godisnja potrosnja energije za grejanje
DESCRIPTION
proracunTRANSCRIPT
-
GODINJA POTRONJA ENERGIJE ZA GREJANJE
Parametri koji utiu na potronju energije Klimatski faktori, koji su odreeni lokacijom na kojoj se
zgrada nalazi; Termiki omota i geometrija zgrade, Karakteristike KGH sistema, izvora energije i nivoa
automatske regulacije, Reim korienja i odravanja zgrade i tehnikih sistema i Eksploatacioni trokovi, odnosno cene energenata i energije.
Potronja energije u Republici Srbiji
Potronja energije u Republici Srbiji i ciljevi za budunost
Prema podacima za 2008. godinu Indikativni ciljevi za budunost
najvei deo energije koristi se za grejanje
34%
38%28%
Zgrade Industrija Saobraaj
2,832 toe
2,361 toe 3,219 toe
45%
19%36%
Zgrade Industrija Saobraaj
-
Potronja energije u zgradamaPotronja energije u Republici Srbiji i ciljevi za budunost
Komercijalne zgrade
18%
Zgrade javne namene
12%
Domainstva70%
Grejanje stanova u Srbiji: pomou individualnih
sistema (elektrina energija, gas, drva i ugalj) 45%,
kotlarnica 28% i mrea daljinskog grejanja
27% (najvie u Novom Sadu i Beogradu).
Mere unapreenja energetske efikasnosti zgrada (1)
Mere koje se primenjuju za poboljanje energetske efikasnosti u zgradama mogu se podeliti u tri osnovne grupe:
Mere poboljanja karakteristika same zgrade kroz smanjenje potreba za grejanjem u zimskom i hlaenja u letnjem periodu (termika izolovanosti i zaptivenost, zatita od Sunevog zraenja leti);
Mere unapreenja tehnikih sistema kroz primenu opreme i ureaja sa visokim stepenom korisnosti, korienje otpadne toplote i obnovljivih izvora energije (bolje iskorienje primarne energije);
Mere optimizacije eksploatacije tehnikih sistema kroz uvoenje automatskog upravljanja rada instalacija grejanja, hlaenja, ventilacije i vetakog osvetljenja (termiki parametri sredine se odravaju na eljenom nivou samo u periodu korienja prostorija u zgradi).
-
Mere unapreenja energetske efikasnosti zgrada (2)
Mere koje se primenjuju za poboljanje energetske efikasnosti u zgradama:
Termiki mota zgradeUnutranje osvetljenje,
Elektrini uraaji
Izvor snabdevanja zgrade energijom za grejanje i hlaenje
Termotehniki sistemi u zgradi (odravanje t, j, w, istoa...)
Termiki mota zgradeUnutranje osvetljenje,
Elektrini uraaji
Izvor snabdevanja zgrade energijom za grejanje i hlaenje
Termotehniki sistemi u zgradi (odravanje t, j, w, istoa...)
Mere unapreenja energetske efikasnosti zgrada (3)
Redosled analize mera za unapreenje energetske efikasnosti zgrade
I grupa: poboljaanje termike izolovanosti i zaptivenosti zgrade uz primenu pasivnih mera zatite od Sunevog zraenjaII grupa: izolacija toplovoda i dela cevne i kanalske mreeIII grupa: zamena izvora / energentaIV grupa: centralna regulacija sistema grejanja - kvalitativna regulacija prema spoljnoj
temperaturi V grupa: lokalna regulacija - termostatski ventili i cirkulacione pumpe sa promenljivim
brojem obrtajaVI grupa: uvoenje CSNU sistemaVII grupa: primena OIE (npr. PSE za pripremu STV)......Korienje otpadne toplote i tehnike none ventilacije.....
-
Finalna i primarna energija (1)Izvori energije
Sva iskoristiva energija potie iz tri osnovna izvora energije:
energije Sunca, energije iz Zemlje i energije gravitacije.
Finalna i primarna energija (2) Zakon o odranju energije: Energija se ne stvara niti unitava. U svim realnim
(nepovratnim) procesima energija se pretvara iz jednog oblika u drugi, pri emu gubitak predstavlja deo koji se pretvara u neiskoristivu energiju. Zbir svih energija na ulazu u neki sistem jednak je zbiru energija na izlazu iz njega.
Pretvaranje (transformacija) energije: prirodni oblici energije mogu se direktno koristiti ili se preko ureaja za transformaciju mogu pretvarati u korisne oblike, najee u mehaniku ili toplotnu energiju. Tu se moe govoriti o primarnoj, sekundarnoj, finalnoj i korisnoj energiji.
Primarnom energijom se smatra ona energija koja je sadrana u energentu (nosiocu energije, kao to je hemijska energija goriva). Sekundarna energija je dobijena energetskom transformacijom iz primarne energije i predstavlja primarnu energiju umanjenu za gubitke pretvaranja (npr. elektrina energija proizvedena sagorevanjem goriva u termoelektrani). Finalna (ili neposredna) energija je ona energija koja dolazi do krajnjeg korisnika (sekundarna energija umanjena za gubitke pripreme i transporta). Korisna energija je ona koja je utroena za zadovoljavanje potreba krajnjih korisnika (konana energija umanjena za gubitke pretvaranja kod korisnika).
-
Finalna i primarna energija (3)Procesi transformacije energije
Finalna i primarna energija (4)Transformacija energije goriva u elektrinu energiju u TE
Faktor fprim = 1,2 - 2
Faktor fprim = 1,2 - 1,3
Elektrina energija iz TE toplota, fprim = 3 - 4Struktura proizvodnje elektrine energije u Republici Srbiji:71% - termoelektrane,
28% - hidroelektrane,
1% - ostali izvori (preteno kogeneracija).
-
Toplotni bilans zgrade zimski uslovi
Korisna energija
Isporuena (finalna) energija
Gubici u sistemu
Transformacija
Toplotni bilans zgrade tok prorauna Proraun tokova energije vri se za odreeni prostor tzv. zonu Redosed
prorauna potrebne energije vri se u obrnutom smeru od toka energije.
-
Toplotni bilans zgrade tok prorauna
Najpre se izraunava potrebna toplota za grejanje koju treba dovesti ili odvesti u svrhu ostvarivanja eljenog stanja u prostoru
Zatim se pristupa proraunu potrebne energije za pogon termotehnikog sistema za isporuku potrebne energije za grejanje.
Gubici koji se javljaju u sistemu grejanja potiu usled: proizvodnje (transformacije hemijske energije goriva u toplotu i toplotnih
gubitaka kotla u okolinu), prilikom distribucije (toplotnih gubitaka u okolinu prilikom transpotra
grejnog fluida od izvora do grejnih tela), prilikom skladitenja (toplotni gubici u okolinu od rezervoara za skladitenje
tople vode) i usled gubitaka u razmini toplote u samom grejanom prostoru.
Na kraju se odreuje potrebna koliina primarne energije, koristei faktore konverzije u zavisnosti od izvora energije
Toplotni bilans zgrade tok prorauna Podatak o toplotnim gubicima ulazni je parametar za bilans
termotehnikih sistema
-
Metode prorauna godinje potronje toplote
Metod stepen danaPotrebna koliina toplote za grejanje pri jedininoj temperaturskoj razlici:
psu
GUBQq
= [W/K]
Potrebna koliina toplote za grejanje po danima:24)( 11 = suqQ ... 24)( = snun qQ [Wh/dan]
Energija potrebna za ceo grejni period, odnosno celu grejnu sezonu:
)(2411
snu
Z
n
Z
nng qQQ ==
==
[Wh/god]
Metod stepen dana (2)Broj STEPEN-DANA je:
Energija potrebna za ceo grejni period, odnosno celu grejnu sezonu:
[Wh/god]
)(1
snu
Z
n
SD = =
SDqQQZ
n
ng ===
241
Ako se uvede pojam srednje temperature grejnog perioda g, onda se broj stepen-dana moe napisati u obliku:
( ) =>= guZSD =
=
Z
nsnuZSD
1
-
Metod stepen dana (3)Metod stepen dana
Ako se uvede pojam temperatura grenice grejanje gg,broj stepen-dana je:
Proraun godinje potronje energije za grejanje:
eySDQQ
spu
GUBg
=
24
=
+=Z
nsngggguZSD
1)()(
Metod stepen dana (4)Kada se rauna broj stepen-dana, polazi se od sledeih pretpostavki:srednja unutranja temperatura vazduha u prostorijama iznosi tu = 19C (u veini prostorija je unutranja temperatura 20C, ali tu su i sporedne prostorije, ija je temperatura vazduha nia, pa se za prosenu vrednost usvaja 19C);temperatura granice grejanje iznosi gg,= 12C.
Ono to se razlikuje od mesta do mesta jeste: tok spoljne temperature vazduha s = s (), srednja temperatura grejnog perioda g i duina trajanja grejne sezone, odnosno broj dana u grejnoj sezoni Z.
-
Metod stepen dana (5)
5,41842686id5,51832654Kruevac5,71812588abac5,41802628Kraljevo5,41632380uprija5,51802610Kragujevac5,51902755aak2,83115349Kopaonik
52013015Uice4,91832763Kikinda5,21852738Sremska Mitrovica5,41782599Jagodina5,91772496Sremski Karlovci4,91822748Zrenjanin
51902850Sombor4,42393728Zlatibor5,51802610Smederevo51922880Zajear4,91872824Senta4,22433839Divibare
61862604Prokuplje5,22083078Gornji Milanovac5,51802610Pirot5,81802556Vrac5,11822712Panevo5,31822675Vranje5,21812679Novi Sad5,51922784Valjevo5,41792613Ni4,52003100Bor4,61832818Negotin4,81842797Beej5,71812588Poarevac5,61752520Beograd5,51812625Leskovac5,71762517Aleksinac
gZSDMESTOgZSDMO
Metod stepen dana (6)y korekcioni faktor jednovremenosti, koji uzima u obzir injenicu da se svi nepovoljni uticaji (velika brzina vetra, visoka oblanost) ne javljaju istovremeno, a pri proraunu gubitaka toplote su uzeti u obzir,e korekcioni faktor koji uzima u obzir prekid u zagrevanju (smatra se da u toku 24 asa dolazi do prekida u zagrevanju tokom noi od oko 8 asova), tako da postoji njegov uticaj na smanjenje potronje energije:
et faktor temperaturskog ogranienja, koji uzima u obzir ogranieno zagrevanje tokom noi kada se ne troi gorivo za grejanje. Noni prekid u zagrevanju utie na snienje unutranje temperature u odnosu na projektnu vrednost
eb faktor eksploatacionog ogranienja, koji uzima u obzir prekid u zagrevanju (ili ogranieno zagrevanje) tokom vikenda, praznika, raspusta ili kolektivnog odmora, i sl.
bt eee =
-
Metod stepen dana (7)Uticaj promene temperature granice grejanja i unutranje temperature:
Kvazi-stacionarni potpuno definisani meseni model (1)
Proraun korienjem potpuno definisanog mesenog modelaprema standardu SRPS EN ISO 13790:2008
Godinja potrebna toplota za grejanje, QH,nd , za sisteme koji rade bez prekida u zagrevanju:
gnHgnHhtHndH QQQ ,,,, = [kWh/a]Specifina godinja potrebna toplota za grejanje, QH,an
f
ndHanH A
QQ ,,
= [kWh/(m2 a)]
Godinja potrebna toplota za nadoknadu gubitaka toplote
vThtH QQQ +=, [kWh/a] ( ) 3, 1024 += HDDHHQ VThtH
( )1, 11
+
=H
H
a
H
a
HgnH
-
Proraun metodom potpuno definisanog mesenog modela
Godinja koliina toplote koja potie od unutranjih dobitaka toplote i dobitaka usled sunevog zraenja
[kWh/a]
Koeficijent transmisionog gubitka toplote
Koeficijent ventilacionog gubitka toplote
solgnH QQQ += int,
AUgDT HHHHH +++= [W/K]
ii
ipaV nVcH = [W/K]
Kvazi-stacionarni potpuno definisani meseni model (2)
Gubici u sistemu grejanja i ukupno potrebna toplota (isporuena toplota)
Godinji toplotni gubici sistema za grejanje:lsgenHlsstHlsdisHlsemHlsH QQQQQ ,,,,,,,,, +++= ,
lsemHQ ,, - gubici toplote pri razmeni u prostoru prema 15316-2-1 [kWh/a], lsdisHQ ,, - gubici toplote u cevnoj mrei prema 15316-2-3 [kWh/a],
lsstHQ ,, - gubici toplote pri skladitenju u rezervoaru prema 15316-3-3 [kWh/a], lsgenHQ ,, - gubici toplote pri proizvodnji prema 15316-4-1 [kWh/a].
Godinja potrebna toplota (isporuena toplota):
lsWlsHWndHH QQQQQ ,,, +++=
-
Gubici u sistemu grejanja i ukupno potrebna toplota (isporuena toplota)
Ukupni stepen korisnosti postrojenja za grejanje obuhvata stepen korisnosti kotla, cevne mree i sistema automatske regulacije:
[-],
ime su obuhvaeni gubici sistema za grejanje tabela 6.2 priloga Pravilnika o energetskoj efikasnosti zgrada.
rck =
Dozvoljena godinja potronja finalne energije za grejanje
8070zgrade namenjene trgovini i uslunim delatnostima9080zgrade namenjene sportu i rekreaciji
10090zgrade namenjene turizmu i ugostiteljstvu
120100zgrade namenjene zdravstvu i socijalnoj zatiti7565zgrade namenjene obrazovanju6555upravne i poslovne zgrade 7060stambene zgrade sa dva ili vie stanova7565stambene zgrade sa jednim stanom
[kWh/m2a][kWh/m2a]
POSTOJEE ZGRADENOVE ZGRADEVRSTA OBJEKTA
-
Potrebna primarna energija
Godinja primarna energija za funkcionisanje zgrade odreuje se tako to se godinja dovedena energija za rad sistema u zgradi pomnoi sa faktorom pretvaranja datim u tabeli
1,0Daljinsko grejanje kogeneracijom
1,8Daljinsko grejanje na fosilna goriva
2,5Elektrina energija0,1Drvena biomasa
1,3Ugalj1,1Gas
1,2Ulje za loenje
FaktorpretvaranjaEnergent
Godinja emisija CO2
Godinja emisija CO2 odreuje se na osnovu vrste energenta koji se koristi za dobijanje potrebne energije koja se troi u zgradi [kg/m2a]
0,33 kg/kWh 1,0 kg/kglignit (domai)0,40 kg/kWh 1,88 kg/kgsmei ugalj (strani)0,32 kg/kWh 1,5 kg/kgsmei ugalj (domai)0,53 kg/kWh0,53 kg/kWhelektrina energija0,33 kg/kWh*0,33 kg/kWhdaljinska toplota0,28 kg/kWh3,2 kg/kglako ulje za loenje0,265 kg/kWh2,6 kg/lekstra lako ulje za loenje0,215 kg/kWh2,9 kg/kgteni naftni gas
0,20 kg/kWh1,9 kg/m3zemni gas
Po jedinici energijePo jedinici gorivaEnergent
-
Primer prorauna potrebne primarne energije i emisije CO2
Godinja emisija CO2 odreuje se na osnovu vrste energenta/energije koji se koristi za dobijanje potrebne energije koja se troi u zgradi [kg/m2a].
Ako postoji jedan izvor toplote za grejanje (npr. klasini gasni kotao), onda ukupnu finalnu energiju treba uveati za gubitke u sistemu preko stepena korisnosti postrojenja, kako bi se izraunala koliina toplote koju sistem treba da isporui.
Ako ima dva ili vie izvora toplote za grejanje (npr. kotao i toplotna pumpa) onda se udeo svakog izvora rauna posebno.
Primer prorauna potrebne primarne energije i emisije CO2
Godinja isporuena toplotna energija za grejanje:
odnosno gubici u sistemu su:
Potrebna primarna energija za grejanje:
gde je:- faktor pretvaranja za vrstu energenta/energije koji se koristi za dobijanje toplote
- faktor pretvaranja za elektrinu energiju koju koriste pomoni sistemi (npr. cirkulacione pumpe)
lsHndHrck
ndHH QQ
QQ,,
, +=
=
= 11
,, ndHlsHQQ
2,1, primauxprimHprim fQfQE +=
1,primf
2,primf
-
Primer prorauna potrebne primarne energije i emisije CO2
Za novu stambenu zgradu u Beogradu koja pripada srednje-tekom tipu gradnje, neto korisne povrine 494 m2, izraunata je potrebna toplota za grejanje kada sistem radi bez prekida:
20684,
=ndHQ kWh/a
Sistem radi sa nonim prekidom od 8 h , bez nedeljnog prekida u zagrevanju, pa faktor redukcije u zagrevanju iznosi:
( ) ( ) 776.0667.01667.03131131
,
0,,
==
= hrHH
HredH fa
Primer prorauna potrebne primarne energije i emisije CO2
gde je odnos vremenskih konstanti za meseni model:
0,H= 0.333 za srednje-teki tip gradnje,
htH
gnHH Q
Q,
,
= - bezdimenzioni odnos toplotnog bilansa i
hrHf , - odnos broja sati rada sistema za grejanje u toku nedelje prema ukupnom broju sati u nedelji ( 667.0247
167,
=
=hrHf ).
1605020684776.0,,,,
=== ndHredHintermndH QaQ kWh/a
-
Primer prorauna potrebne primarne energije i emisije CO2
Specifina potrebna finalna energija za grejanje:
5.32494
16050,
==anHQ kWh/m2a
%54,,
=relndHQ - zgrada ima energetski razred C.
Gubici u sistemu iznose:
256110.198.088.0
11605011,,
=
=
=
ndHlsHQQ kWh/a
Primer prorauna potrebne primarne energije i emisije CO2
Isporuena toplota iznosi:
18611256116050,,
,
=+=+=
= lsHndHrck
ndHH QQ
QQ
kWh/a
Energija potrebna za rad cirkulacione pumpe:
2801.028001.016175 ==== paux PnQ kWh/a,
gde je:
n broj sati rada pumpe (175 dana grejne sezone i 16 sati dnevno),
Pp prosena snaga pumpe (instalisana nazivna snaga kod pumpi sa konstantnim brojem obrtaja, odnosno prosena snaga kod pumpi sa promenljivim brojem obrtaja).
-
Primer prorauna potrebne primarne energije i emisije CO2
Potrebna primarna energija za rad sistema grejanja iznosi:
21172700204725.22801.1186112,1, =+=+=+= primauxprimHprim fQfQE kWh/a
Godinja emisija CO2 iznosi:
446553.070020.02047222
=+== COprim EMECO kg/a, odnosno:
04.949444652 ==CO kg/m2a.
0
5000
10000
15000
20000
25000
30000
35000
40000
45000
El. e
ne
rgija
Da
ljinsk
o
Uga
lj
Lo
ulje
Gas
Kon
d. ko
tao
Ge
ote
rma
lna
TP
kWh/
a
KorisnaIsporuenaPrimarna
Poreenje finalne i primarne energije u zavisnosti od izvora toplote
Finalna, isporuena i primarna energija za grejanje
-
Poreenje emisije CO2 u zavisnosti od izvora toplote
Emisija 2
0
5
10
15
20
25El
. e
ne
rgija
Da
ljinsk
o
Uga
lj
Lo
ulje
Ga
s
Kon
d. ko
tao
Geo
term
aln
aTP
CO2
(t/a)
Ocena rentabilnosti projekata EE
da se ustanovi da li je projekat finansijski isplativ i ekonomski opravdan da se omogui uporeivanje isplativosti razliitih mera i projekata da se omogui investitorima, finansijskim institucijama i donatorima da ocene prihvatljivost projekta za finansiranje
OsnovniOsnovni ciljeviciljevi oceneocene rentabilnostirentabilnosti ((isplativostiisplativosti) ) iiopravdanostiopravdanosti meramera projekataprojekata energetskeenergetske efikasnostiefikasnosti::
-
Parametri rentabilnosti projekta
Tehniki vek projekta utvruje se na osnovu fizikog trajanja opreme neophodne za odreenu meru ili projekat. Kod projekata, koji su sastavljeni od vie mera sa razliitim fizikim trajanjem, mora se izraunati potrebno ponavljanje mera sa kraim tehnikim vekom, da bi se pokrilo vreme trajanja mera sa najduim tehnikim vekom.
Ekonomski vek projekta predstavlja period u kome projekat donosiprofit (utede), koji je planiran i unet u studiju opravdanostiprojekta. Ekonomski vek se koristi za ocenu finansijske isplativosti i ekonomske opravdanosti mera i projekta energetske efikasnosti.
TehniTehnikiki ii ekonomskiekonomski vekvek projektaprojekta
Parametri rentabilnosti projekta
Neto utede u tekuim trokovima za svaku godinu, koje su nastale kao rezultat investicionih ulaganja u mere i projekat EE
B = Bt Pe - Ce
B ukupne godinje utede Bt uteda energije za jednu godinu (t = 1 do n)Pe cena energije za jednu godinuCe promena eksploatacionih trokova u odnosu na situaciju pre
implementacije projekta
GodiGodinje unje utedetede ii ukupneukupne uutedetede
-
SSadaadanjnjaa vrednosti novcavrednosti novcaostvaruje se u buduim godinama, dobija se diskontovanjemodnosno svoenjem na sadanji trenutakDiskontovanjeDiskontovanjeumanjenje vrednosti oekivanog budueg novca, za prihod(npr. kamatu), koji je proputen u svakoj godini ekanja da se priliv novca ostvari
VrednostVrednost novcanovca uu vremenuvremenu
DiskontnaDiskontna stopastopa zavisizavisi odod nanainaina finansiranjafinansiranja projektaprojekta
Parametri rentabilnosti projekta
DiskontnaDiskontna stopastopa kadakada sese projekatprojekat uu potpunostipotpunosti finansirafinansira iziz kreditakreditadn = rn + rs
dn nominalna diskontna stopa rn nominalna kamatna stopars kamatni spred za rizik
RealnaRealna diskontnadiskontna stopastopa ukljuukljuujeuje ii inflacijuinflacijudr = (dn i) / (1 ++++ i)
dr realna diskontna stopa dn nominalna diskontna stopa i stopa inflacije (prosean godinji rast cena)
Parametri rentabilnosti projekta
-
PV0 = FVn /(1+d)n
PV0 sadanja vrednost novca FVn budua vrednost novca posle n-godinan broj godinad diskontna stopa
SadaSadanjanja vrednostvrednost novcanovca
Parametri rentabilnosti projekta
vreme, potrebno da se iz buduih prihoda projekta naplate ukupna investiciona ulaganja
PBP = I / B
PBP prost period povraaja investicijeI ukupno investiciono ulaganjeB godinji neto prihod projekta (neto utede)
ProstProst periodperiod povrapovraajaaja investicijeinvesticije
Parametri rentabilnosti projekta
-
DinamiDinamikiki periodperiod povrapovraajaaja investicijeinvesticijevreme, potrebno da se iz buduih prihoda projekta svedenih na sadanju vrednost, naplate investiciona ulaganja u poetnom trenutku. Za njegov obraun potrebno je izvriti diskontovanje projektovanih buduih prihoda projekta, primenom jednaine
1 (1 + d)-n B ------------------- = I0
dB godinji neto prihod od utedaI0 investicioni rashodi u poetnom trenutkud diskontna stopa n broj godina
ln (1 d x PBP)POP = - --------------------
ln (1 + d)
Parametri rentabilnosti projekta
Dobija se kada se od sadanje vrednosti prihoda projekta oduzmesadanja vrednost ukupnih investicionih trokova projekta
B0 B1 B2 BnNPV ==== ++++ ++++ ++++ ...........++++ - PVI
(1+d)0 (1+d)1 (1+d)2 (1+d)n
N ekonomski vek projekta u izraen u godinamaB neto priliv projektad diskontna stopaPVI sadanja vrednost ukupnih investicionih trokova projekta
NetoNeto sadasadanjanja vrednostvrednost
Parametri rentabilnosti projekta
-
Projekat je rentabilan kada je neto sadanja vrednost vea od nule, odnosno kada su svedene utede tokom ekonomskog veka projekta vee od ukupnih svedenih investicija. U protivnom, nema smislaulagati u takav projekat.
NPV > 0NPV > 0
Parametri rentabilnosti projekta
Odnos neto sadanje vrednosti i sadanje vrednosti ukupnih investicionih trokova(svedenih investicija)
NPVc = NPV / PVI
NPV neto sadanja vrednostPVI sadanja vrednost ukupnih investicionih trokova projekta
Pokazuje koliko se godinje zarauje novanih jedinica ulaganjem jedne novanejedinice u projekat
KoeficijentKoeficijent netoneto sadasadanjenje vrednostivrednosti
Parametri rentabilnosti projekta
-
jeste diskontna stopa, pri kojoj su izjednaene sadanja vrednost prihoda od uteda i sadanja vrednost ukupnih trokova projekta, odnosno diskontna stopapri kojoj je neto sadanja vrednost projekta jednaka nuli
B0 B1 B2 Bn ++++ ++++ ++++ ........++++ ==== PVI(1+d)0 (1+d)1 (1+d)2 (1+d)n
IRR = d interna stopa rentabilnostiB neto prihod u n-toj godinin rok trajanja projekta u godinama
InternaInterna stopastopa rentabilnostirentabilnosti
Parametri rentabilnosti projekta
IRR projekta treba da bude vea ili najmanje jednaka diskontnoj stopi, koja odraava cenu sredstva za finansiranje projektaIRR izabrane opcije projekta, mora biti via ili bar jednaka IRR ostalih analiziranih opcija projekta ili mogueg ulaganja sredstavaKriterijum IRR favorizuje projekte koji zahtevaju manjeinvesticije i rezultiraju manjim prihodima u apsolutnom iznosu
InternaInterna stopastopa rentabilnostirentabilnosti
Parametri rentabilnosti projekta
-
Dinamika mesenih neto priliva i trokova projekta tokom kalendarske godine
Tok novca tokom ekonomskog veka projekta Dinamika investicionih trokova projekta Dinamika godinjih neto priliva projekta
DinamikaDinamika projektaprojekta
PrimerPrimer
-
PrimerPrimer
Procena uticaja:Procena uticaja:
1. Promene cena energije2. Promene projektovane inflacije3. Ekonomskog ivotnog veka projekta (kvalitet opreme)4. Veliine investicija (uspenost tendera)
na finansijske parametre projekta: NPV, NPVc, PBP, POP, IRR
AnalizaAnaliza osetljivostiosetljivosti
-
Primeri primene mera unapreenja EE (1)
Reprezentativna zgrada na Novom Beogradu na kojoj su vrena merenja
1. Unapreenje sistema grejanja
Primeri primene mera unapreenja EE (2)1. Unapreenje sistema grejanja
Kumulativna potronja toplote za grejanje u radnoj i kontrolnoj zgradi tokom 3 grejne sezone (levo) i uteda elektrine energije za pogon cirkulacionih pumpi (desno)
0
500
1000
1500
2000
2500
3000
01.10
.02
.
01.11
.02
.
01.12
.02
.
01.01
.03
.
01.02
.03
.
01.03
.03
.
01.04
.03
.
01.05
.03
.
01.10
.03
.
01.11
.03
.
01.12
.03
.
01.01
.04
.
01.02
.04
.
01.03
.04
.
01.04
.04
.
01.05
.04
.
01.10
.04
.
01.11
.04
.
01.12
.04
.
01.01
.05
.
01.02
.05
.
01.03
.05
.
01.04
.05
.
01.05
.05
.
Potro
nja
topl
ote
(M
Wh)
RadnaKontrolna
2002/03 2003/04 2004/05
0
500
1000
1500
2000
2500
3000
Ute
da (kW
h)
2002/032003/042004/05
41,6%
32,4%
38,1%
-
Primeri primene mera unapreenja EE (3)2. Unapreenje termikog omotaa
Izolacija spoljnih zidova: 8 cm neopor +Zamena drvenih prozora i balkonskih vrataM5
Zamena drvenih prozora i balkonskih vrata (U=2.9 W/m2K) novim PVC prozorima i balkonskim vratima (U=1.1 W/m2K)M4
Izolacija spoljnih zidova: 8 cm neopor +Izolacija krova: 10 cm mineralna vuna (=0.041 W/mK)M3Izolacija spoljnih zidova: 8 cm neopor (=0.031 W/mK)M2Izolacija spoljnih zidova: 5 cm stiropor (=0.037 W/mK)M1Postojee stanjeM0Stanje pre rekonstrukcije 2002 (bez lokalne regulacije)M00Mere unapreenjaModel
Primeri primene mera unapreenja EE (4)2. Unapreenje termikog omotaa
Uticaj mera na gubitke toplote zgrade (levo) i na specifinu potronju toplote za grejanjei trokove grejanja (desno)
0
100
200
300
400
500
600
700
800
M0 M1 M2 M3 M4 M5
Gub
ici t
oplo
te (kW
)
a)0
20
40
60
80
100
120
140
M00 M0 M1 M2 M3 M4 M5
Spe
cifin
a po
tron
ja (kW
h/m
2 go
d)
0
10000
20000
30000
40000
50000
60000
70000
Tro
ko
vi gr
ejan
ja (E
uro
/go
d)
potronjatrokovi
Pre rekonstrukcijeTrenutno stanje
Unapreeni modeli
-
Primeri primene mera unapreenja EE (5)2. Unapreenje termikog omotaa
Investicioni i eksploatacioni trokovi (a) i utede u energiji i novcu (b)
0
50000
100000
150000
200000
250000
300000
350000
400000
M1 M2 M3 M4 M5
Inve
stic
ioni t
rok
ovi (E
uro)
0
10000
20000
30000
40000
50000
60000
70000
80000
Espl
oata
cion
i tro
kov
i (Eur
o/go
d)
InvesticijaEksploatacija
a)0
10
20
30
40
50
60
70
M1 M2 M3 M4 M5
Ute
da (%
)
Energetske utedeUtede u novcu
b)
Primeri primene mera unapreenja EE (6)
2.1 Finansijski pokazatelji i analiza osetljivosti
Kumulativni tok novca od trenutka ulaganja u unapreenje
-
Primeri primene mera unapreenja EE (7)
Period povraaja investicije (a) i interna stopa rentabilnosti (b)
0
5
10
15
20
25
M1 M2 M3 M4 M5
Perio
d ot
plate
(go
dine)
PBPPOP
a)0
1
2
3
4
5
6
7
M1 M2 M3 M4 M5
IRR
(%)
b)
2.1 Finansijski pokazatelji i analiza osetljivosti
Primeri primene mera unapreenja EE (8)
Uticaj promene cene energije na dinmiki period otplate investicije i internu stopurentabilnosti
2.1 Finansijski pokazatelji i analiza osetljivosti
-
Primeri primene mera unapreenja EE (9)
Uticaj promene stope inflacije na dinmiki period otplate investicije i internu stopurentabilnosti
2.1 Finansijski pokazatelji i analiza osetljivosti
Primeri primene mera unapreenja EE (10)
3. Zamena prozora i utede u funkciji izvora snabdevanja toplotom
Eksploatacioni trokovi (a) i utede u novcu (b)
0
200
400
600
800
1000
1200
1400
M1 M2 M3
Cena
gr
ejanja
(di
n/m
2 go
d)
StrujaDaljinskoUgalj
0
100
200
300
400
500
600
700
800
M2 M3
God
inja
ut
eda
(din/
m2
god) Struja
DaljinskoUgalj
a) b)
-
Primeri primene mera unapreenja EE (11)
4. Setovi mera unapreenja i finansijski pokazatelji
Struktura investicionih trokova mera unapreenja za deset postojeih zgrada
0%
10%
20%
30%
40%
50%
60%
70%
80%
90%
100%
O
"10
Okt"
O
"JJZ
"
O
"Ki F
"
S
"BJ"
O
"Dr
T Ost"
Hem
preh T
O
"JJZ
"
PO
O
"JJZ
"
S
"D
Obr"
Zgra
da
OU
Stru
ktu
ra in
ve
stic
ion
ih tro
ko
va
(%)
0
50000
100000
150000
200000
250000
Uku
pna
inves
ticio
na
ula
gan
ja (E
UR)
ProzoriOmota RegulacijaKotaoInvesticija
Primeri primene mera unapreenja EE (12)
4. Setovi mera unapreenja i finansijski pokazatelji
Period povraaja investicionih ulaganja za pojedinane mere i zbirni period povraajainvesticionih trokova
0
10
20
30
40
50
60
70
O
"10
Okt"
O
"JJZ"
O
"Ki F
"
S
"BJ"
O
"Dr
T Ost"
Hem
preh T
O
"JJZ"
PO
O
"JJZ
"
S
"D
Obr"
Zgra
da
OU
Perio
d po
vraaja
in
ves
ticije
za
pojed
ina
ne
mer
e (go
d)
0
5
10
15
20
25
30
35
Uku
pni p
erio
d po
vraaja
in
ves
ticije
(go
d)
UkupnoKotaoRegulacijaOmota Prozori
GAS
GAS
GAS
GAS
GASUG
ALJ
UGAL
J
UGAL
J
GAS
DALJ
INSK
O
-
Primeri primene mera unapreenja EE (13)
5. Uticaj izbora izvora snabdevanja energijom za novu zgradu
3D model zgrade u Cvijievoj ulici u Beogradu
Primeri primene mera unapreenja EE (14)
5. Uticaj izbora izvora snabdevanja energijom za novu zgradu
Osnovni model (M0): Prikljuak na daljinsko grejanje, Lokalni klimatizeri (split-sistemi),individualna priprema STV po stanovima kotienjem elektrinih bojlera;
Model M1: lokalna kotlarnica na gas, Lokalni klimatizeri (multi split sistemi) za svaki stan,individualna priprema STV po stanovima kotienjem elektrinih bojlera;
Model M2: geotermalna toplotna pumpa sa tlom kao izvorom toplote, koja se koristi i u reimu hlaenja, centralni solarni sistem sa rezervoarom za pripremu STVi dodatnim elektrinim grejaem.
-
Primeri primene mera unapreenja EE (15)
5. Uticaj izbora izvora snabdevanja energijom za novu zgradu
Potrebena finalna energija za grejanje i hlaenje model M0
-30000
-20000
-10000
0
10000
20000
30000
Mes
ene
ener
gets
ke po
trebe
(kW
h)
Jan Feb Mar Apr Maj Jun Jul Avg Sept Okt Nov Dec
Grejanje
HlaenjeGrejanje: 55 kWh/m2Hlaenje:
88 kWh/m2
Primeri primene mera unapreenja EE (16)
5. Uticaj izbora izvora snabdevanja energijom za novu zgradu
Potrebena finalna, isporuena i primarna energija model M0
0
50
100
150
200
250
300
Finalna Isporuena Primarna
God
inja
potre
bna
ener
gija (kW
h/m
2 )
OsvetljenjeSTVHlaenjeGrejanje
-
Primeri primene mera unapreenja EE (17)
5. Uticaj izbora izvora snabdevanja energijom za novu zgradu
Potrebena primarna energija za modele M0, M1 i M2
0
50
100
150
200
250
300
M0 M1 M2
God
inja
prim
arna
en
ergij
a (kW
h/m
2 )
OsvetljenjeSTVHlaenjeGrejanje