Veleštovani poglavaru, ja ne mogu. Imam druge obave-

ze... – izvlačio se Mirko – Postoje indicije i indikacije da će nam turistička sezona propasti.

– Ava ki šok!, vikne Jivić Makako, ali nitko baš nije obraćao pažnju na njega.

– Judi, neću previše puti ovo ponavjat, ali rabimo se orga-nizirat! Ne rabe nan zalihe, ča ti ja znan gumenih bonboni, nego nan rabe konkretne zalihe: muka, uje i tariguz!

Tariguz– Tariguz?, upita turistički vizionar Mirko, ujedno i furešt.– Toaletni papir, poglavar misli na toaletni papir, objasni

mu Jure Lamarin.– Je, je, treba nam taj tariguz!, složi se Mirko.– Je, je rabi nan i muka i uje i tariguz!, povikaše svi. Osim

Jivića Makaka.– Rabi nan i kurir, najhrabriji član naše zadruge... – pa se

Neslužbeni Poglavar Našeg Sela nadovezao i izrekao – Rabi nan najboji mej nami!

Nije se čulo ništa, vladao je sveopći muk među kriznim sto-žerašima.

– Rabiš nan ti Makako!, nasmije se i upre svoj kažiprst pre-ma videoprikazu Jivića Makaka.

– Makako, ti si naša sila, ti si naš spas!, povikaše oduševlje-na družba.

Svi su bili oduševljeni. Osim Jivića. On je razmišljao kako će njegova žrtva biti upamćena i zapamćena, kako će se upisati u velikane Našeg Sela kada i ako preživi gužvu u šoping centru kad bude nabavljao tariguz. Pardon, toaletni papir.

Ivan DERMIČEK ■

SPORT

NAŠI ZVONI ■ 26

Kontejner koji je imao dušuNakon 35 godina premješten je kontejner – legendarno sastajalište Sportsko-ribolovne udruge Lastavica

D ragi moji,Evo našeg, starog više od 30 godina kon-tejnera na izdisaju. Nakon godina čeka-

nja konačno kreće izgradnja novoga sportskog cen-tra za sportska društva na mjestu gdje je gotovo 37 godina bio stari kontejner. Puno lijepoga nam je donio, mnogim živim članovima kluba, a i mno-gim preminulim koji su svi dali obol u korist turiz-ma Malinske i na radost mnogih stranaca i naših ljudi koji su posjećivali Malinsku tijekom ljetnih mjeseci. Koliko je samo mladih članova prošlo kroz školu ribarenja u klubu? Dovoljno je pogledati fo-tografije i zaključiti koliki je veliki doprinos turi-stičkoj ponudi Malinske dao klub Lastavica. Dru-ženje članova i naše fešte mnogi neće zaboraviti. Druženja su neprocjenjiva i najvažnija u svim sportskim društvima. Posebno su bila lijepa druže-nja na izletima, još jedna lijepa ideja da se nakon ljetnih fešta družimo. Bilo je lijepo vidjeti na Kupu svetog Apolinara mlade raznih uzrasta, a najviše onih najmlađih koji su prvi put uzeli štapove u ruke. Bilo je suza, smijeha, radosti i veselja i veli-kog nestrpljenja u očekivanju proglašenja pobjed-nika natjecanja. Kup svetog Apolinara je postao tradicionalan, kup druženja i uglavnom veselja. Posebna natjecanja su bila između prijateljskih klubova iz Poteljana i Čavlene (Trofej Čavlena), natjecanja uvijek u prijateljskom ozračju, opušteno i veselo.

Godine su prošle, ostala su neizbrisiva i draga sjećanja na druženja kao i na članove kluba koji nažalost nisu više s nama. Često ih se u pričama rado sjećamo i zahvalni smo im na trudu koji su uložili u održavanje i postojanje našeg dragog klu-ba. Hvala im. Sada je na mladima red da nastave tradiciju druženja u klubu i da klub održavaju na životu. U svim tim željama za dobrobit kluba mo-ramo podržati rad našeg doktora Milana Radića koji se svim silama trudi da se nastavi do sada uspješan život kluba Lastavica. Eto, sa sjetom gle-damo naš oronuli kontejner u kojem je bilo života, veselja i najviše druženja. Hvala mu što nas je tr-pio više od 30 godina. Koliko samo strpljenja je imao s nama? Na svemu mu hvala. Taj kontejner je imao dušu. Svi mi koji nešto možemo, pomogni-mo da i nove prostorije u kojima ćemo rado boraviti dobiju dušu. Vi, mladi, na vama ostaje klub, čuvaj-te uspomene, tradiciju i nastavite s druženjem i ši-rite ljubav prema ribolovu uz poštovanje prirode i propisa u natjecanjima. Neka vam bude sretno, i našem dragom klubu Lastavica.

Živi i sretni mi bili!Dragan ZOVKO ■

■ Zadnji trenuci kontejnera na ovome mjestu – 2020. godine, gdje će se sagraditi Interpretacijski centar maritimne baštine.

■ Kontejner je postavljen 1985. godine što je ovjekovječeno na ovoj fotografiji.

NAŠI ZVONI ■ 27

SPORT

Lovro Badurina prvak HrvatskeJoš jedna je uspješna automobilistička sezona iza vozača Kar-

ting kluba Rijeka, čiji su članovi i dubašljanski vozači Lovro Badurina, Mateo Ivošević, Josip Bogović i Neven Ivošević.

Natjecali su se u istarskoj regiji i na razini države te s odličnim rezultatima zaključili sezonu 2019. godine.

Lovro Badurina, dugogodišnji licencirani i nagrađivani vo-zač, ove se sezone natjecao u disciplinama Kronometar i For-mula driver. Kao i uvijek poseban po svojim znalačkim vještina-ma u mehanici, natjecao se sa Smartom 4x4 koji je sam proizveo u svojoj radionici i doveo do savršenstva, a i do naslova prvaka u Hrvatskoj 2019. godine, u disciplini Kronometar u klasi 6, E1 MOTO.

Uz ostvarene odlične rezultate u četiri utrke u Kronometru i osvojeno 3., 7., 1. i 2. mjesto došao je do naslova državnog pr-vaka u disciplini Kronometar.

U disciplini Formula driver, za Prvenstvo istarske regije natjecali su se Mateo Ivošević, Josip Bogović i Neven Ivošević.

Josip Bogović drugiJosip Bogović pokazao se vrlo iskusnim vozačem s obzirom

na to da mu je ovo bila prva sezona u automobilističkim utrkama. Svojim Golfom 7 R natjecao se je u Klasi 2, serija +1400, te uz odlična dva prva mjesta na utrkama u Ogulinu i Limskom kana-lu, osigurao je bodove za ukupno drugo mjesto u Klasi 2.

Dubašljanski vozači nastupaju za Karting klub Rijeka

Mateo Ivošević treći na Prvenstvu istarske regije

Mateo Ivošević, gledajući svojega oca Nevena koji se godi-nama natječe u autoutrkama, stupio je u svijet automobilizma te odmah postigao zavidne rezultate. Natjecao se Hondom Civic s ocem Nevenom Ivoševićem, u Klasi 5, sport/sprint od1600-2000. Uz 2. mjesto u Limskom kanalu i 3. mjesto na Učki, Ma-teo je postigao ukupno 3. mjesto u Prvenstvu istarske regije u disciplini Formula driver.

Neven Ivošević je u ovoj sezoni osvojio 6. mjesto.

Novi vozači: Lujo Olivari, Ingo Hartmann i Luka Gajzler

Za ovogodišnju sezonu vozači Karting kluba Rijeka već su krenuli s pripremama i treninzima, a pridružit će im se još tri vo-zača iz Malinske: Lujo Olivari, Ingo Hartmann i Luka Gajzler. Vozači će klub predstavljati na Prvenstvu istarske regije i Prven-stvu Hrvatske u disciplinama Kronometar i Formula driver. Iako zasada bez ikakve financijske potpore i isključivo vlastitim sred-stvima, vozači postižu ovakve rezultate. Uz još novih članova, vo-zači Karting kluba Rijeka i među njima malinskarski natjecatelji, nadaju se još boljoj nadolazećoj sezoni i odličnim rezultatima.

Lora VUKAS ■

■ Slijeva nadesno: Lovro Badurina, Mateo Ivošević i Josip Bogović

■ Lovro Badurina u Smartu 4x4

■ Mateo Ivošević u Hondi Civic

NAŠI ZVONI ■ 28

SPORT

Deset godina uspješnog radatako nešto spremne su i naše najmlađe kadetkinje i mlađe ka-detkinje te mlađi kadeti koji su izborili državno prvenstvo na regionalnim prvenstvima početkom ove godine.

Prvo mjesto bez izgubljenog mečaStariji su članovi kluba bili okosnica momčadi koja se na-

tjecala u 2. Županijskoj ligi, gdje trenutno zauzima 1. mjesto bez izgubljenog meča. Osim što su sudjelovali u ligaškom na-tjecanju, stariji članovi kluba aktivno su pomagali u organizaciji turnira na otoku Krku te sudjelovali u radu Izvršnog odbora.

Naši najbolji natjecatelji, koji su nastupali u 2. Hrvatskoj ligi PIG regija, osvojili su u prošloj godini 3. mjesto, a trenutno se nalaze na 4. mjestu.

U natjecateljskoj sezoni 2018./2019. naša se jedina ženska momčad natjecala u Superligi i osvojila 7. mjesto. Kako se radilo o prvoj godini igranja u ovom najvišem rangu ligaškog natjecanja za žene, rezultat je bio očekivan. Od jeseni 2019. godine ova momčad, koja je doživjela jednu izmjenu u sastavu, uspješno igra u natjecateljskoj sezoni 2019./2020. Trenutno je na 5. mjestu i postoje velike šanse da tako ostane i na kraju sezone, ako se liga odigra do kraja.

Naše su djevojčice sudjelovale i na Županijskom prvenstvu Školskih sportskih društava osnovnih škola za 7. i 8. razrede, te na tom natjecanju osvojile drugo mjesto.

Stolnoteniski klub Malinska-Dubašnica

STK Malinska-Dubašnica trebao je 20. ožujka održati svoju 12. skupštinu i na njoj skromno obilježiti 10 godina uspješ-nog postojanja i rada, ali je zbog problema s epidemijom

uzrokovanom koronavirusom COVID-19, odgođena na neodre-đeno vrijeme.

Naime, osnivačka skupština današnjeg kluba održana je 5. ožujka 2010. godine u Malinskoj, na poticaj nekolicine zalju-bljenika stolnog tenisa; bili su to: Vibor Olivari, Ivica Bogović, Mirsad Šušnjar, Senad Mešić, Dragan Cindrić, Paolo Barbiš, Dražen Potnar i Sead Kulenović. Na osnivačkoj je skupštini za predsjednika izabran Ivica Bogović, za dopredsjednika Dragan Cindrić, a za tajnika Vibor Olivari.

Stolni tenis se u Malinskoj i Bogovićima počeo igrati i rani-je, početkom 70-ih godina prošloga stoljeća. Igralo se na raznim lokacijama, pod vodstvom raznih zaljubljenika u ovaj sport, a po-čelo se i odlaziti na natjecanja izvan otoka Krka. Sredinom 70-ih godina osnovan je klub pod imenom Dub, koji je funkcionirao do početka 80-ih godina, kad je prestao s radom zbog nedostatka podrške klubu i kadrova koji bi ga vodili. Nadamo se da se tako nešto više neće ponoviti jer to kako danas klub radi i kakve rezul-tate ostvaruje, svrstava ga u sâm vrh stolnog tenisa u Hrvatskoj.

Klub ima 73 članaDa je Skupština održana po planu, mogli bi se pohvaliti

sljedećim informacijama i rezultatima.Klub u ovom trenutku ima 73 člana, uglavnom školaraca iz

Malinske i Krka. S obzirom na resurse kluba, ovaj broj je maksi-malan želi li se osigurati normalne uvjete za trening i natjecanja.

Naše stolnotenisačice i stolnotenisači u proteklih su godinu dana odradili ukupno 415 treninga u Malinskoj i Krku. Ovom broju trebalo bi dodati još 40 treninga u Baški, gdje je, na žalost, ukinuta sekcija zbog nedostatka trenera. O svom radu i rezultati-ma na ligaškim i ostalim natjecanjima, trenerica Mateja Magličić redovito izvještava Izvršni odbor svojim iscrpnim mjesečnim iz-vještajima.

Osim što marljivo treniraju, naši mladi članovi kluba redovi-to odlaze na razne turnire diljem Hrvatske. Gotovo sa svakog na-tjecanja vraćali su se s pokojom medaljom, a najveću žetvu meda-lja imali su na 8. Prvenstvu jadranskih otoka u Veloj Luci, u listopadu 2019. godine. Na tom je natjecanju nastupio 41 natje-catelj. Ukupno je osvojeno 26 medalja, od toga 5 zlatnih, 9 srebr-nih i 12 brončanih.

U proteklih godinu dana – od ožujka 2019. do veljače 2020. godine – sudjelovali smo na 28 turnira. Na tim je turnirima ostva-reno 290 pojedinačnih nastupa i osvojeno ukupno 122 medalje.

Posebno trebamo napomenuti da je Adrian Šakić, u paru s Leom Bernazom (STK Brovinje), u nastupu na Državnom pr-venstvu u Dugom Selu, u svibnju 2019. godine, osvojio srebrnu medalju (to je prva medalja za klub s državnih prvenstava). Na Mastersu u Puli, 12. svibnja 2019. godine, plasirao se među osam najboljih. Oba ova uspjeha ostvarena su u kategoriji naj-mlađih kadeta.

Da nisu prekinuti treninzi i sva natjecanja, u klub je mogla doći još neka medalja s državnih prvenstava ove godine. Za

■ Malinskarski stolnotenisači snimljeni 70-ih godina prošloga stoljeća. Slijeva nadesno: Ivica Žgombić, Vibor Olivari, Ivica Bogović Jerov, Nenad Kauzlarić (stoje); Mirsad Šušnjar (?), Ivica Spicijarić, Valter Dado Vivant, Zoran Barjaktarić (?) (čuče)

NAŠI ZVONI ■ 29

SPORT

Dječaci napreduju iz utakmice u utakmicuRukomet

Nakon zimske stanke, članovi Rukometnog kluba Omišalj u kojem nastupaju i djeca iz Općine Malin-ska-Dubašnica nastavljaju s natjecanjima u svojim

kategorijama. Seniorke su uspješno otvorile proljetni dio se-zone svladavši Poreč u gostima te Pazin pred domaćom pu-blikom.

Mlađe kadetkinje nastavljaju s prvenstvenim utakmica-ma Županijske lige, gdje vode borbu za treće mjesto s ŽRK Murvica iz Crikvenice.

■ ■ ■Nastavak Županijskog prvenstva za djevojčice 2006. go-

dište obilježio je derbi između dviju neporaženih momčadi Opatije i Omišlja. Naše rukometašice slavile su s rezultatom 18:14 i potvrdile prvo mjesto na tablici te ujedno zadržale sta-tus neporažene momčadi u dosadašnjem dijelu Županijskog prvenstva. Djevojčice se također uspješno natječu u Državnoj ligi u kojoj od 13 utakmica bilježe 12 pobjeda i jedan poraz. Time su blizu plasmana za završnicu Prvenstva Hrvatske gdje se najboljih 16 momčadi bori za naslov državnih prvakinja.

■ ■ ■Dječaci 2006. godište prvu sezonu natječu se u Županijskoj

ligi, napreduju iz utakmice u utakmicu i skupljaju vrijedno isku-stvo. Budući da naporno i marljivo treniraju, vjerujemo da su bli-zu ostvarenja svojih ciljeva i osvajanja bodova u natjecanjima.

■ ■ ■Djevojčice 2008. godište u Županijskoj ligi drže odlično

4. mjesto u prvoj sezoni zajedničkog igranja velikog rukometa. Pravo sportsko iznenađenje priredile su pobijedivši u gostima momčad Raba s rezultatom 17:15 i time svladale prošlogodiš-nje županijske prvakinje i glavne konkurentice za osvajanje ovogodišnjega prvog mjesta. Dokaz je to marljivog rada na sva-kom treningu te potvrda da ćemo o njihovim uspjesima sigurno svjedočiti.

■ ■ ■Mini rukometašice sudjelovale su na 17. Maškaranom tur-

niru u Matuljima u dvije kategorije: djevojčice 2010. godište i 2011. godište. U obje kategorije natjecalo se po 16 momčadi podijeljenih u četiri skupine, pri čemu su ovog puta uspješnije bile starije djevojčice izborivši četvrtfinale, gdje su poražene s rezultatom 10:11 od Ogulina, kasnijih osvajačica turnira.

■ ■ ■Pozivamo sve ljubitelje rukometa da nam se pridruže na

utakmicama u Malinskoj i podrškom bodre naše momčadi u napetim rukometnim minutama. O točnim terminima utakmi-ca i ostalim informacijama možete nas pratiti putem naše Face-book stranice.

Milica ALAJBEG ■

■ Mini rukometašice RK Omišalj

Da bi slika o uspjesima našeg kluba bila potpuna, moramo napomenuti da je muška seniorska momčad proglašena dru-gom, a ženska seniorska momčad najboljom sportskom mom-čadi u 2018. godini na otoku Krku. Proglašenje je održano u Puntu 9. svibnja 2019. godine.

Prošla je godina bila najtrofejnijaI na samom kraju priče o uspjesima, s velikim se zadovolj-

stvom možemo pohvaliti s još dvije medalje s državnih prvensta-va. Leona Šantek je na Državnom prvenstvu U21, u siječnju 2020. godine u Ljubešćici, u paru s Ivonom Štrigom (Ronald Re-đep Starr) osvojila srebrnu medalju. Na seniorskom Državnom prvenstvu, potkraj veljače u Varaždinu, Ida Jazbec je, u mješovi-

tim parovima s Ivanom Zeljkom iz STK ZATON (Zadar), osvojila brončanu medalju.

Sa zadovoljstvom možemo utvrditi da je prošla godina naj-trofejnija godina od osnutka kluba 2010. godine, te da je vod-stvo kluba ponosno na sve postignuto do sada.

Ovom prilikom, zahvaljujemo svim sponzorima bez kojih klub ne bi mogao normalno funkcionirati i postizati ovako do-bre rezultate. Tu bismo ipak izdvojili, osim Općine Malinska-Dubašnica i Grada Krka, koji svake godine izdvajaju sve više financijskih sredstava za rad našeg kluba, i Atlantic grupu koja čvrsto stoji uz klub i podupire nastup naših natjecateljica u Su-perligi.

Čedomir MILER ■

NAŠI ZVONI ■ 30

SPORT

Strijelci Duba u proteklom su raz-doblju nastupili na

većem broju natjecanja. Naime, upravo je doba od veljače do svibnja najzahtjevnije za stre-ljački sport te forma na-tjecatelja mora biti traj-na kako bi se ostvarili što bolji rezultati.

Tijekom veljače održana su županijska prvenstva po kategorija-ma kao izlučna natjeca-nja za nastupe na prven-stvima države. Kako je

to bilo i očekivati, strijelci Duba ostvarili su izvrsne rezultate.Na Prvenstvu Primorsko-goranske županije u gađanju

standard zračnim oružjem za seniore, održanom u Opatiji, Ma-tija Kosić postao je prvak s pogođena 600,2 kruga. Na istom Prvenstvu seniorska momčad, u sastavu Matija Kosić, Patrik Šplehar i Teo Mance, osvojila je izvrsno drugo mjesto. Napo-menimo kako su naš sastav činili mladi strijelci koji se već sada kvalitetno mogu nositi sa starijim kolegama.

Svoju nadmoć među juniorima pokazali su i na Prvenstvu Županije u gađanju standard zračnim oružjem, održanom u Ri-jeci. Matija Kosić ponovio je uspjeh sa seniorskog prvenstva, ali i prošlogodišnjeg natjecanja osvojivši prvo mjesto s pogođenih 600,4 kruga. Time je potvrdio da je trenutno najbolji strijelac Primorsko-goranske županije. Juniorska momčad u sastavu Matija Kosić, Partik Šplehar i Teo Mance uvjerljivo je osvojila naslov prvaka Županije.

Nediljko VUČETIĆ ■

Kristian Kobrehel prvak države

Potkraj mjeseca veljače održano je Prvenstvo Hrvat-ske u gađanju standard zračnom puškom za gluhe. Natjecanje je održano u Zaboku, a nastupio je i Kri-

stian Kobrehel iz Malinske. Kako se ŠSK Dub ne natječe u sklopu Hrvatskoga sportskog saveza gluhih, Kristian je nastupio za Streljački klub gluhih Galeb iz Rijeke. Kristi-an je nakon osnovnog dijela meča bio treći. Tijekom final-nog gađanja pokazao je najviše koncentracije i mirnoće te je izvrsnim gađanjem napredovao dva mjesta do titule dr-žavnog prvaka.

Napomenimo kako je Kristian još uvijek junior te je slavio u konkurenciji seniora čime je dodatno privukao pozornost streljačkog svijeta, pogotovo Hrvatskoga sport-skog saveza gluhih čiji su čelnici oduševljeni njegovim na-stupom i rezultatom. Već sada ga vide kao mogućega čla-na Hrvatske streljačke reprezentacije gluhih.

Nediljko VUČETIĆ ■

Matija Kosić dvostruki prvak Županije

Športski streljački klub Dub

■ Matija Kosić prvak Primorsko-goranske županije

■ Kristian Kobrehel (u sredini) prvak Hrvatske

■ Andrej Krstinić s medaljama sa Svjetskog prvenstva

Andrej Krstinić najbolji sportaš Županije za 2019. godinu

Zajednica sportova Primorsko-goranske županije proglasila je najuspješnije sportaše za 2019. godinu. U konkurenciji sportaša uvjerljivo je slavio Andrej Krstinić, svjetski prvak u gađanju samostrelom FIELD. Podsjetimo, uz

brojne prošlogodišnje uspjehe, Andrej je na 20. Svjetskom prvenstvu u gađanju sa-mostrelom FIELD, održanom u ruskom Ulyanovsku, osvojio četiri zlatne medalje.

Svečanost proglašenja najuspješnijih sportaša održana je 19. veljače u Druš-tvenom centru Omišalj, a u odsutnosti Andreja nagradu je preuzeo njegov otac Milorad Krstinić.

Nediljko VUČETIĆ ■

NAŠI ZVONI ■ 31

SPORT

Malinskarima zlato i dvije bronce na Europskom kupu u Karlovcu

Kickboxing

Ela Znaor je 11. veljače osvojila zlatnu medalju na Europ-skom kickboxing kupu „10th Karlovac open”. Prvi je put nastupila među seniorkama u point fightingu i bila je

najbolja u skupini do 65 kilograma. U polufinalu je pobijedila Mađaricu Bernadettu Gombas s rezultatom 6:0, a u finalu je sa 7:3 bila bolja od Talijanke Irene Oppici.

Svoje su prve nastupe izvan Primorsko-goranske županije imali mladi natjecatelji iz Malinske i Omišlja. Paola Ivana Medved je među mlađim kadetkinjama početnicima bila treća do 37 kilograma. Stella Novak je među starijim kadetkinjama početnicima bila također treća do 60 kilograma. Paola je polufi-nalnu borbu izgubila od Poljakinje, a Stella od Rumunjke. Emanuel Žic je među mlađim kadetima početnicima osvojio peto mjesto u skupini više od 47 kilograma. Iako se nije popeo na postolje, Emanuel se odlično borio. U osmini finala je pobi-jedio Bugara s 10:0, a u četvrtini je izgubio od Mađara 5:7.

Na kupu je bilo 2206 natjecatelja iz 194 kluba i 39 država.

Ela Znaor zlatna na Državnom seniorskom prvenstvu u point fightingu

Ela Znaor  je 7. ožujka osvojila naslov državne seniorske prvakinje u kickboxing disciplini point fighting u skupini do 65 kilograma. Prvenstvo je održano u Đakovu, a Ela je u finalu po-bijedila iskusnu natjecateljicu Anu Alaber iz Pule s rezultatom 8:4. Uspjeh je značajan i zbog činjenice da je Ela još narednih godinu dana juniorka, a već ostvaruje izvrsne rezultate među se-niorkama.

Zbog pandemije koronavirusa otkazani su turniri Svjet-skog kupa u Austriji, Mađarskoj i Italiji, ali kako je prije Držav-nog prvenstva Ela osvojila Europski seniorski kup u Karlovcu, bit će vjerojatno uvrštena u hrvatsku seniorsku reprezentaciju za nastup na Europskom prvenstvu sredinom mjeseca listopada u Turskoj. Također bi prije toga trebala nastupiti na Svjetskom juniorskom prvenstvu potkraj mjeseca kolovoza u Beogradu.

Veronica Morić, Baraba Hudorović, Lucas Keko i Patrik Keko položili za pojaseveTijekom protekle zime članovi kluba koji još nisu sudjelo-

vali na natjecanjima pripremali su se za polaganje ispita za Bije-li pojas. To su ostvarili Veronica Morić, Baraba Hudorović te braća Lucas Keko i Patrik Keko. Za Žuti su položili Emanuel Žic i Teo Bećkanović. Trener Predrag Znaor očekuje da će Bije-li pojas uskoro dobiti Ruben Blažević i Toni Mustać, a Naran-časti Jelena Dundović, Leona Petrović i Stella Novak, dok se Paola Ivana Medved priprema za Zeleni pojas.

Predrag ZNAOR ■

■ Paola Ivana Medved, Stella Novak, Emanuel Žic, Ela Znaor i Predrag Znaor na Europskom kupu u Karlovcu

■ Ela Znaor, zlatna na Državnom prvenstvu u Đakovu

NAŠI ZVONI ■ 32

OPĆINA

(7)Kamicici z DubašniceKamicici z DubašnicePiše Anton BOGOVIĆ JUROV

Življenje i užance

Nigda su fameje bile velike. Ako su ljudi otili pomalin dobro živit, morali su svi nastojat živit ustrpljivo i mirno. Moral je

bit gospodar, ča bi se danas reklo autoritet, a bome i gospodarica. Ne reče se zalud da žena drži tri kantuni od kuće!

Ded Pave i baba Dume su pod krov svoje sta-rine stisli svoje dvoje dice i njihove fameje tako da jih je, kad se svi sprave, deset. Jive je stariji i jima ženu Maricu i sina koga su krstili na deda, Pave, a zovu ga Pavić.

U Dubašnici ne davahu jime Dume, aš da je kako grdo

Hći Jelica se je oženila za Mata s tujega ko-muna. Oni jimaju Mata, Pera i Jelicu. Dica su kr-šćeni po starih užancah. Vnučić od hćere je kršćen po ocu Matu ki je od velikoga i bogatoga roda. Drugi vnuk je kršćen na deda po ocu da se jime ne zatare, a vnučica je kršćena po materi zato aš je baba od kuće Dume rekla: Krstit ćemo malu po ma-teri! Ja ću bit kuntenta, a mat, moja dobra i vridna snaha, srićna, zadovoljna da njoj hći nosi nje jime. Baba Dume je bila skoro šigura da će i Jive i Ma-rica jimit još dice, jur neće ostat na jedinca. Rodit će se, ko Bog da, divojčica pak će ju oni krstit Dume, aš onda već u Dubašnicu ne davahu jime Dume, aš da je kako grdo, a ja ću ju lipo zvat Du-mica.

Na početak pasanoga vika, a i prvo, ljudi su ji-mili dice tako da su se naprida zi jimenon mogli počastit i oni drugi ded i baba ki nisu bili u kuću. Inšoma bile su, jistina ne napišene, ma tvrdo zauža-ne regule davanja jimena ditetu, pak su se zato čuda let rabile nikulike jimena kin su rekle domaće jime-na.

Tamo šezdesetih let pasanoga vika kad se je počelo bolje živit i kad su mladi mogli poć od dome i ne živit samo po starih užancah počeli su ljudi zapuštat tvrdu užancu i dici dat jime ko njin se je više pijažalo.

Na već mestih su dite zeli kumi na krst, a da se doma ni govorilo ni znalo kako će mu bit jime. Stariji su zibrali jime i tajili, a dedi i babe, lešto, s pol ust, pitali kako će se dite zvat. On ki je bil pi-tan, je zbižigival, a on ki je pital, je puhal... Svit se skonča da ja ne znan kako će mi se zvat vnuče! Skuža se vavik mora nać za ono ča se dela, a jako je do-bro ako se ju more nać na mesto za ko svi veruje-mo da je pravo i jistinito, evanjelje.

Naš sin je pod papucu Tako se baba i ded, muleć frmentun, pogova-

raju:– Ma si leh malo vidil oni dičina moga brata! Nisu

krstili kako se jima! Dali su ditetu jime ko ni u kalendar ne piše, a kunjada mi je rekla da je jime kratko ma da ga ona sejedno ni zapametila kad su njoj ga prvi put rekli aš je nikakovo furešto i ona, a bome ni nijedan od našega roda, ga ni još čul.

– To jime je šiguro našla ona, rekla je kunjada misleć na snahu, a naš sin je pod papucu, i da bude mir neka dite nosi tuje jime.

– Znaš, sejeno san ja nećaka pitala ča je to, kako ste vi krstili? Ča ti ne znaš kako ste morali dat jime ditetu?

Ded se je leh podsmihnul i rekal: – A paraš ti da će naši, kad to bude, nas potra-

tat?!Niš baba ni odgovorila, naprid gre ona zi svo-

jin govoron: – I znaš ča mi je rekal? Teta, mi smo delali po va-

njelsku!– Aj niste!– Aj smo!– U fameju Zaharije i Elizabete se nijedan ni

zval Ivan, a oni su, za čudo svin u fameju i selo, svo-jemu ditetu dali jime ko su oni sami zibrali. Tako smo i mi vanjelski dali jime svojemu ditetu.

– A da moja bude zadnja, prošapće baba skroz zubi, rekla san: Vanjelski da, ma šesno ne!

Ded je leh stisnul s pleći i pustil glas: A niš!