Radiološki vjesnik

r a d i o l o g i j a r a d i o t e r a p i j a n u k l e a r n a m e d i c i n a

H r v a t s k o d r u š t v o i n ž e n j e r a m e d i c i n s k e r a d i o l o g i j e

Godina XXXIX

broj 4/2009

ISSN: 0352-9835

www.hdimr.hr

Značaj poznavanja medicinskog prava za zdravstvene radnike

Tema broja

Klasična tomografija u hitnoj službi

Kolangiokolecistografija

Tajne egipatskih mumija

Korice.indd 1 12.2.2010 8:57:33

PRESCRIBING INFORMATION OMNISCANTM (gadodiamide)Indications and approvals may vary in different countries. Please refer to the local Summary of Product Characteristics [SPC] before prescribing. Further information available on request.PRESENTATION Non-ionic, paramagnetic aqueous solution containing 287mg/ml gadodiamide (GdDTPA-BMA) as active ingredient, equivalent to 0.5mmol/ml. INDICATIONS Contrast medium for cranial and spinal magnetic resonance imaging (MRI) and for general MRI of the body after intravenous administration. The product provides contrast enhance-ment and facilitates visualisation of abnormal structures or lesions in various parts of the body including the CNS. For cardiac MRI, the pro-duct is indicated for the evaluation of coronary artery disease (CAD) by myocardial perfusion imaging MRI (stress/rest and late enhancement examination) for the detection and localization of coronary artery disease (CAD) and differentiation between areas of ischaemia and infarction in subjects with known or suspected CAD. DOSAGE AND METHOD OF ADMINISTRATION Adults and children: Dosage varies depending on patient weight and type of examination. Angiography and the CAD indication have not been studied in children. CONTRAINDICA-TIONS Gadodiamide is contraindicated in patients with severe renal impairment (GFR < 30ml/min/1.73m2), and those who have had or are undergoing liver transplantation. OMNISCAN should not be used in patients known to have hypersensitivity to OMNISCAN or its consti-tuents. PRECAUTIONS, WARNINGS ETC. The possibility of a reaction, including serious, life-threatening, fatal, anaphylactoid or cardiovascular reactions or other idiosyncratic reactions should always be considered, especially in those patients with a known clinical hypersensitivity or a history of asthma or other allergic respiratory disorders. A course of action should therefore be planned in advance, with necessary drugs and equipment available for immediate treatment should a serious reaction occur. Transitory changes in serum iron (within the normal range in the majority of cases) have been observed. OMNISCAN inter-feres with serum calcium measurements with some complexiometric

methods. Such methods should not be used for 12-24 hours after administration. Elimination of OMNISCAN is prolonged in patients with impaired renal function. Due to lack of information on such patients the interval between repeated administration should be at least seven days. Severe renal impairment and liver transplant patients: There have been reports of nephrogenic systemic fibrosis (NSF) associated with use of gadodiamide and some other gadolinium-containing contrast agents in patients with severe renal impairment (GFR < 30ml/min/1.73m2) and those who have had or are undergoing liver transplantation. Therefore OMNISCAN should not be used in these populations. Cases of NSF have also been reported in patients with moderate renal impairment (GFR < 60ml/min/1.73m2) with gadodiamide. OMNISCAN should be used in these patients with caution. Haemodialysis shortly after OMNISCAN administration in patients currently receiving haemodialysis may be useful at removing OMNISCAN from the body. There is no evidence to support the initiation of haemodialysis for prevention or treatment of NSF in patients not already undergoing haemodialysis. Neonates and Infants: Due to immature kidney function in neonates and infants up to 1 year of age, OMNISCAN should only be used in these patients after careful consideration. PREGNANCY AND LACTATION There is no experi-ence of the use of OMNISCAN during pregnancy or lactation. The pro-duct should not be used in pregnancy unless essential. Breast feeding should be discontinued prior to administration and should not be re-commenced until at least 24 hours after OMNISCAN administration. UNDESIRABLE EFFECTS Discomfort, with a general sensation of warmth or coolness, and pressure or pain at the injection site are occasionally seen. Less frequently reported are dizziness, nausea, headache and a per¬verted sensation of taste or smell. Rare reactions are vomiting, somnolence, paraesthesia, visual disturbances, diarrhoea, anxiety, dyspnoea, chest pain, tachycardia, trembling, arthralgia or allergy-like symptoms such as urticaria, itching or an irritation in the throat. Anaphylactoid reactions may occur. Cases of nephrogenic systemic fibrosis (NSF) have been reported with OMNISCAN. In very rare cases

convulsions have been observed after the administration of OMNISCAN as is the case for other paramagnetic MR contrast media. However, a causal relationship seems to be questionable. Transient renal failure was observed in one patient included in the clinical trials. The patient had received an X-ray contrast medium for myelography 22 hours prior to the injection of OMNISCAN. The causality for the reaction has not been established. INSTRUCTIONS FOR USE AND HANDLING The pro-duct should be drawn into the syringe immediately before use. Con-tainers are intended for single use only, any unused portions must be discarded. The product in glass vials and polypropylene bottles should be drawn into the syringe immediately before use. MARKETING AUTHORISATION HOLDER GE Healthcare AS, Nycoveien 1-2, Postboks 4220 Nydalen, NO-0401 Oslo, Norway. CLASSIFICATION FOR SUPPLY Subject to medical prescription (POM). UK MARKETING AUTHORISATION NUMBERS 00637/0015 (glass vials), 00637/0025 (polypropylene bottles), 00637/0030 (pre-filled syringes). PRICE 20ml: £59.24. DATE OF REVISION OF THE TEXT 13 April 2007.

Adverse events should be reported. Reporting forms and information can be found at www.yellowcard.gov.uk. Adverse events should also be reported to GE Healthcare.

GE Healthcare Limited, Amersham Place, Little Chalfont, Buckinghamshire, England HP7 9NA. www.gehealthcare.com

Reference: 1. Pharmacovigilance data on file available from GE Healthcare.

© 2008 General Electric Company – All rights reserved. GE and GE Monogram are trademarks of General Electric Company.

Omniscan is a trademark of GE Healthcare Limited.

08-2008 JB3355/OS INT’L ENG

GE Healthcare

15 years1

More than 40 million procedures1

1 priority: your patientFind out more at www.omniscan-news.com

Korice.indd 2 12.2.2010 8:58:10

Radiološki vjesnik 1/2009

1

Tema broja

4ZNAČAJ POZNAVANJA MEDICINSKOG PRAVA ZA ZDRAVSTVENE RADNIKELjubica Žunić, mag. iur.Frane Mihanović, univ. bacc. med. rad.Medicinski fakultet, Split

S t r u č n i č l a n a k

12Klasična tomografija u hitnoj službiJulio Pirović, ing. med. radiologijeRadiologija, Opća Bolnica Varaždin

S t r u č n i č l a n a k

16KolangiokolecistografijaDražen Horvatinec, ing. med. radiologijeZavod za radiologiju, O.B. Sveti Duh, Zagreb

I z v j e š t a j

18Funkcionalna dijagnostika poremećaja pokretaKrešo Perković, DMDGE Healthcare d.o.o.

I z v j e š t a j

202. radionica inženjera medicinske radiologijeIvanka Herman, ing. med. rad.Klinika za tumore, Zagreb

N o v o s t i

22 Tajne egipatskih mumijaSiemens d.d.S t r u č n i č l a n a k

25Združena primjena radioterapije i hormonske terapije u primarnom liječenju raka prostateMladen Solarić, dr. med., specijalist radioterapije i onkologijeKlinika za tumore, Zagreb

X - r a y z a n i m l j i v o s t i

28Nepoznato o poznatomeSenad Sejdinović, ing. med. rad.Poliklinika Medikol, Zagreb

I n f o

29 Obilježen svjetski dan radiografije8. studenoga 2009.I n f o

30 Stručne aktivnosti 2010.

RV-4-2009.indb 1 11.2.2010 22:54:31

2

Radiološki vjesnik 1/2009

Poštovane kolegice i kolege, dragi prijatelji,

Jedno od temeljnih pravnih načela sadržano je u izreci: Ignorantia iuris nocet. Nepoznavanje prava škodi svakom čovjeku, pa i svima koji obavljaju i provode zdravstvenu skrb, dijagno-stičke i terapijske postupke u području zdravstvene djelatnosti. Stoga je tijekom obrazovanja i tijekom radnog vijeka nužna trajna edukacija zdravstvenih radnika u području medicinskog prava, kojom će se usvojiti znanja, prava i obveze iz postojećih i novousvojenih zakona i pra-vilnika. Više o tome pročitajte u temi broja: Značaj poznavanja medicinskog prava za zdrav-stvene radnike. U sklopu izložbe »Tajne egipatskih mumija«, koja je otvorena u Noći muzeja, Arheološki muzej u Zagrebu je po prvi put široj javnosti predstavio CT snimke unutrašnjosti mumije koju je Muze-ju darovao zagrebački biskup Juraj Haulik polovicom 19. stoljeća. Stručnjaci Kliničke bolni-ce »Dubrava« obavili su radiološku analizu mumije s ciljem utvrđivanja autentičnosti, spola, postojanja fraktura, uzroka smrti, starosti u trenutku smrti i korištenih metoda balzamiranja. Za potrebe snimanja stručnjaci su se služili Siemensovim višeslojnim CT uređajem koji je omogu-ćio visokokvalitetne snimke unutrašnjosti mumije.

Na stranicama koje slijede, kroz ulogu suvremene radiološke tehnologije u paleoradiologiji, saznat ćete i koje su prednosti, a koji su nedostaci peroralne i intravenozne kolangiokolecisto-grafije, te koji je značaj klasične tomografije u hitnoj službi. Uveli smo i novu tematsku rubri-ku pod naslovom »Nepoznato o poznatome«, koja će svojim popularnim pristupom na strani-ce »Radiološkog vjesnika« predstaviti nepoznate pojedinosti o poznatim temama koje dotiču područje radiologije, radioterapije i nuklearne medicine.

Tijekom 2009. godine održali smo dvije stručne Radionice, jednu u Zagrebu, za naše kolege koji rade u području radioterapije, i drugu u Požegi, koju smo posvetili pretresanju zakona, pravil-nika i normativa koji uređuju prava i obveze naše struke. Voljom i znanjem naših mladih kole-ga, čime smo uštedjeli znatna sredstva Društvu, obnovili smo našu web stranicu, www.hdimr.hr, i na njoj otvorili stručni Forum. Nova rješenja i novi alati web stranice omogućuju brze, pra-vovremene izmjene sadržaja, čime osiguravamo stalnu aktualnost.

Proces dugog i za naše pregovarače zahtjevnog usaglašavanja interesa četiri struke je zavr-šen. Održana je osnivačka skupština Komore zdravstvenih radnika, kojoj ćemo posvetiti slje-deći broj Radiološkog vjesnika, a nestrpljivima nudimo više informacija na našoj web stranici.

Damir Ciprić Nikola GačićVoditelj sekcije za radioterapiju Glavni uredniki nuklearnu medicinu HDIMR

Rijeè urednika

Časopis izlazi kvartalno, četiri puta godišnje.

Rukopisi, slike i crteži se ne vraćaju ukoliko to nije izričito dogovoreno. Autorska prava su zaštićena.

Izneseni stavovi predstavljaju stavove autora i ne predstavljaju nužno stav uredništva. Očekujemo nove materijale i zahvaljujemo na suradnji.

Sljedeći broj izlazi u ožujku 2010.

Rok za prijavu materijala za objavljivanje je 1. ožujka 2010.

Radiološki vjesnik4/2009ISSN: 0352-9835

IzdavačHRVATSKO DRUŠTVO INŽENJERA MEDICINSKE RADIOLOGIJE10 000 Zagreb, Mlinarska c. 38fax: 01 466 80 80žiro račun: 2360000-1101213577, MB: 3241343

Za izdavačaMarko Čupić ing. med. radiologijee-mail: mcupic8@gmail.com

Glavni i odgovorni urednikNikola Gačić, ing. med. radiologijee-mail: nikola.gacic@zg.t-com.hr

Zamjenici glavnog urednikaDamir Ciprić ing. med. radiologijedamir.cipric@kzt.hrHelena Medvedec ing. med. radiologijehmedvede@kbc-zagreb.hr

Urednički kolegijDomagoj Boban, Andrija Čop, Igor Fučkan, Dražen Horvatinec, Velimir Karadža, Maja Karić, Hrvoje Laušić, Frane Mihanović, Julio Pirović, Demir Puljizović, Nenad Vodopija

Stručni suradniciNeven Carev, Stipan Janković, Siniša Kardum, Dragan Kubelka, Zoran Klanfar, Mario Medvedec, Mladen Novaković, Krunoslav Pavlinek, Renata Plahutnik Borić, Goran Roić, Sandra Senečić, Petar Strugačevac, Miroslav Šaban, Damir Zuccon

Grafičko uređenjeŽeljko Podoreški

LektoricaRomana Horvat

Grafička priprema za tisakTko zna zna d.o.o.

TisakAlfacommerce d.o.o.

Adresa uredništvaHRVATSKO DRUŠTVO INŽENJERA MEDICINSKE RADIOLOGIJE10 000 Zagreb, Mlinarska c. 38

E-mail adresa: Internet adresa: crjcasopis@hdimr.hr http://www.hdimr.hr

RV-4-2009.indb 2 11.2.2010 22:54:36

Iopromide

Ultravist®

�������������������������

S pravim omjerom osmolalnosti, viskoznosti i koncentracije joda, Ultravist® daje dobru kontrastnost za visoko kvalitetni radiološki prikaz*

Sažetak opisa lijeka na str. 32 �

RV-4-2009.indb 3 11.2.2010 22:54:37

Ljubica Žunić, mag. iur.1Frane Mihanović, univ. bacc. med. rad.2Medicinski fakultet, Split

frane.mihanovic@gmail.com

1. Uvod

Ignorantia iuris nocet jedno je od temeljnih pravnih načela. Nepoznavanje prava škodi svakom čovjeku, a posebno se to odnosi na one koji obavljaju zdravstvenu djelatnost s obzirom da se prilikom njenog obavljanja goto-vo uvijek radi o pitanjima života i smrti. Nit-ko se ne može ispričavati za neznanje u svezi s nekim važećim propisom. Poznavanje pra-va je apsolutno nužno za pravnike, a za ostale vrijedi pravilo da poznavanje prava čini razli-ku između uspješnog i neuspješnog čovjeka u okviru zanimanja kojeg obavlja te podiže razi-nu profesionalizma. Živimo u društvu znanja. Podizanje razine osobnog profesionalizma je nešto na čemu svakodnevno moramo raditi. Zakonodavac je propisao obvezu edukacije zdravstvenih radnika u čl. 5. Zakona o zdrav-stvenoj zaštiti3: »Republika Hrvatska svo-ja prava, obveze, zadaće i ciljeve na podru-čju zdravstvene zaštite ostvaruje tako da: ... osigurava uvjete za edukaciju zdravstvenih kadrova.«Nužnost poznavanja pravnih normi koje se tiču svih aspekata odnosa zdravstveni radnik – bolesnik, naročito dolazi do izražaja i o njoj se govori posljednja dva desetljeća. Posljedi-ca ubrzanog razvoja medicine i biomedicin-ske znanosti je i ubrzani rast broja zakona i drugih pravilnika te pravne znanosti općeni-to. U cilju reguliranja složenih pitanja putem pravnih normi pravna je znanost pred izazo-vima koja svakodnevno nastaju kao rezultat obavljanja zdravstvene djelatnosti.

1 Autorica je zaposlena na Medicinskom fakultetu u Spli-tu; pohađa poslijediplomski studij Medicinsko pravo na Prav-nom fakultetu u Splitu.

2 Koautor je zaposlen na Medicinskom fakultetu u Splitu; pohađa magistarski studij radiološke tehnologije na Fakul-tetu zdravstvenih studija.

3 Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Narodne novine br. 150/08.

2. Pružatelji zdravstvenih usluga

Govoreći o zdravstvenim radnicima, mislimo na liječnike, stomatologe, medicinske sestre, medicinske tehničare, medicinske biokemi-čare, fizioterapeute, inženjere medicinske radiologije i magistre farmacije. Zakon o zdravstvenoj zaštiti u članku 124., stavku 1. daje definiciju zdravstvenog radni-ka: »Zdravstveni radnici su osobe koje imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i nepo-sredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu, uz obvezno poštovanje moralnih i etičkih načela zdravstvene struke.«Isti članak u stavku 2. govori: »Zdravstve-ni radnici obrazuju se na medicinskom, sto-matološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdrav-stvenog usmjerenja kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja.«Definirani su i značaj obrazovanja kao i insti-tucije koje su dužne obrazovati kvalitetni zdravstveni kadar. Srednje škole i fakulteti su odgovorni za nivo edukacije zdravstvenog radnika. Dužni su im olakšati usvajanje znanja i vještine iz suvremene medicine, ali i omo-gućiti razumijevanje tehnološkog i organiza-cijskog procesa, upravo kroz svoje nastavne planove i programe. Svim zdravstvenim rad-nicima je propisana obveza dobivanja dozvo-le za rad izdana od strane nadležne strukov-ne komore4.

3. Korisnici zdravstvenih usluga

Sukladno čl. 1. Zakona o zaštiti prava pacije-nata korisnik zdravstvene usluge je pacijent, a to može biti svaka osoba, bolesna ili zdrava, koja zatraži ili kojoj se pruža određena mje-

4 U srpnju 2003. doneseni su strukovni zakoni: Zakon o liječništvu, Zakon o stomatološkoj djelatnosti, Zakon o lje-karništvu, Zakon o medicinsko biokemijskoj djelatnosti, Zakon o fizioterapeutskoj djelatnosti, Zakon o sestrinstvu.

ra ili usluga sa svrhom očuvanja i unaprjeđe-nja zdravlja, sprječavanja bolesti, liječenja ili zdravstvene njege i rehabilitacije.5

4. Medicinsko pravo

Edukacija u području medicinskog prava ima svoj osnovni cilj: pružiti zaštitu pacijen-tu od nesavjesnog liječenja i zaštititi liječ-nika od neopravdanih optužbi. Zdravstve-ni radnici od početka svojih dugogodišnjih školovanja moraju biti informirani o svojim pravima i obvezama u postupku pružanja zdravstvene zaštite.

4.1. Međusobni odnos medicine i prava

Pravo i medicina dodiruju se svakodnevno u brojnim područjima kojima se pristupa s pravnog i medicinskog aspekta. Pojmovi kao što su: nesavjesno liječenje, samovoljno lije-čenje, nepružanje liječničke pomoći, nadrili-ječništvo, patentiranje gena, ljudski genom, davanje i primanje mita, zadržavanje u zdrav-stvenoj ustanovi protiv volje pacijenta, pravna zaštita života, pravna zaštita genetskog iden-titeta i privatnosti, dužnost liječnika da paci-jenta izvijesti o rizicima operacije i pristanak pacijenta na operaciju, nepristajanje paci-jenta na medicinsku intervenciju iz vjerskih pobuda, transplantacija dijelova ljudskog tije-la, odgovornost liječnika i zdravstvene usta-nove zbog sekundarnih šteta, odgovornost za štete nastale uporabom medicinskih tehnič-kih uređaja, liječnička greška pri određiva-nju dijagnoze i terapije, osiguranje od profe-sionalne (liječničke) odgovornosti, izdavanje lijekova i odgovornost ljekarnika, nesavje-sno postupanje pri pripravljanju i izdavanju lijekova, dužnost liječnika da obznani vla-stitu stručnu pogrešku, sloboda liječnika da izabere terapiju i njezina ograničenja, ispiti-vanje lijekova na ljudima, liječnička tajna i

5 Zakon o zaštiti prava pacijenata, Narodne novine br. 169/04.

Ignorantia iuris nocet

Značaj poznavanja medicinskog prava za zdravstvene radnikeNepoznavanje prava škodi svakom čovjeku, a posebno se to odnosi na one koji obavljaju zdravstvenu djelatnost s obzirom da se prilikom njenog obavljanja gotovo uvijek radi o pitanjima života i smrti

4

Radiološki vjesnik 4/2009Radiološki vjesnik 4/2009T e m a b r o j a

RV-4-2009.indb 4 11.2.2010 22:54:38

neovlašteno otkrivanje profesionalne tajne, eutanazija, bioetika i biomedicinska istraži-vanja, protupravni prekid trudnoće, medicin-ska vještačenja, prenošenje zarazne bolesti, prenošenje spolne bolesti i dr., posljednjih desetak godina postaju posebnim predme-tom zanimanja zdravstvenih radnika.6 Ovo je posljedica ubrzanog razvoja medicine i bio-medicinske znanosti te postavljanje zahtjeva pravnoj znanosti da regulira i uredi složena pitanja putem pravnih normi. Budući da prav-na regulacija ponekad kasni, nastaju prav-ne praznine koje imaju negativne posljedi-ce u društvu.

4.2. Pojam medicinskog prava

Budući da smo ovim radom obuhvatili sve zdravstvene radnike, tako ćemo i pojam medicinsko pravo ovdje shvatiti i definirati vrlo široko i približiti ga definiciji zdravstve-nog prava. U praksi se medicinsko i zdrav-stveno pravo često koriste i kao sinonimi. Dakle, medicinsko pravo je grana prava koja se odnosi na medicinsku djelatnost, obuhva-ća sve pravne aspekte svih zdravstvenih dje-latnosti, sve subjekte, odnose i postupke za koje pravo vezuje određene pravne učinke. 7

Zdravstveno pravo ili »pravo zdravlja« (Health Law) je skup pravnih pravila kojima se regulira provođenje i pružanje odgovara-juće, potrebne, pravno priznate i neophod-ne zdravstvene zaštite stručnim obavljanjem zdravstvene djelatnosti ovlaštenih zdravstve-nih radnika. 8

Pojam »zdravstvenog prava« neki autori sma-traju sadržajno širim jer obuhvaća sve propi-se vezane uz zdravstvo i zdravlje. Neki drugi autori drže pojam »medicinsko pravo« širim jer obuhvaća cjelovito područje medicine kao struke i znanosti. Danas, ipak, prevladava shvaćanje kako su pojmovi »zdravstveno pra-vo« i »medicinsko pravo« sinonimi jer označa-vaju skup pravila kojima se reguliraju odnosi i pojave koji su u svezi s medicinom i pravom. Područje medicinskog, odnosno zdravstve-nog prava svakim danom intrigira sve veći broj pravnika i zdravstvenih radnika. Razlog tomu je taj što zdravstvena djelatnost svakod-nevno doživljava svoju ekspanziju.

4.3. Izvori medicinskog prava

Normama medicinskog prava uspostavlja se kontrola nad djelatnošću medicinskih radni-ka u cilju zaštite društva i pacijenta. Osnov-na razina znanja u ovome području polazi od poznavanja temeljnih izvora medicinskog pra-va. Medicinsko pravo čini skup raznorodnih propisa koja pripadaju različitim granama

6 Čizmić J., Bioetika i medicinsko pravo. Zbornik radova 9. bioetičkog okruglog stola. Rijeka, 2008; 12.

7 Čizmić J., Bioetika i medicinsko pravo. Zbornik radova 9. bioetičkog okruglog stola. Rijeka, 2008; 2.

8 Babić T., Roksandić S., Osnove zdravstvenog prava. Zagreb, Tipex, 2006; 20.

prava. Oni su brojni s tendencijom sve veće brojnosti, a zbog svoje raštrkanosti teško ih je pobrojati. Možemo ih svrstati u dvije sku-pine: propise koji izravno uređuju odnose koji nastaju u obavljanju zdravstvene djelatnosti te propise iz drugih područja prava. Zakoni koji predstavljaju izravni izvor medi-cinskog prava su: Zakon o zdravstvenoj zašti-ti (Narodne novine br. 150/08), Zakon o obve-znom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine br. 150/08, 94/09), Zakon o liječništvu (Narodne novine br. 121/03, 117/08), Zakon o zaštiti prava pacijenata (Narodne novine br. 169/04), Zakon o djelatnostima u zdrav-stvu (Narodne novine br. 87/09), Zakon o sto-matološkoj djelatnosti (Narodne novine br. 12/03, 117/08, 120/09), Zakon o medicin-sko-biokemijskoj djelatnosti (Narodne novi-ne br. 121/03, 117/08), Zakon o ljekarništvu (Narodne novine br.121/03, 117/08), Zakon o sestrinstvu (Narodne novine br. 121/03, 117/08), Zakon o lijekovima (Narodne novi-ne br. 71/07), Zakon o zaštiti osoba s dušev-nim smetnjama (Narodne novine br. 111/97, 27/98, 128/99, 79/02), Zakon o zaštiti pučan-stva od zaraznih bolesti (Narodne novine br. 79/07), Zakon o zdravstvenoj zaštiti strana-ca u Republici Hrvatskoj (Narodne novine br. 114/97), Zakon o uzimanju i presađiva-nju dijelova ljudskog tijela u svrhu liječenja (Narodne novine br. 177/04, 45/09), Zakon o krvi i krvnim pripravcima (Narodne novine br. 79/06), Zakon o dobrovoljnom zdravstve-nom osiguranju (Narodne novine br. 85/06, 150/08), Zakon o zdravstvenom osiguranju zaštite zdravlja na radu (Narodne novine br. 85/06, 67/08). Brojni podzakonski propisi koji razrađuju pitanja koja su načelno regulirana zakonom, također predstavljaju izravni izvor medicin-skog prava. Njih najčešće donose Ministar-stvo zdravstva i Hrvatski zavod za zdravstve-no osiguranje. Neki od važnijih su: Pravilnik o specijalističkom usavršavanju doktora medi-cine (Narodne novine br. 73/08), Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, rad-nika, medicinsko-tehničke opreme za obav-ljanje zdravstvene djelatnosti (Narodne novine br. 90/04), Pravilnik o praćenju nuspojava lije-kova (Narodne novine br. 29/05), Pravilnik o kliničkim ispitivanjima i dobroj kliničkoj praksi (Narodne novine br. 121/07), Pravilnik o pra-vima, uvjetima i načinu korištenja zdravstve-ne zaštite u inozemstvu (Narodne novine br. 121/06), Plan zdravstvene zaštite Republike Hrvatske itd.Pravni izvori na međunarodnoj razini su: Kon-vencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih slo-boda iz 1950. Konvencija Vijeća Europe o zaštiti ljudskih prava i dostojanstva ljudskog bića u pogledu primjene biologije i medicine: Konvencija o ljudskim pravima i biomedicini (stupila na snagu 1. prosinca 1999), dodatni protokoli uz ovu Konvenciju o zabrani klonira-nja ljudskih bića te onaj u svezi presađivanja organa i tkiva ljudskog porijekla.Brojni propisi iz drugih područja prava sadrža-

vaju odredbe kojima se na izravan ili neizra-van način uređuju odnosi iz područja medi-cinskog prava. Ustav RH (Narodne novine br. 41/01, pročišćeni tekst) svakomu jamči pravo na zdravstvenu zaštitu (čl. 58.), pravo na zdra-vi život, pravo na život (čl. 21.) te da nitko ne smije biti podvrgnut bilo kakvu obliku liječnič-kih pokusa bez svoje privole (čl. 23.). Odredbe čl. 16. i 50. Ustava navode kako se sva dru-ga prava i slobode mogu ograničiti ako je to potrebno radi zaštite zdravlja. Neizravni, ali važni izvori medicinskog pra-va su: Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 41/08), Zakon o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03), Kazneni zakon (Narodne novine br. 110/97, 27/98, 129/00, 51/01, 105/04, 84/05, 71/06), Zakon o kazne-nom postupku (Narodne novine br. 62/03, pročišćeni tekst, 115/06), Zakon o zaštiti taj-nosti podataka (Narodne novine br. 108/96), Zakon o trgovačkim društvima (Narodne novi-ne br. 111/93, 34/99, 52/00, 118/03) i dr.Profesionalne udruge i organizacije zdrav-stvenih radnika donose, uz eventualno odo-brenje nadležnog ministarstva ili nekog dru-gog tijela, propise kojima se uređuje ponaša-nje zdravstvenih radnika prilikom obavljanja svoje profesije te druga prava i dužnosti. Takvi propisi se nazivaju autonomno ili sta-leško pravo. Kako su na ovom području nastupile nove okolnosti donošenjem zakona o djelatnosti-ma u zdravstvu, potrebno se posebno osvrnuti na zakonske odredbe koje direktno utječu na rad i odgovornost radnika u zoni ionizirajućeg zračenja. Tako se u članku 20. Zakona o dje-latnostima u zdravstvu (Narodne novine br. 87/09) navodi: »Zdravstvena radiološko-tehnološka dje-latnost jest zdravstvena djelatnost koja obu-hvaća postupke dijagnostičkog snimanja i terapije uporabom dijagnostičkih i terapijskih radiološko-tehnoloških uređaja koji koriste ionizirajuće ili neionizirajuće zračenje.«Posebno se naglašava kontrola standarda obrazovanja što je definirano člankom 22. istog Zakona:»Zdravstvena radiološka-tehnološka djelat-nost jest javna djelatnost koja podliježe kon-troli zadovoljenja standarda obrazovanja.Najvažnija zakonska i podzakonska regula-tiva nalazi se na web stranicama Državnog zavoda za zaštitu od zračenja. Ovaj Zavod je državna upravna organizacija koja obavlja upravne i stručne poslove iz područja zaštite od ionizirajućih zračenja, a između ostaloga: »... organizira i provodi stručno osposobljava-nje radnika iz područja zaštite od ioniziraju-ćih zračenja ...«Važeći zakoni i pravilnici koji reguliraju prava i obveze iz područja ionizirajućeg zračenja su:Zakon o zaštiti od ionizirajućeg zrače-nja i sigurnosti izvora ionizirajućeg zračenja (Narodne novine br. 64/06)

Radiološki vjesnik 4/2009

5

RV-4-2009.indb 5 11.2.2010 22:54:38

Pravilnik o popisu djelatnosti, uvjetima i nači-nu izdavanja te rokovima važenja odobrenja za djelatnost s izvorima ionizirajućeg zrače-nja i za korištenje izvora ionizirajućeg zrače-nja (Narodne novine br. 125/06) Pravilnik o granicama izlaganja ioniziraju-ćem zračenju te o uvjetima izlaganja u poseb-nim okolnostima i za provedbe intervencija u izvanrednom događaju (Narodne novine br. 125/06) Pravilnik o uvjetima i mjerama zaštite od ionizirajućeg zračenja za obavljanje djelatno-sti s rendgenskim uređajima, akceleratorima i drugim uređajima koji proizvode ionizirajuće zračenje (Narodne novine br. 125/06) Pravilnik o uvjetima i mjerama zaštite od ionizirajućeg zračenja za obavljanje djelatno-sti s radioaktivnim izvorima (Narodne novine br. 125/06) Pravilnik o uvjetima za primjenu izvora ioni-zirajućeg zračenja u medicini i stomatologiji (Narodne novine br. 125/06) Pravilnik o uvjetima, rokovima i načinu stje-canja potrebnog stručnog obrazovanja i obno-ve znanja o primjeni mjera zaštite od ionizi-rajućeg zračenja (Narodne novine br. 30/08) Pravilnik o zdravstvenim uvjetima kojima moraju udovoljavati izloženi radnici, učesta-losti pregleda te sadržaju, načinu i rokovima čuvanja podataka o tim pregledima (Narodne novine br. 111/07) Pravilnik o uvjetima, načinu, mjestima te rokovima sustavnog ispitivanja i praćenja vrste i aktivnosti radioaktivnih tvari u zraku, tlu, moru, rijekama, jezerima, podzemnim vodama, krutim i tekućim oborinama, vodi za piće, hrani i predmetima opće uporabe te stambenim i radnim prostorijama (Narodne novine br. 60/08) Pravilnik o načinu, opsegu i rokovima mjere-nja osob nog ozračenja izloženih radnika i oso-ba izloženih medicinskom ozračenju, pregle-du izvora ionizirajućeg zračenja i uvjeta rada te mjerenja propisanih elemenata i provjere kvalitete, provjeri radioaktivnog onečišćenja osoba, predmeta, okoliša, prostorija i zraka u prostorijama u kojima se obavljaju djelatno-sti ili su smješteni radioaktivni izvori te sadr-žaju izvješća o nadzoru i mjerenjima, postup-ku izvješćivanja te obvezi vođenja evidencija, sadržaju, načinu vođenja i rokovima čuvanja (Narodne novine br. 127/07) Pravilnik o popisu stručnih poslova zaštite od ionizirajućeg zračenja, uvjetima koje tre-baju ispunjavati ovlašteni stručni tehnički ser-visi i načinu ovlašćivanja (Narodne novine br. 77/07) Pravilnik o načinu i postupku nadzora prili-kom uvoza ili izvoza materijala za koji postoji opravdana sumnja da je onečišćen radionu-klidima ili sadrži radioaktivne izvore (Narodne novine br. 114/07) Pravilnik o mjerama radiološke i fizič-ke sigurnosti izvora ionizirajućeg zračenja (Na rodne novine br. 39/08)

Pravilnik o načinu uklanjanja radioaktivnog onečišćenja, zbrinjavanja radioaktivnog izvo-ra, odnosno poduzimanja svih drugih prijeko potrebnih mjera radi smanjenja štete za ljude i okoliš ili uklanjanja daljnjih rizika, opasnosti ili šteta (Narodne novine br. 53/08) Pravilnik o uvjetima za projektiranje, gradnju te uklanjanje građevina u kojima su smješte-ni izvori ionizirajućeg zračenja ili se obavljaju djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja (Narodne novine br. 99/08) Zakon o nuklearnoj sigurnosti (Narodne novi-ne br. 173/03) Zakon o prijevozu opasnih tvari (Narodne novine br. 97/07) Zakon o odgovornosti za nuklearnu štetu (Narodne novine br. 143/98) Uredba o uvjetima te načinu zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih zatvore-nih radioaktivnih izvora i izvora ionizirajućeg zračenja koji se ne namjeravaju dalje koristiti (Narodne novine br. 44/08) Naredba o graničnim prijelazima i mjestima u kojima se obavlja obvezni zdravstveni nad-zor u međunarodnom prometu nad osobama i njihovim stvarima, robama i prijevoznim sred-stvima koje podliježu nadzoru (Narodne novi-ne br. 78/02) Državni plan i program mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja te intervencija u slu-čaju izvanrednog događaja (Narodne novine br. 49/08) Doneseni zakoni i pravilnici koji regulira-ju prava i obveze iz područja neionizirajućeg zračenja su:Zakon o zaštiti od neionizirajućih zračenja (Narodne novine br. 105/99) Pravilnik o najvišim dopuštenim snaga-ma zračenja radijskih postaja u gradovima i naseljima gradskog obilježja (Narodne novi-ne br. 111/01) Ispravak Pravilnika o najvišim dopuštenim snagama zračenja radijskih postaja u grado-vima i naseljima gradskog obilježja (Narodne novine br. 7/02).9

5. Medicinsko pravo kao predmet izučavanja

Opsežna stručna literatura, zajednički teča-jevi medicinara i pravnika10 te brojni članci ukazuju na potrebu proučavanja ove discipli-ne. Medicinskim pravom se bave i zdravstve-ni radnici i pravnici. Dokaz da obje profesi-je ovu temu smatraju zajedničkom je i struk-tura polaznika Poslijediplomskog stručnog

9 Podaci s web stranice Državnog zavoda za zaštitu od zračenja http://www.dzzz.hr/.

10 Poslijediplomski tečaj stalnog medicinskog usavršava-nja I. kategorije: Liječnička pogreška – medicinski i pravni aspekti, organiziran u Splitu 2007. na Medicinskom i Prav-nom fakultetu; urednici tečaja: prof. dr. sc. Stipan Janković i prof. dr. sc. Jozo Čizmić.

studija »Medicinsko pravo« koje se od ak. god. 2008/09. izvodi na Pravnom fakultetu u Splitu. Od ukupno 51 polaznika, pravnika je 35, potom slijedi 10 liječnika, 3 defektologa, 2 veterinara i 1 stomatolog.11 Nekoliko pola-znika se već sada može pohvaliti diplomama kako medicinskog, tako i pravnog fakulteta.Zastupljenost pravne perspektive na fakulte-tima zdravstvenih usmjerenja očituje se kroz predmete bioetičkog sadržaja.12 Na Medi-cinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu izvo-de se Medicinska etika, Etika u zdravstvu, Zdravstveno pravo i etika, Filozofija i bioe-tika u zdravstvenoj njezi 13 međutim, njiho-va zastupljenost nije zadovoljavajuća s obzi-rom na realno stanje koje se najbolje očituje kroz veliki broj tužbi protiv liječnika, opadanje interesa studenata za studiranje na fakulteti-ma zdravstvenih usmjerenja te mala ili goto-vo nikakva zainteresiranost za kirurške spe-cijalizacije. Sve navedeno neminovno vodi u krizu zdravstvenog sustava.

6. Odnos pružatelja i korisnika zdravstvenih usluga

Nije moguće stvoriti idealne zakone, predvi-djeti sve situacije i po tome reagirati. To je nerealna misija u svim segmentima naše dje-latnosti, a naročito onda kada su ljudski životi u pitanju. Pacijentu nije lako, a nije ni zdrav-stvenom radniku, najčešće liječniku, preuzeti na sebe odgovornost za daljnju sudbinu paci-jenta. Obje strane su u stresu i neizvjesnosti, pacijent polaže sve nade u odabranog liječni-ka, a liječnik se trudi opravdati ukazano mu povjerenje.

6.1. Pravna priroda odnosa

Obično se ugovor između pružatelja i korisni-ka sklapa usmeno i konkludentnim načinom očitovanja volje, dakle u neformalnom obliku. Nastaje dvostrani pravni odnos iz kojeg pro-izlaze određene pravne posljedice. One mogu biti, a često i jesu, pozitivne i za obje stra-ne zadovoljavajuće, ali ponekad su posljedi-ce u negativnom smislu riječi, kako za jednu, tako i za drugu stranu. Najčešća odgovornost je odgovornost za štetu. To je obveznoprav-ni odnos u kojem je jedna strana dužna dru-goj strani popraviti štetu, a ova je druga od prve strane ovlaštena zahtijevati taj popravak. Odgovornost za štetu nastaje pod pretpostav-kom da je štetnik počinio protupravnu štetnu

11 Podaci iz referade poslijediplomskog specijalističkog studija Medicinsko pravo na Pravnom fakultetu u Splitu, ak. god. 2008/09.

12 Gosić N., Pluriperspectivity and the Functionality of Con-tents of Bioethical Education in Croatia. Intergrative Bioe thics. Academia Verlag.

13 Podaci s web stranice Medicinskog fakulteta u Splitu http://www2.mefst.hr/.

6

Radiološki vjesnik 4/2009

RV-4-2009.indb 6 11.2.2010 22:54:39

radnju zbog koje je nastala šteta oštećeniku uz obvezno postojanje uzročne veze između štetne radnje i štete kao posljedice.Kaznenopravno gledajući, zdravstveni radnik je kazneno odgovoran ukoliko mu se dokaže krivnja, sukladno načelu krivnje u suvreme-nom kaznenom pravu.

6.2. Juridizacija medicine

U odnosu zdravstveni radnik – pacijent ispre-pliću se pravo i etika, obveza i humanost, te potreba i dužnost. Iako bi povjerenje trebalo biti ono što predstavlja osnovu odnosa liječ-nik – pacijent, danas je takav odnos više prot-kan pravnim pravilima. Ovaj odnos, zahvalju-jući napretku u medicini, postaje sve uređe-niji, pa često koristimo termin juridizacija medicine14. Juridizacija medicine je kontinu-irani postupak kontrole pružanja zdravstve-nih usluga. Njegova posljedica je povećanje prava pacijenata, a smanjenje ovlasti zdrav-stvenih radnika. Radnje zdravstvenih radnika bivaju podložne procjeni stručnosti, pravovre-menosti, ispravnosti, svrsishodnosti, što je do nedavno bilo teško zamisliti.U našem pravu zakonodavac je odredbom čl. 120. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, sadržaj i opseg pružanja zdravstvene zaštite digao na razinu pravne norme, za čije se nepoštiva-nje vežu moralne, stegovne, kaznenopravne i građanskopravne sankcije.15

Liječnici trebaju paziti na održavanje i unapr-jeđenje standarda liječenja, nastojati ne poči-niti propust kako ne bi nastala i sama šteta za pacijenta. Osnovni cilj je pružiti zaštitu paci-jentu od nesavjesnog liječenja te zaštiti liječ-nika od neopravdanih optužbi.Odnos liječnik – pacijent je poseban iz razloga što po pristanku pacijenta na liječenje, liječnik upravlja cjelokupnim postupkom dijagnostike i liječenja jer mu je pacijent poklonio potpuno povjerenje u sve postupke u cilju svog ozdrav-ljenja. Zato se nesavjesno postupanje liječni-ka kažnjava, odnosno primjenjuju se pravne norme u cilju osiguranja kvalitete medicinske usluge. Postupanje liječnika se mora podvrći kontroli u cilju zaštite pacijenta. Liječnik neće odgovarati za neuspjeh dijagnostičkog i tera-pijskog postupka, ako je postupao s potreb-nom pažnjom i pravilima struke.

7. Liječnička greška

Pojam liječničke pogreške pojavio se u lite-raturi sredinom XIX. stoljeća. Njen je tvorac poznati patolog Rudolf Virchow koji pod poj-mom stručna greška liječnika podrazumijeva kršenje općepriznatih pravila umijeća liječe-

14 Turković K., Novi pogledi u svijetu na odgovornost liječ-nika za liječničku grešku.

15 Čizmić J., Bioetika i medicinsko pravo. Zbornik radova 9. bioetičkog okruglog stola. Rijeka, 2008; 14.

nja zbog pomanjkanja dužne pažnje ili opre-za.16 Liječničke pogreške se, medicinski gle-dano, prema fazama postupka mogu podije-liti na: dijagnostičke, terapijske i profilaktične ili na taktičke i tehničke. Također, neki autori ih dijele na: stručne pogreške, pogreške pravi-la i pogreške iz neznanja. Gledajući s pravnog stajališta, podjele nemaju važnost, a mogu po moći u razumijevanju zbog čega je pogre-ška učinjena. Tada one u budućnosti služe kao smjernice za poboljšanje kvalitete cjelokupne zdravstvene zaštite i zdravstvenog sustava. Pravnicima je od značaja podjela na dopu-stive i nedopustive jer je potrebno dokaza-ti uzročno-posljedičnu vezu između radnje i posljedice. Pogreške mogu nastati činjenjem i nečinjenjem, a često i prilikom uspostavljanja dijagnoze koja je polazišna točka u liječenju. Također, greške mogu biti teže, lakše, nastale u organizaciji rada, u rukovanju medicinskih aparata, prilikom informiranja i dr.17

Zdravstveni radnici bi tijekom svog obrazova-nja trebali biti upoznati s vrstama odgovorno-sti u slučaju nepoštivanja odredbi o pružanju zdravstvenih usluga.

8. Odgovornost zdravstvenih radnika

Ovisno o vrsti i težini povreda pravila teme-ljem kojih se obavlja zdravstvena djelatnost, odgovornost zdravstvenih radnika može biti: kaznena, građanska, prekršajna i disciplinska.

8.1. Kaznena odgovornost

Prema čl. 4. Kaznenog zakona Republike Hrvatske (Narodne novine br. 110/97, 27/98, 129/00, 51/01, 105/04, 84/05, 71/06), temelj kaznene odgovornosti predstavlja utvrđivanje krivnje počinitelja.Kazneni Zakon je izdvojio kaznena djela pro-tiv zdravlja ljudi u posebnu cjelinu (glava XVIII). Inkriminacije unutar tih kaznenih dje-la se mogu podijeliti prema različitim krite-rijima: prema subjektu zaštite, prema objek-tu zaštite te prema načinu i sredstvu kojim se vrši napad na zdravlje ljudi. Zdravstvena djelatnost je javna djelatnost pa zbog toga kaznena djela koja nastanu kao posljedica obavljanja te djelatnosti imaju opće opasan karakter jer zdravstveni radnici pružaju svo-je usluge ne ograničenom broju osoba. Izdva-janje kaznenih djela protiv zdravlja ljudi kao posebnog dobra, zakonodavac je želio zaštititi tjelesni integritet pacijenta te naglasiti ulogu i odgovornost svih sudionika u postupcima lije-

16 Klarić P, Odgovornost zdravstvene ustanove i zdrav-stvenih djelatnika za štetu. Hrvatska pravna revija, kolovoz 2001;29

17 Klarić P, Odgovornost zdravstvene ustanove i zdravstve-nih djelatnika za štetu; 31-32

čenja. Zakonodavac je vodio računa o činjeni-ci kako je obavljanje zdravstvene djelatnosti rizičan i odgovoran posao koji se mora obav-ljati s visokim stupnjem opreza i odgovornosti.U Kaznenom zakonu RH razlikujemo sljedeće grupe kažnjivih ponašanja:– inkriminacije kojima se štiti zdravlje ljudi

od različitih propusta zdravstvenih radni-ka (nesavjesno liječenje čl. 240., nedopu-šteno presađivanje dijelova ljudskog tije-la čl. 242., nepružanje medicinske pomo-ći čl. 243., nadriliječništvo čl. 244)

– inkriminacije kojima se štiti zdravlje lju-di od zaraznih bolesti (prenošenje zarazne bolesti čl. 238. i prenošenje spolne bolesti čl. 239)

– inkriminacija kojom se štiti pravo pacijen-ta na samoodlučivanje (samovoljno liječe-nje čl. 241)

– inkriminacije kojima se štiti zdravlje od izrade i omogućavanja dostupnosti štet-nih sredstava za liječenje (pripravljanje i proizvodnja štetnih sredstava za liječenje čl. 245., nesavjesno postupanje pri pri-pravljanju i izdavanju lijekova čl. 246)

– inkriminacije koje se odnose na živežne namirnice (proizvodnja i stavljanje u pro-met škodljivih živežnih namirnica čl. 247. i nesavjesni pregled mesa za prehranu čl. 249)

S obzirom na važnost i razvoj medicine, sva-kodnevno nastaju nove situacije i ponašanja koja treba pravno uobličiti, pa se javlja i potre-ba za proširenjem inkriminacija kojima se štiti zdravlje ljudi. Za zdravstvene radnike također su važne kaznene odredbe u Glavi X. Kazne-nog zakona RH koje govore o kaznenim dje-lima protiv i života i tijela, u Glavi XI. kazne-na djela protiv slobode i prava čovjeka i gra-đanina, u Glavi XX. kaznena djela protiv opće sigurnosti ljudi i imovine i sigurnosti prometa te u Glavi XXIII. kaznena djela protiv vjerodo-stojnosti isprava.

8.2. Građanska odgovornost

Zakon o zaštiti prava pacijenata (Narodne novine br. 169/04) u svom članku 29. navo-di da pacijent ima pravo na naknadu štete sukladno općim propisima obveznog prava. Također, Konvencija o ljudskim pravima i bio-medicini koju je Republika Hrvatska ratifici-rala 2003., pacijentu jamči pravo na nakna-du štete koja se prouzroči medicinskom inter-vencijom.Ukoliko prilikom pružanja zdravstvene uslu-ge nastanu neželjene posljedice, potrebno je pacijentu ili članu njegove obitelji naknaditi određenu štetu.Zakon o zdravstvenoj zaštiti navodi moguć-nost, ali ne i obvezu zdravstvenih radnika, osi-guranja od odgovornosti za štetu koju bi mogli uzrokovati obavljanjem zdravstvene djelatno-sti.

Radiološki vjesnik 4/2009

7

RV-4-2009.indb 7 11.2.2010 22:54:39

Potrebno je kumulativno ispunjenje općih pretpostavki odgovornosti za štetu18, a to su:– Postojanje subjekata obveznog odnosa:

štetnika i oštećenika– Štetna radnja štetnika– Šteta na strani oštećenika– Uzročna veza između štetne radnje i štete– Protupravnost štetne radnjeOdgovornost za štetu može biti subjektiva i objektivna. Subjektivna odgovornost podrazu-mijeva osim općih pretpostavki odgovornosti za štetu još i krivnju štetnika.Kod objektivne odgovornosti uzročna veza se predmnijeva kod šteta koje su nastale u sve-zi s opasnom stvari ili opasnom djelatnošću.U Republici Hrvatskoj se primjenjuju pravi-la subjektivne odgovornosti za štetu koja je nastala kao posljedica pružanja zdravstve-ne usluge. Sukladno čl. 154. stavku 1. Zako-na o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05, 41/08), krivnja štetnika se presumi-ra. Štetnik (zdravstveni radnik) mora dokazi-vati da nije kriv, odnosno da je prilikom pru-žanja zdravstvene usluge postupio lege artis. Dovoljno je da zdravstveni radnik dokaže kako je prilikom pružanja zdravstvene uslu-ge primjenjivao pravila zdravstvene struke pažnjom dobrog stručnjaka, pa da se oslobo-di od odgovornosti. Kao pomoćno sredstvo u dokazivanju sudu pomažu medicinski vješta-ci koji daju svoja stručna objašnjenja i tuma-čenja.Prilikom pružanja zdravstvene zaštite, zdrav-stveni radnici mogu počiniti sljedeće povrede: – Povreda pravila zdravstvene struke– Povreda obveze pružanja hitne medicinske

pomoći– Povreda prava na tjelesni integritet paci-

jenta– Povreda obveze sklapanja ugovora o pru-

žanju zdravstvene zaštite– Odgovornost za štetu koja je uzrokovana

medicinsko-tehničkom opremom.19

8.3. Prekršajna odgovornost

Prekršajna odgovornost zdravstvenih radnika je regulirana odredbama zdravstvenih i stru-kovnih zakona u kojima su kaznenim odred-bama navedena ponašanja koja se smatra-ju prekršajima i za koje su propisane kazne. Profesionalne udruge i organizacije zdrav-stvenih radnika donose, uz eventualno odo-brenje nadležnog ministarstva ili nekog dru-gog tijela, propise kojima se uređuje ponaša-nje zdravstvenih radnika prilikom obavljanja svoje profesije te druga prava i dužnosti te takvi propisi sadrže prekršajne odredbe. Naj-

18 Vedriš M., Klarić P., Građansko pravo, Narodne novine, Zagreb, 1998., 547-548.

19 Babić T., Roksandić S., Osnove zdravstvenog prava. Zagreb, Tipex, 2006; 175.

češće se počiniteljima prekršaja izriču nov-čane kazne. Za prekršaje mogu biti odgo-vorne pravne i fizičke osobe. Pravne osobe su zdravstvene ustanove i trgovačka društva koja obavljaju zdravstvenu djelatnost. Fizič-ka osoba koja odgovara za prekršaj je rav-natelj zdravstvene ustanove, privatni zdrav-stveni radnik, zdravstveni radnik i posloda-vac.

8.4. Disciplinska odgovornost

Zbog povreda odredaba strukovnih zako-na20 zdravstveni radnici disciplinski odgo-varaju pred nadležnim tijelima strukovnih komora zaduženima za provođenje disciplin-skih postupaka. Najčešća je povreda zbog nestručnog obavljanja svoje profesije ili nepo-štivanja strukovnog kodeksa. Kako se ove povrede tiču povreda pravila i etike struke, one su ono što najviše pogađa zdravstvene radnike. Provođenje disciplinskih postupaka Strukovne komore moraju povjeriti priznatim stručnjacima s visokim etičkim kvalitetama. Sankcije za utvrđenu disciplinsku odgovor-nost jesu: ukor, javni ukor, novčana kazna, pri-vremeno ili trajno oduzimanje odobrenja za samostalni rad te disciplinska mjera dodat-ne izobrazbe.

8.5. Mjerila utvrđivanja ispravnosti poduzete radnje ili zahvata

Medicinskoj je struci u potpunosti prepušte-no utvrditi što je ispravno, a što nije, odnosno što je učinjeno po pravilima struke, a što ne. Nije odlučno pravno, nego medicinsko mje-rilo koje je manje rigidno. Pri odlučivanju o tome je li postupano po pravilima struke, tre-ba uzeti u obzir okolnosti u kojima je donese-na stručna odluka. Liječnik nekada u trenut-ku mora odlučiti o izboru metode, a ukoliko dođe do sudskog postupka, moguće je mje-secima raspravljati je li trebalo tako postupi-ti. Medicinski standard nisu metode koje su tek u ispitivanju. Mjerodavan je standard koji je postojao u vrijeme poduzimanja određenog medicinskog zahvata. Ukoliko je zdravstveni radnik u dvojbi glede poduzimanja neke inter-vencije, dužan je držati se načela sigurnijeg puta.Krivnja zdravstvenog radnika je jedna od naj-važnijih pretpostavki odgovornosti. Slučajevi namjernog ozljeđivanja pacijenta su vrlo rijet-ki, stoga se najčešće odgovornost temelji na nepažnji u odstupanju koja može biti gruba (krajnja) nepažnja i obična nepažnja.Za zdravstvene radnike je karakteristično da se kao mjerilo za utvrđivanje profesio-nalne pažnje uzima tzv. objektivno mjerilo.

20 To su: Zakon o liječništvu, Zakon o stomatološkoj dje-latnosti, Zakon o ljekarništvu, Zakon o medicinsko biokemij-skoj djelatnosti, Zakon o fizioterapeutskoj djelatnosti, Zakon o sestrinstvu.

Ono se utvrđuje dvojako, kako prema oso-bama iz istog profesionalnog kruga, tako i prema konkretnim okolnostima u kojima se intervencija odvija. Veća opasnost i veći rizik zahtijevaju veću pažnju, a hitnost i nužnost zahvata opravdavaju niži standard pažnje. Zdravstveni se radnik ne može opravdavati praksom prilikom opravdavanja nižeg stup-nja pažnje, ako se radi o neurednom i aljka-vom postupanju.

8.6. Primum non nocere

Prilikom liječenja bolesnika zdravstveni rad-nik se vodi načelom primum non nocere, ne škoditi. Liječnik je dužan liječiti svakog paci-jenta i pružiti mu potrebnu pomoć. Zdravstve-ni radnici poduzimaju zahvate u svrhu liječe-nja, prema zahtjevima medicinske znanosti i struke. Zahtjevi mogu biti uspjeli i neuspje-li, dakle mogu i ne moraju dovesti do ozlje-de čovjeka. Pravni poredak priznaje liječničku intervenciju kao sredstvo za postizanje držav-nog cilja – zaštitu života i zdravlja ljudi. Upra-vo te učinjene intervencije za bolesnika zna-če veću šansu, mogućnost ozdravljenja, nego njihovo nepoduzimanje. Dakle, protupravnom se ne smatra ona radnja koja je poduzeta u cilju liječenja sukladno dostignuću medicin-ske znanosti i struke te uz pristanak pacijen-ta. Važan preduvjet svake intervencije od stra-ne zdravstvenog radnika je formalni pristanak pacijenta. Pacijent može izraziti svoj prista-nak nakon što je detaljno informiran. Sve dru-go bi upućivalo na kazneno djelo samovolj-nog liječenja, kako predviđa Kazneni zakon RH u svom 241. članku. Odgovornost liječni-ka za neuspjele zahvate se procjenjuje teme-ljem instituta nesavjesnog liječenja, predviđe-nog čl. 240. Kaznenog zakona. Svaki zahvat u području medicine mora se provoditi u skla-du s relevantnim profesionalnim standardima, kako navodi Konvencija o ljudskim pravima i biomedicini iz 1999.

8.7. Volenti non fit iniuria

Prema načelu volenti non fit iniuria, prista-nak pacijenta isključuje protupravnost medi-cinske intervencije pod uvjetom da je pravno valjan i da su zahvati izvedeni u onom opsegu u kojem je i pristanak dan. Međutim, prista-nak ne isključuje protupravnost liječnika uko-liko su nastupile posljedice zbog nastajanja liječničke greške.

8.8. Versari in re illicta

U slučaju neuspješnog zahvata bez pristan-ka pacijenta odgovara zdravstveni radnik za svu prouzročenu štetu makar je zahvat izve-den prema pravilima struke. Ovaj stav temelji se na načelu versari in re illicta prema kojem onaj tko se upliće u nedopuštenu stvar odgo-vara za sve ono što iz toga proizađe.

8

Radiološki vjesnik 4/2009

RV-4-2009.indb 8 11.2.2010 22:54:39

9. Informirani pristanak

Koncepcija instituta informirani pristanak temelji se na pravu pacijenta o informirano-sti o svom zdravstvenom stanju te na pravu o prihvaćanju ili neprihvaćanju prijedloga liječ-nika. Zdravstveni radnik s pravom postavlja sljedeće pitanje: je li važniji (državni) inte-res za zdravlje neke osobe ili pravo osobe da sama odluči što je za nju najbolje rješenje u postupku njenog liječenja? Liječnik i pacijent u konkretnom slučaju imaju različite kriteri-je na osnovi kojih donose odluke o daljnjem postupanju, o liječenju i trajanju života s obzi-rom na kvalitetu.Danas prevladava mišljenje da je zdravlje osobna stvar te da pacijent ima pravo odlu-čiti o svom tijelu i zdravlju te bi njegova volja trebala predstavljati vrhovni zakon. Međutim, niti Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda21 ni Konvencija o zaštiti ljudskih prava i dostojanstva ljudskog bića u pogledu primjene biologije i medici-ne22 ne daju izravan odgovor na pitanje je li važnije pravo na samoodređenje ili koncept zaštite ljudskog života. Zakon o zaštiti pra-va pacijenata je društveni interes izveden iz načela salus aegroti suprema lex stavio iznad prava na autonomiju pacijenta koje se izvodi iz načela voluntas aegroti suprema lex. Je li time povrijeđeno pravo na samoodređenje? Sigurnije je za zdravstvenog radnika poštiva-ti odredbu Zakona o zaštiti prava pacijenata kojom je propisano da pacijent nema pravo odbiti dijagnostički odnosno terapijski postu-pak u slučaju neodgodive medicinske inter-vencije čije bi nepoduzimanje ugrozilo nje-gov život i poduzeti medicinski zahvat kojim se spašava život unatoč protivljenju pacijen-ta. Na zakonodavcu je da uskladi čl. 16. st. 1. ZZPP sa suvremenim tendencijama u zapad-nim demokracijama: napustiti paternalisti-čko odbijanje pacijentovih želja i prepustiti im donošenje odluke što je za njih najbolje – kva-liteta ili kvantiteta života.23

Informirani pristanak štiti pacijentovu autono-miju i pacijentovo dostojanstvo.

10. Pravo na dostojanstvo

Prava osobnosti su ljudska prava koja su zaštićena brojnim međunarodnim dokumen-tima. Opća deklaracija o pravima čovjeka Uje-dinjenih naroda od 10. prosinca 1948. navo-di, između ostalog, kako se sva ljudska bića rađaju slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Dostojanstvo čovjeka štiti se čl. 1. Konvencije o zaštiti ljudskih prava i dostojan-

21 Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temelj-nih sloboda, NN – Međunarodni ugovori 6/99.

22 Konvencija o zaštiti ljudskih prava i dostojanstva ljud-skog bića u pogledu primjene biologije i medicine, NN - Međunarodni ugovori 13/03.

23 Turković K., Pravo na odbijanje medicinskog tretmana u Republici Hrvatskoj, Medicina 2008., Vol. 44., Br. 2; 158-170.

stva ljudskog bića u pogledu primjene biolo-gije i medicine. Ustav RH u čl. 22. st. 1. odre-đuje da je čovjekova osobnost nepovrediva, a Zakon o obveznim odnosima koji je na sna-zi od 1. siječnja 2006. izričito je u naš pravni sustav uveo pravni institut prava osobnosti. Sukladno članku 19. istog Zakona, priznaje se pravo na osobnost i fizičkim i pravnim osoba-ma. Prava osobnosti fizičkih osoba su pravo na život, pravo na tjelesno i duševno zdrav-lje, pravo na ugled, čast i dostojanstvo, pravo na privatnost i dr. Dakle, upravo ova odred-ba omogućava oštećeniku zaštitu, odnosno nadoknadu štete ukoliko su neka od ovih prava bila povrijeđena. Prema članku 1046. Zakona o obveznim odnosima, neimovinska šteta je povreda prava osobnosti. Kako ne bi dolazilo do zlouporabe ove odredbe, sudovi imaju stajalište po kojem ako je povreda pra-va osobnosti neznatna, tada postoji neimovin-ska šteta, ali ne i pravo oštećenika na dosudu pravične novčane naknade.24

11. Ugroženost zdravstvenih radnika

Zdravstveni radnici zbog svakodnevne ugro-ženosti raznim rizicima traže način kako sma-njiti rizike. To nije nimalo lako ako se uzme u obzir svakodnevna ekspanzija medicinske znanosti. Zdravstveni radnici su pod stresom i pritiskom, a onda su i greške češće. Naža-lost, iako svi griješe, greške koje nastaju pri-likom pružanja zdravstvenih usluga mogu biti kobne. One se odnose češće na pojedinca, a rjeđe na grupu ljudi.Medicinska znanost se razvija zahvaljuju-ći onim zdravstvenim radnicima koji ulaze u rizik obavljajući neku novu, medicinsku meto-du. To je bitno inače bi struka stala. Pozitivni zakonski propisi određuju granice rizika. Greške se događaju i nije ih moguće u pot-punosti izbjeći, ali je moguće naučiti iz njih. Potrebno ih je otvoreno razmatrati i izvući pouke.

12. Edukacija znači prevenciju pogrešaka

Zbog svega navedenog, edukacija u području medicinskog prava potrebna je svim zdrav-stvenim radnicima – sudionicima pružanja zdravstvenih usluga, ali i onim pravnicima koji sude u ovakvim predmetima, odnosno pravni-cima koji se time bave.Educirati buduće liječnike i ostale zdravstve-ne radnike na ovom području, znači preven-ciju pogrešaka te dobrobit svima.

24 Crnić I, Zadaće medicinskog vještaka u parnič-nom postupku za naknadu neimovinske štete, Odvjetnik 5-6/2008; 34-44.

Zdravstvena djelatnost se kontrolira i time se potiču zdravstveni radnici na održavanje važećeg standarda u svojoj struci i na pažlji-vo postupanje.Norme sadržane u sudskim presudama predstavljaju živuće medicinsko pravo te zajedno sa zakonskim normama čine unu-tarnji dio pravnog poretka. Iako naše pra-vo nije precedentno, mišljenja sam kako su upravo pravomoćne sudske odluke jedno od najvažnijih i najkonkretnijih predmeta izuča-vanja zdravstvenih radnika u procesu eduka-cije u području medicinskog prava. Iz njih bi se trebale sastaviti preporuke za izbjegavanje određenih radnji koje dovode do pogrešaka i predstavljaju osnove za tužbe. To bi zapra-vo bio utvrđeni medicinski standard kako ne postupati.

13. Defensive medicine«

Danas se od zdravstvenih radnika traži veća vještina i znanje, a samim tim je veći i rizik. Zbog straha od greške liječnici su počeli pri-mjenjivati tzv. »defensive medicine«.25 Pro-vodi se čitav niz nepotrebnih dijagnostičkih i terapeutskih zahvata radi osiguranja zdrav-stvenih radnika od potencijalnih odgovornosti, a to uzrokuje veće troškove liječenja i eventu-alni rizik za pacijenta. Svaka dijagnoza je stu-panj vjerojatnosti koji se želi u što većoj mjeri potvrditi. Iz tog razloga nisu sve dijagnoze toč-ne. Zakonodavac je omogućio pacijentu drugo mišljenje te je time indirektno legalizirao pra-vo liječnika da ne bude u pravu, da pogriješi, usprkos najbolje primijenjenom znanju u sva-kom konkretnom slučaju. Članak 10. Zakona o zaštiti prava pacijenata26 navodi: »Pacijent ima uvijek pravo tražiti drugo stručno mišlje-nje o svome zdravstvenom stanju...« Liječni-ci znaju reći kako u medicini dva i dva nisu uvijek četiri, odnosno, da je bitan individualni pristup. Isto tako, ne može ni pravo dati sve odgovore i zbog toga postoje pravne praznine. Granica profesionalne odgovornosti je široko postavljenja a širi se i na područje koje se odnosi na organizaciju zdravstvenog susta-va, a ne samo na kvalitetu pružene usluge od strane zdravstvenog radnika kao pojedinca.Čovjek u svom životu češće radi ono što mora nego ono što bi htio. Danas se u svakoj pro-fesiji nameće obveza poznavanja zakonskih propisa koji se neposredno i posredno tiču neke struke, jer nas to čini uspješnijima. Kako se zdravstveni radnici svakodnevno susreću s pitanjima zdravlja i bolesti, života i smrti, žur-nosti u donošenju pravih odluka za dobrobit pacijenta, izlažu se riziku ispravnog odlučiva-nja i postupanja.

25 Turković K., Novi pogledi u svijetu na odgovornost liječ-nika za liječničku grešku.

26 Zakon o zaštiti prava pacijenata, Narodne novine br. 169/04.

Radiološki vjesnik 4/2009

9

RV-4-2009.indb 9 11.2.2010 22:54:39

14. Zaključak

Medicina je postala polje proučavanja prav-ne struke u cilju što bolje regulacije i zašti-te pacijenta i zdravstvenog radnika. Osnove prava su postale conditio sine qua non sva-kog ozbiljnog zdravstvenog radnika. Važno je omogućiti edukaciju u području medicinskog prava svima onima koji su svoj život posve-tili humanom pozivu te ih zaštititi od neute-meljenih tužbi. Zdravstveni radnici od početka samih početaka svojih dugogodišnjih školo-vanja moraju biti informirani o svojim pravi-ma i obvezama u postupku pružanja zdrav-stvene zaštite. Društvo je dužno osigurati preduvjete kako bi se izbjegla kriza koja se javila u gotovo svim zdravstvenim sustavima zbog povećanog bro-ja sudskih postupaka protiv zdravstvenih rad-nika, naročito liječnika. Često je granica pro-fesionalne odgovornosti preširoko postavlje-na ili je, zbog loše organizacije zdravstvenog sustava, zdravstvena usluga pacijentu neade-kvatno pružena. Sve su to razlozi zbog kojih opada zanimanje mladih za rizična zanima-nja iz područja biomedicine i zdravstva te za kirurške specijalizacije jer je rizik obavljanja takve djelatnosti visok. Upravo je broj sudskih predmeta iz tih područja najveći.Ljudski je griješiti. Greška je najčešće kriva

pretpostavka, a ne namjera. Učimo na greš-kama i upozoravajmo na uočene propuste. Neka nam pravomoćne sudske presude u konkretnim predmetima budu jasan poka-zatelj kako ne postupati jer one predstavlja-ju suvremeni sustav odgovornosti zdravstve-nih radnika. Neotkrivene greške ostavljaju mogućnost za njihovo ponovno činjenje. Ove »tajne«, za razliku od liječničke tajne, mora-ju biti otkrivene. Suvremeno društvo je društvo znanja i svakim danom podiže standard obavljanja naših zani-manja. Odgovornost je na državnim instituci-jama u smislu educiranja kvalitetnog zdrav-stvenog kadra, kako o naprecima u medici-ni tako i o pravima pacijenata. Isto tako, svaki ozbiljan zdravstveni radnik mora težiti podi-zanju razine znanja i svijesti iz područja svoje svakodnevne djelatnosti.

Literatura:Babić T., Roksandić S., Osnove zdravstvenog prava.

Zagreb, Tipex, 2006.Bioetika i medicinsko pravo. Zbornik radova 9. bioetič-

kog okruglog stola. Rijeka, 2008.Crnić I., Zadaće medicinskog vještaka u parničnom

postupku za naknadu neimovinske štete, Odvjet-nik 5-6/2008; 34-44.

Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temelj-nih sloboda, NN – Međunarodni ugovori 6/99.

Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temelj-nih sloboda, NN – Međunarodni ugovori 6/99.

Gosić N., Pluriperspectivity and the Functionality of Contents of Bioethical Education in Croatia. Inter-grative Bioethics. Academia Verlag.

http://www2.mefst.hr/ web stranice Medicinskog fakulteta u Splitu.

http://www.dzzz.hr/ web stranice Državnog zavoda za zaštitu od zračenja.

Klarić P., Odgovornost zdravstvene ustanove i zdrav-stvenih djelatnika za štetu.

Klub pravnika, Odgovornost za štetu zbog grešaka u medicini, Zagreb, Tribina 19. prosinca 2001.

Konvencija o zaštiti ljudskih prava i dostojanstva ljud-skog bića u pogledu primjene biologije i medicine, NN – Međunarodni ugovori 13/03.

Liječnička pogreška – Medicinski i pravni aspekti. Poslijediplomski tečaj stalnog medicinskog usavr-šavanja I. Kategorije. Split, 2007.

Turković K., Pravo na odbijanje medicinskog tretma-na u Republici Hrvatskoj, Medicina 2008, Vol. 44., br. 2; 158-170.

Turković K., Novi pogledi u svijetu na odgovornost liječnika za liječničku grešku.

Vedriš M., Klarić P., Građansko pravo, Narodne novi-ne, Zagreb 1998.

Zakon o obveznim odnosima, Narodne novine br. 35/05, 41/08.

Zakon o zaštiti prava pacijenata, Narodne novine br. 169/04.

Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Narodne novine br. 150/08.

10

Radiološki vjesnik 4/2009

MEDICINSKA KONFEKCIJA

ZA JEDNOKRATNU UPOTREBUMeditex

navlake PE za RTG

sterilne prekrivke i setovi

tel: +385 49 221 191Grabrovec 165, 49210 Zabok fax: +385 49 221 509 www.meditex.hr

RV-4-2009.indb 10 11.2.2010 22:54:39

RV-4-2009.indb 11 11.2.2010 22:54:39

Julio Pirović, ing. med. radiologijeRadiologija, Opća Bolnica Varaždin

julio.pirovic@zd.t-com.hr

Na standardnim sumacijskim RTG snim-kama sjene različitih anatomskih struk-tura međusobno se preklapaju i »padaju« na isto mjesto filma. To je često ograničavajući čimbenik za preciznu lokalizaciju i vjerni pri-kaz promjena, o čemu ovisi pouzdanost radi-ološke dijagnostike. Tomografskom metodom snimanja brišu se sve anatomske i patolo ške strukture izvan odabrane dubine sloja koji pri-kazujemo, a sve strukture koje se nalaze u odabranoj ravnini oštro su prikazane. Uvrije-ženi naziv za tomografiju u nas je »slojevno snimanje«.

Tomografski uređaj slične je građe kao i ostali klasični RTG uređaji. Na ovom uređaju poseb-nom je konstrukcijom omogućen istodobni pomak RTG cijevi i filma u suprotnim smje-rovima dok bolesnik miruje. Pomaci cijevi su mogući na različite načine te se prema tome nazivaju i različite vrste tomografije: linearna, hipocikloidna, kružna, eliptična, osmica itd... Osim spomenutih načina tomografije potreb-no je također spomenuti i autotomografiju koja se koristi tako da se određeni dio bole-snikova tijela miče kako bi se ostale strukture bolje prikazale kao npr.: profilna snimka tora-kalne kralješnice gdje pacijent pri produljenoj ekspoziciji diše za vrijeme snimanja kako bi se rebra što više micala te se tako ne bi oštro prikazala ili dorzalna snimka vratne kralješ-

nice (Otonellova projekcija) gdje pacijent pri produljenoj ekspoziciji otvara i zatvara usta kako bi se mandibula »obrisala« te bi se tako prvi kralješci bolje prikazali. A ne smijemo zaboraviti ni panoramsku tomografiju man-dibule tzv. ortopantomografija.Prilikom tomografije treba spomenuti da što je veći kut gibanja RTG cijevi i filma (tomo-grafski kut) to je snimani sloj tanji. Ukoliko je tomografski kut manji od 10° ta se vrsta tomografije naziva zonografija, te se primje-njuje za dijelove tijela koji imaju nižu prirodnu kontrastnost (npr pluća). U ustanovi u kojoj radim često se ukazuje potreba za poznavanjem klasične tomogra-fije, posebno u hitnoj službi na odjelu kirur-gije gdje je posebno važna brza i sigurna

Tomografija

Klasična tomografija u hitnoj službi

Radiografski tomografski uređaj

Tomografskom metodom snimanja brišu se sve anatomske i patološke strukture izvan odabrane dubine sloja koji prikazujemo

12

Radiološki vjesnik 4/2009Radiološki vjesnik 4/2009S t r u č n i č l a n a k

RV-4-2009.indb 12 11.2.2010 22:54:40

Pozicioniranje i odabir sloja u tomografiji

Ispitivani dio Projekcija Centralna zraka Preliminarni nivoi tomogramaSeparativni

intervali Komentar

Paranazalni sinusi

AP projekcija (Obrnuta Caldwelova

projekcija)

Sjecište mediosagitalne ravnine

i infraorbitalne linije

22, 0 i 2 cm do nivoa izvan vanjskog ruba oka 3-5 mm

Infraorbitomeatalna linija treba biti okomita na površinu stola

LL 2 cm iza vanjskog ruba oka23 i 3 cm do sredine

lubanje 3-5 mmPostaviti vrećicu s rižinim brašnom ili vodom

ispod brade da je pridržava

Vratna kralješnica

AP Na sredinu traženog kralješka0,22 i 24 cm

do vanjskog zvukovoda 3 ili 5 mm

LL Na sredinu traženog kralješkaNa sredini proc.

spinozusa kralješka 3 ili 5 mmPostaviti vrećicu s rižinim brašnom ili vodom

ispod brade te postaviti nešto pod glavu da izravna osovinu kralješnice

Torakalna kralješnica

AP Na sredinu traženog kralješka 3, 5 i 7 cm od stola 5 mmLagano svinuti koljena

da se učvrsti položaj bolesnika

LL Na sredinu traženog kralješka

0, 2, i 22 cm od sredine proc.

spinosusa kralješka5 mm

Lagano savinuti koljena i postaviti podmetač koji ne radi radiološku sjenu pod pac. lumbalni

dio da se učvrsti položaj tijela bolesnika

Lumbalna kralješnica

AP Na sredinu traženog kralješka 4, 7 i 10 cm od stola 5 mmLagano svinuti koljena

da se učvrsti položaj bolesnika

LL Na sredinu traženog kralješka

0, 2 i 22 cm od sredine proc. spinosusa

kraljeska5 mm

Lagano savinuti koljena i postaviti podmetač koji ne radi radiološku sjenu pod pac. lumbalni

dio da se učvrsti položaj tijela bolesnika

Ispitivani dio Projekcija Centralna zraka Početni nivoi tomogramaSeparativni

intervali Komentar

KukAP Glava femura

22 i 12 cm od stola ili izmjeriti područje velikog

trohantera5 mm

Preporučljivo je postaviti vrećicu s tekućinom pod veliki trohanter

da se dobije homogenije polje

LL Glava femura 5, 7 i 9 cm od stola 5 mm

Ekstremiteti APiLL Na sredinu željenog dijela za snimanje5-1,5 cm u zavisnosti od veličine snimanog

ekstremiteta2-5 mm Namjestiti ekstremitet da bude paralelan s površinom stola

Pluća i hilusi

AP

Na sredinu traženog dijela za snimanje

ili 9-12 cm ispod gornjeg ruba sternuma

6, 7,5 i 9 cm od stola 1-3 cm Za bolji kontrast dobro je koristiti niske kilovolte (50-65 kV)

LLNa sredinu traženog dijela

za snimanje ili na sredinu toraxa

0, 15 i 25 cm ili

0, 22 i 12 cm od sjene1-5 cm Za bolji kontrast dobro je koristitiniske kilovolte (50-65 kV)

TM zglobovi LLOko 1 cm ispred vanjskog slušnog otvora snimane

strane2-2,5 cm od stola 5 mm Kod sumnje na luksaciju snima se s otvorenim i zatvorenim ustima

IVH

PA koso (drugi kosi polozaj)

sa 20 stupnjeva odignutom desnom

stranom

10 cm lateralno do lumbalne kralješnice

Mršavi: 10, 12 i 14 cm Prosječni: 12, 14 i 16 cm

Pretili: 13, 16 i 19 cm5mm-1cm Najbolji rezultati su sa 15-20 stupnjeva linearnog nagiba cijevi

Urograflja AP Središnja linija između xiphoida i criste iliacaeMršavi: 7 cm

Prosječni: 9 cmPretili: 11 cm

1 cm Najbolji rezultati su sa 15-20 stupnjeva linearnog nagiba cijevi

Radiološki vjesnik 4/2009

13

RV-4-2009.indb 13 11.2.2010 22:54:40

Tomografska snimka kuka Tomografska profilna snimka lumbosakralne kralježnice

Tomografska snimka sternoklavikularnog zgloba

14

Radiološki vjesnik 4/2009

RV-4-2009.indb 14 11.2.2010 22:54:40

dijagnostika kod različitih traumatskih stanja. Najčešće se tomografira kralješnica kako bi se otklonile razne sjene koje smetaju prili-kom utvrđivanja je li se radi o frakturi te da bi se odredio daljnji tretman bolesnika. Među-tim ponekad se u hitnoj službi tomografira-ju i ostale kosti i zglobovi posebice kada kod pacijenta postoji jasna klinička slika suspek-tne frakture a na klasičnim rendgenogramima se ista ne nalazi, to su tzv »okultne frakture«. Osim ovih fraktura mogu se tomografirati i frakture za koje se zna da bi se fraktura što bolje razjasnila zbog superpozicije različitih sjena. Ovo je čest slučaj kod frakture kuka gdje je frakturiran i acetabulum. To je zato jer je prilikom frakture acetabulum često fraktu-riran u više dijelova što se teže vidi na suma-cijskoj RTG snimci, a tomografijom se može razjasniti tip frakture.Također se mogu tomografirati i razne fraktu-re koje zacijeljuju. Posebice ukoliko je u kost ugrađena metalna šipka ili metalni vijak koji na CT-u rade izrazite artefakte. Tako se pobli-že može vidjeti kako fraktura zacijeljuje te događa li se kakav patološki proces na kosti-

ma tipa osteomijelitis ili slično.Osim fraktura, pri tomografiji se također mogu razjasniti i razni benigni i maligni procesi na kostima, kao osteomi ili maligne neoplazme.Ostale tomografije u hitnoj službi u ustanovi u kojoj radim se izuzetno rijetko koriste pa ih neću pobliže objašnjavati.Zadaci IMR-a pri klasičnoj tomografiji:1. Određivanje zone i slojeva tomografije u

suradnji s radiologom– debljina sloja – broj slojeva– centar tomografije

2. Priprema aparature za tomografiju– određivanje ekspozicijske vrijednosti– dovođenje aparata u položaj za

tomografiju– odabir veličine filma

3. Priprema pacijenta za tomografiju– objašnjavanje zahvata pacijentu– položaj cijelog tijela bolesnika– položaj snimanog dijela tijela bolesnika– imobilizacija– disanje

4. Snimanje– obrada RTG snimke – provjera kvalitete učinjene snimke– određivanje daljnjeg tijeka pretrage

u suradnji s radiologom.

Iako je klasična tomografija već podosta zastarjela metoda, ona još uvijek nalazi svo-ju primjenu u radiologiji. Premda se CT-om i MR-om mnoge stvari mogu puno bolje pri-kazati, treba se gledati i dostupnost ovih metoda u ustanovama. Tako kada nam je CT u kvaru jedina dostupna metoda za pobli-že dijagnosticiranje određenih patologija je ponekad klasična tomografija. No, primjeri-ce temporomandibularni i sternoklavikular-ni zglobovi se najbolje prikazuju tomografi-jom tako da se znaju i uobičajeno snimati ovom metodom.

Važan čimbenik koji daje veliki u prednost ovoj metodi pretrage je i manja količina zra-čenja koju pacijent primi tijekom ove metode pretrage u odnosu na CT, te je važno napome-nuti i cijenu ove pretrage koja je umnogome manja negoli CT i MR.

Uvoznik i ekskluzivni distributer:

10000 ZagrebOzaljska 95tel.: 01/3650 111fax: 01/3650 110

PJ OsijekVinkovačka cesta 61a31 000 Osijektel.: 031/275 300fax: 031/24 101

PJ SolinDon Frane Bulića b.b.21 210 Solintel.: 021/218 122fax: 021/218 133

PJ RijekaViškovo 13851216 Viškovotel: 051 257 678fax: 051 257 679

Radiološki vjesnik 4/2009

15

RV-4-2009.indb 15 11.2.2010 22:54:41

Dražen Horvatinec, ing. med. radiologijeZavod za radiologijuO.B. Sveti Duh, Zagreb

dhorvat@net4u.hr

Peroralna kolangiokolecistografija

Peroralna kolangiokolecistografija je radio-loška metoda prikazivanja žučnih vodova i žučnog mjehura primjenom peroralnog kon-trastnog sredstva.

Priprema pacijenta

24 sata prije pretrage pacijent ne smije jesti masnu hranu, hranu koja izaziva meteorizam, svježe voće, povrće, osobito mahunarke. Dan prije pretrage pacijent ne smije piti mlijeko, gazirana pića, alkohol, ne smije uzimati sred-stva za čišćenje. Preporuča se kuhano meso, kruh bez maslaca i čaj. Za večeru čaj i dvo-pek, najkasnije u 17 sati. Sat nakon večere, a minimalno 10 do 12 sati prije snimanja paci-jent mora popiti 6 do 12 tableta s malo čaja. Tablete se ne smiju otapati u vodi, čaju, niti sažvakati. Na dan pretrage pacijent mora biti natašte. Ako se tijekom pretrage žele prikaza-ti i žučni vodovi, pacijent 3 sata prije pretrage pije dodatnu dozu kontrasta.

Materijal

Koristimo peroralno kontrastno sredstvo u tabletama, najčešće Holevid, Telepaque ili Bilibyk. Za snimanje upotrebljavamo film for-

mata 24 x 30, s folijom i rešetkom. Za podra-žajni obrok daje se žumanjak sa šećerom, kockica maslaca ili čokolade i vrhnje.

Tehnika izvođenja pretrage

Snimanje se vrši u stojećem i ležećem sta-vu pacijenta, u ventralnom kosom položaju. Lijeva ruka je ispružena uz tijelo, desna flek-tirana prema gore i naprijed, a desna noga je lagano flektirana u koljenu. Centralna zraka je okomita, fokus film distanca (FFD) je 100 cm. Ekspozicija je od 65 do 70 kV, sa 80 do 100 mAS. Zaštita pacijenta je obvezna, uz upotre-bu zaštitne pregače, sužavanje snopa na for-mat filma i maksimalnog skraćivanja vreme-na dijaskopije. Na prvom snimanju prikažu se žučni vodovi. Drugo i treće snimanje obavlja se u razmaci-ma od 60 do 120 minuta, kako bi se prikaza-la žučna vrećica. Nakon što se žučni mjehur ispuni kontrastom, pacijentu se daje podra-žajni obrok kako bi se utvrdila sposobnost stezanja žučnog mjehura. Snima se 30 minu-ta nakon podražajnog obroka.

Nedostaci metode pretrage

Nedostaci peroralne kolangiokolecistografi-je očituju se u tome što uvijek nije moguće prikazati žučni mjehur, a što ovisi o apsor-pciji kontrasta iz crijeva, prohodnosti duktusa cistikusa, što je rjeđi slučaj kod i.v. kolangio-kolecistografije.

Kontraindikacije

U kontraindikacije peroralne kolangiokoleci-stografije ubraja se žutica.

Intravenozna kolangiokolecistografija

Intravenozna kolangiokolecistografija je radi-ološka metoda prikaza žučnih vodova i žuč-nog mjehura uz upotrebu intravenoznog kon-trastnog sredstva i komplementarna je s peroralnom metodom.

Priprema pacijenta

24 sata prije pretrage pacijent ne smije jesti masnu hranu, hranu koja izaziva meteorizam, svježe voće, povrće, osobito mahunarke i mli-jeko. Pacijent ne smije piti alkohol niti gazi-rana pića. Ako ima opstipaciju treba uzeti 2 žlice ricinusovog ulja, ali minimalno 20 sati prije pretrage. Potrebno je učiniti laboratorij-sku pretragu bilirubina u serumu (> 1,5 mg/dl). Na dan pretrage pacijent mora biti potpu-no natašte.

Materijal

Od kontrastnih sredstava koristimo i.v. kon-trastno sredstvo Biliscopin ili Endobil.Za osiguranje venskog puta upotrebljavamo Baby sistem ili braunilu od 18-21 G.U pripremi imamo osiguran set za antišok terapiju. Za snimanje koristimo film formata 24 x 30 uz upotrebu folije i rešetke. Za podra-žajni obrok uzima se žumanjak sa šećerom, kockica maslaca ili čokolade i vrhnje.

Tehnika izvođenja pretrage

Pacijent leži u ventralnom kosom položa-ju, lijeva ruka je ispružena uz tijelo, a desna flektirana u laktu prema naprijed i gore, desna noga je lagano flektirana u koljenu.Centralna zraka je okomita , FFD je100 cm. Ekspozicija je od 65 do70 kV, i 80 do100 mA.Zaštita pacijenta je obvezna. Koristimo zaštit-nu pregaču, sužavanje snopa na veličinu fil-ma i maksimalno smanjujemo vrijeme dija-skopije. Ponekad je snimanje potrebno izvesti i u stojećem stavu. Ovakav položaj pacijen-ta onemogućuje superpoziciju koledokusa s kralježnicom. Prva snimka izvodi se nativno bez aplikacije kontrasta. Aplicira se i.v. kon-trastno sredstvo od 20 do 30 ml kroz 5 do 7 min. Kontrastno sredstvo može izazvati neže-ljene reakcije kao što su mučnina, povraća-nje, urtikarija, pravu alergijsku reakciju. Kon-trastno sredstvo se može aplicirati i u obliku infuzije od 100 ml kroz 30 min. Drugo snima-nje izvodi se 15 min nakon aplikacije kontra-sta. Treće snimanje se izvodi 30 do 45 min. nakon aplikacije kontrasta, kada se potpuno ispuni koledokus. Kako bi se što bolje prika-

Kolangiokolecistografija

Slika 1. Shematski prikaz položaja pacijenta i ulaska CZ

16

Radiološki vjesnik 4/2009Radiološki vjesnik 4/2009S t r u č n i č l a n a k

RV-4-2009.indb 16 11.2.2010 22:54:41

zao koledokus može se učiniti i tomografsko snimanje, slojevima dubine 7, 8, 9 i 10 cm, pomak između slojeva 0,5 ili 1cm. Najčešće se rade 3 sloja. ( sl.1.) Četvrto snimanje izvodi se 60 min nakon apli-kacije kontrasta. Ako se žučni mjehur nije u potpunosti opacificirao, pretraga se može odgoditi za 90 do 120 min. U slučaju da se žučni mjehur u potpunosti prikazao može se dati podražajni obrok, žutanjak sa šećerom, maslac ili čokolada i vrhnje. Peto snimanje

izvodi se 30 min nakon podražajnog obroka.

Prednosti

Intravenozna kolangiokolecistografija daje kvalitetniji prikaz žučnih vodova i žučne vre-ćice u odnosu na peroralnu metodu.

Kontraindikacije

U kontraindikacije intravenozne kolangiokole-

cistografije ubraja se jača lezija jetre i žutica s visokim vrijednostima bilirubina u serumu.

Aparatura

Za radiološko snimanje intravenozne kolangio-kolecistografije koristimo teledirigirani mul-tifunkcionalni rendgen uređaj za dijaskopiju, radiografiju i tomografiju. Teledirigirani rend-gen uređaj ima mogućnost horizontalnog i vertikalnog položaja stola (slika 2.)

Slika 2. Peroralna kolecistografija Slika 3. Prikaz žučnog mjehura i duktusa koledokusa kod i.v. kolecistografije

Slika 4. Tomografija kroz duktus koledokus

Slika 5. Teledirigirani multifunkcionalni RTG uređaj

Radiološki vjesnik 4/2009

17

RV-4-2009.indb 17 11.2.2010 22:54:42

Krešo Perković, DMDGE Healthcare d.o.o. J. Marohnića 1/VI, Zagreb

www.gehealthcare.comkresimir.perkovic@ge.com

Na Zavodu za nuklearnu medicinu i zašti-tu od zračenja Kliničkog bolničkog centra Zagreb (KBC), u suradnji s Neurološkom klini-kom KBC Zagreb, održan je 3. prosinca 2009. poslijediplomski tečaj na temu »Funkcional-na dijagnostika poremećaja pokreta«. Orga-nizatori i voditelji tečaja bili su prof. dr. sc. D. Dodig i prof. dr. M. Relja u suradnji s prof. dr. sc. Z. Lackovićem, prof. dr. sc. I. Mihaljevi-ćem, dr. R. Petrovićem, dr. T. Samardžić i dr. V. Miletićem. Cjelodnevni interdisciplinarni stručni program je zbog specifičnosti i zahtjevnosti problema-tike osim predavanja i seminara sadržavao veći broj interaktivnih vježbi koje su izvođene za vrijeme same pretrage i obrade bolesni-ka. Ponuđena je mogućnost nastavka vježbi u vidu dodatne individualne edukacije. Sho-dno radnom mjestu polaznika, nastavak edu-kacije bilo je moguće provesti u KBC Zagreb i KB Osijek.

Poslijediplomski tečaj trajnog usavršavanja I. kategorije

Funkcionalna dijagnostika poremećaja pokreta

DaTSCAN metoda dobila je posebno značenje nakon spoznaje o presimptomatskom stadiju Parkinsonove bolesti i omogućila rano otkrivanje u ne-motoričkoj fazi bolesti kada klinički znakovi nisu evidentno prisutni.

18

Radiološki vjesnik 4/2009Radiološki vjesnik 4/2009I z v j e š t a j

RV-4-2009.indb 18 11.2.2010 22:54:43

Prof. dr. sc. Maja Relja uvodno je istaknu-la izazov i važnost kliničke dijagnoze pore-mećaja pokreta u neurologiji, bolesti bazal-nih ganglija ili ekstrapiramidne bolesti, pri-mjerice Parkinsonove bolesti, Parkinson plus sindroma i tremor. Prof. dr. sc. Damir Dodig prikazao je mogućnost funkcionalne dija-gnostike primjenom radioizotopnih metoda u neurologiji. Prof. dr. sc. Maja Relja je nasta-vila s pregledom primjera slikovnih prika-za dopaminergičkog transportera u diferen-cijalnoj dijagnozi Parkinsonovog sindroma. Nakon toga uslijedili su komentari na razli-čite aspekte kliničke dijagnoze Parkinsono-ve bolesti u dijagnostici poremećaja kretanja i demencije s pozicije neurologa i specijalista nuklearne medicine.Nakon pauze prof. dr. sc. Zdravko Lacković prezentirao je farmakološke mogućnosti obi-lježavanja funkcije dopaminergičkog susta va (DA) te njihove mehanizme djelovanja. Poseb-no je istaknuo najnoviji razvoj farmakologije što omogućava primjenu lijekova koji mogu usporiti tijek bolesti, čime rana dijagnostika postaje neophodnom. Uz pomoć dr. Tatjane Samardžić pratili smo metodologiju izvođe-nja pretrage, a dr. Ratimir Petrović objašnja-vao je postupak vizualizacije transportera DA s visoko osjetljivim markerom DaTSCAN-om koji precizno pokazuje striatalnu dopaminer-gičku funkciju i stupanj oštećenja.

Drugi dio tečaja temeljio se na praktičnim vježbama i kasnijoj zajedničkoj analizi dobi-jenih rezultata ove iznimno važne pretra-ge. Završnim testiranjem svih polaznika te provedenom anketom, željelo se vrednova-ti kvalitetu predavanja i organizaciju tečaja. Testiranje i ankete pokazale su odličan omjer između stečenog znanja polaznika i visoko ocijenjene organizacije tečaja kao i zavidne razine pripremljenih predavanja.

Značajna je uloga radiofarmaka DaTSCAN-a koji upotpunjuje kliničku sliku Parkinsonove bolesti. On je neophodan kod prikaza dopa-minergičkog transportera (DA) kako bi se oslikala funkcija i stupanj oštećenja presi-naptičkih dopaminergičkih neurona prilikom funkcionalne dijagnoze poremećaja kretanja. DaTSCAN (123 I-joflupan) je obilježeni ana-log kokaina koji se nalazi u neuronima koji sintetiziraju dopamin i specifičan marker koji detektira s visokom osjetljivošću presinapti-čku degeneraciju te omogućuje »in-vivo« eva-luaciju razine oštećenja dopaminergijskog nigrostriatalnog sistema.

Kliničke indikacije za primjenu DaTSCAN-a su: diferencijalna dijagnoza Parkinsonove bolesti u početnom stadiju kod pacijenata s klinički nesigurnim simptomima i esencijalni tremor, te Alzheimerova bolest i Lewy Body demen-cija u slučajevima kad klinički pregled i far-makološki testovi ne mogu potvrditi dijagnozu.

Ova metoda dobila je posebno značenje nakon spoznaje o presimptomatskom stadiju Parkin-sonove bolesti i omogućila rano otkrivanje u ne-motoričkoj fazi bolesti kada klini čki zna-kovi nisu evidentno prisutni.

Osim toga, DaTSCAN se može koristiti prili-kom praćenja tijeka bolesti i procjene djelo-vanja terapije. Pored svega navedenog, treba-mo imati na umu da precizna dijagnoza pred-stavlja ključ učinkovitog dugoročnog liječenja parkinsonizma.

Budući da se poremećaji pokreta primarno karakteriziraju klinički, neophodna je edu-kacija liječnika za indikaciju pretrage, kao i za zajedničku interpretaciju nalaza neurolo-ga subspecijalista za poremećaje pokreta s liječnicima specijalistima nuklearne medici-ne. Zbog iznimno velikog zanimanja, sigurno je da će se ovakva vrsta edukacije koju podr-žava tvrtka GE Healthcare nastaviti. Organi-ziranje novog tečaja očekujemo već na pro-ljeće 2010.

Radiološki vjesnik 4/2009

19

RV-4-2009.indb 19 11.2.2010 22:54:45

Ivanka Herman, ing. med. rad.Klinika za tumore, Zagreb

ivanka.herman@kzt.hr

Druga radionica inženjera medicinske radi-ologije organizirana je u suradnji s IAEA/ESTRO projektom: »Improoving Clinical Pra-ctice in Radiation Oncology« RER 6016, a pod pokroviteljstvom Državnog zavoda za zaštitu od zračenja, Udruge inženjera medi-cinske radiologije Slavonije i Baranje, Hrvat-skog društva inženjera medicinske radiolo-gije, Zdravstvenog veleučilišta iz Zagreba i Medicinskog fakulteta u Splitu.Nedavno, u prolazu, reče mi kolega i prija-telj: »Baš bi mogla napisati nešto o Radionici, za časopis!«. Bojim se da sam olako pristala! Mislila sam nabrojati činjenice, spomenu-ti teme i predavače, zahvaliti sponzorima i organizatorima i dakako, našem domaćinu gospodinu Ivanu Enjingiju starijem. No, što sam dulje, i s distancom od tridesetak dana, o tom razmišljala, zadatak se počeo pretvarati u nešto više od pukog izviješća. I koliko su god naši skupovi u poznatim turi-stičkim odredištima profesionalno organizira-ni, a lokacije atraktivne, nekako mi se čini da ovi slavonski imaju nešto posebno. Više srca, a manje forme, puno spontanosti, opušteno-sti, ali i izvrsne posjećenosti predavanja. Tako je bilo proljetos u Vukovaru, i evo sad, na kraju godine, u Zlatnoj dolini. U oba slučaja bili smo počašćeni toplim suncem, neuobičajenim za godišnje doba, i atmosferom u kojoj je omjer rada i zabave bio u savršenoj ravnoteži. Koliko su tome doprinijela čarobna Enjingijeva vina ne znam, ali znam da su mnogi od nas pože-ljeli opet doći.Za kolege koji nisu bili u mogućnosti pri-sustvovati, spomenut ću neke od tema ove Druge radionice Hrvatskog društva inženjera medicinske radiologije:– osiguranje kvalitete u radiološkoj tehnolo-

giji (u radioterapiji, mamografiji i nuklear-noj medicini)

– zakoni, pravilnici i normativi koji uređuju i određuju rad u području ionizirajućeg zra-čenja

– obrazovanje inženjera medicinske radiolo-gije

– radiološko tehnološka djelatnost (zakonski okvir za osnivanje komore, naši prijedlozi i obveze)

Osobito mi je drago da su se u naš rad uklju-čili i medicinski fizičari, ponešto samozataj-

ni dijelovi radioterapijskih i nuklearnomedi-cinskih timova.

To je samo dio onoga o čemu je nas sedam-desetak raspravljalo i slušalo u ta dva korisno provedena dana.

A što se društvenog dijela tiče nije bilo strogih protokola. Neki su iskoristili vrijeme za razgo-vor sa što većim brojem kolega, neki su više-kratno obilazili podrum, drugi su u sunča-no poslijepodne prošetali dražesnim Hrnjev-

2. radionica inženjera

Požega, Hrnjevac, 21-22. studeni 2009.

20

Radiološki vjesnik 4/2009Radiološki vjesnik 4/2009I z v j e š t a j

RV-4-2009.indb 20 11.2.2010 22:54:46

medicinske radiologije

cem ili slikovitom Požegom, a treći... nisu mi rekli, no poznavajući ih, sigurna sam da se nisu dosađivali. Za vrijeme večere, slične oni-ma što su kuhale naše bake, nenametljivi, a ipak pravi, slavonski veseli tamburaši, prido-nijeli su ugodnom druženju.

Moglo se saznati kakvi sve problemi tište struku, ali i koliko su nam djeca narasla od prošlog susreta ili su se možda rodila nova. I na kraju, iznenađenje gospodina Enjingija,

Traminac mirisni kakvog još niste kušali.

Ako vam ni nakon ove kratke bilješke i foto-grafija (a one su daleko rječitije od mene) i dalje nije jasno čemu te radionice, svakako posjetite Treću radionicu u Rijeci, teme može-te pronaći na ovim stranicama ili na webu www.hdimr.hr, ali dođite, dođite, ne treba sumnjati da će biti zanimljivo, poučno i zašto ne priznati – zabavno...

Požurite, broj mjesta je ograničen!

Radiološki vjesnik 4/2009

21

RV-4-2009.indb 21 11.2.2010 22:54:47

22

Radiološki vjesnik 4/2009

U Noći muzeja, u petak 29. siječnja, Arheološki muzej u Zagrebu po prvi je put široj javnosti predstavio CT snimke unutrašnjosti mumije koju je Muzeju darovao zagrebački biskup Juraj Haulik polo-vicom 19. s