HR

VA

TSK

I Z

AV

OD

ZA

ZA

POŠL

JAV

AN

JEG

OD

IŠN

JAK

200

6.

ISSN

133

1-26

18

HR

VA

TSK

I Z

AV

OD

ZA

ZA

POŠL

JAV

AN

JEG

OD

IŠN

JAK

200

6.

ISSN

133

1-26

18

Zagreb, travnja 2007.

ISSN

133

1-26

18

HRV

ATSK

I ZAV

OD

ZA

ZAP

OŠL

JAVA

NJE

IMPRESUM

Nakladnik: Hrvatski zavod za zapošljavanje, Zagreb, Radnička cesta 1Telefon: 00385 1 61 26 000Telefaks: 00385 1 61 26 038E-mail – uredništvo: marica.baric@hzz.hrWeb stranice: http://www.hzz.hr

Za nakladnika:Ankica Paun Jarallahv.d. ravnateljica Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje

Urednica:Marica Barić

Lektorica:Ines Macan

Grafičko oblikovanje i tisak:Znanje d.d., Zagreb

Naklada:600 primjeraka

GODIŠNJAK 2006.

HRV

ATSK

I ZAV

OD

ZA

ZAPO

ŠLJA

VAN

JE

3

Sadržaj

Temeljne zadaće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje

Ustroj i zaposlenici

Izvori financiranja i imovina Zavoda

Infrastruktura i oprema

Međunarodna suradnja

Tablice

Ustroj i djelovanje HZZ-a:

Sažetak

Gospodarstvo i radna snaga

Nezaposlenost

Potražnja za radnom snagom i zapošljavanje

Profesionalno usmjeravanje i selekcija

Godišnji plan poticanja zapošljavanja za 2006. godinu

Prava tijekom nezaposlenosti

Projekti s potporom međunarodne zajednice

59

61

63

67

70

72

7

15

22

30

41

45

50

54

GODIŠNJAK 2006.

HRV

ATSK

I ZAV

OD

ZA

ZAPO

ŠLJA

VAN

JE

4

PROSTORNI RASPORED PODRUČNIH SLUŽBA I ISPOSTAVA HRVATSKOGA ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE PO ŽUPANIJAMA

Županija Područna služba Ispostava

I.ZagrebačkaGrad Zagreb

Zagreb

SesveteDugo SeloIvanić-GradJastrebarskoSamobor

Velika GoricaVrbovecSveti Ivan ZelinaZaprešić

II. Krapinsko-zagorska KrapinaDonja StubicaKlanjecZabok

ZlatarPregrada

III. Sisačko-moslavačkaSisak

PetrinjaDvorGlinaGvozd

Hrvatska KostajnicaSunjaTopusko

Kutina Novska

IV. Karlovačka KarlovacDuga ResaOgulinOzalj

SlunjVojnić

V. Varaždinska Varaždin CesticaIvanecLudbregNovi Marof

VI. Koprivničko-križevačka Križevci Ðurđevac Koprivnica

VII. Bjelovarsko-bilogorska Bjelovar ČazmaDaruvarGarešnicaGrubišno Polje

VIII. Primorsko-goranska Rijeka

Cres-LošinjCrikvenicaČabarDelnice

KrkOpatijaRabVrbovsko

IX. Ličko-senjska GospićDonji LapacNovaljaOtočac

SenjKorenica

X. Virovitičko-podravska Virovitica OrahovicaSlatina Pitomača

XI. Požeško-slavonska Požega Pakrac

XII. Brodsko-posavska Slavonski Brod Nova Gradiška Okučani

XIII. Zadarska Zadar BenkovacBiogradGračac

ObrovacPag

XIV. Osječko-baranjska OsijekBeli ManastirDonji MiholjacÐakovo

NašiceValpovo

XV. Šibensko-kninska Šibenik Drniš Knin

XVI. Vukovarsko-srijemskaVukovarVinkovci

IlokŽupanja

XVII. Splitsko-dalmatinska Split

SupetarHvarImotskiMakarskaOmišSinj

TrogirVisVrgoracKaštelaSolinTrilj

XVIII. Istarska PulaUmagBuzetLabin

PazinPorečRovinj

XIX. Dubrovačko-neretvanska Dubrovnik Korčula-LastovoMetković Ploče

XX. Međimurska Čakovec Mursko Središće Prelog

GODIŠNJAK 2006.

HRV

ATSK

I ZAV

OD

ZA

ZAPO

ŠLJA

VAN

JE

5

Karta područnih služba i ispostava HZZ po županijama

GODIŠNJAK 2006.

HRV

ATSK

I ZAV

OD

ZA

ZAPO

ŠLJA

VAN

JE

6

GODIŠNJAK 2006.

HRV

ATSK

I ZAV

OD

ZA

ZAPO

ŠLJA

VAN

JE

7

Sažetak

Gospodarstvo i radna snaga: Realni je porast bruto domaćeg proizvoda Republike Hrvatske godine 2006.

iznosio 4,8 %, što je za 0,5 postotnih bodova više nego prethodne godine, kada je stopa rasta iznosila 4,3 %.

Prema administrativnim izvorima prosječno je na godinu bilo 1.759.492 radne snage (ili aktivnog

stanovništva), te je povećana za 30.180 ili 1,7 % u usporedbi s prethodnom godinom. Godišnji prosjek

registrirane zaposlenosti bio je 1.467.876 osoba (3,3 % više nego 2005), a registrirane nezaposlenosti

291.616 osoba (5,5 % manje nego 2005). Pod utjecajem smanjenja broja nezaposlenih, te istodobno

značajnog povećanja broja zaposlenih osoba, smanjena je prosječna godišnja stopa registrirane neza-

poslenosti u Republici Hrvatskoj, od 17,9 % u 2005. na 16,6 % u 2006. godini.

Prema Anketi o radnoj snazi u prvom polugodištu 2006. u Republici Hrvatskoj bilo je: 1.755.000 aktivnih

stanovnika, sa stopom aktivnosti od 48,3 %; 1.548.000 zaposlenih stanovnika, sa stopom zaposlenosti od

42,6 % prema kriterijima ILO-a (15+) i 54,2 % prema kriterijima Eurostata (15-64), te 206.000 nezapo-

slenih stanovnika, sa stopom nezaposlenosti od 11,8 %.

Nezaposlenost: Godine 2006. evidentirana je nezaposlenost imala uobičajeni sezonski tijek kretanja.

Naime, početkom godine nezaposlenost je bila visoka i blago opadala, potom se značajno smanjivala

sve do sredine ljeta, a nakon završetka ljetne sezone, nezaposlenost se ponovno povećavala sve do

kraja godine. U skladu s tim najveći je broj nezaposlenih zabilježen u siječnju (314.166), a najmanji u

srpnju (270.753). Općenito je godine 2006. broj nezaposlenih bio manji nego prethodne godine.

Prosječni broj nezaposlenih u 2006. godini iznosio je 291.616 i smanjio se za 5,5 % u usporedbi s pret-

hodnom godinom. Postotno smanjenje nezaposlenosti bilo je veće u muškaraca (8,9 %) nego u žena

(3,2 %), pa se smanjio i udio muškaraca u ukupnom broju nezaposlenih, dok se udio žena povećao od

58,6 na 60,0 %. Prosječni broj nezaposlenih smanjio se u svim dobnim skupinama, osim u najstarijoj,

koja obuhvaća osobe od 50 i više godina, u kojoj je došlo do povećanja od 5,4 %. Stoga se povećao

i njihov udio u ukupnome broju nezaposlenih, dosegnuvši gotovo jednu četvrtinu (24,5 %). Nadalje,

smanjenje nezaposlenosti zabilježeno je i u svim obrazovnim kategorijama, osim u kategoriji osoba sa

završenom višom školom odnosno stručnim studijem.

Iako je očigledno smanjenje nezaposlenosti u svim županijama, postojale su značajne razlike u smanje-

nju nezaposlenosti između županija. Najznačajnije postotno smanjenje prosječne nezaposlenosti

zabilježeno je u Šibensko-kninskoj (11,4 %), Varaždinskoj (10,3 %) i Primorsko-goranskoj županiji (7,7 %).

Županija s najvećim prosječnim brojem nezaposlenih u 2006. godini bila je Splitsko-dalmatinska

(37.475), a odmah je slijedio Grad Zagreb (37.369) te Osječko-baranjska županija (30.176).

Krajem godine 2006. među evidentiranim nezaposlenim osobama bilo 43,5 % osoba koje su čekale na

posao do 1 godine (dakle, kratkotrajno nezaposlene osobe), a 56,5 % nezaposlenih osoba čekalo je na

posao dulje od 1 godine, odnosno čak 33,5 % dulje od 3 godine. U usporedbi s 2005. godinom povećao

se udio osoba kraćeg trajanja nezaposlenosti, a smanjio se udio dugotrajno nezaposlenih osoba (za 1,5

GODIŠNJAK 2006.

HRV

ATSK

I ZAV

OD

ZA

ZAPO

ŠLJA

VAN

JE

8

postotnih bodova). Što se tiče trajanja nezaposlenosti prema spolu, udjel nezaposlenih dulje od jedne go-

dine u ukupnom broju nezaposlenih muškaraca iznosio je 53,8 %, a u ukupnom broju nezaposlenih žena

58,2 %. Dakle, udio dugotrajno nezaposlenih u ukupnom broju nezaposlenih bio je nešto veći u žena

nego u muškaraca. Nadalje, uočljivo je da trajanje nezaposlenosti opada s povećanjem razine obrazova-

nosti. Tako je udio dugotrajno nezaposlenih (više od jedne godine) u ukupnom broju nezaposlenih bez

škole i s nezavršenom osnovnom školom iznosio 75,7 %, a u ukupnom broju nezaposlenih sa završenom

osnovnom školom 64,9 %, dakle kudikamo manje. Udio dugotrajno nezaposlenih bio je još manji u osoba

sa srednjom školom (55,8 odnosno 48,7 %), te s višom odnosno visokom školom (46,5 odnosno 40,6 %).

Stoga se može zaključiti da razina obrazovanosti značajno utječe na trajanje nezaposlenosti.

Prijavljena slobodna radna mjesta: Godine 2006. znatno se povećao broj prijavljenih potreba za rad-

nicima Hrvatskome zavodu za zapošljavanje (za 19.948 ili 18,0 %), te su poslodavci Zavodu prijavili ukupno

130.517 slobodnih radnih mjesta. Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti najveći je broj zaprimljenih pri-

java slobodnih radnih mjesta pristigao iz prerađivačke industrije (28.993 ili 22,2 %), trgovine na veliko i malo

(23.715 ili 18,2 %), hotela i restorana (18.343 ili 14,1 %), građevinarstva (15.100 ili 11,6 %) i poslovanja

nekretninama (13.324 ili 10,2 %), a prema regionalnom ustroju najviše se radnika tražilo u Gradu Zagrebu

(22.344 ili 17,1 %), a najmanje u Ličko-senjskoj županiji (1.285 ili 0,9 %).

Zapošljavanje iz evidencije nezaposlenih: Tijekom 2006. godine iz evidencije Zavoda zaposleno je ukupno

149.460 osoba, što je za 8.570 osoba ili 6,1 % više nego 2005. Od ukupnoga broja zaposlenih 84.016 osoba

bile su žene, s udjelom u ukupnom zapošljavanju od 56,2 %, naspram 54,8 % u 2005. godini. Najveći broj

evidentiranoga zapošljavanja odnosi se na osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem, uključujući osobe sa

završenom trogodišnjom srednjom školom za zanimanja i školom za KV i VKV radnike (60.388 ili 40,4 %)

i osobe sa četverogodišnjom srednjom školom za zanimanja i gimnazijom (43.666 ili 29,2 %). Nadalje,

od ukupnoga broja zaposlenih 118.362 osobe (79,2 %) imale su prethodno radno iskustvo, a 31.098

osoba (20,8 %) prvi je put zaposleno; na određeno su vrijeme zaposlene 127.022 (85,0 %) osobe, a na

neodređeno vrijeme 22.438 osoba (15,0 %). U usporedbi s prethodnom godinom povećan je broj evidenti-

ranoga zapošljavanja u većini djelatnosti. Najveći apsolutni porast broja zaposlenih bio je u djelatnostima

poslovanja nekretninama i iznajmljivanja (3.986 osoba ili 40,7 %), trgovini na veliko i malo (1.862 ili 6,1 %),

te u prerađivačkoj industriji (1.706 ili 6,5 %).

Godišnja stopa zapošljavanja pokazuje koliko se osoba zaposlilo od ukupnoga broja nezaposlenih koji

su tijekom godine tražili zaposlenje. Godine 2006. stopa zapošljavanja iznosila je 27,6 %, što znači da

ih se zaposlilo više od jedne četvrtine. Najnižu stopu zapošljavanja bilježimo u osoba bez škole ili s

nezavršenom osnovnom školom (10,3 %), a najvišu u osoba sa završenim fakultetom i akademijom (41,1 %).

Dakle, viša razina obrazovanosti povezana je s većom stopom zapošljavanja.

Tijekom turističke sezone na sezonskim je poslovima zaposleno ukupno 15.347 radnika, a najviše:

prodavača (1.870 osoba ili 12,2 % od ukupnoga broja zaposlenih), konobara (1.717 osoba ili 11,2 %),

sobarica (1.598 osoba ili 10,4 %), kuhara (1.289 osoba ili 8,4 %), kuhinjskih radnika (980 osoba ili 6,4 %)

i čistačica (968 osoba ili 6,3 %).

GODIŠNJAK 2006.

HRV

ATSK

I ZAV

OD

ZA

ZAPO

ŠLJA

VAN

JE

9

Posredovanjem Zavoda godine 2006. u inozemstvu su se ukupno zaposlila 5.273 građanina Republike

Hrvatske, što je 390 radnika više nego prethodne godine. Zapošljavanje je bilo uglavnom sezonskog

karaktera, a najviše je sezonskih radnika zaposleno u poljoprivredi (3.668 osoba). Nadalje, tijekom

2006. godine u SR Njemačkoj zaposleno je 12 medicinskih tehničara, 103 radnika radi usavršavanja

profesionalnog i jezičnog znanja, 31 redoviti student na ljetnu praksu, te 114 pomorca na inozemnim

brodovima.

Profesionalno usmjeravanje i selekcija: U sustavu pripreme za zapošljavanje okončan je projekt „Prilagodba

CASCAiD Ltd. programa profesionalnog usmjeravanja“, novog instrumenta u elektroničkom obliku,

temeljenog na samoprocjeni interesa, sposobnosti i vještina, koji se provodio u suradnji s Ministarstvom

znanosti, obrazovanja i športa. Program pod nazivom ‘Moj izbor’, s detaljnim opisom 250 zanimanja i

svim dodatnim potrebnim informacijama, počeo se primjenjivati u područnim službama i ispostavama

HZZ-a, a provedeno je osposobljavanje savjetnika za njegovu primjenu. Nadalje, primjenjivani su „Stan-

dardi kvalitete usluga profesionalnog usmjeravanja u HZZ-u“ razrađeni projektom financiranim sredstvima

CARDS programa.

Tijekom godine obavljane su redovite aktivnosti profesionalnog informiranja i savjetovanja širokog kruga

korisnika: anketom o profesionalnim namjerama učenika osnovnih i srednjih škola, kojima se identifici-

raju profesionalne namjere učenika te prioritetne skupine učenika i njihove potrebe za informiranjem i

savjetovanjem, obuhvaćena su ukupno 59.862 učenika. Neposrednim (usmenim) profesionalnim informi-

ranjem obuhvaćeno je preko 40.080 korisnika - učenika osnovnih i srednjih škola, nezaposlenih i tražitelja

zaposlenja te stručnih suradnika. Od toga je 22.887 osoba informirano u skupinama (održana su 962

skupna informiranja), a 17.200 osoba informirano je pojedinačno. Uz prethodno provedeno ispitivanje

psihofizičkoga stanja kandidata ukupno je individualno savjetovano 19.070 osoba. Od toga su 75 % bili

učenici osnovnih i srednjih škola, a 25 % nezaposlene osobe i tražitelji zaposlenja. Da bi se nezaposlene

osobe što više osposobile za lakše nalaženje posla, organizirano je 1.107 radionica u kojima su sudjelovale

7.603 osobe.

Tijekom 2006. godine ukupno su obavljene 552 profesionalne selekcije kojima su obuhvaćene 6.172

osobe. Osim profesionalnih selekcija, rad s poslodavcima obuhvatio je i 902 usluge informiranja i savje-

tovanja u području ljudskih potencijala.

U obrazovnim aktivnostima radi zapošljavanja sudjelovalo je 1.819 osoba, od toga: 675 osoba (37 %)

za nepoznatog poslodavca – organizacija i financiranje isključivo HZZ; 985 osoba (54 %) za nepoznatog

poslodavca – unutar lokalnog partnerstva (zajedničko financiranje i organizacija na lokalnoj razini -

gradovi, županije i HZZ); 30 osoba (2 %) uz istodobno zapošljavanje, tj. za poznatog poslodavca (HZZ

financira 80 % troškova, a poslodavac 20 %), te 129 osoba (7 %) provedbom projekata, npr. “Lokalno

partnerstvo za zapošljavanje“.

Godišnji plan poticanja zapošljavanja: Vlada Republike Hrvatske donijela je Godišnji plan poticanja

zapošljavanja za 2006. godinu, koji obuhvaća raznovrsne mjere za poticanje, odnosno sufinanciranje

zapošljavanja, obrazovanja i samozapošljavanja.

GODIŠNJAK 2006.

HRV

ATSK

I ZAV

OD

ZA

ZAPO

ŠLJA

VAN

JE

10

Mjere iz ovlasti Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje usmjerene su na zapošljavanje i obrazovanje du-gotrajno nezaposlenih osoba, mladih osoba bez radnog iskustva, osoba starije radne dobi, te osoba s nižom razinom obrazovanja, odnosno osoba koje su prekinule školovanje radi stjecanja dodatnih znanja i vještina traženih na tržištu rada. Nadalje, dio operativnih mjera odnosio se na promoviranje integracije i borbe protiv diskriminacije osoba što se nalaze u nepovoljnom položaju na tržištu rada (npr. osobe s invalidnošću, osobe s otežanim faktorom zapošljivosti, nezaposleni samohrani roditelji malo-dobne djece i sl.), i to mjerama sufinanciranja zapošljavanja i uključivanja u programe javnih radova koje provode jedinice lokalne samouprave. Na kraju, unutar Godišnjeg plana poticanja zapošljavanja, Hrvatski zavod za zapošljavanje provodio je i mjere pripreme za zapošljavanje i samozapošljavanje te sufinanciranje zapošljavanja nezaposlenih osoba romske nacionalnosti, sukladno Nacionalnom pro-gramu za Rome i Akcijskom planu desetljeća za uključivanje Roma 2005-2015.

Od početka primjene mjera, tj. od 23. ožujka pa do 31. prosinca 2006. zaprimljeno je 3.870 zahtjeva.Od toga je 3.140 zahtjeva pozitivno ocijenjeno i potpisano 3.127 ugovora o dodjeli potpore za zapošljavanje i obrazovanje, o financiranju obrazovanja nezaposlenih osoba, a i o sufinanciranju zapošljavanja u programima javnih radova.

Mjerama je obuhvaćeno 4.869 osoba iz evidencije nezaposlenih (od čega 2.211 žena ili 45,4 %), a pritom je 3.996 osoba zaposleno, dok su 873 sudjelovale u programima obrazovanja. Za provedbu navedenih mjera, tijekom 2006. godine isplaćeno je 93.728.388,61 kuna.

Temeljem mjera iz Nacionalnoga programa za Rome, Akcijskog plana Desetljeća za uključivanje Roma za 2006. godinu, koje se odnose na zapošljavanje i osposobljavanje nezaposlenih osoba romske nacio-nalne manjine od 23. ožujka do 31. prosinca 2006. cjelokupno je zaprimljeno 57 zahtjeva, te potpisano 56 ugovora o sufinanciranju zapošljavanja i osposobljavanja, financiranju osposobljavanja nezapo-slenih osoba romske nacionalne manjine, a i financiranju zapošljavanja u programima javnih radova. Mjerama je obuhvaćeno 220 osoba romske nacionalne manjine iz evidencije nezaposlenih, od čega je zaposleno 206 osoba, a 14 ih je uključeno u obrazovanje za nepoznatog poslodavca. Za provedbu mjera sufinanciranja zapošljavanja i osposobljavanja nezaposlenih osoba romske nacionalne manjine u 2006. godini cjelokupno je planirano 4.634.170,00 kuna, a isplaćeno je 2.544.700,64 kuna.

Prava tijekom nezaposlenosti: Prava nezaposlenih osoba, prema odredbama Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti («Narodne novine» br. 32/2002, 86/2002, 114/2003. i 151/2003) sastoje se od prava na: novčanu naknadu, mirovinsko osiguranje, novčanu pomoć i nakna-du troškova tijekom obrazovanja te jednokratnu novčanu pomoć i naknadu putnih i selidbenih troškova.

Pravo na novčanu naknadu zbog nezaposlenosti ostvarivao je i nezaposleni hrvatski branitelj kojem je, prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata i članova njihovih obitelji, priznato pravo po toj osnovi, pa je i tijekom 2006. godine isplaćivana novčana naknada nezaposlenim hrvatskim braniteljima koji to pravo nisu iskoristili u cijelosti. U 2006. godini takvu je novčanu naknadu primao 41 korisnik.

Godine 2006. u Zavodu je bilo evidentirano prosječno mjesečno 66.407 korisnika novčane naknade, tj. 22,8 % od ukupnoga broja nezaposlenih (8,8 % manje nego 2005). Istodobno je prosječno mjesečno

GODIŠNJAK 2006.

HRV

ATSK

I ZAV

OD

ZA

ZAPO

ŠLJA

VAN

JE

11

evidentiran 51 korisnik mirovinskoga osiguranja. Novčanu pomoć radi obrazovanja koristilo je 1.689

osoba, pravo na naknadu putnih i selidbenih troškova 4.815 osoba, dok je jednokratnu novčanu pomoć

ostvarilo 85 osoba.

Projekti s potporom međunarodne zajednice: Tijekom 2006. Zavod je provodio više projekata uz potporu

međunarodne zajednice, i to:

“Lokalna partnerstva za zapošljavanje” - CARDS 2002. – projekt je završen u lipnju 2006. a provodio se

u četiri županije: Sisačko-moslavačkoj, Vukovarsko-srijemskoj, Zadarskoj i Šibensko-kninskoj. Priveden

je uspješnom završetku formaliziranjem lokalnih partnerstava za zapošljavanje u obliku Regionalnih

vijeća za tržište rada.

“Decentralizacija i restrukturiranje Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje” - CARDS 2003. koji je počeo u

travnju 2006. i trajat će 18 mjeseci, a provodi se da bi ojačale regionalne i lokalne sposobnosti HZZ-a

unapređivanjem vještina, tehnološkog znanja i iskustva, što će izravnije utjecati na uključivanje HZZ-a

u lokalne razvojne potrebe i inicijative.

“Lokalna partnerstva za zapošljavanje - Faza 2” - CARDS 2004. započet u studenom 2005. a s trajanjem

do početka svibnja 2007. Kao nastavak na projekt CARDS 2002 “Lokalna partnerstva za zapošljavanje“,

u svojoj drugoj fazi ovaj se projekt provodi u sljedeće četiri županije: Ličko-senjskoj, Karlovačkoj,

Požeško-slavonskoj i Brodsko-posavskoj.

PHARE 2005 “Aktivne mjere za zapošljavanje skupina kojima prijeti socijalna isključenost” sa sveobuhvat-

nim ciljem: ojačati ekonomsku i socijalnu koheziju najosjetljivijih skupina u hrvatskome društvu tako da

se poveća razina njihove zapošljivosti.

“Razvoj jadranskog tržišta rada – SVILMA” (SVILuppo del Mercato Adriatico) – provodio se u razdoblju

od travnja 2004. do prosinca 2006. radi razvijanja institucionalne, gospodarske i socijalne suradnje

između talijanskih jadranskih regija Veneto, Friuli Venezia Giulia, Emilia Romagna, Marche, Abruzzo,

Molise i Puglia te Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Albanije i Hrvatske.

Poticajne mjere Zajednice u području zapošljavanja – program koji je trajao od 2002. do kraja 2006.

godine, a Hrvatska se uključila gotovo na samome kraju, nakon potpisivanja Memoranduma o razumi-

jevanju između Republike Hrvatske i Europske zajednice koji je stupio na snagu 1. ožujka 2006. Pred-

stavnici Hrvatske bili su nazočni na dva posljednja sastanka odbora (u svibnju i prosincu 2006).

Evaluacija mjera aktivne politike tržišta rada u Hrvatskoj - bilateralni projekt u suradnji austrijskog Mini-

starstva gospodarstva i rada s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva (Uprava za rad i tržište

rada) Republike Hrvatske i Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje;

Ustroj i zaposlenici HZZ-a: Hrvatski zavod za zapošljavanje ustrojen je Zakonom o posredovanju pri

zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti kao javna ustanova u vlasništvu Republike Hrvatske na

koju se primjenjuju propisi o ustanovama. Zavod obavlja poslove iz svoje djelatnosti u Središnjoj službi,

22 područne službe i 94 ispostave.

GODIŠNJAK 2006.

HRV

ATSK

I ZAV

OD

ZA

ZAPO

ŠLJA

VAN

JE

12

Zavodom upravlja Upravno vijeće, što se sastoji od predstavnika sindikata, predstavnika poslodavaca i

predstavnika Vlade, a imenuje ih Vlada Republike Hrvatske. Voditelj Zavoda je ravnatelj koji predstavlja

i zastupa Zavod.

U Hrvatskome zavodu za zapošljavanje dana 31. prosinca 2006. bilo je zaposleno ukupno 1.197 zaposlenika.

Najveći broj zaposlenika imale su područne službe Zagreb (175), Split (140), Osijek (92) i Rijeka (79), tako da

je 40,6 % od ukupnoga broja zaposlenika Zavoda zaposleno u navedenim službama. Zaposlenici s visokom

stručnom spremom čine relativnu većinu zaposlenih u Zavodu (48,1 %), a zajedno sa zaposlenicima s višom

stručnom spremom i apsolutnu većinu (64,1 %).

Financiranje Zavoda: Osnovni prihodi za financiranje aktivnosti Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje u

2006. godini ostvareni su iz Državnog proračuna, jer se od 1. siječnja 2002. sredstva obveznika uplate

doprinosa za zapošljavanje uplaćuju na jedinstveni račun Državne riznice.

Prihodi iz Državnog proračuna ostvareni su u iznosu od 1.013.882.495 kuna, odnosno 99,56 % s obzirom

na planirane. Prihodi od pomoći međunarodnih organizacija iznose 1.672.354 kune, odnosno 15,94 % s

obzirom na planirane (CARDS i PHARE programi). Ostvareni su također prihodi od kapitalnih donacija u

iznosu od 1.372 kune, te vlastiti prihodi i primici Zavoda u iznosu od 45.228.221 kune, odnosno 4,27 %

od ukupnih prihoda i primitaka.

Dakle, ukupno ostvareni prihodi i primici u 2006. godini iznosili su 1.060.784.442 kune, tj. 98,19 % od

planiranih prihoda i primitaka.

Ukupni rashodi u 2006. godini iznosili su 1.081.815.610 kuna ili 1,86 % manje od planiranih sredstava.

Rashodi Zavoda financirani iz sredstava Državnoga proračuna obuhvaćaju: materijalno-pravnu zaštitu

nezaposlenih, mjere aktivne politike iz Godišnjeg plana poticanja zapošljavanja, posredovanje pri

zapošljavanju, plaće djelatnika Zavoda, te dio financijskog doprinosa Općem proračunu Europske unije

za sudjelovanje RH u poticajnim mjerama Zajednice na području zapošljavanja. Dio materijalnih i finan-

cijskih rashoda te nabava nefinancijske imovine financirani su iz vlastitih prihoda Zavoda, a preostali dio

rashoda iz sredstava međunarodne zajednice.

Manjak ukupno ostvarenih prihoda i primitaka u 2006. godini s obzirom na ostvarene rashode od

21.031.168 kuna pokriven je iz viška prihoda prethodnih godina koji je iznosio 21.985.396 kuna. Razlika

od neutrošenih 954.228 kuna prenosio se u 2007. godinu.

Informatička podrška poslovanju Zavoda: Tijekom 2006. godine u Hrvatskome zavodu za zapošljavanje

radilo se na razvoju, održavanju i nadgradnji softverske, tehnološke i komunikacijske platforme za podršku

rada informacijskog sustava HZZ-a.

Unutar sistemske platforme provedena je instalacija ažurnih verzija ‘Zakrpa’ koje se dobivaju od proizvođača

Microsoft sistemskog softvera na ICT-sustavu, te analiza softverske domene HZZ-a (Active Directory Health

Check) u suradnji s Microsoft globalnim centrom za tehničku podršku. Također je implementirana informatička

oprema: server za podršku rada web-stranice HZZ-a i podršku Microsoft ‘Domeni HZZ te Radne stanice i

pisači za potrebe korisnika u područnim službama (isporuka preko e-Hrvatska).

GODIŠNJAK 2006.

HRV

ATSK

I ZAV

OD

ZA

ZAPO

ŠLJA

VAN

JE

13

Nadalje, u 2006. godini izrađena je aplikativna podrška za praćenje aktivnosti iz Nacionalnog akcijskog plana zapošljavanja (NAPZ) za 2006. godinu. Početkom godine redizajnirana je i obnovljena web-stranica Zavoda, uvedeni novi javni servisi prema nezaposlenima i poslodavcima: izrada životopisa tražitelja zaposlenja i mogućnost unosa potreba za radnicima za poslodavce. Izrađena je i aplikativna podrška poslodavcima za unos ponude slobodnih radnih mjesta korištenjem Interneta.

Međunarodna suradnja: Godine 2006. Zavod je nastavio međunarodnu suradnju s bilateralnim i multi-lateralnim partnerima.

HZZ je jedan od 16 članova Upravnog vijeća WAPES-a i do 15. svibnja 2006. bio je i rizničar Svjetskog udruženja javnih zavoda za zapošljavanje (WAPES), te je aktivno sudjelovao u provedbi godišnjeg akcij-skog plana i analizama financijskog poslovanja WAPES-a.

Djelatnici Središnje i područnih služba HZZ-a sudjelovali su ¸tijekom 135 dana na stručnim skupovima, sastancima i seminarima na poziv međunarodnih tijela, organizacija i asocijacija preko Ministarstva gospo-darstva, rada i poduzetništva, Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija ili na izravan poziv.

Tijekom 2006. godine nastavljene su aktivnosti bilateralnog projekta Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva Republike Hrvatske i Ministarstva za zapošljavanje, rad i socijalnu koheziju Republike Francuske. U lipnju su unutar tog projekta organizirani sastanci u Zavodu radi određivanja daljnjih ko-raka buduće suradnje.

Zavod je u svibnju 2006. organizirao seminar u suradnji sa Švedskim nacionalnim zavodom za zapošljavanje o temi Europskog socijalnog fonda za sudionike iz Središnje i područnih služba te Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva.

Također su djelatnici Zavoda sudjelovali u radnim skupinama za pripremu pregovora, i to u analitičkom pregledu i ocjeni usklađenosti zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije,a što je uključivalo i koordinaciju prevođenja, lekturu i redakturu relevantnih tekstova.

GODIŠNJAK 2006.

HRV

ATSK

I ZAV

OD

ZA

ZAPO

ŠLJA

VAN

JE

14

GODIŠNJAK 2006.

HRV

ATSK

I ZAV

OD

ZA

ZAPO

ŠLJA

VAN

JE

15

Gospodarstvo i radna snaga

Osnovna gospodarska kretanja

Bruto domaći proizvod Republike Hrvatske godine 2006. bio je realno veći za 4,8 % u usporedbi s godinom 2005. Rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) oscilirao je tijekom godine: najveći je bio početkom godine (6,0 % u prvom tromjesečju), zatim se znatno usporio u drugom tromjesečju (na 3,6 %), te se ponovno intenzivirao u drugom dijelu godine, pa je u trećem tromjesečju zabilježen rast od 4,7 %, a u četvrtom od 4,8 %. Ostvareni kumulativni godišnji rast BDP-a u godini 2006. relativno je veći za 0,5 postotnih bodova u usporedbi s prethodnom godinom, kada je stopa rasta iznosila 4,3 %.

Rast BDP-a rezultat je pozitivnih kretanja u većini segmenata hrvatskoga gospodarstva: industrijske proizvodnje, građevinarstva, prometa, turizma, uz relativno nisku razinu rasta potrošačkih cijena. Takav gospodarski rast potaknuo je i pozitivne promjene na tržištu rada, pa se posljednjih godina evidentira kontinuirano povećanje zaposlenosti, zatim smanjenje evidentirane nezaposlenosti, a i smanjenje stope nezaposlenosti.

Osnovni gospodarski pokazatelji u 2005. i 2006. godini, stope rasta (u postocima)

2005. 2006.

Bruto domaći proizvod 4,3 4,8

Fizički obujam industrijske proizvodnje 5,1 4,5

Fizički obujam građevinskih radova -0,8 9,3

Realni promet u trgovini na malo 2,8 2,1

Noćenja turista 7,6 3,1

Izvoz – ukupno (kune) 8,5 15,6

Uvoz – ukupno (kune) 10,4 13,3

Indeksi potrošačkih cijena 3,3 3,2

Realne neto plaće 1,5 1,9

Ukupni broj zaposlenih 0,8 3,3

Ukupni broj nezaposlenih -0,4 -5,5

Stopa registrirane nezaposlenosti 17,9 16,6

Stopa anketne nezaposlenosti, I. polugodište 13,1 11,8

Izvor: Državni zavod za statistiku RH

Tijekom 2006. godine ostvaren je relativno visoki rast industrijske proizvodnje od 4,5 %, premda nešto sporiji (za 0,6 postotnih bodova) nego 2005. godine. Industrijska proizvodnja obuhvaća tri područja Nacio-nalne klasifikacije djelatnosti: prerađivačku industriju, opskrbu električnom energijom, plinom i vodom te

GODIŠNJAK 2006.

HRV

ATSK

I ZAV

OD

ZA

ZAPO

ŠLJA

VAN

JE

16

rudarstvo i vađenje. Povećanje ukupne proizvodnje potaknuto je ponajprije rastom u prerađivačkoj industri-ji, jer je to područje s najvećim udjelom u ukupnoj proizvodnji (od 4,5 %), a potom i u druga dva područja: rudarstvu i vađenju (od 10,3 %) te opskrbi energentima (od 1,6 %).

Nakon prošlogodišnjeg usporavanja rasta građevinskih aktivnosti, uzrokovanih smanjenjem državnih investicija u prometnu infrastrukturu, godine 2006. ponovno je došlo do njihova intenziviranja. Tijekom cijele godine ostvarene su relativno visoke stope rasta u usporedbi s prethodnom godinom, pa je os-tvareni kumulativni godišnji rast obujma građevinskih radova od 9,3 % značajno pridonio ukupnome gospodarskom rastu.

Ukupni promet od trgovine na malo, ostvaren u pravnim osobama koje se bave tom djelatnošću tijekom 2006. godine, nominalno je povećan za 4,8 % u usporedbi s prethodnom godinom, dok je istodobno realno povećanje malotrgovinskoga prometa iznosilo 2,1 %.

Turistička je djelatnost nastavila pozitivnu tendenciju kretanja, ali s kudikamo sporijom dinamikom od pret-hodne godine. Naime, tijekom godine 2006. ostvareno je 3,9 % više dolazaka i 3,1 % više noćenja turista nego 2005. godine, a pritom je zabilježen kudikamo brži rast dolazaka i noćenja domaćih (12,9 % odnosno 10,1 %) nego stranih turista (2,3 %). Međutim, udio inozemnih turista i dalje prevladava kako u broju dolazaka (83,4 %), tako i u broju noćenja (88,7 %).

U vanjskotrgovinskoj razmjeni je, prema privremenim podacima, godine 2006. ukupni godišnji izvoz povećan za 15,6 %, a ukupni uvoz za 13,3 %. Zbog relativno više godišnje stope rasta izvoza od uvoza, povećana je pokrivenost uvoza izvozom, sa 47,3 % u 2005. na 48,3 % u 2006. godini.

Godišnji nominalni rast prosječne neto plaće u 2006. godini iznosio je 5,2 % (0,7 postotnih bodova manje od njezina rasta u 2005. godini), dok je realni rast neto plaća ostvaren po godišnjoj stopi od 1,9 %, što je za 1,8 postotnih bodova sporiji rast nego 2005.

Godišnja stopa inflacije, mjerena indeksom potrošačkih cijena, godine 2006. iznosila je 3,2 %, te se smanjila za 0,1 postotni bod u usporedbi s prethodnom godinom.

Radna snaga u Hrvatskoj

Registrirana zaposlenost i nezaposlenost, godišnji prosjek 2006.

Prema podacima Državnoga zavoda za statistiku temeljenim na administrativnim izvorima, godine 2006. u Republici Hrvatskoj povećana je razina ukupnoga aktivnog stanovništva (za 30.180 ili 1,7 %), pod utjecajem povećanja broja zaposlenoga (za 47.302 ili 3,3 %), uz istodobno smanjenje broja nezaposlenog stanovništva (za 17.122 ili 5,5 %).

GODIŠNJAK 2006.

HRV

ATSK

I ZAV

OD

ZA

ZAPO

ŠLJA

VAN

JE

17

Aktivno stanovništvo prema administrativnim izvorima (godišnji prosjek 2005. i 2006)

2005. 2006. Indeks

Aktivno stanovništvo 1.729.312 1.759.492 101,7

Zaposleni 1.420.574 1.467.876 103,3

- Zaposleni u pravnim osobama 1.113.208 1.160.321 104,2

- Zaposleni u obrtu i slobodnim profesijama 258.332 262.690 101,7

- Osiguranici poljoprivrednici 49.034 44.865 91,5

Nezaposleni 308.738 291.616 94,5

Stopa registrirane nezaposlenosti 17,9 16,6

Izvor: Državni zavod za statistiku RH

Godišnji prosjek registrirane zaposlenosti u 2006. godini bio je 1.467.876, što u usporedbi s prethodnom go-

dinom znači povećanje za 47.302 osobe ili 3,3 %. Najviše je zaposlenih bilo u pravnim osobama – 1.160.321

ili 79,0 % (4,2 % više nego 2005), zatim u obrtu i slobodnim profesijama – 262.690 ili 17,9 % (1,7 % više

nego 2005), a osiguranika poljoprivrednika 44.865 ili 3,1 % (8,5 % manje nego 2005).

Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, najveći je broj zaposlenih osoba bio u prerađivačkoj industriji (291.886

ili 19,9 %) te trgovini, popravku motornih vozila i predmeta za kućanstvo (251.155 ili 17,1 %). U usporedbi

s prethodnom godinom povećan je broj zaposlenih gotovo u svim područjima djelatnosti (osim u djelatnosti

kućanstava i opskrbi energentima), a najviše u: trgovini (za 10.328 osoba ili 4,3 %), građevinarstvu (za 10.085

osoba ili 8,4 %), poslovanju nekretninama i poslovnim uslugama (za 9.079 osoba ili 10,1 %), hotelima i restora-

nima (za 5.237 osoba ili 6,5 %), te prerađivačkoj industriji (za 5.229 osoba ili 1,8 %). – Prilog 1, str. 21.

Gledajući prema sektoru djelatnosti (poljoprivredni, nepoljoprivredni i uslužni), struktura zaposlenih osoba u

2006. godini pokazuje da je 63,2 % zaposlenih radilo u uslužnim djelatnostima, 31,2 % u nepoljoprivrednim

te 5,4 % u poljoprivrednim djelatnostima. U usporedbi s 2005. godinom povećan je udio uslužnih (za 0,4

postotna boda) i nepoljoprivrednih (za 0,1 postotni bod), a smanjen udio poljoprivrednih djelatnosti (za 0,5

postotnih bodova).

Prosječna godišnja razina registrirane nezaposlenosti u 2006. smanjila se za 17.122 osobe ili 5,5 %, tj. s evi-

dentiranih 308.738 u 2005. na 291.616 osoba u 2006. godini.

Stopa nezaposlenosti prema administrativnim izvorima

Pod utjecajem smanjenja broja nezaposlenih, te istodobno značajnog povećanja broja zaposlenih osoba,

smanjena je prosječna godišnja stopa registrirane nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj, od 17,9 % u 2005.

na 16,6 % u 2006. godini (podaci Državnoga zavoda za statistiku).

Postoje značajne razlike u stopi nezaposlenosti gledano na regionalnoj razini, tj. po županijama. U prosincu

2006. prosječna je stopa nezaposlenosti na državnoj razini iznosila 16,0 %, te je istodobno u osam županija

bila niža, a u trinaest viša od prosječne državne razine.

GODIŠNJAK 2006.

HRV

ATSK

I ZAV

OD

ZA

ZAPO

ŠLJA

VAN

JE

18

Najniža stopa nezaposlenosti zabilježena je u Istarskoj županiji (7,0 %) i Gradu Zagrebu (7,2 %), a potom slijede: Primorsko-goranska (12,0 %), Varaždinska (12,9 %), Krapinsko-zagorska županija (13,9 %) itd. Istodob-no, najvišu stopu nezaposlenosti bilježimo na području Vukovarsko-srijemske (30,6 %), Virovitičko-podravske (29,1 %) i Sisačko-moslavačke županije (29,1 %). U usporedbi s prethodnom godinom stopa je nezaposlenosti smanjena u svim županijama, a najviše u: Šibensko-kninskoj (2,9 postotnih bodova), Dubrovačko-neretvanskoj (2,3 postotna boda), Zadarskoj (1,6 postotnih bodova), Primorsko-goranskoj (1,4 postotna boda) i Splitsko-dalmatinskoj (1,4 postotna boda).

Da bi se izračunale stope nezaposlenosti prema županijama, upotrijebljeni su podaci o osiguranicima mirovinskoga osiguranja evidentiranim u Hrvatskome zavodu za mirovinsko osiguranje (kao registri-rane zaposlene osobe) te podaci o nezaposlenim osobama evidentiranim u Hrvatskome zavodu za zapošljavanje.

Zaposlenost i nezaposlenost prema Anketi o radnoj snazi u prvom polugodištu 2006.

Anketu o radnoj snazi provodi Državni zavod za statistiku, u skladu s metodološkim pravilima i načelima Međunarodne organizacije rada (ILO) i Europskoga statističkog ureda (Eurostata). Stoga je ovaj izvor podataka međunarodno usporediv. Anketa se provodi mjesečno, a rezultati se objavljuju polugodišnje.

U prvom polugodištu 2006. prema Anketi o radnoj snazi aktivnog je stanovništva u Republici Hrvatskoj bilo 1.755.000, što je za 47.000 ili 2,6 % manje nego u istom razdoblju prošle godine, pa se stoga smanjila i stopa aktivnosti, kao udio aktivnoga u radno sposobnom stanovništvu, s 49,9 na 48,3 %.

GODIŠNJAK 2006.

HRV

ATSK

I ZAV

OD

ZA

ZAPO

ŠLJA

VAN

JE

19

Aktivno stanovništvo (radna snaga) prema Anketi o radnoj snazi (polugodišnji podaci 2005. i 2006)

2005/I. 2005/II. 2006/I.Indeks

2006/I-2005/I.

Aktivno stanovništvo 1.802.000 1.802.000 1.755.000 97,4

Zaposleni 1.566.000 1.580.000 1.548.000 98,9

Nezaposleni 236.000 222.000 206.000 87,3

Stopa anketne nezaposlenosti 13,1 12,3 11,8 -

Izvor: Državni zavod za statistiku RH

Smanjenju ukupnoga aktivnog stanovništva pridonijelo je istodobno smanjenje zaposlenog i nezaposlenog stanovništva. Naime, broj se zaposlenih smanjio za 18.000 osoba ili 1,1 % (od 1.566.000 na 1.548.000), a broj nezaposlenih za 30.000 osoba (od 236.000 na 206.000), ali s kudikamo većom relativnom stopom smanjenja od 12,7 %. Stopa je zaposlenosti iznosila 42,6 % prema kriterijima ILO-a (15+), odnosno 54,2 % prema kriterijima Eurostata (15-64).

Stopa nezaposlenosti prema Anketi o radnoj snazi

Unatoč činjenici da je istodobno smanjena i zaposlenost i nezaposlenost, odnosno ukupno aktivno stanovništvo, relativno veća stopa smanjenja nezaposlenosti rezultirala je padom stope nezaposlenosti, i to od 13,1 % u prvom polugodištu 2005. na 11,8 % u istom razdoblju 2006. godine (za 1,3 postotna boda).

Gledano prema spolu, u promatranom se razdoblju smanjila stopa nezaposlenosti i žena (od 13,9 na 13,5 %) i muškaraca (od 12,4 do 10,3 %).

Usporedba podataka prema administrativnim izvorima i Anketi o radnoj snazi

Administrativni statistički izvori temelje se na podacima o registriranim zaposlenim i nezaposlenim osobama iz statističkih evidencija relevantnih ustanova na tržištu rada, tj. aktivnost stanovništva mjere prema formalnom statusu, dok se Anketom o radnoj snazi mjeri ekonomska aktivnost stanovništva prema stvarnom statusu, što je sukladno metodološkim pravilima i načelima Međunarodne organizacije rada.

U idućem je grafikonu prikazana usporedba strukture aktivnoga stanovništva prema administrativnim izvorima i Anketi o radnoj snazi za dva vremenski usporediva razdoblja, tj. prvo polugodište 2005. i 2006.

GODIŠNJAK 2006.

HRV

ATSK

I ZAV

OD

ZA

ZAPO

ŠLJA

VAN

JE

20

Rezultati Ankete o radnoj snazi redovito pokazuju kudikamo veći broj zaposlenih, a manji broj nezaposlenih osoba od rezultata iz administrativnih izvora.

Osobito značajna razlika očituje se u stopi nezaposlenosti, koja je u prvom polugodištu 2006. prema administrativnim izvorima iznosila 17,2 %, a prema Anketi o radnoj snazi 11,8 %. Prosječni je broj ne-zaposlenih prema anketi bio manji za 95.000 osoba od broja u administrativnoj evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje. Uzroci su tome sljedeći: od ukupnoga broja registriranih nezaposlenih osoba njih 127.000 ili 42,2 % ne zadovoljava međunarodne kriterije nezaposlenosti zbog toga što su neaktivni (nisu tražili posao ili ne bi mogli prihvatiti ponuđeni posao) ili su zaposleni jer su se u anketi izjasnili da rade. Također treba napomenuti da među anketno nezaposlenim osobama 32.000 osoba ili 15,5 % nisu ni bile prijavljene Hrvatskome zavodu za zapošljavanje.

GODIŠNJAK 2006.

HRV

ATSK

I ZAV

OD

ZA

ZAPO

ŠLJA

VAN

JE

21

Prilog 1.

Broj zaposlenih prema djelatnostima NKD-a od siječnja do prosinca 2006.i usporedba s istim razdobljem 2005. godine

Djelatnost NKD-aUKUPNO Pravne osobe Obrt i slobodneprofesije

Broj %Indeks

2006/2005.Broj

Indeks2006/2005.

BrojIndeks

2006/2005.

Poljoprivreda, lov i šumarstvo 30.239 2,1 100,6 26.149 98,2 4.090 119,4

Ribarstvo 4.477 0,3 100,4 1.527 100,1 2.950 100,6

Individualna poljoprivreda 44.865 3,1 91,5 - - - -

Poljoprivredne djelatnosti 79.581 5,4 95,3 27.676 98,3 7.040 110,7

Rudarstvo i vađenje 8.844 0,6 103,8 8.489 103,2 355 121,9

Prerađivačka industrija 291.886 19,9 101,8 248.397 102,1 43.489 100,5

Opskrba električnom energijom,plinom i vodom 27.214 1,9 99,8 27.214 99,8 0 -

Građevinarstvo 130.375 8,9 108,4 93.297 109,7 37.078 105,1

Nepoljoprivredne djelatnosti 458.319 31,2 103,5 377.397 103,7 80.922 102,7

Trgovina, popravak motornih vozila i predmeta za kućanstvo

251.155 17,1 104,3 201.973 106,0 49.182 97,7

Hoteli i restorani 85.981 5,9 106,5 45.000 111,0 40.981 101,9

Prijevoz, skladištenje i veze 98.388 6,7 101,9 81.155 102,2 17.233 100,8

Financijsko posredovanje 34.888 2,4 106,1 33.300 106,2 1.588 105,2

Poslovanje nekretninama,iznajmljivanje i poslovne usluge

98.560 6,7 110,1 76.132 112,1 22.428 104,1

Javna uprava, obrana, obvezno socijalno osiguranje 105.293 7,2 100,2 105.067 100,0 226 2200,8

Obrazovanje 94.615 6,4 102,9 94.169 102,9 446 108,0

Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 88.838 6,1 102,2 76.287 102,1 12.551 102,5

Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti 59.384 4 104,3 42.165 105,2 17.219 102,2

Djelatnosti kućanstava 10.013 0,7 94,0 0 - 10.013 94,0

Izvanteritorijalne organizacijei tijela 0 0 - 0 - 0 -

Uslužne djelatnosti 927.113 63,2 103,9 755.248 104,7 171.865 100,6

Nerazvrstani prema djelatnosti 2.863 0,2 123,6 0 - 2.863 123,6

UKUPNO 1.467.876 100,0 103,3 1.160.321 104,2 262.690 101,7

Izvor: Državni Zavod za statistiku RH, Zagreb, Priopćenja broj 9.2.6, 2006. i 2007.

GODIŠNJAK 2006.

HRV

ATSK

I ZAV

OD

ZA

ZAPO

ŠLJA

VAN

JE

22

Tijekom 2006. godine broj se nezaposlenih u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje kretao prema

uobičajenom sezonskom obrascu. Početkom godine nezaposlenost je bila visoka i blago opadala, potom

se značajno smanjivala sve do sredine ljeta, a nakon završetka ljetne sezone, nezaposlenost se ponovno

povećavala sve do kraja godine. U skladu s tim najveći je broj nezaposlenih zabilježen u siječnju (314.166),

a najmanji u srpnju (270.753).

U prosincu 2006. broj nezaposlenih u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje iznosio je 293.153, što

je bilo 4,8 % manje nego u istom mjesecu prethodne godine. Općenito, u 2006. godini broj nezaposlenih

bio je manji nego u prethodnoj godini, kao što se vidi na slici.

Broj nezaposlenih krajem 2006. godine bio je manji od broja nezaposlenih krajem prethodne godine jer je

broj novoprijavljenih (233.163) u evidenciji nezaposlenih tijekom 2006. bio manji od broja brisanih iz evi-

dencije (od kojih je 149.460 osoba brisano zbog zapošljavanja i 98.401 zbog ostalih razloga).

Kretanje i sastav nezaposlenosti prema spolu, dobi i razini obrazovanosti

Prosječni broj nezaposlenih smanjio se s 308.738 u 2005. godini na 291.616 u 2006. godini. Riječ je, dakle,

o smanjenju od 5,5 % u usporedbi s prethodnom godinom. Postotno smanjenje nezaposlenosti bilo je veće

u muškaraca (8,9 %) nego u žena (3,2 %). Stoga se smanjio i udio muškaraca u ukupnom broju nezaposlenih,

dok se udio žena povećao od 58,6 na 60,0 %.

Nezaposlenost

GODIŠNJAK 2006.

HRV

ATSK

I ZAV

OD

ZA

ZAPO

ŠLJA

VAN

JE

23

Prosječni broj nezaposlenih prema spolu u 2005. i 2006. godini

Ukupno Muškarci Žene

2005. 308.738 127.942 180.796

Sastav 100,0 41,4 58,6

2006. 291.616 116.519 175.097

Sastav 100,0 40,0 60,0

Indeks 2006/2005. 94,5 91,1 96,8

Što se tiče nezaposlenosti prema dobi, prosječni broj nezaposlenih smanjio se u svim dobnim skupinama,

osim u najstarijoj, koja obuhvaća osobe od 50 i više godina, a u kojoj je došlo do povećanja od 5,4 %. Stoga

se i njihov udio u ukupnome broju nezaposlenih povećao, dosegnuvši gotovo jednu četvrtinu (24,5 %).

Najznačajnije smanjenje nezaposlenosti zabilježeno je u dobnoj skupini od 35 do 39 godina (11,8 %) te u

onoj od 20 do 24 godine (10,2 %).

Prosječni broj nezaposlenih osoba prema dobi u 2005. i 2006. godini

Dob2005. 2006. Indeks

2006/2005.Broj % Broj %

Od 15 do 19 17.220 5,6 16.023 5,5 93,0

Od 20 do 24 45.140 14,6 40.558 13,9 89,8

Od 25 do 29 39.309 12,7 36.649 12,6 93,2

Od 30 do 34 32.988 10,7 30.297 10,4 91,8

Od 35 do 39 33.719 10,9 29.753 10,2 88,2

Od 40 do 44 33.983 11,0 31.457 10,8 92,6

Od 45 do 49 38.489 12,5 35.326 12,1 91,8

50 i više 67.890 22,0 71.553 24,5 105,4

UKUPNO 308.738 100,0 291.616 100,0 94,5

Što se tiče sastava nezaposlenosti prema razini obrazovanosti, u 2006. godini smanjio se prosječni broj neza-

poslenih svih obrazovnih kategorija osim prosječnog broja nezaposlenih s višom školom odnosno završenim

stručnim studijem. Razlog tome je kudikamo veći broj novoprijavljenih s višom školom ili stručnim studijem

nego prošle godine. Prosječni broj nezaposlenih sa srednjom školom do tri godine trajanja smanjio se čak 11,3 %

zahvaljujući bitno manjem broju novoprijavljenih.

GODIŠNJAK 2006.

HRV

ATSK

I ZAV

OD

ZA

ZAPO

ŠLJA

VAN

JE

24

Prosječni broj nezaposlenih osoba prema razini obrazovanja i spolu u 2005. i 2006. godini

Ukupno

Bez škole i nezavršena

osnovna škola

Osnovnaškola

SŠ za za-nimanja do 3 godine te

škola za KV i VKV radnike

SŠ za za-nimanja u

trajanju od 4 i više godina te gimnazija

Viša škola, I. stupanj fakulteta i

stručni studij

Fakulteti, akademije; magisterij, doktorat

2005. 308.738 19.679 71.240 120.930 75.867 9.001 12.021

Sastav 100,0 6,4 23,1 39,2 24,6 2,9 3,9

2006. 291.616 19.311 69.775 107.293 74.234 9.195 11.808

Sastav 100,0 6,6 23,9 36,8 25,5 3,2 4,0

Indeks 2006/2005. 94,5 98,1 97,9 88,7 97,8 102,2 98,2

Žene 2005. 180.796 10.594 42.793 62.026 52.065 5.794 7.524

Sastav 100,0 5,9 23,7 34,3 28,8 3,2 4,2

Žene 2006. 175.097 10.503 42.907 56.622 51.469 6.095 7.501

Sastav 100,0 6,0 24,5 32,3 29,4 3,5 4,3

Indeks 2006/2005. 96,8 99,1 100,3 91,3 98,9 105,2 99,7

Kretanje i sastav nezaposlenosti prema djelatnosti prethodnog zaposlenja

Ako se iz ukupnoga broja nezaposlenih izdvoje osobe koje su prethodno bile zaposlene, njihov se sastav može

promatrati prema djelatnosti prethodnog zaposlenja. Broj takvih osoba zabilježen krajem 2006. godine iznosio

je 227.567, što je 4,5 % manje nego krajem prethodne godine. Dakle, ukupni broj nezaposlenih osoba koje su

prethodno bile zaposlene smanjio se tijekom promatranog razdoblja.

Značajne se razlike u broju nezaposlenih osoba što su prethodno bile zaposlene pojavljuju ako se one

razvrstaju prema djelatnosti prethodnog zaposlenja. Tako je, primjerice, najveće postotno povećanje broja

nezaposlenih zabilježeno među osobama koje su prethodno radile u skupinama djelatnosti što obuhvaćaju

poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (11,3 %). Od većih skupina u kojima se broj

nezaposlenih smanjio, potrebno je istaknuti skupinu nezaposlenih koji su prethodno radili u prerađivačkoj

industriji jer je riječ o najbrojnijoj skupini. Broj nezaposlenih osoba u toj skupini smanjio se 8,2 %. Do

smanjenja opsega došlo je i u građevinarstvu (8,7 %), a značajno se smanjio i broj nezaposlenih osoba koje

su prethodno radile u trgovini (4,8 %). Nezaposlenost se, dakle, smanjila u djelatnostima s najvećim udje-

lom u ukupnom broju nezaposlenih. Iznimka je ugostiteljstvo (hoteli i restorani) u kojem je došlo do malog

povećanja nezaposlenosti.

Spomenute promjene broja nezaposlenih prema djelatnosti prethodnoga zaposlenja nisu donijele bitnu pre-

inaku sastava ukupnog broja nezaposlenih. Udio nezaposlenih osoba koje su prethodno bile zaposlene u

prerađivačkoj industriji nešto se smanjio, ali je ostao i dalje veći od jedne četvrtine, dok je udio nezaposlenih

koji su prethodno radili u trgovini ostao nešto veći od jedne petine. Naposljetku, zanimljivo je da se na trećem

mjestu po visini udjela nalazila skupina nezaposlenih koji su prethodno bili zaposleni u hotelima i restoranima,

što je očito posljedica promatranja stanja krajem godine, dakle izvan turističke sezone.

GODIŠNJAK 2006.

HRV

ATSK

I ZAV

OD

ZA

ZAPO

ŠLJA

VAN

JE

25

Nezaposlene osobe prema djelatnosti prethodnog zaposlenja (31. prosinca 2005. i 2006. godine)

Djelatnost2005. 2006. Indeks

2006/2005.Broj Udio Broj Udio

Poljoprivreda, lov i šumarstvo 12.001 5,0 10.542 4,6 87,8

Ribarstvo 513 0,2 540 0,2 105,3

Rudarstvo i vađenje 653 0,3 627 0,3 96,0

Prerađivačka industrija 61.196 25,7 56.152 24,7 91,8

Opskrba električnom energijom, plinom i vodom 915 0,4 927 0,4 101,3

Građevinarstvo 20.483 8,6 18.705 8,2 91,3

Trgovina na veliko i malo; popravakmotornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo

49.008 20,6 46.646 20,5 95,2

Hoteli i restorani 30.529 12,8 31.183 13,7 102,1

Prijevoz, skladištenje i veze 9.498 4,0 8.985 3,9 94,6

Financijsko posredovanje 2.238 0,9 2.134 0,9 95,4

Poslovanje nekretninama,iznajmljivanje i poslovne usluge 11.619 4,9 12.933 5,7 111,3

Javna uprava i obrana; obveznosocijalno osiguranje 4.834 2,0 4.485 2,0 92,8

Obrazovanje 4.696 2,0 4.456 2,0 94,9

Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 4.561 1,9 4.380 1,9 96,0

Ostale društvene,socijalne iosobne uslužne djelatnosti 13.160 5,5 12.479 5,5 94,8

Djelatnosti kućanstava 12.104 5,1 12.208 5,4 100,9

Izvanteritorijalne organizacije i tijela 205 0,1 185 0,1 90,2

UKUPNO 238.213 100,0 227.567 100,0 95,5

Kretanje i sastav nezaposlenosti po županijama

Kao što je prethodno istaknuto, prosječni je broj nezaposlenih u 2006. godini bio 5,5 % manji od prosječnog

broja nezaposlenih u 2005. godini. Iako je očigledno smanjenje nezaposlenosti u svim županijama, ana-

liza nezaposlenosti pokazuje da su postojale značajne razlike u opsegu smanjenja nezaposlenosti između

županija. Najznačajnije postotno smanjenje prosječne nezaposlenosti zabilježeno je u Šibensko-kninskoj

(11,4 %), Varaždinskoj (10,3 %) i Primorsko-goranskoj županiji (7,7 %). Broj nezaposlenih najmanje se sma-

njio u Istarskoj (0,9 %) i Ličko-senjskoj županiji (0,4 %).

Županija s najvećim prosječnim brojem nezaposlenih u 2006. godini bila je Splitsko-dalmatinska, a odmah

je slijedio Grad Zagreb te Osječko-baranjska županija. Osim promjene na vrhu tablice, dakle, struktura neza-

poslenosti po županijama nije se bitno promijenila.

GODIŠNJAK 2006.

HRV

ATSK

I ZAV

OD

ZA

ZAPO

ŠLJA

VAN

JE

26

Prosječni broj nezaposlenih osoba po županijama 2005. i 2006. godine

Županija2005. 2006. Indeks

2006/2005.Broj Udio Broj Udio

Zagrebačka 13.662 4,4 13.045 4,5 95,5

Krapinsko-zagorska 6.155 2,0 5.692 2,0 92,5

Sisačko-moslavačka 18.644 6,0 17.718 6,1 95,0

Karlovačka 13.600 4,4 12.968 4,4 95,4

Varaždinska 10.271 3,3 9.218 3,2 89,7

Koprivničko-križevačka 8.069 2,6 7.534 2,6 93,4

Bjelovarsko-bilogorska 11.922 3,9 11.834 4,1 99,3

Primorsko-goranska 17.575 5,7 16.220 5,6 92,3

Ličko-senjska 3.650 1,2 3.637 1,2 99,6

Virovitičko-podravska 9.822 3,2 9.484 3,3 96,6

Požeško-slavonska 5.458 1,8 5.332 1,8 97,7

Brodsko-posavska 15.911 5,2 15.339 5,3 96,4

Zadarska 11.288 3,7 10.716 3,7 94,9

Osječko-baranjska 32.120 10,4 30.176 10,3 93,9

Šibensko-kninska 9.936 3,2 8.806 3,0 88,6

Vukovarsko-srijemska 19.610 6,4 18.477 6,3 94,2

Splitsko-dalmatinska 39.317 12,7 37.475 12,9 95,3

Istarska 6.374 2,1 6.317 2,2 99,1

Dubrovačko-neretvanska 7.855 2,5 7.473 2,6 95,1

Međimurska 7.221 2,3 6.786 2,3 94,0

Grad Zagreb 40.278 13,0 37.369 12,8 92,8

UKUPNO 308.738 100,0 291.616 100,0 94,5

S obzirom na spol, najveći udio žena u ukupnom broju nezaposlenih krajem 2006. godine imale su Istarska (65,5 %), Primorsko-goranska (64,1 %) i Međimurska županija (63,8 %), što u prve dvije županije vjerojatno dijelom odražava značajan opseg sezonskog zapošljavanja žena. Najmanji udio žena imale su Bjelovarsko-bilogorska (55,1 %), Varaždinska (57,5 %) i Vukovarsko-srijemska županija (57,5 %). Prema udjelu mladih u ukupnome broju nezaposlenih predvodile su Međimurska (29,6 %), Koprivničko-križevačka (27,3 %) i Varaždinska županija (26,3 %). Naposljetku, najviši udio stručnih osoba, tj. onih koji imaju završenu srednju, višu ili visoku školu, zabilježen je u Dubrovačko-neretvanskoj (81,6 %), Splitsko-dalmatinskoj (79,7 %) i Pri-morsko-goranskoj županiji (77,4 %).

GODIŠNJAK 2006.

HRV

ATSK

I ZAV

OD

ZA

ZAPO

ŠLJA

VAN

JE

27

Struktura nezaposlenih osoba po županijama (31. prosinca 2006. godine)

Županija UKUPNOŽene Osobe do 24. g. Stručne osobe

Broj Udio Broj Udio Broj Udio

Zagrebačka 12.870 8.094 62,9 2.672 20,8 9.185 71,4

Krapinsko-zagorska 5.480 3.330 60,8 1.282 23,4 3.637 66,4

Sisačko-moslavačka 17.050 9.905 58,1 3.636 21,3 9.648 56,6

Karlovačka 12.851 7.935 61,7 2.170 16,9 7.313 56,9

Varaždinska 8.800 5.062 57,5 2.313 26,3 5.952 67,6

Koprivničko-križevačka 7.417 4.280 57,7 2.026 27,3 4.187 56,5

Bjelovarsko-bilogorska 11.886 6.549 55,1 3.024 25,4 7.256 61,0

Primorsko-goranska 16.899 10.832 64,1 3.059 18,1 13.084 77,4

Ličko-senjska 3.832 2.156 56,3 695 18,1 2.575 67,2

Virovitičko-podravska 9.421 5.482 58,2 2.398 25,5 5.530 58,7

Požeško-slavonska 5.477 3.240 59,2 1.406 25,7 3.745 68,4

Brodsko-posavska 15.311 9.580 62,6 3.466 22,6 9.970 65,1

Zadarska 11.898 7.384 62,1 1.589 13,4 8.200 68,9

Osječko-baranjska 29.767 18.077 60,7 6.936 23,3 20.461 68,7

Šibensko-kninska 9.122 5.288 58,0 1.648 18,1 6.263 68,7

Vukovarsko-srijemska 18.280 10.520 57,5 4.318 23,6 12.449 68,1

Splitsko-dalmatinska 38.836 24.329 62,6 7.609 19,6 30.934 79,7

Istarska 7.232 4.737 65,5 1.063 14,7 4.924 68,1

Dubrovačko-neretvanska 8.400 5.079 60,5 1.291 15,4 6.855 81,6

Međimurska 6.563 4.188 63,8 1.942 29,6 3.721 56,7

Grad Zagreb 35.761 21.602 60,4 7.937 22,2 27.527 77,0

UKUPNO 293.153 177.649 60,6 62.480 21,3 203.416 69,4

Kretanje i sastav nezaposlenosti hrvatskih branitelja

Krajem 2006. godine na evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje bila su 23.964 nezaposlena hrvatska branitelja, što je 9,0 % manje nego krajem prethodne godine. Od toga broja više od 43,0 % imalo je završenu školu za KV i VKV radnike ili srednju školu za zanimanja u trajanju do tri godine. Udio korisnika novčane naknade u ukupnome broju nezaposlenih branitelja iznosio je samo 0,2 %. Što se tiče njihove dobne struk-ture, više od 40 % nezaposlenih hrvatskih branitelja bilo je od 40 do 49 godina.

GODIŠNJAK 2006.

HRV

ATSK

I ZAV

OD

ZA

ZAPO

ŠLJA

VAN

JE

28

Kretanje i sastav nezaposlenosti prema trajanju i nekim obilježjima

Osobe na evidenciji nezaposlenih mogu se razvrstati prema trajanju njihove nezaposlenosti. Tako je krajem 2006. godine među evidentiranim nezaposlenim osobama bilo 43,5 % osoba koje su čekale na posao do 1 godine (dakle, kratkotrajno nezaposlene osobe), a 56,5 % nezaposlenih osoba čekalo je na posao dulje od 1 godine, odnosno čak 33,5 % dulje od 3 godine. U usporedbi s 2005. godinom, povećao se udio osoba kraćeg trajanja nezaposlenosti, a smanjio se udio dugotrajno nezaposlenih osoba (za 1,5 postotnih bodova).

Nezaposlene osobe prema trajanju nezaposlenosti(31. prosinca 2005. i 2006. godine)

Trajanjenezaposlenosti

2005. 2006. Indeks2006/2005.Broj Udio Broj Udio

Do 3 mjeseca 56.680 18,4 57.535 19,6 101,5

Od 3 do 6 mjeseci 35.500 11,5 38.791 13,2 109,3

Od 6 do 9 mjeseci 18.252 5,9 15.446 5,3 84,6

Od 9 do 12 mjeseci 19.005 6,2 15.729 5,4 82,8

Od 1 do 2 godine 49.554 16,1 40.486 13,8 81,7

Od 2 do 3 godine 29.771 9,7 27.066 9,2 90,9

Više od 3 godine 99.089 32,2 98.100 33,5 99,0

UKUPNO 307.851 100,0 293.153 100,0 95,2

Što se tiče trajanja nezaposlenosti prema spolu, udjel nezaposlenih dulje od jedne godine u ukup-nom broju nezaposlenih muškaraca iznosio je 53,8 %, a u ukupnom broju nezaposlenih žena 58,2 %. Dakle, udio dugotrajno nezaposlenih u ukupnom broju nezaposlenih bio je nešto veći u žena nego u muškaraca.

Nezaposlene osobe prema trajanju nezaposlenosti i spolu(31. prosinca 2006. godine)

Trajanje nezaposlenosti Ukupno Muškarci Udio Žene Udio

Do 3 mjeseca 57.535 24.868 21,5 32.667 18,4

Od 3 do 6 mjeseci 38.791 16.083 13,9 22.708 12,8

Od 6 do 9 mjeseci 15.446 6.150 5,3 9.296 5,2

Od 9 do 12 mjeseci 15.729 6.219 5,4 9.510 5,4

Od 1 do 2 godine 40.486 15.339 13,3 25.147 14,2

Od 2 do 3 godine 27.066 9.908 8,6 17.158 9,7

Više od 3 godine 98.100 36.937 32,0 61.163 34,4

UKUPNO 293.153 115.504 100,0 177.649 100,0

GODIŠNJAK 2006.

HRV

ATSK

I ZAV

OD

ZA

ZAPO

ŠLJA

VAN

JE

29

Uočljivo je da trajanje nezaposlenosti opada s povećanjem razine obrazovanosti. Tako je udio dugotrajno nezaposlenih (više od jedne godine) u ukupnom broju nezaposlenih bez škole i s nezavršenom osnovnom školom iznosio 75,7 %, a u ukupnom broju nezaposlenih sa završenom osnovnom školom 64,9 %, dakle kudikamo manje. Udio dugotrajno nezaposlenih bio je još manji u osoba sa srednjom školom (55,8 odnosno 48,7 %), te s višom odnosno visokom školom (46,5 odnosno 40,6 %). Stoga se može zaključiti da razina obrazovanosti značajno utječe na trajanje nezaposlenosti.

Nezaposlene osobe prema trajanju nezaposlenosti i razini obrazovanja(31. prosinca 2006. godine)

Trajanje nezaposlenosti

Ukupno

Bez škole i nezavršena

osnovna škola

Osnovnaškola

SŠ za zanimanja

do 3 godine te škola za KV i VKV radnike

SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina te gimnazija

Viša škola, I. stupanj fakulteta i stručni

studij

Fakulteti,akademije;magisterij, doktorat

Do 3 mjeseca 56.680 1.736 10.692 22.247 16.518 2.163 3.324

Od 3 do 6 mjeseci 35.500 912 5.996 14.633 10.978 1.219 1.762

Od 6 do 9 mjeseci 18.252 656 3.846 7.064 4.938 684 1.064

Od 9 do 12 mjeseci 19.005 818 4.392 6.979 5.250 657 909

Od 1 do 2 godine 49.554 2.616 10.619 20.125 12.997 1.414 1.783

Od 2 do 3 godine 29.771 2.241 8.278 10.741 6.887 776 848

Više od 3 godine 99.089 10.522 28.087 35.891 19.760 2.276 2.553

UKUPNO 307.851 19.501 71.910 117.680 77.328 9.189 12.243

Struktura nezaposlenih osoba prema trajanju nezaposlenosti i razini obrazovanja(31. prosinca 2006. godine)

Trajanjenezaposlenosti

Ukupno

Bez škole i nezavršena

osnovna škola

Osnovnaškola

SŠ za za-nimanja do

3 godine te škola za KV i VKV radnike

SŠ za zanimanja u trajanju od 4 i više godina te gimnazija

Viša škola, I. stupanj fakulteta i stručni

studij

Fakulteti, akademije; magisterij, doktorat

Do 3 mjeseca 19,6 10,0 16,0 20,1 22,6 24,8 29,4

Od 3 do 6 mjeseci 13,2 6,2 9,3 13,8 17,2 14,7 15,7

Od 6 do 9 mjeseci 5,3 3,6 4,5 5,3 5,8 7,2 7,5

Od 9 do 12 mjeseci 5,4 4,6 5,3 5,0 5,7 6,9 6,8

Od 1 do 2 godine 13,8 11,1 13,8 13,6 14,7 14,6 13,6

Od 2 do 3 godine 9,2 10,0 9,6 9,7 8,6 7,8 6,8

Više od 3 godine 33,5 54,5 41,4 32,4 25,5 24,1 20,2

UKUPNO 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

Kratkotrajnanezaposlenost 43,5 24,3 35,1 44,2 51,3 53,5 59,4

Dugotrajnanezaposlenost 56,5 75,7 64,9 55,8 48,7 46,5 40,6

GODIŠNJAK 2006.

HRV

ATSK

I ZAV

OD

ZA

ZAPO

ŠLJA

VAN

JE

30

Potražnja za radnom snagom i zapošljavanje

Prijavljena slobodna radna mjesta

Tijekom 2006. godine znatno se povećao broj prijavljenih potreba za radnicima Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (za 19.948 ili 18,0 %), pa su poslodavci Zavodu prijavili ukupno 130.517 slobodnih radnih mjesta.

Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti najveći je broj zaprimljenih prijava slobodnih radnih mjesta pristigao iz prerađivačke industrije (28.993 ili 22,2 %), trgovine na veliko i malo (23.715 ili 18,2 %), hotela i restorana (18.343 ili 14,1 %), građevinarstva (15.100 ili 11,6 %) te poslovanja nekretninama (13.324 ili 10,2 %). U usporedbi s prethodnom godinom najveće povećanje broja traženih radnika zabilježeno je u prerađivačkoj industriji (za 6.096), poslovanju nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama (5.682) te trgovini (4.084), a samo je u obrazovanju (za 2.779), poljoprivredi, lovu i šumarstvu (za 1.100) te financijskome posredovanju (za 338) značajnije smanjen broj traženih radnika. Prilog 2, str. 33.

Prema regionalnom ustroju najviše je prijavljeno slobodnih radnih mjesta u Gradu Zagrebu (22.344 ili 17,1 %), a najmanje u Ličko-senjskoj županiji (1.285 ili 0,9 %). U usporedbi s prethodnom godinom povećan je broj prijavljenih potreba za radnicima u osamnaest županija, a smanjen u tri županije: Požeško-slavonskoj (za 680 osoba), Ličko-senjskoj (za 341 osobu) i Osječko-baranjskoj (za 214 osoba). Najveće povećanje zabilježeno je u Gradu Zagrebu (za 5.372 osobe), Primorsko-goranskoj (za 3.558 osoba), Vukovarsko-srijemskoj (za 1.655 osoba) i Zagrebačkoj županiji (za 1.538 osoba). Prilog 3, str. 34.

Poslodavci su tijekom 2006. godine najviše tražili radnike jednostavnih zanimanja, kao što su čistači, dostavljači, transportni radnici, radnici bez zanimanja i sl. (31.770 ili 24,3 %), što je za 29,7 % više nego u prethodnoj godini. Nadalje, traženi su radnici uslužnih i trgovačkih zanimanja (30.952 ili 23,7 %), te radnici u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji (25.536 ili 19,6 %), s povećanjem od 25,5 %, odnosno 26,2 % u usporedbi s 2005. godinom.

Prijavljena slobodna radna mjesta prema rodovima zanimanja NKZ-a u 2005. i 2006. godini

Rod zanimanja 2005. % 2006. % Indeks

(1) Čelnici, dužnosnici, direktori 125 0,1 178 0,1 142,4

(2) Stručnjaci i znanstvenici 12.968 11,7 10.758 8,2 83,0

(3) Inženjeri, tehničari i srodna zanimanja 11.588 10,5 12.986 10 112,1

(4) Uredski i šalterski službenici 7.761 7,0 8.388 6,4 108,1

(5) Uslužna i trgovačka zanimanja 24.666 22,3 30.952 23,7 125,5

(6) Poljoprivrednici, lovno-uzgojni,šumarski radnici i ribari 546 0,5 750 0,6 137,4

(7) Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji 20.231 18,3 25.536 19,6 126,2

(8) Rukovatelji strojevima, vozilima 8.182 7,4 9.199 7,1 112,4

(9) Jednostavna zanimanja 24.502 22,2 31.770 24,3 129,7

Ukupno 110.569 100,0 130.517 100,0 118,0

GODIŠNJAK 2006.

HRV

ATSK

I ZAV

OD

ZA

ZAPO

ŠLJA

VAN

JE

31

Zapošljavanje osoba iz evidencije Zavoda

Tijekom 2006. godine iz evidencije Zavoda zaposleno je ukupno 149.460 osoba, što je za 8.570 osoba ili 6,1 % više nego 2005. godine. Od ukupnoga broja zaposlenih 84.016 osoba bile su žene, s udjelom u uku-pnom zapošljavanju od 56,2 %, naspram 54,8 % u 2005. godini.

• Razina obrazovanja i rodovi zanimanja – najveći broj evidentiranoga zapošljavanja odnosi se na osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem, uključujući osobe sa završenom trogodišnjom srednjom školom za zani-manja i školom za KV i VKV radnike (60.388 ili 40,4 %) i osobe sa četverogodišnjom srednjom školom za zanimanja i gimnazijom (43.666 ili 29,2 %). Potom slijede osobe sa završenom osnovnom školom (15,8 %), fakultetom i akademijom (7,5 %), višom školom (5,3 %) te osobe bez škole i s nezavršenom osnovnom školom (1,8 %). Uspoređujući s prethodnom godinom povećano je evidentirano zapošljavanje u svim obra-zovnim skupinama, a najviše u skupini osoba s nezavršenom osnovnom školom (26,5 %) te završenom višom školom (18,3 %).

Zaposleni iz evidencije Zavoda u 2005. i 2006. prema razini obrazovanja

Godina UKUPNO

Bez škole i nezavršena

osnovna škola

Osnovna škola

SŠ zazanimanja do 3. god. te škola za KV i VKV radnike

SŠ zazanimanja u trajanju od

4 i višegodina te gimnazija

Viša škola, I. stupanj fakulteta i stručni

studij

Fakulteti, akademije; magisterij, doktorat

2005. 140.890 2.167 21.366 60.181 40.140 6.703 10.333

Struktura 100,0 1,5 15,2 42,7 28,5 4,8 7,3

2006. 149.460 2.741 23.546 60.388 43.666 7.929 11.190

Struktura 100,0 1,8 15,8 40,4 29,2 5,3 7,5

Indeks 2006/2005. 112,1 126,5 110,2 100,3 108,8 118,3 108,3

Poredak pojedinih rodova zanimanja (sukladno Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja – NKZ) u evidentiranom zapošljavanju bio je sljedeći:

• uslužna i trgovačka zanimanja (37.320 ili 25,0 %), • jednostavna zanimanja (34.123 ili 22,8 %),• zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji (21.187 ili 14,2 %), • inženjeri, tehničari i srodna zanimanja (18.990 ili 12,7 %),• uredski i šalterski službenici (16.857 ili 11,3 %), • rukovatelji strojevima i vozilima (9.966 ili 6,7 %), • stručnjaci i znanstvenici (9.788 ili 6,5 %), • poljoprivrednici, lovno-uzgojni, šumarski radnici i ribari (1.100 ili 0,7 %), • čelnici, dužnosnici i direktori (98 ili 0,07 %) te• osobe vojnih zanimanja (31 ili 0,02 %).

GODIŠNJAK 2006.

HRV

ATSK

I ZAV

OD

ZA

ZAPO

ŠLJA

VAN

JE

32

• Radno iskustvo - od ukupnoga broja zaposlenih 118.362 osobe (79,2 %) imale su prethodno radno iskustvo, a 31.098 osoba (20,8 %) prvi je put zaposleno. U usporedbi s prethodnom godinom povećao se udio zaposlenih bez radnog iskustva za 0,3 postotna boda, a smanjio se udio zaposlenih s prethodnim radnim iskustvom.

• Trajanje zaposlenja - na određeno su vrijeme zaposlene 127.022 (85,0 %) osobe, a na neodređeno vrijeme 22.438 osoba (15,0 %). U usporedbi s godinom 2005. povećan je udio zapošljavanja na neodređeno, a smanjen na određeno vrijeme (za 0,6 postotnih bodova).

• Djelatnosti zaposlenja - uobičajeno je da u evidenciju nezaposlenih najviše osoba s prethodnim radnim iskustvom dolazi iz prerađivačke industrije, trgovine, hotela i restorana te građevinarstva, te da se u ta četiri područja djelatnosti istodobno i zapošljava najveći broj osoba. Tako je godine 2006. broj zapo-slenih bio sljedeći:

• trgovina na veliko i malo: 32.200 osoba ili 21,5 %,• prerađivačka industrija: 27.904 osoba ili 18,7 %,• hoteli i restorani: 22.228 osoba ili 14,9 % i• građevinarstvo: 14.305 osoba ili 9,6 %.

U usporedbi s prethodnom godinom povećan je broj evidentiranoga zapošljavanja u većini djelatnosti. Najveći apsolutni porast broja zaposlenih bio je u djelatnostima poslovanja nekretninama i iznajmljivanja (3.986 osoba ili 40,7 %), trgovini na veliko i malo (1.862 ili 6,1 %), te u prerađivačkoj industriji (1.706 ili 6,5 %) dok je smanjenje zapošljavanja zabilježeno u poljoprivredi, lovu i šumarstvu (za 933 osobe ili 12,6 %), djelatnostima kućanstava (za 240 osoba ili 9,7 %) te u financijskom posredovanju (za 195 osoba ili 12,3 %).

GODIŠNJAK 2006.

HRV

ATSK

I ZAV

OD

ZA

ZAPO

ŠLJA

VAN

JE

33

Prilog 2.

Prijavljena slobodna radna mjesta i zapošljavanje iz evidencije Zavodaprema područjima Nacionalne klasifikacije djelatnosti u 2006. godini

Djelatnost NKD-a

Prijavljenaslobodna radna mjesta

Zaposlenis evidencije Zavoda

Broj % Indeks2006/2005. Broj %Indeks

2006/2005.

Poljoprivreda, lov i šumarstvo 4.105 3,1 78,9 6.451 4,3 87,4

Ribarstvo 213 0,1 173,2 289 0,2 109,5

Rudarstvo i vađenje 295 0,2 143,9 372 0,3 99,7

Prerađivačka industrija 28.993 22,2 126,6 27.904 18,7 106,5

Opskrba električnom energijom, plinom i vodom 462 0,4 122,9 646 0,4 101,4

Građevinarstvo 15.100 11,6 126,0 14.305 9,6 100,7

Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikla te predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo

23.715 18,2 120,8 32.200 21,5 106,1

Hoteli i restorani 18.343 14,1 116,2 22.228 14,9 103,2

Prijevoz, skladištenje i veze 4.170 3,2 116,2 5.351 3,6 100,7

Financijsko posredovanje 1.254 1,0 78,8 1.386 0,9 87,7

Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 13.324 10,2 174,4 13.777 9,2 140,7

Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 3.246 2,5 128,0 2.564 1,7 113,8

Obrazovanje 7.320 5,6 72,5 8.492 5,7 111,2

Zdravstvena zaštita isocijalna skrb 5.159 4,0 110,0 4.413 3,0 108,3

Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti 4.777 3,6 114,9 6.774 4,5 99,8

Djelatnosti kućanstava 37 0 77,1 2.225 1,5 90,3

Izvanteritorijalne organizacije itijela 4 0 36,4 83,0 0 138,3

UKUPNO 130.517 100,0 118,0 149.460 100,0 106,1

GODIŠNJAK 2006.

HRV

ATSK

I ZAV

OD

ZA

ZAPO

ŠLJA

VAN

JE

34

Prilog 3.

Prijavljena slobodna radna mjesta i zapošljavanje iz evidencije Zavodapo županijama u 2006. godini

Županija

Prijavljenaslobodna radna mjesta

Zaposlenis evidencije Zavoda

Broj % Indeks2006/2005. Broj %Indeks

2006/2005.

Zagrebačka 6.367 4,9 131,8 6.650 4,4 101,8

Krapinsko-zagorska 3.666 2,8 116,9 3.388 2,3 104,8

Sisačko-moslavačka 5.091 3,9 101,9 7.536 5,0 105,9

Karlovačka 3.390 2,6 115,1 5.132 3,4 102,8

Varaždinska 7.152 5,5 122,4 6.681 4,5 100,7

Koprivničko-križevačka 5.163 4,0 119,4 3.966 2,7 111,8

Bjelovarsko-bilogorska 3.344 2,6 137,4 6.202 4,1 114,8

Primorsko-goranska 10.956 8,4 148,1 10.112 6,8 133,9

Ličko-senjska 1.285 1,0 79 1.812 1,2 103,1

Virovitičko-podravska 2.856 2,2 128 5.099 3,4 118,3

Požeško-slavonska 1.974 1,5 74,4 3.196 2,1 100,0

Brodsko-posavska 2.832 2,2 115,1 5.905 4,0 103,0

Zadarska 4.988 3,8 103 4.406 2,9 91,4

Osječko-baranjska 8.927 6,8 97,7 14.441 9,7 104,1

Šibensko-kninska 4.105 3,1 101,8 4.564 3,1 106,2

Vukovarsko-srijemska 5.952 4,6 138,5 9.397 6,3 110,2

Splitsko-dalmatinska 9.252 7,1 112,5 17.691 11,8 107,0

Istarska 9.785 7,5 114,8 6.077 4,1 96,7

Dubrovačko-neretvanska 6.019 4,6 113,3 4.917 3,3 107,1

Međimurska 5.069 3,9 116,6 3.912 2,6 99,6

Grad Zagreb 22.344 17,1 131,7 18.376 12,3 101,9

UKUPNO 130.517 100,0 118,0 149.460 100,0 106,1

GODIŠNJAK 2006.

HRV

ATSK

I ZAV

OD

ZA

ZAPO

ŠLJA

VAN

JE

35

Stopa zapošljavanja prema razini obrazovanosti i zanimanju

Godišnja stopa zapošljavanja pokazuje koliko se osoba zaposlilo od ukupnog broja nezaposlenih koji su tijekom godine tražili zaposlenje. Godine 2006. stopa zapošljavanja iznosila je 27,6 %, što znači da se zaposlilo više od jedne četvrtine nezaposlenih osoba koje su tražile zaposlenje tijekom godine.

Zabilježene su značajne razlike u stopi zapošljavanja između skupina nezaposlenih osoba različite razine obrazovanosti. Stopa zapošljavanja osoba bez škole ili s nezavršenom osnovnom školom iznosila je 10,3 %, s osnovnom školom 20,5 %, sa srednjom školom za zanimanja do tri godine trajanja ili školom za KV i VKV radnike 29,4 %, sa srednjom školom za zanimanja u trajanju od 4 i više godina ili gimnazijom 29,6 %, s višom školom, prvim stupnjem fakulteta ili stručnim studijem 40,6 %, te s fakultetom, akademijom, magisterijem ili doktoratom 41,1 %. Dakle, viša razina obrazovanosti povezana je s većom stopom zapošljavanja.

Oznake razine obrazovanosti:

A – bez škole i nezavršena osnovna škola,

B – osnovna škola,

C – srednja škola za zanimanja u trajanju do 3 godine te škola za KV i VKV radnike,

D – srednja škola u trajanju od 4 i više godina te gimnazija,

E – viša škola, 1. stupanj fakulteta i stručni studij,

F – fakultet, akademija, magisterij, doktorat.

Unutar skupina osoba iste razine obrazovanosti postoje razmjerno velike razlike u stopi zapošljavanja između osoba različitih zanimanja. U tablici je prikazano dvadeset zanimanja s najvišom i dvadeset s najnižom sto-pom zapošljavanja unutar najfrekventnijih skupina na razini srednje škole.

GODIŠNJAK 2006.

HRV

ATSK

I ZAV

OD

ZA

ZAPO

ŠLJA

VAN

JE

36

Stopa zapošljavanja prema zanimanju na razini srednje škole

Zanimanje % Zanimanje %

kuhar 48,9 bojadisar i dorađivač 18,3

plinoinstalater 48,7 administrator daktilograf 18,2

konobar 48,5 kožar 18,1

slastičar 45,4 gimnazijalac klasične gimnazije 17,3

strojobravar 45,1 vrtlar 17,1

tehničar za elektrostrojarstvo 44,5 šivač konfekcije 16,6

prodavač 43,8 kemijski radnik 15,9

tehničar za vozila 43,2 šivač 15,8

rukovatelj građevinskih strojeva 42,0 daktilograf 15,7

sanitarni tehničar 41,1 obućar pomoćni 15,4

ekološki tehničar 41,0 ratar povrtlar 15,0

kemijski tehničar procesni 40,8 prodavač tekstilne robe 14,7

geološki tehničar 40,7 zaštitar čuvar objekta 14,4

pekar 40,6 proizvođač gume 14,2

šumarski tehničar 40,5 trgovački putnik 13,9

tehničar PT prometa 40,4 stenodaktilograf 12,7

tehničar za računalstvo 39,9 soboslikar ličilac 12,6

strojobravar 39,2 daktilograf 12,3

farmaceutski tehničar 39,2 transportni radnik 11,7

stolar 38,7 administrator pomoćni 8,2

Sljedeća tablica prikazuje deset zanimanja s najvišom i deset s najnižom stopom zapošljavanja na razini više ili visoke škole.

Stopa zapošljavanja prema zanimanju na razini više ili visoke škole

Zanimanje % Zanimanje %

magistar farmacije 71,8 inženjer kemijske tehnologije 27,8

učitelj 69,8 inženjer prometa - cestovni smjer 27,8

profesor biologije i kemije 61,4 dizajner tekstila i odjeće 26,8

profesor hrvatskoga jezika i književnosti 59,6 ekonomist komercijalist 26,7

profesor geografije 58,6 profesor francuskoga jezika 26,7

nastavnik razredne nastave 55,0 diplomirani politolog 24,4

nastavnik predškolskog odgoja 54,8 inženjer tekstilno-kemijske tehnologije 22,9

diplomirani inženjer grafičke tehnologije 53,2 inženjer brodostrojarstva 20,8

diplomirani inženjer građevinarstva 53,2 diplomirani socijalni radnik 20,4

profesor povijesti 52,7 nautičar 17,6

GODIŠNJAK 2006.

HRV

ATSK

I ZAV

OD

ZA

ZAPO

ŠLJA

VAN

JE

37

Sezonsko zapošljavanje u turizmu

Posredovanje pri sezonskom zapošljavanju u turizmu jedna je od značajnih aktivnosti Zavoda. Naime, nastavljajući praksu proteklih godina, Zavod je početkom 2006. godine organizirao redovite regionalne sastanke s predstavnicima većih hotelijersko-turističkih poduzeća radi konkretnih dogovora oko planiranja i namirivanja potreba za sezonskim radnicima. Sastanci su se održali u županijama hrvatskoga priobalja: Istar-skoj, Primorsko-goranskoj, Zadarskoj, Šibenskoj-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj, koje su se pripremale za nadolazeću turističku sezonu.

Prema predviđanjima poslodavaca iz područja turističkih djelatnosti planirani broj potrebnih sezonskih rad-nika za 2006. godinu bio je 16.848.

Tijekom turističke sezone zaposleno je ukupno 15.347 radnika, a najviše: prodavača (1.870 osoba ili 12,2 % od ukupnoga broja zaposlenih), konobara (1.717 osoba ili 11,2 %), sobarica (1.598 osoba ili 10,4 %), kuhara (1.289 osoba ili 8,4 %), kuhinjskih radnika (980 osoba ili 6,4 %) i čistačica (968 osoba ili 6,3 %).

Gledano po županijama, godine 2006. najviše je sezonskih radnika zaposleno u: Splitsko-dalmatinskoj (2.784 osobe ili 18,1 %), Dubrovačko-neretvanskoj (1.700 osoba ili 11,1 %), Istarskoj (1.661 osoba ili 10,8 %), Primorsko-goranskoj (1.616 ili 10,5 %), Šibensko-kninskoj (1.255 ili 8,2 %) i Zadarskoj županiji (807 ili 5,3 %).

Nakon planiranja i odabira sezonskih radnika među nezaposlenim domicilnim stanovništvom, predstavnici poduzeća su u suradnji s područnim službama HZZ-a iz unutrašnjosti (Osijek, Bjelovar, Sisak, Vinkovci …) obavili informativne razgovore sa zainteresiranim kandidatima za rad u sezoni te odabrali odgovarajuće, tako da je veći broj unaprijed dogovoren, a radnici su prema potrebi upućivani na dogovorena radna mjesta.

Tako je međumjesnim posredovanjem područnih služba HZZ-a iz unutrašnjih područja Hrvatske najviše sezonskih radnika zaposleno iz Osječko-baranjske županije (1.136 osoba), Vukovarsko-srijemske županije (830 osoba), Bjelovarsko-bilogorske županije (632 osobe), Sisačko-moslavačke županije (520 osoba), te Brodsko-posavske županije (474 osobe).

Međumjesno posredovanje

Informatičkim povezivanjem funkcije posredovanja pri zapošljavanju, podaci o nezaposlenim osobama i tražiteljima zaposlenja vide se na razini cijeloga Zavoda. Dostupni su podaci o tome jesu li nezaposlena osoba ili tražitelj zaposlenja spremni na prostornu pokretljivost radi svoga zapošljavanja, tj. jesu li spremni na dnevnu migraciju ili prihvaćanje posla u drugim područjima Republike Hrvatske.

Međumjesno posredovanje temelji se na prijavi slobodnoga radnog mjesta, a zaprima se u mjestu ponuđenoga rada. Ako se takva prijava ne može ostvariti na području djelokruga ispostave, odnosno područne službe, prijava se prosljeđuje u Središnju službu na međumjesno posredovanje.

Međumjesnim posredovanjem u 2006. godini, u Središnjoj službi Zavoda zaprimljeno je 969 prijava potreba za radnicima koje se nisu mogle realizirati unutar ispostava na razini područne službe, gdje su zaprimljene, što je za 274 prijave više u usporedbi s 2005. godinom.

GODIŠNJAK 2006.

HRV

ATSK

I ZAV

OD

ZA

ZAPO

ŠLJA

VAN

JE

38

Najviše prijava podneseno je s područja Primorsko-goranske županije (110 ili 11,3 %), zatim slijede

Krapinsko-zagorska (95 ili 9,8 %), Zagrebačka (80 ili 8,3 %), Vukovarsko-srijemska (73 ili 7,5 %) te Istarska

županija (69 ili 7,1 %).

Od ukupno zaprimljenih prijava, 54,6 % odnosilo se na zapošljavanje na neodređeno vrijeme, a 45,4 % na

određeno vrijeme. Istodobno, tim je prijavama traženo 3.358 radnika, što je za 1.642 (ili 48,9 %) više u us-

poredbi s prethodnom godinom. Najviše ih se tražilo međumjesnim posredovanjem u Zagrebačkoj (23,0 %),

Primorsko-goranskoj (17,3 %), Istarskoj (7,3 %) i Varaždinskoj županiji (5,8 %).

Zapošljavanje osoba u inozemstvu i njihov povratak iz inozemstva

U 2006. godini Hrvatski je zavod za zapošljavanje posredovao pri zapošljavanju sezonskih radnika i medi-

cinskih tehničara te «gostujućih radnika» i studenata na ljetnoj praksi u SR Njemačkoj, a i pri zapošljavanju

pomoraca na brodovima inozemnih tvrtki.

Posredovanjem Zavoda 2006. godine u inozemstvu su se ukupno zaposlila 5.273 građanina Republike

Hrvatske, što je 390 radnika više nego prethodne godine.

Broj radnika zaposlenih u inozemstvu 2005. i 2006. godine

Godina Ukupno Sezonski radniciMedicinski tehničari

Gostujući radnici Studenti

Pomorci na inozemnim brodovima

2005. 4.883 4.615 11 111 32 114

2006. 5.273 5.013 12 103 31 114

Indeks 2006/2005. 108,0 108,6 109,1 92,8 96,9 100,0

Zapošljavanje je uglavnom sezonskog karaktera. Najviše je sezonskih radnika zaposleno u poljoprivredi

(3.668 osoba ili 73,2 %), a u ostalim djelatnostima (ugostiteljstvo, zabava) njih 1.345 (26,8 %).

Tijekom cijele godine poslodavci iz SR Njemačke upućuju Zavodu svoje potrebe za sezonskim radnici-

ma. Znatan je dio traženih radnika već prijašnjih godina radio kod istih poslodavaca, a budući da su po

njemačkom zakonu mogli raditi samo do četiri mjeseca, istekom toga razdoblja vraćali su se u domovinu.

Ako su njemački poslodavci zadovoljni njihovim radom, svake im godine preko Središnjeg ureda za posre-

dovanje SR Njemačke u Bonnu ponovno šalju nove ugovore o zaposlenju.

Ugovori (uz opis poslova, visinu plaće i ostale uvjete koje poslodavac nudi i zahtijeva) stižu u Središnju

službu Zavoda, a glase točno na određenu nezaposlenu osobu (ime i prezime, datum rođenja i adresa).

To su tzv. poimenični ugovori, koje prema prebivalištu radnika Središnja služba upućuje na realizaciju svojim

područnim službama. Područne službe pozivaju te osobe i uručuju im pristigle ugovore, nakon čega radnici

prema rokovima navedenima u ugovoru odlaze na sezonski rad u SR Njemačku. Ako njemački poslodavac

ne traži poimence određenu osobu, već navodi samo uvjete (npr. spol, posebna znanja i dob), tada Središnja

služba organizira odabir traženih radnika te u dogovoru s poslodavcem predlaže njihovo zapošljavanje. Takve

GODIŠNJAK 2006.

HRV

ATSK

I ZAV

OD

ZA

ZAPO

ŠLJA

VAN

JE

39

ponude poslodavca su anonimne. Zavod je kontrolirao pristigle poimenične ugovore i kao nerealizirane vraćao

one što su se odnosili na osobe s prebivalištem izvan Republike Hrvatske.

Godine 2006. primljeno je ukupno 5.725 ponuda, od kojih je realizirano 5.013 (87,6 %), a 712 ih je vraćeno

nerealizirano. Od ukupnoga broja primljenih ponuda, 5.353 ponude bile su poimenične, a 372 anonimne.

Udio je poimeničnih ponuda u ukupnom broju iznosio 93,5 % i u usporedbi s prethodnom godinom smanjio

se za 4,6 postotnih bodova. Najviše je sezonskih radnika zaposleno iz Brodsko-posavske, Vukovarsko-srijemske

te Osječko-baranjske županije. Većinu (3.067 ili 61,2 %) sezonskih radnika činile su žene.

Nezaposleni medicinski tehničari upućivani su na rad u SR Njemačku isključivo posredovanjem Zavoda.

Tijekom 2006. godine zaposleno je 12 medicinskih tehničara.

Sve aktivnosti oko posredovanja u zapošljavanju pomoraca na inozemnim brodovima obavljale su područne

službe u Rijeci i Splitu na koje je Zavod prenio obveze posredovanja. Tijekom 2006. godine s evidencije

Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje zaposleno je ukupno 114 pomorca na inozemnim brodovima.

Rad hrvatskih državljana u inozemstvu ograničen je radnom vizom koju izdaje strana država za određeno

vremensko razdoblje.

Temeljem Dogovora o postupku zapošljavanja hrvatskih radnika u SR Njemačkoj, potpisanog 20. travnja 2005.

godine, Zavod radi na obavještavanju, odabiru i upućivanju nezaposlenih osoba na rad u SR Njemačku.

Sporazumom između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Savezne Republike Njemačke o zapošljavanju rad-

nika radi usavršavanja njihova profesionalnog i jezičnog znanja (Sporazum o radnicima na privremenom

radu) - sklopljen je 13. rujna 2002. godine, NN - Međunarodni ugovori 14/2002), predviđena je mogućnost

zapošljavanja (do 18 mjeseci) 500 radnika iz Republike Hrvatske u SR Njemačkoj. Tijekom 2006. godine

prema navedenom Sporazumu zaposlila su se 103 radnika.

Za zapošljavanje redovitih studenata na ljetnoj praksi u SR Njemačkoj (do tri mjeseca) Središnji ured za

posredovanje u Bonnu dodijelio je Republici Hrvatskoj kvotu od 30 studenata na godinu. Tijekom 2006.

godine posredovan je odlazak 31 redovitog studenta na ljetnu praksu u SR Njemačku.

Povratak radnika s privremenoga rada u inozemstvu

Tijekom 2006. godine Zavodu se prijavilo ukupno 3.046 povratnika iz drugih država, a od toga broja

1.349 žena. Sljedeća tablica prikazuje broj novoprijavljenih, zaposlenih i brisanih povratnika evidentiranih

u Hrvatskome zavodu za zapošljavanje.

GODIŠNJAK 2006.

HRV

ATSK

I ZAV

OD

ZA

ZAPO

ŠLJA

VAN

JE

40

Povratnici iz inozemstva u 2005. i 2006. godini

Godina 2005. 2006. Indeks

Novoprijavljeni 2.910 3.046 104,7

Zaposleni 1.921 1.977 102,9

Brisani zbog drugih razloga 1.722 1.702 98,8

Nezaposleni krajem godine(31. prosinca) - ukupno 5.775 5.355 92,7

Nezaposleni krajem godine(31. prosinca) - žene 3.021 2.873 95,1

Tijekom 2006. godine zaposlilo se 1.977 evidentiranih povratnika, a zbog ostalih razloga (osim zaposlenja) iz evidencije su brisane 1.702 osobe, pa se krajem 2006. godine u evidenciji Zavoda nalazilo 5.335 povratnika (7,3 % manje nego krajem 2005). Udio je žena (2.873 osobe) u evidentiranom broju povratnika bio 53,7 %. Najviše je povratnika što su u inozemstvu radili do godine dana, a to su uglavnom sezonski radnici koji su u SR Njemačkoj radili do četiri mjeseca.

GODIŠNJAK 2006.

HRV

ATSK

I ZAV

OD

ZA

ZAPO

ŠLJA