godišnja prijava obveznika poreza na dohodak
DESCRIPTION
ÂTRANSCRIPT
GODIŠNJA PRIJAVA OBVEZNIKA POREZA NA DOHODAK
Jasminka Tolić-Balja
Rijeka, 14.12.2015.
Izmjene Zakona o računovodstvu
1. Na godišnja izvješća, godišnje financijske izvještaje i njihovu reviziju, te na financijske podatke za statističke idruge potrebe za izvještajna razdoblja koja su započela prije 1. siječnja 2016. (završni račun za 2015.)primjenjuju se odredbe "starog" Zakona o računovodstvu (Narodne novine, br. 109/07, 54/13 i 121/14) i čl. 6.aZakona o reviziji (Narodne novine, br. 146/05, 139/08 i 144/12.), uključujući i prekršajne odredbe iz članka32."starog" Zakona o računovodstvu.
2. Odgađa se primjena propisanog kontnog plana do 1.1.2017. Do tog nadnevka poduzetnici su dužni voditi glavnuknjigu prema unaprijed pripremljenim kontima koja osiguravaju podatke za godišnje financijske izvještaje.
3. Usprkos odgodi primjene propisanog kontnog plana od 1.1.2016. primjenjuje se Pravilnik o strukturi i sadržajugodišnjih financijskih izvještaja (Nar. nov., br. 96/15) kojim su propisane i neke nove/drugačije pozicijefinancijskih izvještaja. Poduzetnici koji iskazuju iznose na promijenjenim pozicijama, trebaju usuglasiti svoj kontniplan već od 1.1.2016. Ovo usuglašavanje biti će potrebno provesti i za 2015. godinu, koja će u godišnjimfinancijskim izvještajima za 2016. godinu predstavljati prethodno usporedno razdoblje.
4. OSFI-u je propisan rok do 30.6.2016. za donošenje propisanog kontnog plana.
5. Ukinuta je obveza kontiranja na knjigovodstvenim ispravama.
6. Knjigovodstvene isprave obvezno potpisuje osoba ovlaštena za zastupanje poduzetnika ili osoba nakoju je prenesena ovlast. Od ove obveze izuzeti su jedino izlazni računi, ako su sastavljeni u skladu sporeznim propisima, te ako sadržavaju ime i prezime osobe koja je odgovorna za njihovo izdavanje.
7. Sve knjigovodstvene isprave prije unosa u poslovne knjige (uključujući i izlazne račune) obveznokontrolira i potpisuje odnosno odobrava osoba zadužena za kontrolu (likvidator), na način iz kojeg semože jednoznačno utvrditi njezin identitet.
8. Ukinuta je obveza navođenja identifikacijske oznake osoba koje su knjižile i kontroliraleknjigovodstvenu ispravu uz svaku knjiženu promjenu na konto-kartici u glavnoj knjizi.
9. Rok za donošenje pojedinih podzakonskih akata - pravilnika pomiče se s 30. studenoga 2015. na 31. prosinac 2015.
Izmjene Pravilnika o porezu na dohodak
NEOPOREZIVE NAKNADE – DNEVNICE I TERENSKI DODATAK
Dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu jesu naknade za pokriće izdataka prehrane, pića i
prijevoza u mjestu u koje je radnik upućen na službeno putovanje.
NOVO
Službenim putovanjem u smislu Zakona i Pravilnika smatra se putovanje do 30 dana neprekidno. Ako je na
službenom putovanju osigurana prehrana (ručak i/ili večera) neoporezivi iznos dnevnice umanjuje se za
60%.
„Ako je radniku na terenu osigurana prehrana (ručak i/ili večera) neoporezivi iznos terenskog dodatka
umanjuje se za 50%.“.
PRIJENOS POREZNOG GUBITKA KOD OTUĐENJA GOSPODARSKE DJELATNOSTI
„Pri prodaji (otuđenju) cijele gospodarstvene djelatnosti, uz uvjet da se poslovanje nastavlja te da nije došlo do promjene načina oporezivanja sukladno odredbi članka 26. Zakona, slijednik stječe pravo i na prijenos poreznog gubitka.“
STRUČNI ISPIT
Oporezivim primicima ne smatraju se ni troškovi stručnog ispita koje uplaćuje poslodavac, odnosno isplatitelj za osobe koje se nalaze na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa kod tog poslodavca, odnosno isplatitelja.
DOHODAK OD KAPITALA (kapitalni dobitak iz udjela u dobiti članova uprave trgovačkih društavaostvareni dodjelom ili opcijskom kupnjom vlastitih dionica)
NOVO
Kapitalni gubici mogu umanjiti dohodak od kapitalnih dobitaka iz istog poreznog razdoblja, priznaju se samo
ako su ostvareni temeljem financijske imovine stečene nakon 1. siječnja 2016. i ako su ostvareni u roku od 3
godine od dana nabave, odnosno stjecanja financijske imovine koja se otuđuje.
Ako se financijska imovina stečena darovanjem otuđi u roku od tri godine od dana nabave darovatelja,
otuđitelju (daroprimatelju) utvrđuje se dohodak od kapitala, te se u tome slučaju danom nabave financijske
imovine za otuđitelja (daroprimatelja) smatra dan nabave pravnog prednika (darovatelja).
Ako se naknadno otuđi financijska imovina koja je stečena otuđenjem između bračnih drugova i srodnika uprvoj liniji te drugih članova uže obitelji i/ili otuđenjem između razvedenih bračnih drugova koje je uneposrednoj svezi s razvodom braka i/ili otuđenjem koje je u neposrednoj svezi s nasljeđivanjem, po osnovikapitalne dobiti koja se pri tom ostvari utvrđuje se dohodak od kapitala, pri čemu se danom stjecanjafinancijske imovine smatra dan prvotnog stjecanja kada je primjenjeno izuzeće od oporezivanja.“.
….a isplatitelji - društva za upravljanje i osobe koje temeljem ugovornog odnosa upravljaju financijskomimovinom poreznog obveznika, istekom godine dužni su dostaviti poreznom obvezniku sve potrebne podatkeradi sastavljanja izvješća, a osobito:
ime i prezime, adresu te OIB poreznog obveznika,stanje financijske imovine na početku i na kraju obračunskog razdoblja,iznos ukupno ostvarenih kapitalnih dobitaka na zadnji dan poreznog razdoblja,
iznos ukupno ostvarenih kapitalnih gubitaka na zadnji dan poreznog razdoblja,ukupni iznos oporezivih kapitalnih dobitaka na zadnji dan poreznog razdoblja,ukupni iznos porezno priznatih kapitalnih gubitaka na zadnji dan poreznog razdoblja,uplaćeni predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.
Isplatitelji su dužni podatke o ostvarenim kapitalnim dobicima i kapitalnim gubicima dostavljati i poreznimobveznicima koji obavljaju samostalnu djelatnost, a kojima je to osnovna djelatnost.
DOKUMENTI ZA UPIS UZDRŽAVANOG ČLANA
Podatke za osobni odbitak poreznog obveznika u Obrascu PK pod II.1. i II.2. popunjava nadležna ispostava Porezne
uprave na temelju isprava kao što su:
izvatci i potvrde iz matice rođenih, vjenčanih i umrlih,
izvatci i potvrde iz registra životnog partnerstva, pravomoćne sudske odluke, javne isprave,
potvrda o usvojenju djeteta i skrbništvu, rješenja suda o plaćanju alimentacije za bivšeg bračnog ili izvanbračnog
druga odnosno životnog partnera i neformalnog životnog partnera, potvrda nadležnog tijela za zapošljavanje,
rješenje o utvrđenom invaliditetu, potvrda o školovanju na školama i fakultetima, potvrde o prebivalištu ili
uobičajenom boravištu te svih drugih isprava koje potvrđuju činjenice u svezi s korištenjem osobnog odbitka.
Izvanbračna zajednica odnosno neformalno životno partnerstvo utvrđuje se sukladno posebnim propisima iz
područja obiteljskog prava, odnosno propisa koji uređuju životno partnerstvo osoba istog spola, a za potrebe
utvrđivanja osobnog odbitka dokazuje se potvrdom iz matice rođenih o rođenju zajedničkog djeteta, a Porezna
uprava može zatražiti i druge vjerodostojne isprave, poput izjave svjedoka, prijave prebivališta na zajedničkoj adresi,
potvrde o zajedničkoj imovini upisanoj u zemljišnim knjigama, službenih isprava ovlaštenih tijela (npr. zapisnici i
drugi dokumenti centra za socijalnu skrb) i druge isprave.
JOPPD I PUTNI NALOZI
Staro:
JOPPD se ne podnosi osim za
naknade troškova vezanih uz službena putovanja koji se smatraju primicima na koje se ne plaća porez na dohodakosim isplate dnevnica, naknade isplaćene u visini troška noćenja, prijevozne karte, troška cestarine ukoliko trošakcestarine nije nastao temeljem obavljanja registrirane djelatnosti prijevoza putnika ili tereta.
naknade troškova vezanih uz službena putovanja koji se sukladno odredbama članka 10. točaka 9. i 11. Zakona smatraju primicima na koje se ne plaća porez na dohodak, osim isplate u novcu dnevnica i/ili naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe
Ukinuta oznaka iz Priloga neoporezivih naknada broj 39
Kod neprofitnih ukinuto 27 i 53, a prošireno oznaka 52
I DALJE VRIJEDI OBVEZA PREDAJE PRIJAVE POREZA NA DOHODAK ZA:
1.porezne obveznike koji ostvare dohodak od samostalne djelatnosti iz članka 18. Zakona i djelatnosti po
osnovi kojih se dohodak utvrđuje i oporezuje kao dohodak od samostalne djelatnosti prema člancima 19. - 24.
Zakona,
2.Porezne obveznike - članove posade broda u međunarodnoj plovidbi koji ostvare dohodak od
nesamostalnog rada po osnovi rada na brodu u međunarodnoj plovidbi, a koji su rezidenti, u skladu s člankom
85. stavkom 1. točkom 6. ovog Pravilnika,
3.Porezne obveznike za koje Porezna uprava ne raspolaže podacima o njihovom ostvarenom dohotku u
poreznom razdoblju odnosno porezne obveznike koji su u poreznom razdoblju ostvarili oporeziv dohodak o
kojem poslodavac, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik nije izvijestio Poreznu upravu u propisanom
roku na propisanom izvješću,
4.Porezne obveznike koji prema članku 40. Zakona i članku 86. ovoga Pravilnika nemaju obvezu podnošenja
porezne prijave, a ostvaruju razliku godišnjeg poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak za uplatu ili
razlike nema, a nisu predali zahtjev za priznavanjem prava na porezne olakšice čijom bi primjenom ostvarili
pravo na povrat poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,
POSEBAN POSTUPAK UTVRĐIVANJA POREZA NA DOHODAK
primjenjuje se na: 1. porezne obveznike koji prema članku 39. Zakona i članku 85. ovoga Pravilnika imaju obvezu podnošenja
godišnje porezne prijave, a to su
- dohodak od nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona kod dva ili više poslodavaca, isplatitelja plaće i/ili mirovine istodobno u tijeku istog mjeseca poreznog razdoblja (članak 39. stavak 1. točka 1. Zakona), i/ili
- dohodak iz članka 39. stavka 1. Zakona koji rezident ostvari izravno iz inozemstva i/ili dohodak izčlanka 5. Zakona koji rezident ostvari izravno iz inozemstva pri čemu predujmovi poreza na dohodak od tog dohotka nisu u tuzemstvu plaćeni i/ili su u tuzemstvu plaćeni u iznosu manjem od iznosa koji bi se obračunao prema odredbama Zakona (članak 39. stavak 2. Zakona), i/ili
-dohodak iz članka 5. Zakona za koji je Porezna uprava zatražila da porezni obveznik naknadno plati porez na dohodak, koji je, prema odredbama Zakona, bio obvezan platiti (članak 39. stavak 3. Zakona), i/ili
5. dohodak iz članka 5. Zakona ako poslodavac, isplatitelj primitka ili sam porezni obveznik nije obračunao, obustavio i uplatio predujam poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak na način propisan Zakonom (članak 39. stavak 4. Zakona) i ovim Pravilnikom.
2. porezne obveznike koji prema članku 40. Zakona i članku 86. ovoga Pravilnika nemaju obvezu podnošenja porezne prijave, ali nisu koristili sve olakšice
TKO NIJE OBAVEZAN PREDATI PRIJAVU (čl. 86. Pravilnika, tj. 40. Zakona)
porezni obveznik ako u poreznom razdoblju ostvari:
1. dohodak od nesamostalnog rada iz članka 14. ovoga Zakona samo kod jednog tuzemnog poslodavca ili više tuzemnih poslodavaca, odnosno isplatitelja primitka, ali ne istodobno, i/ili
2. dohodak od imovine i imovinskih prava iz članka 27. ovoga Zakona i/ili,
3. dohodak od kapitala iz članka 30. ovoga Zakona i/ili,
4. dohodak od osiguranja iz članka 31. ovoga Zakona i/ili,
5. drugi dohodak iz članka 32. ovoga Zakona,
a pod uvjetom da nije obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu prema članku 39. ovoga Zakona.
DOSTAVA PODATAKA POREZNOJ UPRAVI O DODATNIM PODACIMA
-Do 28.02. na obrascu ZPP-DOH
-ako nemaju upisane podatke o uzdržavanim članovima uže obitelji i/ili djeci, stupnju i vrsti utvrđene invalidnosti,
prebivalištu na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u potpomognuta područja prema posebnom propisu i
području Grada Vukovara,
-podatke o uvećanju osobnog odbitka za plaćene doprinose za zdravstveno osiguranje u tuzemstvu ili dana darovanja),
-porezni obveznici koji žele dio osobnog odbitka za uzdržavane članove uže obitelji i/ili djecu preraspodijeliti
-porezni obveznici – nasljednici koji podnose godišnju poreznu prijavu u ime umrle osobe i
-porezni obveznici koji iskazuju inozemni dohodak te uplaćeni porez na dohodak u inozemstvu.
Porezni obveznici koji su ostvarili dohodak u ili iz inozemstva po osnovi kojeg je plaćen porez u inozemstvu, a koji suistovremeno platili predujam poreza u tuzemstvu tijekom poreznog razdoblja, do 28.02. podnijeti zahtjev zapriznavanjem prava u posebnom postupku te istom priložiti vjerodostojne isprave
Dodaci na Obrascu DOH
Ako nakon odbitka plaćenih predujmova poreza na dohodak i prireza iz stavka 4. ovoga članka preostanerazlika poreza za uplatu, porezni je obveznik tu razliku obvezan platiti u roku petnaest (15) dana od danadostave rješenja o utvrđenom godišnjem porezu na dohodak i prirezu porezu na dohodak,
osim
ako porezni obveznik obavlja samostalnu djelatnost te plaća porez na dohodak po godišnjoj poreznoj prijavis danom podnošenja godišnje porezne prijave
Novi Pregled primitaka i izdataka
Novi Obrazac DI
Oporezivanje samostalne djelatnosti
OBLICI OPOREZIVANJA SAMOSTALNIH DJELATNOSTI
Porez na DOBIT
Paušal
Porez na DOHODAK
PAUŠALNO OPOREZIVANJE DOHOTKA
Pravilnik o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti (Nar. nov., br. 143/06., 61/12. i
160/13.)
Propisuje:- vrste samostalnih djelatnosti kojima se dohodak može utvrđivati u paušalnoj svoti,
- Uvjeti koje moraju ispunjavati fizičke osobe ako obavljaju djelatnost u supoduzetništvu,
- smanjenje paušalnog poreza na dohodak za porezne obveznike koji samostalnu djelatnost obavljaju napotpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave, na otocima prve skupine i području GradaVukovara i
- utvrđivanje godišnjega paušalnog dohotka u slučaju početka ili prestanka obavljanja samostalnedjelatnosti tijekom poreznog razdoblja, na način da se prvo utvrdi prosječni primitak od obavljanjasamostalne djelatnosti koji se zatim množenjem s 12 mjeseci svodi na godišnju razinu.
TKO MOŽE IZABRATI PAUŠALNO OPOREZIVANJE?
- samostane djelatnosti obrta, koje fizičke osobe obavljaju samostalno i trajno prema čl. 2. Zakona o obrtu (Nar. nov., br., 143/13.), sa svrhom postizanja dohotka koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu
- samostalne djelatnosti poljoprivrede i šumarstva, koje obuhvaćaju korištenje prirodnih bogatstva zemlje i prodaju te zamjenu od tih djelatnosti dobivenih proizvoda u neprerađenom stanju, te
- samostalne djelatnosti koje se obavljaju kao domaća radinost i sporedno zanimanje samo osobnim radom, sve dok se ne prijeđe visina primitka koji se ostvaruju obavljanjem navedenih djelatnosti (za 2015. godinu to je iznos od 79.430,00 kuna)
DOMAĆA RADINOST I SPOREDNA DJELATNOST
UVJETI ZA OBAVLJANJE:
- da te poslove obavljaju isključivo osobnim radom
- udovoljavanje posebnom uvjetu stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednjestrukovnog obrazovanja ili položenog majstorskog ispita, ako obavlja djelatnost s popisavezanih obrta
- da im ukupni bruto primici ostvareni od obavljanja tih djelatnosti ne prelazeiznos od deset bruto prosječnih mjesečnih plaća u kalendarskoj godini u kojoj seobavljaju te djelatnosti (za 2015. godinu to je iznos od 79.430,00 kuna).
Odobrenje za obavljanje sporednog zanimanja ili domaće radinosti izdaje nadležniured državne uprave u županiji na području prebivališta odnosno boravišta fizičkeosobe koja obavlja domaću radinost ili sporedno zanimanje.
Trošak registriranja je 170 kn (od čega se 100 kuna odnosi na izdavanje odobrenja).
Fizička osoba time ne stječe status obrtnika nego se vodi u evidenciji koju vodenadležni uredi državne uprave
Ne plaćaju komorski doprinos (Zakonu o obrtu - obveznici plaćanja obveznogkomorskog doprinosa su obrtnici, trgovci pojedinci, te fizičke osobe, trgovačkadruštva i druge pravne osobe koje su se dobrovoljno učlanile u članstvo HOK-a)
Ne plaćaju porez na tvrtku (Zakon o finaciranju jedinica lokalne i područnesamouprave - porez na tvrtku plaćaju fizičke i pravne osobe obveznici poreza na dobiti dohodak)
Pogodnosti za umirovljenike:
- obavljanjem domaće radinosti ili sporednog zanimanja neuspostavljaju svojstvo osiguranika u obveznom mirovinskom osiguranju
- mirovina im se ne obustavlja
- nisu obvezni plaćati doprinos za mirovinsko osiguranje za razlikuod fizičkih osoba koje su zaposlene kod drugog poslodavca, a želeiskoristiti mogućnost dodatne zarade odnosno nezaposlenih osoba.
VAŽNA NAPOMENA: Sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju(„Narodne novine“, broj 157/2013), članku 10. stavaku 6. i vezano učlanku 175. st. 1., ove pogodnosti ne odnose se na korisnikeinvalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, ostvarenepo ranijim propisima, odnosno korisnikeinvalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnostiostvarene prema ovom Zakonu.
Nezaposlena osoba koja nije korisnik mirovine, a obavlja domaću radinost ilisporedno zanimanje, obvezno se osigurava na mirovinsko i zdravstvenoosiguranje.
Obveza doprinosa za nezaposlene osobe utvrđuje se prema mjesečnoj osnovici, aovisno o tome utvrđuju li dohodak na temelju poslovnih knjiga ili porez nadohodak po toj osnovi plaćaju prema paušalnom dohotku.
Nezaposlena osoba koja obavlja sporedno zanimanje ili domaću radinost gubistatus nezaposlene osobe, te joj se obustavlja pravo na novčanu naknadu (Zakono posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti Čl. 17 i Čl.48 – promjena NN 153/13)
Fizičke osobe zaposlene kod drugog poslodavca, a također žele iskoristiti mogućnostdodatne zarade, obvezne doprinose plaćaju prema godišnjoj osnovici a ovisno o tomeutvrđuje li dohodak od samostalne djelatnosti na temelju poslovnih knjiga ili sedohodak i porez na dohodak utvrđuje u paušalnom iznosu.
-ako je paušal - na osnovicu 12.750,00 doprinos za MIO i ZO (4.462,50) ili više ovisno orazredu
ako je uz KPI - na visinu dohotka od sporednog zanimanja 35% (MIO i ZO)
Pravna regulativa:Pravilnik o obliku i sadržaju odobrenja za obavljanje domaće radinosti ili sporednog zanimanja (NN br.100/07.)Rješenje o utvrđivanju cijene odobrenja za obavljanje domaće radinosti ili sporednog zanimanja (NN br.100/07.)
UVJETI ZA PAUŠALNO OPOREZIVANJE
samostalne djelatnosti obrta, poljoprivrede i domaće radinosti
1. po osnovi te djelatnosti u poreznom razdoblju ne ostvaruje ukupan godišnji primitak veći od 65% iznosapropisanog za obvezni ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost prema Zakonu o porezu na dodanu vrijednost(149.500,00 kn),
2. Ne obavljaju djelatnost trgovine ili ugostiteljstva
3. Nisu u sustavu PDV-a
4. Nemaju izdvojenih pogona
I to svi uvjeti kumulativno!
- obavljanjem djelatnosti trgovine ne smatra se djelatnost fizičkih osoba registriranih za obavljanje djelatnostiproizvodnje, koji svoje vlastite proizvode prodaju na tržištu (na primjer: građani koji se bave poljoprivrednomproizvodnjom, a upisani su u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ili umirovljenici koji mogu udomaćoj radinosti osobnim radom izrađivati nakit, i kojima se obavljanjem navedene djelatnosti neće obustavitiisplata mirovine).
Ali kada porezni obveznik uz proizvode proizvedene vlastitom proizvodnjom, obavlja i prodaju proizvodanabavljenih od drugog proizvođača, isto se smatra obavljanjem djelatnosti trgovine, radi čega porezni obveznikne može ostvareni dohodak od takvog obavljanja djelatnosti utvrđivati u paušalnoj svoti.
Obavljanjem djelatnosti ugostiteljstva ne smatra se djelatnost fizičkih osoba registriranih za obavljanje djelatnostipružanja usluga u seljačkom domaćinstvu prema posebnim propisima.
• medicinske sestre, zubni tehničari, fizioterapeuti
• novinari, radnik ili predstavnik obiteljskog doma
SAMOSTALNA PROFESIONALNA
DJELATNOST
• djelatnost zdravstvenih djelatnika, veterinara
• odvjetnika, javnih bilježnika, inženjera, arhitekata
• poreznih savjetnika, revizora, stečajnih upravitelja,tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika...
SLOBODNO ZANIMANJE
OSTALA SAMOSTALNA DJ.
TKO NE MOŽE POREZ PLAĆATI PAUŠALNO?
ROK ZA PODNOŠENJE PRIJAVE ZA PAUŠALNO OPOREZIVANJE
RAZREZIVANJE POREZNE OBVEZE
- Kod obveznika koji tek počinju sa radom
godišnji paušalni dohodak utvrđuje se razmjerno broju mjeseci obavljanja djelatnosti, i to u korist poreznog obveznika, a dohodovni se razred utvrđuje tako da se izračuna prosječni primitak (dijeljenjem ukupnog primitka s brojem mjeseci obavljanja djelatnosti), a zatim godišnji primitak množenjem prosječnog primitka s 12 mjeseci.
Na jednak se način utvrđuje paušalni dohodak i za registrirani sezonski obrt.
Npr.Novi je porezni obveznik od nadležnog Ureda za gospodarstvo primio 15. ožujka 2015. rješenje o početkuobavljanja soboslikarske djelatnosti te je za paušalno plaćanje poreza na dohodak u obrascu RPO/A, koji je podnio ispostavi PU prema svom prebivalištu, iskazao podatak o predviđenoj visini dohotka koji će se ostvariti u 2015. u svoti od 50.000,00 kn.
Na temelju izračunanoga prosječnog primitka utvrđen je godišnji primitak u visini 66.666,66 kn (50.000,00 / 9mj x 12 mj.), prema kojem se porezni obveznik razvrstava u prvi dohodovni razred (do 85.000,00 kn), što znači da se osnovica za izračun dohotka 12.750,00 kn, a koja se smanjuje razmjerno dijelu godine u kojem porezni obveznik nije obavljao djelatnost.
Pri promjeni načina oporezivanja, sve fizičke osobe koje već obavljaju samostalnu djelatnost i dohodakutvrđuju na osnovi poslovnih knjiga, zahtjev podnose najkasnije do 15. siječnja 2016.
Uz obrazac RPO, i obrascu RPO/A, a zbog promjene načina oporezivanja s poslovnih knjiga na utvrđivanjepaušalnog dohotka, porezni su obveznici dužni dostaviti:
- pregled primitaka i izdatka prema podatcima iz Knjige primitaka i izdataka - obrasca KPI i
- pregled ukupne svote tražbina na temelju izdanih računa iz Evidencije o tražbinama i obvezama izobrasca TO za kalendarsku godinu koja prethodi godini prelaska na utvrđivanje dohotka u paušalnoj svoti.
- pri promjeni načina oporezivanja poduzetnik obvezan utvrditi primitke i izdatke na način propisanza prestanak (likvidaciju) obavljanja djelatnosti i za porezno razdoblje iza kojeg je prešao nautvrđivanje paušalnog poreza.
To znači da su obrtnici koji prelaze s oporezivanja dohotka utvrđenog na osnovi poslovnih knjiga napaušalno oporezivanje obvezni u knjizi Primitka i izdataka provesti određena knjiženja, pri čemu jepotrebno iskazati kao primitke i izdatke sljedeće:
Primjer:
Prema rješenju nadležnog Ureda za gospodarstvo od 28. svibnja 2015., porezni obveznik s
prebivalištem u Gradu Zagrebu, u kojem je propisana stopa prireza od 18 %, započeo je obavljati
samostalnu djelatnost unikatne izrade nakita.
Budući da je izabrao paušalni način plaćanja poreza na dohodak, u roku od 8 dana podnio je
nadležnoj ispostavi obrazac RPO i obrazac RPO/A u kojima je iskazao predviđeni dohodak od
obavljanja djelatnosti za 2015. u svoti od 75.000,00 kn.
Na temelju predviđenog dohotka izračunava se prosječni primitak (u korist poreznog obveznika za
7 mj.), a PU će izdati rješenje poreznom obvezniku kojim će biti utvrđena godišnja porezna osnovica
u trećoj razini te ukupna obveza poreza i prireza u svoti od 1.852,34 kn za obavljanje poslovanja u
razdoblju od 1. lipnja do 31. prosinca 2015.
Nadležna ispostava PU ukinut će Porezno rješenje o paušalnom plaćanju poreza na dohodak ako:
- porezni obveznik postane obveznikom PDV-a i upiše se u registar obveznika PDV-a prema vlastitoj odluci ilipo sili Zakona- za obavljanje djelatnosti tijekom poreznog razdoblja registrira izdvojenu poslovnu jedinicu ili proizvodnipogon izvan prebivališta u kojem ima istodobno sjedište obrta- započne s obavljanjem djelatnosti trgovine i ugostiteljstva- započne s obavljanjem neke druge djelatnosti za koju se obvezno moraju voditi poslovne knjige te istekom
poreznog razdoblja podnositi godišnja porezna prijava- ostvari ukupan godišnji primitak veći od 149.500,00 kn.
Ako porezni obveznik više ne ispunja uvjete za paušalno oporezivanje, PU je uz ukidanje rješenja ogodišnjem porezu na dohodak u paušalnoj svoti obvezan istodobno donijeti i rješenje o plaćanju predujmaporeza na dohodak na način propisan za samostalnu djelatnost.
Novo se rješenje izdaje najkasnije do kraja mjeseca koji slijedi iza mjeseca u kojem su prestali uvjeti za utvrđivanje paušalnog dohotka i plaćanje paušalnog poreza na dohodak.
Mišljenje Ministarstva financija, Kl:410-01/14-01/2196; Ur. br: 513-07-21-01/14-02 od 24. rujna 2014. izkojeg se navodi dio:
… svaka fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost u primitke uključuje sve primitke navedene u čl. 24.Pravilnika o porezu na dohodak, odnosno u primitke uključuje i primitke državnih pomoći, poticaja i potporaprimljenih za samostalnu djelatnost.
Nadalje, sukladno čl. 4.st.7. Pravilnika o paušalnom oporezivanju samostalne djelatnosti, smatra se da suprestali uvjet za utvrđivanje paušalnog dohotka ukoliko osoba koja obavlja samostalnu djelatnost po osnovikoje se obveza poreza na dohodak utvrđuje u paušalnom iznosu, bilo kada tijekom poreznog razdobljaostvari, zajedno s primicima državnih potpora i poticaja, ukupne primitke veće od 65% iznosa propisanog zaobvezni ulazak u sustav PDV-a odnosno primitke veće od 149,5 tisuća kuna.
Porezni obveznik koji porez na dohodak od samostalne djelatnosti plaća u paušalnom iznosu, primitkedržavnih pomoći, poticaja i potpora primljenih za samostalnu djelatnost iskazuje u izvješću o paušalnomdohotku od samostalne djelatnosti i uplaćenom paušalnom porezu na dohodak i prirezu na dohodakodnosno u Obrascu PO-SD.
PAUŠALNI OBRT UZ RADNI ODNOS
Sve zaposlene osobe koje su u radnom odnosu i po toj osnovi su osigurane, ali istodobno ostvaruju i drugidohodak od samostalne djelatnost koji se paušalno oporezuje, obvezne su plaćati obvezne doprinose po osnovidruge djelatnosti.
Osnovica za obračun doprinosa od druge djelatnosti plaća porez na dohodak prema paušalnom dohotku, jest paušalni dohodak utvrđen za isto razdoblje prema propisima o porezu na dohodak.
Obračun doprinosa obavlja po propisanim stopama, ali na godišnju osnovicu koja je jednaka godišnjempaušalnom dohotku u svoti
Ako se djelatnost obavlja u kraćem razdoblju od godine dana (zbog početka ili prestanka tijekom godine), tada se obračun doprinosa utvrđuje za razmjeni dio ostvarenog dohotka.
GODIŠNJA POREZNA PRIJAVA
- Jedina poslovna knjiga je – Knjiga prometa KPR
- Upisuju se primici koji su naplaćeni- Mali su obveznici fiskalizacije i trebaju:
* donijeti interni akt o poslovnom prostoru te navesti oznaku operatera odnosno osobe koja je ovlaštena za izdavanje računa* prije provedbe postupka fiskalizacije ovjeriti propisanu uvezanu knjiga računa u PU* za ostvareni promet u gotovini izdavati račune isključivo iz prethodno uvezane knjige računa* u zatvorenom poslovnom prostoru na vidnom mjestu istaknuti obavijesti o obvezi kupca da preuzme i zadrži izdani račun.
- Krajnji rok za predaju godišnje prijave je 15.01. na obrascu PO-SD
- Obavlja se provjera je li obrtnik ostvario veće ili manje primitke od onih koji su utvrđeni rješenjem s obzirom na tri razine utvrđivanja godišnjega paušalnog poreza.
OBRT UZ RADNI ODNOS
SAMOSTALNA DJELATNOST UZ RADNI ODNOS
- nije zabranjeno obavljanje samostalne djelatnosti uz istodobni radni odnos
- nije bitno je li radni odnos osnovan s drugom pravnom ili fizičkom osobom ili je radni odnos sklopljen s društvom (d.o.o., d.d. i dr.)
- jedina prepreka može biti vrsta slobodne djelatnosti (odvjetništvo npr.) ili zabrana konkurencije poslodavcu za što treba odobrenje poslodavca ukoliko je djelatnost srodna
- obavljanje samostalne djelatnosti uz radni odnos nije uvjetovano radnim odnosnom sklopljenim na punoili nepuno radno vrijeme odnosno dopunsko zapošljavanje
- fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost mogu izabrati da umjesto poreza na dohodak plaćajuporez na dobitak, a uz određene uvjete mogu se odlučiti za paušalno oporezivanje
Kada je fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnosti istodobno obvezno osigurana po osnovi radnog odnosa, obavljanje samostalne djelatnosti smatra se drugom djelatnošću.
Obveznik obračunavanja i plaćanja svih doprinosa na temelju radnog odnosa je poslodavac.
Drugom se djelatnošću smatraju samostalne djelatnosti ako ih osoba obavlja uz radni odnos, a to sudjelatnosti:- obrta i s obrtom izjednačene djelatnosti upisane u obrtni registar- trgovca pojedinca upisana u registar trgovačkog suda kao trgovac pojedinac- slobodnog zanimanja kada je fizička osoba koja je po osnovi obavljanja te djelatnosti obvezno osigurana- ostale samostalne djelatnosti fizičkih osoba s obilježjem samostalnosti, trajnosti i namjere stvaranja izvora
dohotka ili dobitka i po osnovi obavljanja tih djelatnosti upisane su u registar obveznika poreza nadohodak te su po toj osnovi obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobitak, a nositelju je ta djelatnostosnovno zanimanje i po toj se osnovi smatra obvezno osiguran
Od ulaska RH u EU drugom se djelatnošću smatra i djelatnost samozaposlene osobe prema kojoj se, u skladus propisima EU-a o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti primjenjuje zakonodavstvo RH, koja se obavlja udrugoj državi članici, ako se ista obavlja istodobno uz radni odnos, odnosno zaposlenje u RH i/ili u drugojdržavi članici ili uz neku drugu osnovu osiguranja.
OSNOVICA ZA OBRAČUN DOPRINOSA
U slučaju obavljanje druge djelatnosti uz radni odnos, godišnja osnovica za obračun doprinosa je
- ostvareni dohodak ili- paušalno utvrđeni dohodak odnosno- ostvareni dobitak,
- a može iznositi najviše do umnoška svote prosječne mjesečne bruto-plaće po zaposlenome kod pravnih osoba uRH za razdoblje siječanj – kolovoz prethodne godine, koeficijenta 0,65 i brojke 12.
Najviša godišnja osnovica za obračun doprinosa za 2015. je utvrđena u svoti od 61.955,40 kn.
- kada je obveznik doprinosa obavljao drugu djelatnost kraće od godinu dana, najviša svota godišnje osnovice razmjerna je broju mjeseci u kojima je obveznik doprinosa obavljao drugu djelatnost
KAKO UTVRDITI OBVEZU
- u broj mjeseci obavljanja druge djelatnosti računa se svaki puni mjesec obavljanja druge djelatnosti uvećanza posljednji mjesec (bez obzira na broj dana obavljanja druge djelatnosti u tom mjesecu)
i
- bez smanjenja za mjesece u kojima je djelatnost privremeno obustavljena te za dane odnosno mjesece ukojima je korišteno pravo na bolovanje.
NAJVIŠA OSNOVICA
Primjer: Utvrđivanje godišnje obveze doprinosa ako osoba cijelu godinu obavlja drugu djelatnost
Pretpostavimo da će fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost (obveznik poreza na dohodak) uz radni odnos za 2015., prema pregledu primitaka i izdataka, ostvariti dohodak u visini 60.000,00 kn (PRIJE smanjenja dohotka za preneseni gubitak i ostalih umanjenja dohotka).
S obzirom na to da najviša godišnja osnovica za obračun doprinosa za 2015. iznosi 61.955,40 kn, osnovica za obračun doprinosa s osnove samostalne djelatnosti je 60.000,00 kn.
To znači da će ovaj porezni obveznik trebati podmiriti doprinose s osnove obavljanje druge djelatnosti u sljedećim svotama:- doprinos za MIO I. stup po stopi od 15 % (60.000,00 kn x 15 %), tj. 9.000,00 kn- doprinos za MIO II. stup po stopi od 5 % (60.000,00 kn x 5 %), tj. 3.000,00 kn- doprinos za zdravstveno osiguranje po stopi od 15 % (60.000,00 kn x 15 %), tj. 9.000,00 kn.
Primjer: Razmjerno utvrđivanje godišnje osnovice za obračun doprinosa s osnove obavljanja druge djelatnosti ako fizička osoba ne obavlja drugu djelatnost cijelu godinu
Fizička osoba u radnom odnosu sezonski obavlja drugu djelatnost (obveznik poreza na dohodak) trgovine u razdoblju od 1. travnja 2015. do 30. rujna 2015.
Prema pregledu primitaka i izdataka za 2015., da će ostvarit dohodak u visini 60.000,00 kn.
Najviša godišnja osnovica za obračun doprinosa za 2015. je 61.955,40 kn, stoga osnovicu za 6 mjeseci (1. travnja 2015. do 30. rujna 2015.) obavljanja sezonske djelatnosti treba utvrditi kako slijedi:
61.955,40 kn : 12 = 5.162,95 x 6 = 30.977,70 kn.
Unatoč tome što je ostvareni dohodak u predmetnom razdoblju 60.000,00 kn, osnovica za obračun doprinosa utvrdit će se u svoti od 30.977,70 kn. Stoga će u ovom slučaju porezni u obvezi podmiriti ukupne doprinose u svoti od 10.842,18 kn, i to:
- doprinos za mirovinsko osiguranje I. stup po stopi od 15 % (30.977,70 kn x 15 %) - 4.646,65 kn- doprinos za mirovinsko osiguranje II. stup po stopi od 5 % (30.977,70 kn x 5 %) - 1.548,88 kn- doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje po stopi od 15 % (30.977,70 kn x 15 %) - 4.646,65 kn.
Obvezniku koji uz radni odnos obavlja samostalnu djelatnost, a prema propisima o porezu na dobitak oddruge djelatnosti utvrđuje dobitak, godišnja osnovica za obračun doprinosa je DOBITAK ostvaren uporeznom razdoblju, ali najviša godišnja osnovica za obračun doprinosa za 2015. ne može biti veća od61.955,40 kn.
Dobitak predstavlja razliku između prihoda i rashoda prije smanjenja za preneseni gubitak i ostalihsmanjenja dobitka prema odredbama Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04. - 143/14) iPravilnika o porezu na dobit (Nar. nov., br. 95/05. - 157/14.) i ostalim možebitnim posebnim propisima(DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA).
Primjer: (Ne)Utvrđivanje godišnje osnovice za obračun doprinosa s osnove druge djelatnosti obveznikaporeza na dobitak
Fizička osoba u radnom odnosu obavlja drugu samostalnu djelatnost (obveznik poreza na dobitak),a u 2015. u obrascu PD iskazala je 40.000,00 kn prihoda i 50.000,00 kn rashoda, te ima gubitak prije oporezivanja.
U ovoj situaciji obveznik nema osnovice za obračun dorinosa.
Utvrđivanje godišnje osnovice za obračun doprinosa kada se druga samostalna djelatnost obavlja u supoduzetništvu
Dvije fizičke osobe u supoduzetništvu uz radni odnos obavljaju drugu samostalnu djelatnost, i to na način propisan za oporezivanje dobitka.
Pod pretpostavkom da će u obrascu PD za 2015. iskazati dobitak u svoti od 120.000,00 kn, za svakog supoduzetnika godišnja osnovicu za obračun doprinosa predstavlja dobitak ostvaren u predmetnom poreznom razdoblju.
Ugovorom o supoduzetništvu utvrđeno je da se dobitak s osnove samostalne djelatnosti dijeli u omjeru 50:50.
To znači da će i godišnja osnovica za obračun doprinosa za svakog supoduzetnika iznositi60.000,00 kn
ISPLATA PODUZETNIČKE PLAĆE – OBRTNIK JE U RADNOM ODNOSU
ISPLATA NAKNADA OBRTNIKU KOJI JE U RADNOM ODNOSU
- Obveznik poreza na dohodak
- fizičke osobe obveznici poreza na dohodak (obrtnici, s obrtom izjednačene djelatnosti, osobe koje obavljajuslobodna zanimanja te fizičke osobe koje obavljaju djelatnost poljoprivrede i šumarstva) koji vode poslovneknjige, mogu određene naknade, potpore i nagrade, uključujući i troškove nastale na službenom putu(propisane čl. 13. Pravilnika o porezu na dohodak), isplatiti neoporezivo.
Navedeno se odnosi i na one fizičke osobe koje samostalnu djelatnost oporezivu porezom na dohodak obavljajuuz radni odnos, a izdatci nastali po toj osnovi mogu se u knjigu primitaka i izdataka evidentirati prema načelublagajne kao porezno priznati izdatak.
- Obrtnik – obveznik poreza na dobitak
- fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost kao drugu djelatnost i čiji se dohodak oporezuje na način propisanza porez na dobitak, nije po toj osnovi obvezni osiguranik, već se obvezno osiguranje utvrđuje po osnovi radnogodnosa kod drugog poslodavca, te stoga
- Obveznici poreza na dobitak ne mogu isplate s osnove nagrade, potpore i troškova nastalih na službenom putuisplatiti neoporezivo.
OBRTNIK – OBVEZNIK POREZA NA DOBIT
OBVEZNIK PLAĆANJA POREZA NA DOBIT
Zakon o porezu na dobit(4) Porezni obveznik je i fizička osoba koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom izjednačenih djelatnosti prema propisima o porezu na dohodak:
1. ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario ukupni primitak veći od 3.000.000,00 kuna, ili
2. ako ispunjava dva od sljedeća tri uvjeta:
– u prethodnom poreznom razdoblju ostvario je dohodak veći od 400.000,00 kuna,
– ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti većoj od 2.000.000,00 kuna,
– u prethodnom poreznom razdoblju prosječno zapošljava više od 15 radnika.
Ukupni primitak - kao uvjet za obvezan prelazak na oporezivanje porezom na dobitak utvrđuje se prema iskazanim ukupnim primitcima iz knjige primitaka i izdataka – obrazac KPI, stupac 9.
Ako je svota ostvarenog primitka u 2015. veća od 3.000.000,00 kn, poduzetnik je obvezan promijeniti način oporezivanja od 1. siječnja 2016. godine.
Dohodak od samostalnih djelatnosti je razlika između naplaćenih poslovnih primitaka i plaćenih poslovnih izdataka -bez PDV-a evidentiranih u knjizi primitaka i izdataka u stupcu 15. obrasca KPI bez korekcije za porezno nepriznate troškove i olakšice.
Vrijednost dugotrajne imovine kao uvjeta za promjenu načina oporezivanja, misli se na knjigovodstvenuvrijednost odnosno na razliku između nabavne vrijednosti i ispravka vrijednosti kao akumulirane amortizacije ugodinama uporabe osnovnog sredstva.
Podatak se utvrđuje na temelju podataka u obrascu DI utvrđenih linearnom.
Prosječan broj zaposlenih u prethodnoj godini treba izračunati tako da se zbroje stanja fizičkog broja radnika na kraju svakog mjeseca 2015. godine i podijeli s brojem mjeseci poslovanja u 2015.
Fizičkim stanjem radnika smatra se broj svih zaposlenih u radnom odnosu, bez obzira na to jesu li neki od njih bili odsutni zbog bolovanja, korištenja rodiljnog dopusta, godišnjeg odmora i sl.
Ne uzimaju se u obzir radnici koji su radili na zamjeni nenazočnog radnika.
Zahtjev, najdalje do 15.01....
U početnoj bilanci treba prikazati (čl. 16. Zakona o porezu na dobit):
U AKTIVI:- vrijednost zatečenih zaliha- dane predujmove za robu i usluge- potraživanja od kupaca za robu i usluge- potraživanja od kupaca za prodane predmete dugotrajne imovine iz popisa dugotrajne imovine- aktivna vremenska razgraničenja- zahtjeve za povratom poreza na promet i istovrsnih poreza
OKUPLJENE MINUTE ZA SAVJETERTNIŠTVO I SLOBODNA ZANIMANJAU PASIVI:- obveze prema dobavljačima za robu i usluge- obveze za primljene predujmove od kupaca za robu i usluge- pasivna vremenska razgraničenja- dugoročna rezerviranja- obveze za porez na promet i istovrsne poreze.
919 - Kapital za ulaganja obrtnika “dobitaša” – služi za ravnotežu počene bilance
Ta svota nema formalno značenje kapitala jer obrtnici nisu zasnovali djelatnost na kapitalnoj osnovi, alipredstavlja razliku između imovine i obveza.
To su sredstva poduzetnika fizičke osobe uložena u djelatnost koju on može uporabiti za svoje osobne potrebe. Ta je svota podložna porezu na dobitak nakon isteka prve godine poslovanja u sustavu poreza na dobitak, ispravljajući ostvareni dobitak pribrajanjem stavaka imovine, a odbijanjem stavaka obveza
Odnosno
133 – Potraživanja odpoduzetnika ukoliko je razlika negativna
Na kraju godine sastavlja se korekcija dobitka na PD obrascu
Prelaskom s oporezivanja porezom na dobitak na porez na dohodak ponovno se mijenjaju načela utvrđivanja porezne osnovice.
Potraživanja koja su ostala nenaplaćena su sadržana u prihodima ostvarenim u prethodnoj godini.
Kada će se naplaćivati tijekom sljedeće godine, evidentirat će se u primitcima prema načelu blagajne.
Neplaćene obveze sadržane su u poslovnim rashodima.
Kada će se te obveze podmirivati u sljedećoj godini, bit će evidentirane u izdatcima.
Prema načelu blagajne, razlika između tih, preostalih, naplaćenih potraživanja i plaćenih obveza je dohodak na koji bi u pravilu trebalo obračunati porez na dohodak. S obzirom na to da je ta razlika već sadržana u dobitku prethodne godine na koji je plaćen porez na dobitak, treba je neutralizirati da ne bi došlo do ponovnog oporezivanja.
PRELAZAK SA DOBITKA NA DOHODAK
Stanja na pasivnim i aktivnim kontima (potraživanja, obveze) iz završne bilance prethodnog poreznog razdoblja treba proknjižiti u poslovne knjige propisane Zakonom o porezu na dohodak (knjigu primitaka i izdataka, obrazac KPI i knjigu tražbina i obveza, obrazac TO), a prema odredbi čl. 32. Pravilnika o porezu na dohodak treba obaviti sljedeća knjiženja:
U POSLOVNE PRIMITKE TREBA PROKNJIŽITI:
Ø obveze s osnove nabave dobara i usluga, Ø obveze za primljene predujmove za dobra i usluge,Ø obveze za obračunane, a neisplaćene plaće,
Ø pasivna vremenska razgraničenja, Ø dugoročna rezerviranja, Ø obveze s osnove poreza na promet i obveze s osnove sličnih poreza;
U POSLOVNE IZDATKE TREBA PROKNJIŽITI:
Ø zalihe, Ø dane predujmove za obrtna sredstva i usluge,Ø potraživanja po osnovi prodane robe, dugotrajne imovine i usluga,
Ø aktivna vremenska razgraničenja, Ø potraživanja za više plaćeni porez na promet i druge slične poreze
OBRTNIK – OBVEZNIK POREZA NA DOHODAK
O B R T
Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti od
strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dohotka ili dobiti koja se ostvaruje
proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu.
Obrtnik u smislu Zakona o obrtu je fizička osoba koja obavlja jednu ili više
djelatnosti u svoje ime i za svoj račun, a pritom se može koristiti i radom drugih
osoba.
-NKD (Nacionalna klasifikacija djelatnosti)
Jedini uvjeti za obavljanje obrta od strane fizičke osobe su:
1. da joj pravomoćnom sudskom presudom, rješenjem o prekršaju iliodlukom Suda časti Hrvatske obrtničke komore nije izrečena sigurnosnamjera ili zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti dok ta mjera traje
2. da ima pravo korištenja prostora ako je to potrebno za obavljanje obrta.
Obrti su:
1. slobodni obrti za obavljanje kojih se kao uvjet ne traži ispit ostručnoj osposobljenosti ili majstorski ispit
2. vezani obrti za obavljanje kojih se kao uvjet traži ispit o stručnojosposobljenosti, vezani obrti za obavljanje kojih se tražiodgovarajuća srednja stručna sprema i vezani obrti za obavljanjekojih se kao uvjet traži majstorski ispit
3. povlašteni obrti koje obrtnik smije obavljati samo na temeljupovlastice, odnosno dozvole koju izdaje nadležno ministarstvo,odnosno drugo tijelo čija je nadležnost propisana posebnimpropisom ovisno o djelatnosti.
-Pravilnik o vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastica (NN 42/08)
-vezani obrt- važan je uvjet stručna sprema, radno iskustvo, majstorski ispit
-Oznake u zadnjem stupcu » Složenost zanimanja« označavaju:
1 – stručna osposobljenost prema Programu ispita o stručnoj osposobljenosti (»Narodne novine«, broj 101/95
i 5/04)
1*- stručna osposobljenost određena posebnim propisom
2 – niža stručna sprema
3 – srednja stručna sprema u trogodišnjem trajanju
3+ – osposobljavanje za trgovačko poslovanje
4 – srednja stručna sprema u četverogodišnjem trajanju i srednja školska sprema (KV, SSS i SŠS)
4++ – osposobljavanje za trgovačko poslovanje i poznavanje robe
5 – majstorski ispit
5* – trgovac
Daljnja kvalifikacija 5 – za osobe koje izvode praktični dio naukovanja i za osobe koje žele steći višu kvalifikaciju«
-Popis vezanih obrta
-Povlašteni obrti - potreban je odredeni stupanj i vrsta stručne spreme, te povlastica nadležnog tijela
-Popis povlaštenih obrta
-Slobodni obrti - za osnivanje nije uvjet zanimanje, školska sprema niiskustvo
-Pravilnik o djelatnostima koje se mogu obavljati kaosezonski obrti (NN 60/10)
-Sezonski obrti mogu se obavljati u trajanju od najviše šest mjeseci
godišnje, neprekidno ili s prekidima.
-Postojeći se obrti mogu obavljati kao sezonski, što će biti
evidentirano upisom promjene u obrtnom registru nadležnog ureda
državne uprave u županiji.
-Popis sezonskih obrta
Pravilnik o obrtima koji se mogu obavljati u stambenimprostorijama (NN 101/95)
Djelatnosti koje se mogu obavljati u obimu i na način kojine zahtjevaju izmjenu postojećih uvjeta korištenjastambenog prostora.
Popis djelatnosti
Novim Zakonom više se ne može provesti ovrha radi ostvarenja novčane tražbineprotiv obrtnika na nekretnini za stanovanje nužnoj za zadovoljavanje osnovnihživotnih potreba obrtnika i osoba koje je po zakonu dužan udržavati, odnosno nanekretnini za obavljanje samostalne djelatnosti koja je njegov glavni izvor sredstavaza život
ŠTO JE NOVO IZ ZADNJIH IZMJENA U ZAKONU O OBRTU? (NN 143/2013) od 01.01.2014.
Omogućen je prijenos obrta na bračnog duga i krvne srodnike u ravnoj lozi(primjerice, kod odlaska obrtnika u mirovinu)
Članstvo u obrtničkoj komori i dalje je obavezno, a članovima mogu postati i fizičkeosobe, trgovačka društva i druge pravne osobe koje iskažu interes
Obvezna članarina (2% od visine osobnog odbitka) 52 kune – od 01.01.2015. , u 2014. bilo 44,00 kune.
Omogućeno je obavljanje svih dopuštenih gospodarskih djelatnosti u smislu domaćeradinosti i sporednog zanimanja (ne više iz popisa listi gdje su bila samo neke uskoograničene usluge).
Tako umirovljenici koji žele biti aktivni i osigurati si dodatne prihode ( najviše do79.430,00 kuna ) mogu također obavljati razne djelatnosti bez zamrzavanja statusaumirovljenika i primanja mirovine.
Vlasnik obrta plaća doprinos za zapošlajvanje i ima pravo na naknadu za vrijemenezaposlenosti u slučaju prestanka obrta odjavom ili po sili zakona.
Plaćanje doprinosa bit će uređeno provedbenim propisima za obvezna osiguranja. Zaobrtnike, obveznike poreza na dohodak to će značiti povećanje financijskih izdataka za87,77 kuna mjesečno, za paušalci 54,01 kune mjesečno, a za obveznike poreza na dobit148,53 kuna mjesečno.
Opravdanim razlozima za zatvaranje obrta prema članku 40.a Zakona smatraju se:- insolventnost, odnosno nelikvidnost prema propisima o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi,- zaključenje stečajnog postupka,- poslovanje s gubitkom,- gubitak poslovnog prostora,- gubitak povlastice odnosno dozvole za obavljanje djelatnosti propisane posebnim propisom,- bolest osobe osigurane u slučaju nezaposlenosti,- gubitak poslovnog partnera,- ozbiljna šteta na imovini osobe osigurane u slučaju nezaposlenosti,- prirodna katastrofa i katastrofa uzrokovana višom silom,- drugi razlozi za koje osoba dokaže da su opravdani.
Članovi obitelji mogu pomagati u obrtu u prisutnosti i odsutnosti obrtnika. Ako pomažu u odsutnosti obrtnika moraju udovoljiti svim traženim uvjetima obrazovanjakada se radi o vezanom obrtu, kao i posebnim zdravstvenim uvjetima pripisanihposebnim zakonima.
Prema dosadašnjem zakonu fizičke osobe koje imaju završeno odgovarajuće srednjestrukovno obrazovanje mogle su 2 godine od dana upisa obrta u Obrtni registar obavljativezani obrt bez obveze polaganja majstorskog ispita, ako je sjedište obrta na područjuodređenom Zakonom o područjima posebne državne skrbi, Zakonom o brdsko-planinskim područjima ili Zakonom o otocima.
Sada je to promijenjeno, obavljanje vezanih obrta u područjima sukladno navedenimZakonima moguće je ako se položi majstorski ispit u roku od 3 godine.
Tradicijski i umjetnički obrti
•Tradicijski obrti su obrti za koje je potrebno posebno poznavanjezanatskih vještina i umijeća u obavljanju djelatnosti te koji se obavljajupretežnim udjelom ručnog rada, a koji se tehnikama proizvodnje i rada,namjenom i oblikom oslanjaju na obrasce tradicijske kulture, pa u tomsmislu mogu simbolizirati lokalni, regionalni ili nacionalni identitet.
•Umjetnički obrti su obrti koji se odlikuju proizvodima i uslugama visokeestetske vrijednosti, dizajnom, likovnim i drugim rješenjima uz naglašenukreativnost i individualnost majstora obrta - umjetnika.
Uz zahtjev, potrebno je dostaviti sljedeće priloge (koje ima):
•presliku rješenja o upisu u obrtni registar,•preporuke, stručna mišljenja organizacija ili stručnih udruženja (akoobrtnik s njima surađuje),•preslike (dokaze) o dobivenim nagradama i priznanjima,•fotografiju proizvoda,•popis oglednih proizvoda za pregled,•dokaz o uplati troškova rada Komisije.
Naknada za rad Komisije iznosi= 4.000,00 (četiritisuće) kn iuplaćuje se na žiro račun Hrvatske obrtničke komore: 2340009-1100174539; poziv na broj: 4013-JMBG; opis plaćanja: Uvjerenje trad. iumj. obrti.
DUGOTRAJNA IMOVINA
96
Svi obveznici poreza na dohodak
– obrtnici i sa obrtom izjednačene djalatnosti, slobodne, samostalne, profesionalne i ostale
sporedne djalatnosti
koje su upisane u RPO i oporezivi dohodak utvrđuju kao razliku između naplaćenih poslovnih
primitaka i plaćenih poslovnih izdataka, a na temelju poslovnih knjiga i evidencija,
dužni su, ako se koriste dugotrajnom imovinom u vrijednosti većoj od 3.500,00 kn i vijeku
trajanja duljem od godine dana, istu iskazati u knjizi –
Popisu dugotrajne imovine koja se vodi u slobodnim listovima na Obrascu DI, a služi za
iskazivanje izdataka otpisa odnosno amortizacije
Propisi koji reguliraju pojam dugotrajne imovine”
• Zakon i Pravilnik o porezu na dohodak
• Zakon i Pravilnik o porezu na dobit
• Zakon i Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost
97
ŠTO JE DUGOTRAJNA IMOVINA?
Pojam „dugotrajna imovina“, sukladno čl. 24. Zakona,obuhvaća
stvari i prava koja služe za stjecanje dohotka čiji jepojedinačna nabavna vrijednost (ili trošak proizvodnje ako suproizvedeni u vlastitoj režiji)
veća od 3.500,00 kn i vijek uporabe dulji od jedne godine -ako je riječ o dugotrajnoj imovini nabavljenoj 1. srpnja 2010. ikasnije.
( veća od 2.000,00 kn i vijek uporabe dulji od jedne godine – ako je riječ odugotrajnoj imovini nabavljenoj do 30. lipnja 2010.)
98
99
DUGOTRAJNA IMOVINA
MATERIJALNA
POTROŠIVA NEPOTROŠIVA
NEMATERIJALNA
ŠTO OBUHVAĆA DUGOTRAJNU IMOVINU?
a) dugotrajnu materijalnu imovinu koja može bitipotrošiva i nepotrošiva. Potrošiva materijalnaimovina (npr. građevinski objekti, strojevi i oprema,transportna sredstva i dr.) podliježe amortizaciju zarazliku nepotrošive koja se ne amortizira (npr.zemljišta, prirodna bogatstva i umjetnička djela)
b) dugotrajnu nematerijalnu imovinu (prava) kojapredstavlja istrošivu dugotrajnu imovinu kao što suna primjer patenti, licencije, softveri i sl.
100
101
KOJU DUGOTRAJNU IMOVINU UNIJETI U POPIS ?
Koju je fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnostpribavila:a) kupnjom iz novčanih sredstava obrta odnosno djelatnosti
slobodnog zanimanja (na domaćem tržištu, iz zemaljačlanica EU ili iz uvoza),
b) kupnjom na kredit koji je odobrio prodavatelj ili banka,
c) na financijski leasing,
d) izradom predmeta dugotrajne imovine u vlastitoj režiji − npr.proizvodnja stroja u vlastitoj radionici i sl.,
102
103
e) gradnjom građevinskog objekta u vlastitoj režiji − obrtse pojavljuje istodobno u ulozi investitora i izvođača,
f ) gradnjom poslovnog prostora ili građevinskog objekta− obrt je investitor, a radove izvodi drugi poduzetnik, ili,
g) ulaganjem privatne imovine u obrt odnosno djelatnostslobodnog zanimanja na temelju Zapisnika o ulaganju,
h) stjecanjem prava – ali samo ako su plaćena.
U Popis dugotrajne imovine NE unosi se dugotrajna imovina uzeta u operativni leasing ili unajmljena od drugih
fizičkih ili pravnih osoba.
KUPNJA OPREME OD DOBAVLJAČA
U nabavnu vrijednost dugotrajne imovine, prema čl. 29. st. 1.
Pravilnika o porezu na dohodak, uključuju se:
1. kupovna cijena smanjena za popuste iskazane u računu,
2. carina i druge uvozne pristojbe (ako je sredstvo nabavljeno u
inozemstvu),
3. nepovratni porezi (npr. trošarine pri nabavi automobila, porez na
promet rabljenih motornih vozila i sl.),
4. izdatci za dopremu i instaliranje opreme,
5. svi drugi izdatci nastali u postupku dovođenja opreme u radno
stanje,___________________________________________________
NABAVNA VRIJEDNOST OPREME (1 + 5).
(Na isti se način utvrđuje i nabavna transportnih sredstava i osobnih automobila,
uređaja, uredskog namještaja i dr.)
104
KALKULACIJA NABAVNE VRIJEDNOSTI DUGOTRAJNE IMOVINE
Obrtnici i slobodna zanimanja koji su u sustavu PDV-a u nabavnu vrijednost dugotrajne
imovine ne uključuju PDV iskazan na „R“ računima dobavljača, već ga u trenutku
plaćanja računa priznaju kao pretporez.
Za razliku od njih, obrtnici i slobodna zanimanja koji NISU u sustavu PDV-a u nabavnu
vrijednost dugotrajne imovine uključuju i PDV zaračunan na „R“računima u vezi s
nabavom dugotrajne imovine. 105
106
Stjecanje predmeta dugotrajne materijalne imovine iz drugih država
članica EU-a
Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost mogu izravno nabavljati
opremu, uređaje, transportna sredstava i drugu dugotrajnu materijalnu
imovinu na jedinstvenom tržištu Europske unije.
Kada su ovi obveznici poreza na dohodak ujedno i obveznici PDV-a
(upisani su u registar poreznih obveznika) te posjeduju PDV identifikacijski
broj (koji je evidentiran u VIES bazi), dobavljač – porezni obveznik iz druge
države članice EU-a izdaje račun za isporučena dobra uz porezno
oslobođenje i „prenosi“ poreznu obvezu na stjecatelja.
Naime, predmet oporezivanja, u skladu s čl. 4., st. 1., t. 2a.) Zakona o
PDV-u smatra se i stjecanje dobara unutar EU-a koje je u tuzemstvu
obavljeno uz naknadu.
107
Pri stjecanju dobara i usluga iz drugih država članica EU-a, “dohodaši” ne mogu primijeniti
“načelo blagajne”, već neovisno o tome je li račun ino-dobavljaču plaćen, trebaju u
obračunskom razdoblju iskazati obvezu za PDV i pretporez (osim ako nije riječ o dobrima za
koje se pretporez ne može priznati - npr. osobni automobili).
Kada je riječ o stjecanju novoga osobnog automobila, obrtnik – porezni obveznik popunjava
obrazac NPS i dostavlja ga Poreznoj upravi na ovjeru. Kod stjecanja osobnog automobila iz
EU-a obrtnik nema pravo na priznavanje pretporeza u skladu s čl. 61. st. 1. Zakona o PDV-u.
Zato se u evidenciji o stjecanju dobara iz EU-a iskazala obveza i pretporez koji se ne može
priznati.
U nabavnu vrijednost osobnog automobila uključuje se pretporez koji se ne može priznati i
posebni porez.
108
Uvoz dugotrajne materijalne imovine iz trećih zemalja
U nabavnu vrijednost uvezene opreme iz trećih zemalja uključuje se i carina te druge
carinske pristojbe. Pri uvozu opreme, u skladu s čl. 32. st. 1. Zakona o PDV-u, oporezivi
događaj i obveza obračuna PDV-a nastaje u trenutku uvoza.
PDV obračunava carina na osnovicu koju čini carinska vrijednost utvrđena prema
carinskim propisima (čl. 35. st. 1. Zakona o PDV-u). Ona se utvrđuje tako da se vrijednost
uvezene opreme prema carinskim propisima uveća za carinu, posebne poreze i trošarinu
(ako je propisana za ova dobra), carinske pristojbe i druga davanja koja se plaćaju pri
uvozu.
NABAVA DUGOTRAJNE IMOVINE NA KREDIT
Kod dugotrajne imovine koja je nabavljena na kredit ili na financijski
leasing obračunana kamata se ne uključuje u nabavnu vrijednost,
već kao naknada za financiranje u trenutku plaćanja čini poslovni
izdatak koji se unosi u KPI. Isto se odnosi i na plaćenu jednokratnu
naknadu i druge izdatke u vezi s odobravanjem kredita.
Kamate koje se smatraju naknadom za uslugu financiranja 100%
porezno su priznat izdatak i pri nabavi osobnih automobila.
109
NABAVA DUGOTRAJNE MATERIJALNE IMOVINE NA
FINANCIJSKI LEASING
Financijski leasing jedan je od oblika financiranja nabave dugotrajne materijalne
imovine. Iako je riječ o najmu osobnih automobila, strojeva i druge vrste opreme ili
nekretnina, financijski leasing za primatelja (obrtnika) ima obilježje kupnje opreme na
dugoročni kredit, osim što vlasništvo nad predmetom leasinga ne prelazi odmah na
primatelja, već u pravilu tek nakon otplate posljednje lizinške rate.
Prema tome, po završetku trajanja ugovorenog najma vlasništvo nad predmetom
leasinga prenosi se na najmoprimca bez novoga kupoprodajnog odnosa kao što je to slučaj
kod operativnog leasinga.
110
111
Dugotrajna materijalna imovina nabavljena na financijski leasing unosi se u Popis DI te
se amortizira, neovisno o tome što će plaćanje računa biti tijekom ugovorenog leasing
razdoblja.
Obrtnik na sebe preuzima gotovo sve rizike i koristi od imovine uzete u financijske leasing i
ima je pravo amortizirati, iako je ona je u formalno-pravnom vlasništvu leasing društva.
Uplatom posljednje leasing rate, obrtnik će i formalno postati njezinim vlasnikom.
POSTUPCI KOD FINANCIJSKOG LEASINGAa) Leasing društvo isporučuje, tj. daje na raspolaganje predmet leasinga (npr.: opremu) primatelju i u
tom obračunskom razdoblju izdaje mu „R-1“ račun za opremu danu u leasing (bez uračunanihkamata). Uz račun dostavlja i „Plan otplate financijskog leasinga“ s mjesečnim ratama koje se sastojeod otplatne kvote (dio vrijednosti opreme u leasingu uvećane za pripadajući PDV) i kamata.
b) Obrtnik − primatelj leasinga stavlja opremu u uporabu i unosi je u Popis dugotrajne imovine radikasnijeg obračuna amortizacije. Po ulaznom „R-1“ računu za opremu primljenu u financijski leasing,tijekom lizinškog razdoblja obrtnik priznaje pretporez „malo po malo“ − u dijelu kako plaća lizinškerate.
c) Praksa leasing društva je da se najčešće istekom svakog mjeseca izdaje račun „R-1“ za obračunanu idospjelu kamatu. Kako bi iskazao ukupnu mjesečnu obvezu za primatelja leasinga (lizinšku ratu),leasing društvo često na računima za kamate dodaje još i dio glavnice koji se odnosi na vrijednostpredmeta leasinga (uključivo s PDV-om).
112
ULAGANJE DUGOTRAJNE IMOVINE U OBRT
Obrtnik može radi obavljanja djelatnosti u obrt unijeti i privatnu imovinu.
Ako ona ima obilježje dugotrajne imovine, evidentira se u Popisu
dugotrajne imovine.
Ulaganjima se smatraju sva privatna dobra koja porezni obveznik
unese u djelatnost, a ne potječu od obavljanja djelatnosti. Zbog
toga se sastavlja Zapisnik o ulaganju.
Ulaganja dugotrajne imovine procjenjuju se prema usporedivoj tržišnoj
vrijednosti. Kod ulaganja je to cijena nove nabave. Ako se ne može
pouzdano utvrditi, usporedivu tržišnu vrijednost treba procijeniti.
Primjerice, ako obrtnik koji ulaže poslovni prostor u svoj obrt ne
posjeduje odgovarajuću ispravu o njegovu stjecanju (kupoprodajni
ugovor, rješenje Porezne uprave o obračunu poreza na promet
nekretnina iz kojeg bi bila primjetna osnovica odnosno tržišna vrijednost
i sl.), vrijednost prostora treba procijeniti. Za to je najbolje angažirati
stručnog procjenitelja.
113
114
115
Osobni automobili koji su dio dugotrajne imovine
poduzetnika mogu se koristiti za:
1.obavljanje djelatnosti ili
2. za prijevoz zaposlenika i članova uprave.
Njihovim korištenjem nastaju troškovi koje je potrebnoevidentirati u poslovnim knjigama ovisno o njihovomporeznom položaju s motrišta Zakona o porezu na dohodak idobit.
Na evidentiranje troškova uporabe osobnih automobilautječe obračunava li se za njihovo korištenje primitak unaravi.
OSOBNI AUTOMOBILI
116
U smislu čl. 61. st. 2. Zakona o PDV-u i čl. 136. st. 5.
Pravilnika o PDV-u pri nabavi i uporabi osobnih
automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz te
isporukama dobra i obavljenih usluga u vezi s njima,
pretporez se može odbiti u cijelosti ako se koriste za:
- obuku vozača,
- testiranje vozila,
- servisnu službu,
- taksi službu,
- prijevoz putnika i dobara,
- prijevoz umrlih,
- iznajmljivanje i
- daljnju prodaju.
117
118
119
120
Porezni obveznik treba ustrojiti operativnu evidenciju osobnih automobila
kako bi bio u mogućnosti točno odrediti njihov porezni položaj.
Međutim, na porezni položaj troškova osobnih automobila, osim njihove
namjene i činjenice obračunava li se za njihovo korištenje plaća, utječe i
trenutak nabave i svota nabavne vrijednosti, ali samo pri obračunu
amortizacije.
Naime, porezni položaj obračunane amortizacije ovisi o tome je li nabavna
vrijednost automobila do 400.000,00 kn ili viša, o čemu više u nastavku.
Međutim, na porezni položaj svih ostalih troškova korištenja ne utječe
nabavna vrijednost te se oni jednako tretiraju.
Prilikom obračuna amortizacije poduzetnik treba obratiti pozornost na
nekoliko bitnih činjenica o svakom osobnom automobilu, a to su:
1. kada je vozilo nabavljeno,
2. koja je njegova nabavna vrijednost i
3. obračunava li se za njegovo korištenje plaća u naravi.
121
AMORTIZACIJA VOZILA NABAVLJENIH DO 31. PROSINCA 2009.
Prilikom nabave osobnih automobila do 31. Prosinca 2009. bio je
dopušten odbitak pretporeza u cijelosti.
Međutim, u skladu s čl. 132. Zakona o PDV-u, porezni obveznici koji
su nabavili vozila do navedenog datuma i koristili se pravom na
odbitak pretporeza obvezni su obračunavati i plaćati PDV na 30 %
svote troška amortizacije na nabavnu vrijednost do 400.000,00 kn,
odnosno na 100 % svote troška amortizacije za svotu koja prelazi
400.000,00 kn, i to sve do isteka amortizacijskog vijeka, odnosno do
trenutka prodaje, darovanja, otuđenja na drugi način ili uništenja tih
sredstava.
122
PDV se obračunava po stopi od 25 % neovisno o tome što je
prilikom nabave korišten odbitak pretporeza po stopi od 22 ili 23 %.
Sada, u vrijeme korištenja primjenjuje se stopa PDV-a 25%.
Primjer: Knjiženje amortizacije osobnog automobila nabavljenog do
31. prosinca 2009.
U 2009. nabavljen je osobni automobil nabavne vrijednosti
180.000,00 kn, a pretporez je odbijen u cijelosti.
Godišnja stopa amortizacije je 16,67 %. Obračunava se amortizacija
za travanj 2014. te PDV na 30 % troška amortizacije.
Izračun: (180.000,00 x 16,67) / 1200 = 2.500,50
70 % 1.750,35 kn i 30 % 750,15 kn
PDV na 30 % amortizacije = 750,15 x 25 % = 187,54 kn se zajedno
s ostalim obvezama pod točkom II. 3. Isporuke dobara i usluga u RH
po stopi 25 %.
123
AMORTIZACIJA VOZILA NABAVLJENIH OD 1. SIJEČNJA 2010. DO 29.
VELJAČE 2012.
Evidencija osobnih automobila nabavljenih u razdoblju od 1. siječnja 2010.
do 29. veljače 2012. je najsloženija jer je u tom razdoblju bio dopušten
odbitak 70 % pretporeza dok je 30 % pretporeza bilo potrebno evidentirati
kao dio nabavne vrijednosti.
S obzirom na to da se nabavna vrijednost takvih automobila sastoji od
dvaju dijelova („čista“ nabavna vrijednost i svota nepriznatog pretporeza),
potrebno je obračunati amortizaciju svakog dijela i posebno je evidentirati.
Amortizacija obračunana na „čistu“ nabavnu vrijednost dijeli se u omjeru 70
: 30 dok je amortizacija nepriznatog pretporeza u potpunosti porezno
nepriznat trošak.
124
Primjer: Knjiženje amortizacije
Osobni automobil nabavljen je 2010. i njegova je nabavna vrijednost
100.000,00 kn, a akumulirana amortizacija 55.000,00 kn, pretporez koji
se ne može priznati je 6.900,00 kn i akumulirana amortizacija 30 %
pretporeza je 3.795,00 kn.
Obračunava se amortizacija za travanj 2014. po stopi od 20 %.
Izračun: (100.000,00 x 20) / 1200 = 1.666,67 kn
70 % 1.166,67 kn i 30 % 500,00 kn
(6.900,00 x 20) / 1200 = 115,00 kn
Amortizacija nepriznatog PDV-a provodi se na jednak način kao i
amortizacija nabavne vrijednosti primjenom jednake stope amortizacije.
125
AMORTIZACIJA VOZILA NABAVLJENIH NAKON 1. OŽUJKA 2012.
Amortizaciju vozila nabavljenih nakon 1. Ožujka 2012. najjednostavnije je
obračunati jer se zbog nemogućnosti odbitka pretporeza prilikom nabave
amortizacija obračunava samo na jednu svotu. Tako izračunana amortizacija
dijeli se u omjeru 70 : 30 ako se ne obračunava plaća u naravi.
Knjiženje amortizacije
Obračunava se amortizacija za travanj 2014. Za osobni automobil koji je
stavljen u uporabu u ožujku 2014. Nabavna je vrijednost 150.000,00 kn, a
godišnja stopa amortizacije 40 %.
Izračun: (150.000,00 x 40) / 1200 = 5.000,00 kn
70 % 3.500,00 kn i 30 % 1.500,00 kn
Svota nepriznate amortizacije (30 % troška amortizacije) iskazuje se u KPI
kao nepriznati izdatak.
126
TROŠAK GORIVA
Za pogon osobnih automobila koristi se gorivo (dizel, benzin, plin i
električna energija) koje se može nabaviti u tuzemstvu, drugoj državi
članici ili u trećim zemljama.
Na ispravno evidentiranje troška goriva utječe činjenica gdje je gorivo
nabavljeno te obračunava li se po osnovi:
korištenja osobnim automobilom plaća u naravi.
Ako se po osnovi korištenja osobnim automobilom obračunava plaća u
naravi, svota iskazana na računu (s pripadajućom svotom PDV-a)
porezno je priznati trošak.
Račun za gorivo potrebno je evidentirati primjenom omjera 70 : 30 ako
se za korištenje osobnim automobilom ne obračunava plaća u naravi.
No, u svakom od spomenutih slučajeva, obračunani se pretporez ne
može odbiti.
127
REGISTRACIJA OSOBNIH AUTOMOBILA
Vozila koja sudjeluju u prometu moraju, u skladu sa Zakonom o
sigurnosti prometa na cestama (Nar. nov., br. 67/08. – 158/13.), imati
obavljen tehnički pregled i biti registrirana.
Kod osobnih se automobila registracija i tehnički pregled obavljaju
jedanput godišnje i vrijede godinu dana.
Prilikom obavljanja tehničkog pregleda plaća se naknada za tehnički
pregled, eko-test i naljepnica za vozilo, a prilikom registracije naknada
za ceste, posebna naknada za okoliš i administrativne usluge.
128
Od navedenih troškova
eko-test,
naknada za ceste i
posebna naknada za okoliš
nisu oporezive PDVom i s motrišta poreza na dobitak (čl. 25.
Pravilnika o porezu na dobit) u potpunosti su porezno priznati
trošak. Ostale naknade dijele se u omjeru 70 : 30
ako se za korištenje osobnim automobilom ne obračunava plaća
u naravi.
Na visinu navedenih naknada utječe vrsta vozila, njegova starost
i obujam motora.
129
TROŠAK OSIGURANJA OSOBNOG VOZILA
Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu (Nar. nov., br. 151/05. –
76/13.) uređena je obveza vlasnika osobnih automobila da sklope ugovor o
osiguranju od odgovornosti za štetu koju uporabom vozila može nanijeti
trećim osobama zbog smrti, tjelesne ozljede, narušavanja zdravlja, uništenja
ili oštećenja stvari.
Polica osiguranja sklapa se na razdoblje od godinu dana.
Osim obveznog osiguranja, moguće je sklopiti policu osiguranja i za kasko-
osiguranje.
Trošak osiguranja vozila (obvezno i kasko) porezno je priznati trošak u
cijelosti.
130
Kada lizing-društvo zaračunava osiguranje vozila korisniku lizinga, navedeni
trošak nije u potpunosti porezno priznat već se dijeli u omjeru 70 : 30.
POREZ NA CESTOVNA MOTORNA VOZILA (CMV)
Obveza plaćanja poreza na CMV uređena je Zakonom o financiranju
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (Nar. nov., br. 117/93. –
25/12.) u čl. 17. – 19. Porezni je obveznik svaka pravna i fizička osoba koja
je vlasnik registriranih putničkih automobila i motocikala. Predmet
oporezivanja su osobni automobili do 10 godina starosti, a svota poreza
kreće se od 200,00 do 1.500,00 kn godišnje, ovisno o starosti vozila i snazi
motora iskazanoj u kW.
Kada se obrt koristi osobnim automobilom na operativni leasing, lizing-
društvo mu „prefakturira“ porez na CMV. U tom slučaju porez na CMV
poprima karakteristike troška operativnog lizinga na koji lizing-društvo
zaračunava 25% PDV-a, a ukupna svota računa se dijeli u omjeru 70 : 30
ako se za korištenje vozilom ne obračunava primitak u naravi.
131
132
133
134
AMORTIZACIJA
Stvari i prava dugotrajne imovine koji su evidentirani u
Popisu dugotrajne imovine ravnomjerno se otpisuju, tj.
amortiziraju kroz korisni vijek trajanja potrošive odnosno
istrošive dugotrajne imovine sukladno odredbama čl. 12.
Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 90/05. do 80/10.), na
čiju primjenu upućuje čl. 24. st. 4. Zakona o porezu na
dohodak i čl. 25. st. 1. t. 3. Pravilnika o porezu na dohodak.
Prema tome, pri utvrđivanju izdataka za dugotrajnu imovinu
odstupa se od temeljnog načela blagajne.
135
136
OSNOVICA ZA AMORTIZACIJU
Osnovica za obračun amortizacije je nabavna vrijednost dugotrajne
imovine, odnosno:
nabavna vrijednost (trošak nabave) pojedinog predmeta dugotrajne
imovine ako je ono kupljeno ili uzeto u financijski leasing
cijena proizvodnje (trošak proizvodnje) ako je ono proizvedeno u
vlastitoj režiji;
procijenjena tržišna vrijednost predmeta dugotrajne imovine ako je
ono u Popis dugotrajne imovine uneseno na temelju Zapisnika o ulaganju
dugotrajne imovine.
144
145
STOPE AMORTIZACIJE
146
Udvostručene stope (ubrzana amortizacija) mogu se primijeniti
na svu dugotrajnu imovinu koja podliježe amortizaciji, uključujući
osobne automobile u Popisu dugotrajne imovine.
Ako obrtnik obračunava amortizaciju po nižim stopama od onih
propisanih u čl. 12. st. 5. spomenutog Zakona, tako obračunana
amortizacija smatra se i porezno priznatim izdatkom, ali se
korisni vijek trajanja ovog sredstva produljuje.
Razlog primjene niže stope amortizacije je iskazivanje manjih
poslovnih izdataka u KPI i sprječavanje nastanka gubitka od obrtničke
djelatnosti.
OBRTNIK SE MOŽE ODREĆI AMORTIZACIJE !
... obveznik poreza na dohodak, ovisno o svojoj poslovnoj
politici, može odlučiti da u pojedinom poreznom razdoblju u
popisu dugotrajne imovine i u knjizi primitaka i izdataka koje
vodi, ne iskaže izdatke otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine
koja služi za obavljanje djelatnosti i upisana je u taj popis.
stajalište je Ministarstva financija (MF Kl.: 410-01/06-01/589; Ur.
br.: 513-07-21-01/06-2 od 14. lipnja 2006.) ALI JE DUŽAN
NAPRAVITI OBRAČUN I SASTAVITI OBRAZAC DI ZA TEKUĆU
GODINU 147
148
149
FIZIČKE OSOBE OBVEZNICI POREZA NA DOHODAK
KOJI ĆE NA DAN 31. PROSINCA 2015. U POPISU
DUGOTRAJNE IMOVINE ISKAZATI KNJIGOVODSTVENU
VRIJEDNOST DUGOTRAJNE IMOVINE VEĆU OD
2.000.000,00 KUNA, OD 01. SIJEČNJA 2016. PO SILI
ZAKONA ULAZE U SUSTAV POREZA NA DOBITAK.
GODIŠNJI POPIS - INVENTURA
Posebnosti godišnjeg popisa u obrtničkim djelatnostima
Godišnji popis – inventura također je jedna od bitnih pripremnih radnji pri
izradi godišnjeg obračuna obrtničkih djelatnosti radi utvrđivanja stvarnog
stanja pozicija imovine u odnosu na stanje iskazano u poslovnim
knjigama.
To je ujedno i pripremna radnja za izradu godišnjeg obračuna fizičkih
osoba na obrascu DOH. Obrtnici „dohodaši“ iskazuju primitke i izdatke
prema načelu blagajne, a to znači da će samo poslovni događaji koji su
plaćeni i naplaćeni zaključno s 31. prosinca 2014. biti evidentirani u
poslovnim knjigama te mogu biti predmet godišnje porezne prijave na
obrascu DOH, odnosno DOH-Z za 2014.
Obveza provedbe godišnjeg popisa – inventure obvezuje obrtnike,
slobodna zanimanja i poljoprivrednike.
Obveza proizlazi iz čl. 56. st. 13. Općega poreznog zakona (Nar. nov., br.
147/08. i 73/13.) kojim je određeno: Na početku poslovanja porezni
obveznik mora popisati svu imovinu i obveze te navesti njihove
pojedinačne vrijednosti.
Takav se popis mora sastaviti i krajem svake poslovne godine kao
godišnji popis. Fizičke osobe krajem poslovne godine popisuju
dugotrajnu imovinu, sitan inventar i zalihe te kontroliraju jesu li
ispravno provedena sva knjiženja u poslovnim knjigama. Razlike
utvrđene na temelju provedene inventure treba evidentirati u
poslovnim knjigama.
Samostalne djelatnosti utvrđuju dohodak na temelju podataka iz
Knjige primitaka i izdataka (obrazac KPI) kao razliku između
poslovnih primitaka i porezno priznatih izdataka, na temelju Zakona
o porezu na dohodak, dalje: Zakon) i Pravilnika o porezu na
dohodak. Inventuru trebaju provesti sve obrtničke djelatnosti
neovisno o tome jesu li poslovali cijelu godinu ili samo dio godine
(npr. sezonsko obavljanje obrta, obrti koji su tijekom godine počeli
obavljati djelatnost i dr.).
U poslovnim se knjigama obrtnika razlikuju knjiženja dopuštenoga
kala, rastepa, kvara i loma od prekomjernog i utvrđenog manjka,
odnosno viška dobara:
1. Obrtnici i slobodna zanimanja trebaju evidentirati svote
dopuštenoga kala, rastepa, kvara i loma (na temelju odluke HOK-a
ili interne odluke) samo u svojim pomoćnim evidencijama:
- u karticama robnog knjigovodstva (ili drugoj sličnoj evidenciji) u
trgovini na veliko kao izlaz na temelju kala, rastepa, kvara i loma
- u knjizi popisa (obrazac KP) u trgovini na malo kao storno
zaduženja
- u materijalnim karticama, KRM karticama ili sličnoj evidenciji u
proizvodnji i ugostiteljstvu kao „izlaz“ dobara na temelju kala,
rastepa, kvara i loma.
2. Prekomjerni kalo, rastep, kvar i lom te manjak dobara za koje se ne
tereti odgovorna osoba smatraju se i prema odredbama novih propisa o
PDV-u (čl. 26. st. 2. Pravilnika o PDV-u) izuzimanjem dobara u
nepoduzetničke svrhe i podliježu oporezivanju, a prema propisima o
dohotku, izuzimanjem u naravi.
Knjiženje u knjizi I-RA, obrascu KPI i knjizi popisa (obrazac KP), ako je
riječ o samostalnoj trgovačkoj radnji, treba provesti u svim navedenim
evidencijama, imajući na umu i izračun različitih osnovica.
3. Viškove dobara treba evidentirati:
- u karticama robnog knjigovodstva (ili drugoj sličnoj evidenciji) u trgovini
na malo kao zaduženje
- u knjizi popisa (obrazac KP) u trgovini na malo kao zaduženje na
temelju primke PKV
- u materijalnim karticama, KRM karticama ili sličnoj evidenciji u
proizvodnji i ugostiteljstvu kao zaduženje
- u obrascu KPI kao izdatak u naravi na temelju zapisnika o ulaganju
zaliha.
Pritom treba napomenuti da se, prema čl. 26. st. Zakona (ne smatra
se izuzimanjem) te je porezno priznati izdatak, i to:
- kalo, rastep, kvar i lom do visine utvrđene odlukom HOK-a
- tehnološki manjak nastao u procesu proizvodnje do visine
utvrđene normativima prema djelatnosti, odnosno do visine utvrđene
zakonima o posebnim porezima, odnosno trošarinama za proizvode
koji podliježu plaćanju posebnih poreza. Normativi mogu utvrditi
poduzetnici ili strukovna grupacija, a ako ih nema, utvrđuje ih
Porezna uprava procjenom na temelju međuovisnosti primitaka i
izdataka putem normativa utroška materijala, energije, rada i drugih
proizvodnih čimbenika
- manjak dobara zbog neodgovarajuće kvalitete protekom roka
trajanja kala, rastepa, kvara i loma iznad visine utvrđene odlukom
HOK-a, ako je pri utvrđivanju činjeničnog stanja nazočan ovlašteni
djelatnik Porezne uprave ili ako porezni obveznik raspolaže
odgovarajućom dokumentacijom nadležnih tijela ili pravnih osoba o
količini i vrsti preuzetih dobara koja su dana na zbrinjavanje ili
uništenje.
Fizičke osobe − obrti i slobodna zanimanja popisuju sljedeće:
- dugotrajnu imovinu
- zalihe sirovina i materijala (trgovina na veliko, trgovina na
malo, ugostiteljstvo, građevinarstvo i proizvodnja)
- komisijsku robu
- ostala dobra koja su se zatekla u obrtu (tuđa
ambalaža, dugotrajna imovina u najmu – operativni lizing,
oprema nabavljena na financijski lizing i dr.).
Popis obveza i potraživanja kod samostalnih djelatnosti ne
utječe na primitke i izdatke.
Obveza vođenja evidencija o nabavi i uporabi odnosi se prije svega na
proizvođače, uslužne djelatnosti i ugostitelje.
Evidenciju ne trebaju voditi trgovci na malo, kao ni obrtnici proizvođači
koji svoje proizvode prodaju na malo, jer prema propisima o trgovini
trebaju voditi posebnu evidenciju, najčešće knjigu popisa (obrazac KP)
ili drugu evidenciju koja sadržava propisane podatkeke prwma Zakonu
o trgovini.
Evidencije ne trebaju voditi ni ugostitelji ako u posebnoj materijalnoj
evidenciji osiguravaju količinske podatke o nabavi i utrošku pića i
napitaka.
Pritom se misli na uobičajenu evidenciju koju, neovisno o tome što nije
propisana, vode ugostitelji pod nazivom „knjiga šanka“ ili „promet i
zaključno stanje“, ako sadržava tražene podatke.
Evidentiranje u knjizi I-RA
Za potrebe obračuna PDV-a na prekomjerni kalo, rastep, kvar, lom i
manjak treba sastaviti poseban obračun, odnosno izdati račun.
Razlog tomu je, između ostalog, i činjenica da su osnovice za obračun
PDV-a i poreza na dohodak različite. Tako je, u skladu s čl. 33. st. 4.
Zakona o PDV-u i čl. 42. st. 3. Pravilnika o PDV-u, osnovica za
prekomjerni kalo, rastep, kvar, lom i manjak (koji se smatra izuzimanjem
dobara u nepoduzetničke svrhe) nabavna cijena dobra. Nabavnom
cijenom smatra se cijena nove nabave, odnosno neto nabavna cijena
uvećana za zavisne troškove nove nabave.
U proizvodnji se tržišnom cijenom smatraju vlastiti troškovi (cijena
proizvodnje) utvrđeni prema računovodstvenim propisima.
To znači da je, npr. kod manjka trgovačke robe, osnovica za PDV
nabavna cijena robe (prema računima dobavljača), dok je to u
ugostiteljstvu zbroj nabavne cijena dobara, sirovina i materijala za
pripremu hrane, pića i napitaka, a kod manjka dugotrajne imovine
nabavna cijena takva „rabljenog“ stroja i sl., odnosno cijena koja
se za takav rabljeni stroj može tog trenutka postići na tržištu
(tržišna cijena).
Za te potrebe treba izdati račun, obračunati PDV i račun
evidentirati u knjizi I-RA.
Evidentiranje u obrascu KPI
Prema načelu blagajne, „dopušteni” kalo, rastep, kvar i lom ne treba
knjižiti u obrascu KPI jer je svota računa pri nabavi dobara već
knjižena kao izdatak u trenutku plaćanja. Nadalje, prema čl. 26. st.
6. Pravilnika o porezu na dohodak, prekomjerni se kalo smatra
izuzimanjem, a PDV je, prema čl. 22. st. 1. t. 2. Zakona o porezu na
dohodak, izdatak koji se porezno NE priznaje.
Stoga evidentiranje prekomjernog kala treba provesti kao primitak
u naravi, odnosno zajedno sa svotom PDV-a treba knjižiti u stupac
7 obrasca KPI, PDV u stupac 8 ne treba knjižiti, a stupac 9 jednak
je stupcu 7 (svota manjka, odnosno prekomjernog kala + PDV).
Takav način evidentiranja u skladu s poreznim propisima, a proizlazi
iz odredaba Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak te kao
primitak povećava osnovicu poreza na dohodak.
ZNAČENJE „NAČELA BLAGAJNE“ I KADA NASTAJE PRIMITAK ILI IZDATAK KODRAZNIH OBLIKA − NAČINA PLAĆANJA
Primitci i izdatci od poslovnih događaja utvrđuju se tek nakon
primljenih uplata, odnosno obavljenih isplata (čl. 8. st. 3. Pravilnika).
Ako priljevi, odnosno odljevi nisu obavljeni u novcu nego u drugim dobrima,treba ih utvrđivati i evidentirati kao primitke i izdatke u naravi.
Pritom se nenovčani primitci utvrđuju prema tržnoj vrijednosti,
odnosno prema cijeni koja bi se ostvarila kod prodaje u uobičajenomposlovnom prometu, a nenovčani izdatci se utvrđuju prema cijenamanabave ili cijenama koštanja.
Primitci ostvareni u inozemstvu (izravno ili neizravno) u stranoj valuti,preračunavaju se u kunsku vrijednost prema srednjem tečaju Hrvatskenarodne banke važećem na dan primitka. Iznimno, ako se dan primitka tijekomporeznog razdoblja ne može točno utvrditi, preračunavanje na srednji tečajHrvatske narodne banke obavlja se s 31. prosincem godine u kojoj je primitakostvaren.
SPECIFIČNA SREDSTVA PLAĆANJA I NJIHOVO PRIZNAVANJE U PRIMITAK
• ček - kada je za naplatu primljen, odnosno predan ček;• mjenica - primitak, odnosno izdatak nastaje naplatom ili prijenosommjenice;• kreditna kartica - primitak nastaje naplatom na žiro-račun, a izdatakplaćanjem sa žiro-računa;• prijeboj, asignacija ili cesija - trenutkom naplate, odnosno plaćanja smatra se trenutak kada su se stekli propisani uvjeti (potpisani odgovarajući ugovor ili druge isprave).
Primitcima se smatraju primljeni predujmovi za buduću isporuku robe ili usluga.Poslovni se primitci evidentiraju u obrascu KPI u stupcima 5, 6, 7 i ukupni
primitci u stupcu 9, ovisno o tome radi li se o primicima u gotovini, na žiro-račun ili u naravi. Pritom treba uvijek voditi računa o načelu blagajne jer se poslovnim Primitcima smatraju samo naplaćena potraživanja. Smatra se da su dobra, a time primitci naplaćeni, kada porezni obveznik njima može raspolagati.
Sukladno čl. 20. st. 1. Zakona, čl. 8. i 24. Pravilnika, poslovnim primitcima smatraju se:
1. Sva dobra (novac, stvari, materijalna prava, usluge i dr.) koja imajunovčanu vrijednost i koja porezni obveznik primi obavljanjemobrtničke i druge djelatnosti koja se oporezuje kao obrt u poreznomrazdoblju prema njihovoj tržnoj vrijednosti
Navedeni primitci su rezultat obavljanja registrirane djelatnosti, odnosno primitci od prodanih dobara i usluga naplaćenih u poreznom razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca , neovisno o tome radi li se o cijeloj kalendarskoj godini ili samo dijelu godine.
Primitcima se smatraju i primljeni predujmovi (čl. 8. st. 10. Pravilnika) za isporuku robe i obavljanje usluga na koje se obvezao porezni obveznik, a koje do kraja poreznog razdoblja (kalendarske godine) nije obavio
Primitci i izdatci koji su nastali u ime i za račun drugoga (prolaznestavke) ne smatraju dohotkom prema čl. 12. st. 7. Zakona pa ih zatoniti ne treba knjižiti u obrazac KPI, odnosno ako se knjiže, treba ihevidentirati u stupac 14.
Jednako tako, primljeni krediti i zajmovi NISU poslovni primitci te ihtakođer NE treba knjižiti u obrazac KPI (čl. 21. st. 4. Zakona).
2. Primitci – svote državnih pomoći i poticaja
Primitcima se prema čl. 24. st. 1. t. 2. Pravilnika smatraju i primljenesvote državnih pomoći, poticaja i potpora za samostalnu djelatnost,odnosno djelatnost koja se oporezuje kao samostalna djelatnost, kaoprimjerice pri zapošljavanju (samo dio godine), u poljoprivredidržavne potpore, za elementarne nepogode i dr.
Poslovnim primicima smatraju se i primici ostvareni po osnovi državnih
pomoći, poticaja i potpora za samostalnu djelatnost (na primjer, primljeni
poticaji za zapošljavanje radnika, poticaji za unapređenje poljoprivredne
djelatnosti itd.).
U 2014. Godini poslovnim primicima smatrali su se i primici od državnih
pomoći, poticaja i potpora za nabavu dugotrajne imovine pa je obveznik
poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koji je tijekom 2014, godine
dobilo ovaj oblik državne pomoći, njegov ukupan iznos, primjenom načela
blagajne, trebao iskazati u Knjizi primitaka i izdataka kao primitak u trenutku
kada je s tim sredstvima mogao raspolagati.
Istovremeno, ukupno plaćeni iznos računa za nabavu dugotrajne imovine
nije mogao iskazati u Knjizi primitaka i izdataka, jer se izdatak iskazuje do
iznosa amortizacije koja se za tu imovinu obračunava u skladu s odredbama
Zakona o porezu na dobit.
Zbog ovakvog iskazivanja primitaka i izdataka, primljena državna pomoć,
poticaj ili potpora za nabavu dugotrajne imovine značajno je utjecala na
iznos dohotka u poreznom razdoblju u kojemu je ostvaren.
Prema izmijenjenim odredbama Zakona o porezu na dohodak, koje se primjenjuju od 1.siječnja
2015. Godine, ako obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti nakon navedenog
datuma dobije državnu pomoć, poticaj ili potporu za nabavu dugotrajne imovine, u Knjizi
primitaka i izdataka iskazuje primitak istovjetan iznosu evidentiranog izdatka nastalog temeljem
amortizacije te dugotrajne imovine, a ne u ukupnom iznosu primljene državne pomoći.
Budući da se u poreznom razdoblju po toj osnovi u Knjizi primitaka i izdataka knjiže primici i izdaci
u istom iznosu, počevši od 1.siječnja 2015. Godine, primici po osnovi državnih pomoći potpora i
poticaja za nabavu dugotrajne imovine su porezno neutralna stavka.
O primljenim državnim potporama i poticajima za nabavu dugotrajne imovine i iznosima
obračunate amortizacije, porezni obveznik vidu posebnu evidenciju, čiji sadržaj propisuju
odredbe Pravilnika o porezu na dohodak.
Ostale oblike državne pomoći, poticaja i potpore, obveznici poreza na dohodak od
samostalne djelatnosti i nadalje evidentiraju u Knjizi primitaka i izdataka u trenutku kada su
sredstva doznačena na njihove račune ili kada su po toj osnovi primili određena dobra ili
usluge kojima mogu gospodarski raspolagati.
3. Primitci na temelju oproštenog duga od strane vjerovnika
Ako vjerovnik (kreditor) obrtniku oprosti, odnosno otpiše dug na osnovi kredita za nabavustvari i prava, a koja se unosi u Popis dugotrajne imovine, svota otpisanog duga za obrtnikapredstavlja primitak u naravi prema čl. 24. st. 1. t. 5. Pravilnika.
4. Primitci na temelju odricanja potraživanja od kupca
Ako se obrtnik iz osobnih razloga odrekne potraživanja od kupaca za prodana dobra ili obavljene uslugekoje bi u poreznom razdoblju u kojem se odrekao potraživanja ili kasnije, dovela do primitaka, svotaotpisanog potraživanja postaje primitkom u naravi u godini u kojoj je obrtnik donio odluku o odricanju odpotraživanja sukladno čl. 8. st. 8. Pravilnika.
Na osnovi potraživanja koja su se pokazala nenaplativima nakon provedenog sudskog postupka, zbogstečaja ili likvidacije dužnika, ne utvrđuje primitak (čl. 8. st. 8. Pravilnika).
5. Primitci koji se javljaju kod zatvaranja obrta odnosno prestanka obavljanja samostalne djelatnosti –likvidacije
Obveza evidentiranja primitaka kod zatvaranja obrta proizlazi iz čl. 24. st. 1. t. 4. Pravilnika, a to mogu bitiprema čl. 31. st. 3. Pravilnika sljedeći izdatci:
-nenaplaćena potraživanja od kupaca,-usporediva tržišna vrijednost zaliha materijala, gotovih proizvoda,trgovačke robe i ostalih zaliha te-usporediva tržišna vrijednost dugotrajne imovine koja je evidentirana u Popisu dugotrajne imovine neovisno
o njezinoj knjigovodstvenoj vrijednosti u trenutku zatvaranja obrta.
Kod ovih se primitaka odstupa od temeljnog načela blagajne i oni se u knjigu primitaka i izdataka bilježe kaoprimitci u naravi.
6.3.6. Primitci od otuđenja djelatnosti (prodaje, darovanja i sl.)
Otuđitelj je u poreznom razdoblju u kojem je djelatnost otuđena obvezan iskazati poslovne
primitke.
Ako stjecatelj cijele djelatnosti nastavlja poduzetničku djelatnost, primitci od otuđenja se neoporezuju ako je osigurano kasnije oporezivanje skrivenih pričuva.
Prema tome, trebao bi se zadržati kontinuitet poslovanja i kontinuitet oporezivanja kod novogvlasnika, s tim da on u svoje poslovne knjige preuzme sva potraživanja i obveze.
Vrijednosti – dobra koje porezni obveznik izuzme iz radnje, obrta ili drugogoblika samostalne djelatnosti za svoje potrebe, potrebe svoga domaćinstvaili druge potrebe koje nisu u vezi s obavljanjem djelatnosti, smatraju seizuzimanjem, odnosno primitkom u trenutku kada su izuzeta. Pritom izuzetadobra treba knjižiti kao primitak u obrazac KPI prema usporedivoj tržnojvrijednosti, odnosno za izuzeta dobra to znači po prodajnoj cijeni.
Izuzimanja mogu biti u obliku financijske imovine (novca i drugo), robe,proizvoda, korištenja drugih dobara i usluga.
Izuzimanja kao niti ulaganja u obliku financijske imovine ne utječu nadohodak od samostalne djelatnosti, što znači da se niti ne knjiže u obrazacKPI (čl. 20. st. 4. Zakona, čl. 24. st. 1. t. 3. i čl. 26. st. 4. Pravilnika).
7. Primitci ostvareni od prodaje i/ili izuzimanja u slučaju prodaje (otuđenja) iliizuzimanja stvari ili prava koja se vode ili su se trebala voditi u Popisu DI
Primitcima se smatraju, ostvareni primitci od prodaje (na temelju izdanogračuna) stvari ili prava.Izuzimanjima se smatraju sve vrijednosti koje porezni obveznik izuzme iz radnje,obrta ili drugog oblika samostalne djelatnosti za svoje potrebe, potrebe svogkućanstva ili druge potrebe koje nisu u vezi s obavljanjem djelatnosti.Vrijednost izuzimanja procjenjuje se prema usporedivoj tržnoj vrijednosti, nakoju treba obračunati PDV (može se smatrati i bruto-svotom – cijena na tržištu).
8. Manjkovi dobara u smislu propisa o PDV-u iznad visine utvrđene odlukom Hrvatske obrtničke komore uvećani za pripadajući PDV
Hrvatska obrtnička komora je propisala manjak koji ne podliježeoporezivanju PDV-om i koji se stoga ne knjiži u primitak, odnosno neuvećava osnovicu poreza na dohodak.Svaki prekomjerni manjak zajedno sa svotom PDV-a se knjiži u primitak –
uvećava dohodak i smatra se izuzimanjem.
Porezni propisi kako o PDV-u tako i dohotku, ne navode kao dopuštene,
sitne krađe do visine od 1% od količine proizvoda koji su u obračunskomrazdoblju prodani, a što je propisivala Hrvatska obrtnička komora.
9. Naplaćene kamate po sredstvima i plasmanima sredstava kojasluže za obavljanje djelatnosti i zatezne kamate na potraživanja izposlovnih odnosa
Uvjet je da kamate po sredstvima i plasmanima sredstava nisuoporezive, odnosno da nije riječ o kamatama koje za fizičku osobupredstavljaju dohodak od kapitala.
No kamate na pologe (po viđenju i oročene) na žiro-računu ideviznom računu koje je obrtniku isplatila banka u kojoj ima otvorenračun, ne ulaze u poslovne primitke jer se ove kamate, ne smatrajudohotkom.
NOVO
Prema izmijenjenim odredbama Zakona o porezu na dohodak, od 1.siječnja 2015. Godine kamate na
štednju postaju oporeziv dohodak fizičkih osoba,
kamate na pozitivno stanje na transakcijskim računima (žiroračun, tekućem i deviznom računu) koje
su ostvarene od banaka, štedionica i drugih financijskih institucija, i to najviše u visini koju ti isplatitelji
plaćaju za pologe po viđenju, neće podlijegati oporezivanju.
Ove kamate se, dakle, i nadalje izuzimaju od oporezivanja, ako je kamata za pologe po viđenju manja
od najmanje kamate za oročenu štednju, odnosno, ako iznosi najviše do 0,5% godišnje.
Uz ispunjavanje navedenih uvjeta, kamate na pozitivno stanje žiroračuna ili deviznom računu osobe
koja obavlja samostalnu djelatnost, obračunane za razdoblje nakon 1.siječnja 2015. Godine, neće se i
nadalje evidentirati u Knjizi primitaka i izdataka,
10. Primitcima koje treba knjižiti u obrazac KPI smatraju se i sljedeći primitci:
• primitci naplaćeni od osiguravajućih društava na temelju osiguranja stvari, odgovornosti, imovine, života islučaja ozljede na radu i imovine koje je isplatilo osiguravajuće društvo na ime osiguranja, osiguranja za slučajozljede na radu i sl. ako je ugovaratelj ikorisnik police osiguranja obrt,• primitci od refundacije naknada plaća za bolovanja preko 42 dana za zaposlenike u obrtu (NE i vlasnika obrta)primljeni od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ili Hrvatskog zavoda za zaštituzdravlja na radu,• Novčana sredstva primljena od Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na ime sufinanciranja troškovanovozaposlenih radnika temeljem Programa poticaja zapošljavanja i sl.,• drugi poslovni primitci.
11. Poslovnim primitcima koji se NE bilježe u obrazac KPI (iako će neki od njih biti evidentirani kao uplata naizvatku žiroračuna)smatraju se:
• primljeni krediti i zajmovi od banaka i drugih fizičkih i pravnih osoba (čl. 21. st. 4. Zakona),• primljene pozajmice vlasnika (uplaćene na žiroračun),• izuzimanja financijske imovine odnosno isplata novca za osobne potrebe vlasnika tj. za potrebe koje nisu u vezi sobavljanjem djelatnosti (čl. 20. st. 4. i čl. 24. st. 1. t. 3. Pravilnika),• prolazne stavke − novac primljen u ime i za račun druge osobe (npr. za biljege, takse i sl. − čl. 12. st. 7. Zakona),• naplaćene kamate po sredstvima po viđenju ili oročenim sredstvima na računima koje fizička osoba kojaobavlja samostalnu djelatnost ima otvorene u bankama (čl. 9. st. 1. t. 1. Zakona),• nadoknade za vrijeme bolovanja vlasnika obrta i ostalih samostalnih zanimanja primljene od HZZO-a,• dospjela, a nenaplaćena potraživanja od kupaca.
EVIDENTIRANJE POSLOVNIH IZDATAKA
Poslovni izdatci se evidentiraju u stupcima 10, 11, 12, 14 te ukupni izdatci u stupcu 15 obrasca KPI.Izdatak nastaje, u skladu s načelom blagajne, u trenutku kada je isplata obavljena. U izdatke spadaju svi odljevi
dobara s novčanom vrijednošću izvršeni radi ostvarivanja ili osiguranja primitaka tijekom poreznog razdoblja, asmatra se da je došlo do odljeva dobara pa time i do nastanka izdatka, kada porezni obveznik njima više ne možeraspolagati.
Razlikujemo izdatke koji su porezno priznati od onih koji su nepriznati kao i odljeve novčanih sredstava koji sene smatraju izdatcima pa se i ne knjiže u obrazac KPI.
POREZNO PRIZNATI IZDATCI
U poslovni izdatak mogu se priznati samo oni izdatci o kojima postoje uredne isprave ikoji su izravno vezani za ostvarivanje primitaka.
Između primitaka i izdataka mora postojati međuzavisnost (čl. 25. st. 2.Pravilnika), a polazi se od normativa (utroška materijala, energije i dr.), vodeći pritomračuna o načinu rada i posebnosti djelatnosti.
Promjene u evidenciji nabave i uporabe reprodukcijskog i potrošnog materijala, pića inapitaka knjiže se najkasnije u roku 15 dana po proteku svakog mjeseca, a evidencijutreba zaključiti sa stanjem na dan 31. prosinca poreznog razdoblja. Porezni obveznikkoji svakodnevno upotrebljava reprodukcijski i potrošni materijal, pića i napitke možeobavljati knjiženje i na temelju specifikacija o mjesečnoj uporabi reprodukcijskog ipotrošnog materijala, pića i napitaka te mjesečnoj proizvodnji gotovih proizvoda u kojeje ugrađen reprodukcijski i potrošni materijal.
Poslovnim izdatcima se smatraju i knjiže se u obrazac KPI sljedeći poslovniizdatci:1. Izdatci za materijal, robu, proizvode, energiju i usluge na osnoviobavljanja samostalne djelatnosti i dani predujmoviIzdatak se priznaje u visini cijene nabave, odnosno u visini primljenog iplaćenog računa dobavljača ili troška proizvodnje (čl. 21. st. 7. Zakona) uzuvjet da se radi o izdatcima u vezi s obavljanjem obrtničke djelatnosti.
Pritom treba istaknuti da se izdatci za nabavljenu dugotrajnu imovinu ne
utvrđuju primjenom načela blagajne u visini izdataka za nabavljenuimovinu, već se raspoređuju kroz vijek trajanja potrošive dugotrajneimovine kao otpis (amortizacija - čl. 25. st. 1. t. 3. Pravilnika).Kod nepotrošive dugotrajne imovine (zemljišta), izdatci za nabavu se moguodbiti tek prilikom otuđenja ili izuzimanja. Ako se obrtnička djelatnostobavlja u stambenom prostoru, u poslovne izdatke se mogu uračunati samopovećani izdatci do kojih dolazi zbog korištenja stambenog prostora zaobavljanje djelatnosti (čl. 25. st. 6. Pravilnika), a ne i oni koji bi nastalineovisno o tome rabi li se stambeni prostor za obavljanje djelatnosti ili ne.Izdatcima se smatraju i predujmovi dani za neisporučenu robu i neobavljeneusluge, osim predujmova danih za nabavu dugotrajne imovine.
2. Izdatci osoblja
Porezno priznatim izdatcima smatraju se isplaćene plaće zaposlenika (porezna dohodak i možebitni prirez te doprinosi), a priznaju se u visini stvarnihisplata.Uplaćeni doprinosi za osobno mirovinsko te zdravstveno osiguranje osobekoja obavlja samostalnu djelatnost priznaju se, ako su plaćeni, do visinepropisane posebnim zakonima za obvezno osiguranje (čl. 21. st. 8. Zakona).Napominjemo da porezni obveznik koji obavlja samostalnu djelatnost nemože iskazati izdatak na ime isplaćene plaće, nego samo u svoti uplaćenihpropisanih obveznih doprinosa (čl. 21. st. 6. Zakona).
3. Izdatci za obrazovanje i izobrazbu poduzetnika i njegovih radnikaRiječ je o izdatcima za obrazovanje i izobrazbu poduzetnika i njegovihradnika koji još dodatno kao poticaji zapošljavanja dodatno umanjujudohodak ostvaren obavljanjem samostalne djelatnosti iz čl. 18. Zakona.Izdatcima za obrazovanje i izobrazbu poduzetnika iz čl. 25. st. 1. t. 2.1.Pravilnika smatraju se svote naknada za:- obrazovanje na osnovnim, srednjim, višim, visokim školama, fakultetima,poslijediplomskom studiju te u postupku za stjecanje doktorata i to plaćeniobrazovnim institucijama u tuzemstvu i inozemstvu, zatim naknade zatečajeve,- seminare, specijalizacije, konferencije, kongrese i to u tuzemstvu iinozemstvu plaćene pravnim i fizičkim osobama ovlaštenim odnosnoregistriranim za obavljanje tih djelatnosti,-izdatci za nabavu knjiga, udžbenika, priručnika, skripti i druge literature upapirnatom ili elektroničkom obliku, ako se školovanje i stručnousavršavanje obavlja izvan mjesta prebivališta ili uobičajenog boravištaradnika,-izdatcima za školovanje i stručno usavršavanje smatraju se i troškoviprijevoza prigodom upućivanja na i povratka sa školovanja i stručnogusavršavanja i to do visine cijene karata sredstvima javnog prijevoza itroškovi smještaja do visine stvarnih izdataka, a u slučajevima seminara isavjetovanja (ne i školovanja) dnevnice do visine i pod uvjetimapropisanim čl. 13. st. 2. t. 13. i 14. Pravilnika.
4. Otpisi dugotrajne imovine – amortizacija
Dobra dugotrajne imovine koja su unesena u Popis DI otpisuju sesukladno čl. 12. Zakona o porezu na dobit te je svota otpisa,neovisno o tome je li obračunana prema stopama iz navedenogčlanka, uvećanim za 100% ili nižim od propisanih, porezno priznatiizdatak.
Nadalje, ako se dobro dugotrajne imovine zbog uništenja više nemože rabiti ili ako se proda, izuzme ili na drugi način otuđi, tada senjegova knjigovodstvena vrijednost otpisuje u cijelostii knjiži kao izdatak.
5. Sva ulaganja, osim ulaganja u dugotrajnu imovinu i ulaganja u novcu
To mogu biti sva privatna dobra koja porezni obveznik unese u djelatnost,a koja ne potječu od obavljanja djelatnosti, a smatraju se poslovnimizdatcima kada se ulaganje obavi (čl. 25. st. 1. t. 4. Pravilnika).
Ulaganje obrtne imovine se procjenjuje prema nabavnoj vrijednosti, aulaganja dugotrajne imovine prema usporedivoj tržnoj vrijednosti.Ulaganje dugotrajne imovine se ne smatra izdatkom nego se izdatci
raspoređuju kroz vijek trajanja potrošive dugotrajne imovine.
Izdatci za dugotrajnu imovinu ne utvrđuju se primjenom načela blagajne,nego se ti izdatci raspoređuju kroz vijek trajanja potrošive dugotrajneimovine, kao otpis (amortizacija) u skladu sa Zakonom o porezu na dobit.
Kod nepotrošive dugotrajne imovine (zemljišta) izdatci za nabavu mogu se
odbiti tek prilikom otuđenja ili izuzimanja.
Međutim, ako je zemljište kupljeno kao trgovačka roba – za daljnju prodaju(ne radi se o gradnji nekretnine), izdatak se može evidentirati u trenutkuplaćanja.
6. Preostala knjigovodstvena vrijednost u slučaju prodaje ili izuzimanja imovine
Prodaja ili otuđenje dugotrajne imovine koja je evidentirana u PopisuDI se u slučaju otuđenja knjiži na način da poslovni izdatak čini preostalaknjigovodstvena vrijednost (čl. 21. st. 2. Zakona i čl. 25. st. 1. t. 7.Pravilnika) te imovine na kraju mjeseca otuđenja, a poslovni primitak jeprimitak od prodaje/izuzimanja.
Za stvari koje nisu u Popisu DI, knjigovodstvena vrijednost se izračunava natemelju isprava o nabavi, a ako nema isprava, onda procjenom.
7. Naknade, potpore i nagrade za nositelje obrtničke djelatnosti i djelatnosti slobodnog zanimanja kao i djelatnosti poljoprivrede te zaposlenike kod navedenih obveznika
Riječ je o naknadama koje poslodavci, obrtnici i s obrtom izjednačenedjelatnosti mogu isplaćivati sebi (čl. 25. st. 1. t. 8.) ili svojim zaposlenicima iknjižiti kao izdatak. To su npr.-naknade prijevoznih troškova i troškova noćenja na službenom putu u visinistvarnih izdataka, naknade troškova prijevoza na posao i s posla
međumjesnim javnim prijevozom u visini stvarnih izdataka,-Naknade za korištenje privatnog automobila u službene svrhe do visine 2,00 knpo prijeđenom kilometru i dr.-izdatci mogu biti isplaćeni kao potpore zbog invalidnosti radnika do 2.500,00kn godišnje, potpore za slučaj smrti radnika - 7.500,00 kn ili člana uže obiteljiradnika - do 3.000,00 kn, dar djetetu do 15 godina života u svoti od 600,00 kn,prigodne nagrade do 2.500,00 kn godišnje (božićnica, regres), dnevnice,terenski dodatak, naknada za odvojeni život, pomorski dodatak, otpremnineradi odlaska u mirovinu, jubilarne nagrade zaposlenicima, nagrade učenicima istudentima za vrijeme praktičnog rada i dr.
Neoporezive isplate iz čl. 13. Pravilnika priznaju se na temeljuvjerodostojnih isprava (računa, obračuna, odluka, potvrda o cijenikarata i drugog).
Pritom se izdatci za službena putovanja iz čl. 13. Pravilnika(dnevnice, naknade prijevoznih troškova, naknade korištenjaprivatnog automobila u službene svrhe, troškovi noćenja i drugo)obračunavaju (čl. 14. st. 1. i 2. Pravilnika) na temelju urednog ivjerodostojnog putnog naloga i priloženih isprava kojima sedokazuju izdatci i drugi podatci navedeni na putnom nalogu.
Neovisno u kojem obliku se izdaje, putni nalog kao vjerodostojna ispravasadrži osobito sljedeće podatke:nadnevak izdavanja, ime i prezime osobe koja se upućuje na službenoputovanje, mjesto u koje osoba putuje, svrha putovanja, vrijeme trajanjaputovanja, vrijeme kretanja na put, podatke o prijevoznom sredstvu kojimse putuje (ako se putuje automobilom potrebno je navesti marku iregistracijsku oznaku automobila, početno i završno stanje brojila −kilometar/ sat), vrijeme povratka s puta, potpis ovlaštene osobe, pečat,obračun troškova, likvidaciju obračuna te izvješće s puta.
Uz putni se nalog obvezno prilažu isprave kojima se dokazuju nastaliizdatci, i to osobito:
računi za cestarine, preslike ili potvrde putnih karata, računi za smještaj idrugo.
8. Isplate stipendijaNeoporeziva svota stipendije učenicima i studentima za redovito školovanje na srednjim, višim i visokimškolama te fakultetima, priznaje se u izdatke do visine 1.600,00 kn mjesečno, sukladno čl. 45. st. 1. t. 3.Pravilnika.Neoporeziva stipendija u svoti od 4.000,00 kn mjesečno može se isplaćivati i studentima nasveučilištima u tuzemstvu za izvrsna dostignuća u znanju iu ocjenama na sveučilištima, koji su izabrani na javnim natječajima.Međusobno se isključuje neoporeziva svota stipendije od 4.000,00 kn i stipendija od 1.600,00kn.No ako se u tijeku jednoga mjeseca poreznog razdoblja isplaćuju nagrade učenicima za vrijemepraktičnog rada i naukovanja ili stipendije, ili športskestipendije, ili naknade športašima (u visini neoporezivih svota) za više mjeseci istog ili prethodnogporeznog razdoblja, propisane neoporezive svote priznaju se u ukupnoj svoti kumulativno za brojmjeseci za koje je nagrada, stipendija, športska stipendija ili naknada trebala biti isplaćena. Isplatiteljisu obvezni u svojim evidencijama osigurati podatke o isplaćenim primitcima i to na osnovi svihnavedenih isplata koje obavljaju, a ako se primitci isplaćuju kod dva ili više isplatitelja, porezni obveznikobvezan je isplatitelju prije isplate dostaviti vjerodostojne isprave o ostvarenim primitcima kod drugihisplatitelja.
10. Izdatci u vezi s otuđenjem ili likvidacijom djelatnosti
To su:
knjigovodstvena vrijednost dugotrajne imovine prema popisu te imovine u trenutku likvidacije,neplaćene obveze dobavljačima i druge neplaćene obveze u vezi s djelatnošću te drugi izdatci u vezi s likvidacijom.
11. Plaćene kamate po kreditima i zajmovima koje su u vezi sobavljanjem djelatnosti kao i zatezne kamate na obveze izposlovnih odnosa
Poslovnim izdatcima smatraju se, osim plaćenih kamata pozajmovima i kreditima za obavljanje djelatnosti i jednokratnenaknade te drugi izdatci u svezi s odobravanjem kredita (čl. 25. st. 1.t. 10. Pravilnika).
Izdatcima se NE smatraju plaćene zatezne kamate zbognepravodobno uplaćenih javnih davanja, kao primjerice, poreza nadohodak, poreza na dodanu vrijednost, doprinosa za obveznaosiguranja i dr.
12. Doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori, članarina turističkoj zajednici, spomenička renta 1. Obveznici plaćanja komorskog doprinosa su fizičke osobe („dohodaši” i „dobitaši”), članovi Hrvatske obrtničke komore koje obavljaju registrirane djelatnosti sukladno odredbama Zakona o obrtu.Način, stope, osnovice i rokovi plaćanja doprinosa doneseni su Odlukom o obveznicima, osnovici, visini, stopi te načinu i rokovima za plaćanje doprinosa Hrvatskoj obrtničkoj komori (Nar. nov., br. 1/02., 158/02., 204/03. i 41/06…).
Doprinos se plaća:
- u paušalnoj svoti, (mjesečno 2% od osobnog odbitka)
rema načelu blagajne, plaćeni doprinosi se knjiže u obrazac KPI kao izdatak, a zajedno s obrascem DOH treba predati i konačni obračun za plaćeni komorski doprinos na obrascu KD. .
2. Obveza plaćanja članarine turističkim zajednicama propisana jeodredbama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama (Nar. nov., br.152/08. i 88/10.). Obveznici su fizičke osobe koje imaju sjedište uturističkom mjestu, a prema šiframa djelatnosti koje su navedene u čl. 4.Zakona o članarinama u turističkim zajednicama.
Plaćene predujmove je u 2014. trebalo knjižiti u obrazac KPI u izdatke, anajkasnije do kraja mjeseca veljače 2015., zajedno s DOH obrascem, trebapredati i konačni obračun na obrascu TZ.
3. Obveza plaćanja spomeničke rente proizlazi iz Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnihdobara (Nar.nov., br. 69/99., 151/03., 157/03., 87/09 i 88/10.).Može se plaćati na temelju dvije osnove:
a) prihodi od spomeničke rente koja se plaća po stopi od 0,05% na ukupne primitke,UKINUTO za većinu
Ostalo za:46.35 Trgovina na veliko duhanskim proizvodima,46.45 Trgovina na veliko parfemima i kozmetikom,61. Telekomunikacijske (osim održavanja komunikacijske mreže i prijenosa radijskog i
televizijskog programa),66.61 Pomoćne djelatnosti kod financijskih usluga, osim osiguranja i mirovinskih
fondova,92.00 Djelatnosti kockanja i klađenja.47.26 Trgovina na malo duhanskim proizvodima u specijaliziranim prodavaonicama,64.1 Novčarsko posredovanje
b) prihodi od spomeničke rente koja se plaća po četvornom metru korisne površineposlovnog prostora.
Pri utvrđivanju dohotka od samostalne djelatnosti ne odbijaju, a to su sljedećiizdatci:
70% izdataka reprezentacije
Pod reprezentacijom se, prema čl. 22. st. 1. t. 1. Zakona smatraju ugošćenja,darovi sa ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda, izdatci za odmor, šport,rekreaciju i razonodu, izdatci za korištenje osobnih motornih vozila, plovila,zrakoplova, kuća za odmor i slični izdatci poslovnim partnerima u visinitroškova nastalih iz poslovnih odnosa s poslovnim partnerom.Prema navedenoj odredbi Zakona, samo 30% izdatka reprezentacije smatrase porezno priznatim poslovnim izdatkom, dok je 70% izdatkatacije poreznonepriznati izdatak. Fizičke osobe koje su u sustavu PDV-a u 70% poreznonepriznatog troška trebaju uključiti i pripadajući PDV (čl. 22. st. 1. t. 2.Zakona).
Porez na dodanu vrijednost na vlastitu potrošnju te besplatneisporuke i drugi slični izdatci
Ova skupina izdataka se smatra izuzimanjem jer nisu u vezi sobavljanjem djelatnosti (čl. 26. st. 1. Pravilnika) te se smatrajuposlovnim primitcima u trenutku kada su izuzeti zajedno s PDV-om jerse radi o besplatnim isporukama (čl. 22. st. 1. t. 2. Zakona).
Isplate naknada poduzetnicima koji obavljaju samostalnu djelatnost naosnovi naknada, potpora i nagrada, ako prelaze propisane svote
Radi se, primjerice, o dnevnicama i troškovima službenog putovanjapoduzetnika koji obavljaju samostalnu djelatnost, iznad propisanih svota.
Navedena skupina izdataka se u trenutku isplate smatra oporezivim dohotkom– plaćom ako se radi o isplati zaposlenicima, odnosno ako se isplaćujevanjskim suradnicima, tada je riječ o drugom dohotku. Prekomjerne isplatenositeljima obrta ne knjiže se u KPI kao isplata naknade jer se mogu smatratiakontacijom dohotka.
30% izdataka u vezi s vlastitim ili unajmljenim osobnim motornimvozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz poduzetnika, poslovodnihi drugih zaposlenih osoba, ako se na osnovi korištenja tih sredstava zaosobni prijevoz ne utvrđuje plaća
Izdatke u vezi s korištenjem osobnih motornih vozila treba knjižiti u svoticijelog računa u stupac 10, 11 ili 12, ovisno o načinu plaćanja te potom30% vrijednosti u stupac 14 zajedno s pripadajućim PDV-om ako se radi oprimljenom R-1 ili R-2 računu.
Na taj je način porezno priznati izdatak iskazan u visini od 70% svoteprimljenog računa po kojem se priznaje i PDV (čl. 22. st. 1. t. 5. Zakona).Treba napomenuti da se izdatci za osiguranje osobnih motornih vozila idrugih prijevoznih sredstava knjiže kao izdatak u visini ukupne svoteračuna kao i porez na cestovna motorna vozila i plovila te troškovi kamataza osobne automobile koji su u financijskom leasingu.
Evidentiranje troškova prijevoznih sredstava ovisi o tome je liautomobil (čl. 22. st. 2. Zakona):a) u imovini obrta − nepriznato 30% troška amortizacije, goriva,registracije (uključivo cestarinu, naknadu za okoliš i druge naknadekoje se plaćaju kod godišnje registracije), troškova tekućegodržavanja (rezervni dijelovi, usluge servisa za popravak i sl.), pranjaautomobila, autoguma i dr.;b) u financijskom leasingu – nepriznato 30% troška amortizacije,goriva, troškova tekućeg održavanja, autoguma, i 30% NEPRIZNATOsvih drugih troškova koje po ugovoru snosi korisnik financijskogleasinga (npr. naknada koju leasing-kuća zaračuna korisniku zaregistraciju vozila, osiguranje, imovinski porez na cestovna vozila isl.). Kamata kao trošak financiranja priznaje se u 100% svoti;
c) u poslovnom najmu (operativni leasing) − nepriznato 30% troška naknade po ugovoru o najmu, troška goriva i svih drugih troškova koje po ugovoru snosi korisnik najma;
d) rent a car − nepriznato 30% troška za uslugu rent a cara i troška goriva.
Poslovnim izdatcima ne smatraju se izdatci koji su nastali u vezi s osobnimpotrebama poreznog obveznika ili pak nisu nastali s namjerom ostvarivanjaporeznih primitaka, a kako je navedeno u čl. 12. st. 8. i čl. 22. st. 3. Zakona, to susljedeći izdatci:
- plaćeni porez na dohodak (mjesečne akontacije i razlika po godišnjojporeznoj prijavi), porez na dodanu vrijednost (uplate na temelju mjesečnog ilitromjesečnog PDV obrasca kao i godišnjeg prema PDV-K obrascu), porez nanasljedstva i darove te drugi osobni porezi,
-izdatci za novčane kazne i prekršaje, izdatci za troškove sudskog iliupravnog postupka u osobnim predmetima i kamate na zakašnjelaplaćanja osobnih izdataka,
-otplate kredita i zajmova nositelja obrtničke djelatnosti,
-svi ostali izdatci koji se ne mogu jasno odvojiti od osobnih izdataka.
U obrascu KPI navedene izdatke zato NE treba niti evidentirati jer nisunastali s namjerom ostvarivanja oporezivih primitaka, neovisno o tomešto su možda plaćeni preko žiro-računa poreznog obveznika.
OLAKŠICE
Od 2014. primjenjuju se nova pravila u vezi s uvjetima i stjecanjima prava na
poreznu olakšicu, odnosno smanjenja dohotka koji se odnose na
obrazovanje i izobrazbu radnika, i to:
veličina poduzetnika utvrđuje se u skladu sa Zakonom o poticanju razvoja
maloga gospodarstva (Nar. nov., br. 92/02. - 56/13.)
ukupna svota smanjenja osnovice poreza na dohodak od samostalne
djelatnosti ne može biti veća, niti s jedne osnove od one predviđene u čl. 3.
st. 1. i 2. te čl. 4 Zakona o državnoj potpori
osnovica poreza na dohodak može se smanjiti u vezi s učenicima koji su
na naukovanju za zanimanja samo u sustavu vezanih obrta, a ne više za
sva obrtnička zanimanja
više se ne primjenjuju karte regionalnih potpora u vezi s općim i
posebni obrazovanjem.
Korisnici državne potpore, u skladu sa Zakonom o državnoj potpori, su
dakle fizičke osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost te sudjeluju u
prometu robe i usluga. Naime, to su poduzetnici koji se prema Zakonu o
poticanju razvoja maloga gospodarstva dijele na mikro, male i srednje te
velike poduzetnike
Svota državne potpore za obrazovanje i izobrazbu prema posebnim
propisima
Riječ je o Zakonu o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, a
korisnicima državne potpore za ovu skupinu poduzetnika smatraju se
samo one fizičke osobe u sustavu vezanih obrta prema Pravilniku o
vezanim i povlaštenim obrtima i načinu izdavanja povlastice (Nar. nov.,
br. 42/08.) koje obavljaju gospodarsku djelatnost te sudjeluju u prometu
robe i usluga.
Radnikom se prema navedenom zakonu smatra i obrtnik koji osobno radi
u obrtu.
Smanjenje dohotka od samostalne djelatnosti odnosi se na samostalne
obrtničke djelatnosti koje vode poslovne knjige, a koje mogu osigurati
dokaze o troškovima za opće i posebno obrazovanje i izobrazbu radnika
te za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja za zanimanja u
sustavu vezanih obrta, nastale u razdoblju od 1. siječnja do 31. Prosinca
2014., a koji će za navedeno razdoblje u godišnjoj poreznoj prijavi za
2014. ostvariti potpore za navedene namjene.
I. Korisnici državne potpore mogu dohodak od samostalne djelatnosti smanjiti:
- do 60 % opravdanih troškova u slučaju općeg obrazovanja i izobrazbe radnika
- do 25 % opravdanih troškova u slučaju posebnog obrazovanja i izobrazbe
radnika.
Nadalje, a prema čl. 3. st. 2. Zakona o državnoj potpori, mikro i mali poduzetnici
mogu ovaj postotak uvećati za 20 postotnih bodova, a srednji poduzetnici za 10
postotnih bodova. Smanjuje se red. br. 4.2.4. obrasca DOH, i to u sljedećim
postotcima:
OPĆE OBRAZOVANJE do 80%
POSEBNO OBRAZOVANJE do 45%
Troškovi za opće obrazovanje i izobrazbu
stjecanje kvalifikacija koje su većim dijelom prenosive kod drugih poduzetnika ili na drugaradna područja, čime znatno poboljšavaju mogućnost radnika za zapošljavanje.
1. školarine u osnovnim i srednjim školama, na visokim učilištima te drugim obrazovniminstitucijama, na kojima se stječe osnovno, srednje i visoko obrazovanje, uključujućiposlijediplomske studije i doktorske studije
2. naknada za prisustvovanja seminarima, tečajevima i kongresima, troškovi specijalizacija idrugih oblika obrazovanja i izobrazbe u tuzemstvu i inozemstvu
3. troškovi predavača i instruktora te troškovi savjetovanja u vezi s projektima obrazovanja iizobrazbe
4. troškovi stručne literature (knjige, časopisi) u papirnatom ili elektroničkom obliku.Stručnom literaturom ne smatraju se javna glasila tijela državne uprave, tijela područne(regionalne) samouprave, tijela lokalne samouprave i institucija u njihovu vlasništvu
5. troškovi otpisa (amortizacija) uređaja, pomagala i opreme koji su korišteni u obrazovanju iizobrazbi, u skladu s opsegom njihova korištenja u tu svrhu.
Troškovi za posebno obrazovanje i izobrazbu
stjecanje kvalifikacija koje nisu prenosive kod drugih poduzetnika ili na druga radnapodručja, ili koje su samo dijelom prenosive.
1. naknade za prisustvovanja seminarima, tečajevima i kongresima
2. specijalizacije i drugih oblika posebnog obrazovanja i izobrazbe u tuzemstvu i inozemstvu
3. predavača i instruktora, savjetovanja u svezi s projektima posebnog obrazovanja iizobrazbe
4. stručne literature (knjige, časopisi) u papirnatom ili elektroničkom obliku Stručnomliteraturom ne smatraju se javna glasila tijela državne uprave, tijela područne (regionalne)samouprave, tijela lokalne samouprave i institucija u njihovu vlasništvu.
5. otpisa (amortizacija) uređaja, pomagala i opreme koji su korišteni u obrazovanju iizobrazbi, u skladu s opsegom njihova korištenja u tu svrhu.
II. Korisnik državne potpore koji obavlja djelatnosti pomorskog
prijevoza može dohodak od samostalne djelatnosti smanjiti:
− do 100 % opravdanih troškova za obrazovanje i izobrazbu, bez obzira
na to odnose li se ti troškovi na opće obrazovanje i izobrazbu ili na
posebno obrazovanje i izobrazbu, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
− obrazovanje se mora provoditi na brodovima koji su upisani u Hrvatski
registar brodova
− osoba koja se usavršava ne može biti djelatni, već pričuvni član
posade.
III. Korisnik državne potpore može smanjenje dohotka od
samostalne djelatnosti uvećati za:
- 10 postotnih bodova u slučaju općeg obrazovanja i izobrazbe te
posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika u nepovoljnom
položaju.
Radnikom u nepovoljnom položaju smatra se:
• radnik mlađi od 25 godina koji prethodno nije pronašao nikakav posao s
redovitom plaćom
• radnik s invalidnošću koji je posljedica tjelesnih, duševnih ili psiholoških
oštećenja, a koji je sposoban sudjelovati na tržištu rada
• radnik koji se ponovno zaposlio nakon prekida od najmanje tri godine, a
posebice svaki radnik koji se ponovno zaposlio nakon što je prestao raditi zbog
teškoća u usklađivanju svojih radnih obveza i obiteljskog života, pri čemu se na
radnika ovaj pojam primjenjuje u razdoblju od šest mjeseci od njegova
ponovnog zapošljavanja, tj. radnik koji se zaposlio nakon korištenja roditeljskih i
obiteljskih prava uređenih posebnim propisima
• radnik stariji od 45 godina koji nije stekao srednju školsku ili srednju stručnu
spremu
• dugotrajno nezaposleni radnik, odnosno radnik koji je bio nezaposlen
tijekom dvanaest uzastopnih mjeseci, pri čemu se ovaj pojam primjenjuje na
ovog radnika u razdoblju od prvih šest mjeseci nakon njegova ponovnog
zapošljavanja
Svota državne potpore na temelju naukovanja za zanimanja u sustavu
vezanih obrta
Prema čl. 6. Zakona o državnoj potpori, obrtnik u čijim se pogonima ili
radionicama izvodi naukovanje za obrtnička zanimanja može smanjiti
dohodak od samostalne djelatnosti
za svotu isplaćenih nagrada naučnicima u vrijeme naukovanja,
neovisno o tome što je u poslovnim knjigama – obrascu KPI već knjižen
izdatak na temelju isplate naknade. Dodatno smanjenje ostvaruje i
samostalna obrtnička djelatnost – vezani obrti:
• za svotu isplaćenih nagrada naučnicima u vrijeme naukovanja i
• za 5 % dohotka od samostalne djelatnosti kod obrta koji su na
naukovanju imali od jednog do triju naučnika i obrti kod kojih su na
naukovanju više od triju naučnika može postotak smanjenja dohotka od
samostalne djelatnosti povećati za jedan postotni bod po svakom
naučniku, a najviše do 15 % porezne osnovice.
Izdatci istraživanja i razvoja
Obveznicima poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost i vode
poslovne knjige osnovica poreza na dohodak u skladu s čl. 57. st. 1. Zakona
može se dodatno smanjiti i na osnovi izdataka za istraživanje i razvoj, i to u visini
100 % nastalih i iskazanih izdataka u poslovnim knjigama – obrascu KPI. Pri
utvrđivanju olakšice treba biti oprezan tko i pod kojim uvjetima može rabiti
navedenu olakšicu, jer je u čl. 57. st. 2. Zakona određeno da se:
Istraživanjem smatra izvorno i planirano ispitivanje poduzeto radi stjecanja novih
znanstvenih i tehničkih spoznaja i razumijevanja, a uključuje temeljno istraživanje
i primijenjeno istraživanje…
Obrtnici u pravilu nemaju izdatke istraživanja i razvoja jer se zapravo radi o
poslovanju malih poduzetnika. Na temelju dosadašnje prakse može se
pretpostaviti da će mali broj poreznih obveznika - obrtnika uz zadovoljenje
propisanih uvjeta moći rabiti navedenu poreznu olakšicu.
Novim se zaposlenicima smatraju:
• zaposlenici s kojima je sklopljen ugovor o radu na neodređeno
vrijeme, a koji su se zaposlili nakon najmanje jednomjesečne prijave kod
Zavoda za zapošljavanje i trajanja probnog roka ako je ugovoren (olakšica
se računa tek istekom trajanja probnog roka)
• osobe koje su zaposlene nakon odustanka od korištenja prava
na mirovinu
• osobe koje se prvi put zapošljavaju (nije potrebna prijava na
Zavod za zapošljavanje)
• osobe zaposlene na određeno vrijeme kao pripravnici, vježbenici,
stažisti i sl. (olakšica se računa odmah po zaposlenju).
Obveznici poreza na dohodak mogu rabiti svotu poticaja za
novozaposlene djelatnike samo u visini
stvarno isplaćenih 12 plaća (načelo blagajne),
neovisno o tome u kojem će poreznom razdoblju biti isplaćene.
U slučaju neredovitih isplata plaće, može se dogoditi da dohodak
bude smanjivan tijekom nekoliko poreznih razdoblja. Zato o tome treba
voditi točnu evidenciju.
U dodatnu olakšicu ulazi bruto uvećan za doprinose na plaću.
Uvećani osobni odbitci
• 3.500,00 kn mjesečno, za porezne obveznike koji imaju
prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u
I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom
razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog prema
posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara
• 3.000,00 kn mjesečno, za porezne obveznike koji imaju
prebivalište i borave na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u
II. Skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom
razvoju Republike Hrvatske
I. skupina jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenostimanja od 50 % prosjeka Republike Hrvatske:
Babina Greda, Biskupija, Cetingrad, Civljane, Čađavica, Dežanovac, DonjiKukuruzari, Donji Lapac, Drenovci, Drenje, Dvor, Đulovac, Gornji Bogićevci,Gradina, Gundinci, Gunja, Hrvatska Dubica, Jagodnjak, Kapela, Kistanje, KloštarPodravski, Krnjak, Levanjska Varoš, Lokvičići, Markušica, Mikleuš, Nova Bukovica,Nova Rača, Okučani, Plaški, Podgorač, Podravska Moslavina, Rovišće, Sopje, StaroPetrovo Selo, Sunja, Šodolovci, Špišić Bukovica, Štefanje, Štitar, Trnava, Voćin,Vojnić, Vrbje, Vrginmost, Vrhovinei Zrinski Topolovac.
II. skupina jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 50 % i 75 %
prosjeka Republike Hrvatske:
Andrijaševci, Antunovac, Barilovići, Bebrina, Bednja, Beli Manastir, Belica, Belišće, Benkovac,
Berek, Bilje, Bizovac, Bogdanovci, Borovo, Bosiljevo, Bošnjaci, Brestovac, Breznica, Brinje, Brodski
Stupnik, Budinščina, Bukovlje, Cerna, Cernik, Cestica, Cista Provo, Crnac, Čačinci, Čaglin, Čazma,
Čeminac, Darda, Davor, Desinić, Domašinec,Donja Motičina, Donja Voća, Donji Andrijevci, Dragalić,
Draž, Drniš, Drnje, Dubrava, Đakovo, Đurđenovac, Erdut, Ernestinovo, Ervenik, Farkaševac,
Ferdinandovac, Feričanci, Garčin, Garešnica, Generalski Stol, Glina, Gola, Gorjani, Gornja Rijeka,
Gornja Stubica, Gornja Vrba, Gornji Mihaljevec, Gračac, Gradec, Gradište, Grubišno Polje,
Hercegovac, Hlebine, Hrvace, Hrvatska Kostajnica, Ilok, Imotski, Ivankovo, Ivanska, Jakšić, Jarmina,
Jasenovac, Josipdol, Kalnik, Kamanje, Kaptol, Kijevo, Klakar, Kneževi Vinogradi, Knin, Končanica,
Koprivnički Bregi, Koška, Kotoriba, Kula Norinska, Kutjevo, Lasinja, Legrad, Lipik, Lišane Ostrovičke,
Lobor, Lovas, Lovreć, Lukač, Magadenovac, Majur, Mala Subotica, Mali Bukovec, Marijanci,
Martijanec, Martinska Ves, Mihovljan, Muć, Mursko Središće, Negoslavci, Netretić, Nijemci, Nova
Gradiška, Nova Kapela, Novigrad (Zadarska županija), Novo Virje, Novska, Nuštar, Obrovac,
Oprisavci, Orehovica, Oriovac, Orle, Otočac, Otok (Splitsko-dalmatinska županija), Otok
(Vukovarsko-srijemska županija), Pakrac, Peteranec, Petlovac, Petrijevci, Petrinja, Petrovsko,
Pitomača, Pleternica, Podbablje, Podcrkavlje, Podturen, Pokupsko, Polača, Poličnik, Popovac,
Posedarje, Preseka, Prgomet, Pribislavec, Privlaka (Vukovarsko-srijemska županija), Proložac,
Promina, Punitovci, Rakovec, Rakovica, Rasinja, Rešetari, Ribnik, Runovići, Ružić, Saborsko,
Satnica Đakovačka, Selnica, Semeljci, Severin, Sibinj, Sikirevci, Sirač, Skradin, Slatina, Slavonski
Šamac, Slivno, Slunj, Sokolovac, Stankovci, Stara Gradiška, Stari Jankovci, Stari Mikanovci, Ston,
Strizivojna, Suhopolje, Sveti Đurđ, Sveti Ivan Žabno, Sveti Petar Orehovec, Šandrovac, Šestanovac,
Škabrnja, Štrigova, Tompojevci, Topusko, Tordinci, Tounj, Tovarnik, Trilj, Trpinja, Udbina, Unešić,
Velika, Velika Kopanica, Velika Pisanica, Velika Trnovitica, Veliki Grđevac, Veliko Trojstvo, Viljevo,
Virje, Visoko, Viškovci, Vladislavci, Vođinci, Vrbanja, Vrlika, Vrpolje, Vrsi, Vuka, Vukovar, Zagorska
Sela, Zagvozd, Zažablje, Zdenci, Zmijavci, Žakanje i Žumberak.
Darovanja dana u naravi i novcu
Riječ je o darovanjima u novcu i naravi doznačena na žiro-račun u
kulturne, odgojno-obrazovne, znanstvene, zdravstvene i humanitarne,
sportske i vjerske svrhe udrugama i drugim osobama koje te djelatnosti
obavljaju u skladu s posebnim propisima do visine 2 % primitaka u
prethodnoj poreznoj godini (2014.) ili više, prema odlukama nadležnih
ministarstava, u skladu s čl. 36. st. 12. Zakona.
Napomena:
Dana darovanja u novcu ili naravi do visine 2 % se u 2015. smatraju
osobnim odbitkom i ne treba ih knjižiti u obrazac KPI kao izdatak, nego
dodatno, na temelju vjerodostojnih isprava smanjuju dohodak i
evidentiraju se samo u obrascu DOH. Svota darovanja nije navedena u
skupini troškova, već svotom prihoda prethodne godine, a prema
primitcima iskazanim u godišnjoj poreznoj prijavi.
POMORCI
PomorciSukladno odredbama Pravilnika o porezu na dohodak svipomorci u međunarodnoj plovidbi su dužni podnijeti prijavuporeza na dohodak. U prijavi pomorac je dužan priložitiobrazac DPOM koji će pomorcu na kućnu adresu dostavitilučka kapetanija i obrazac EPOM.
- Obrazac DPOM je potvrda o broju dana u međunarodnojplovidbi i ukoliko je ukupni zbroj dana na potvrdi 183 i više od183 dana pomorac je oslobođen plaćanja poreza nadohodak ali nije oslobođen podnošenja prijave.
Potvrda se sastoji od broja dana koji se prenose iz prethodnegodine, broja dana stvarne plovidbe, broja dana na liječenju,broja dana na stručnoj izobrazbi i broja dana koji se prenose uiduću godinu.
Pomorci u međunarodnoj plovidbi su obvezni plaćatimirovinsko i zdravstveno osiguranje u iznosu koji jedefiniran u Naredbi koju Ministarstvo mora, prometa iinfrastrukture donese za svaku godinu.
Naredba o mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa zaobvezna osiguranja člana posade broda u međunarodnojplovidbi za 2014. objavljena je u NN 31/14. Prijavu obavljaLučka kapetanija, a Porezna uprava dostavlja rješenje nakućnu adresu pomorca.
Način utvrđivanja godišnjeg dohotka je slijedeći:Ukupan primitak se umanjuje za dio primitka na koji se neplaća porez na dohodak, a to je:
• iznos pomorskog dodatka obračunan za svaki danproveden na brodu u međunarodnoj plovidbi tijekom tograzdoblja u iznosu od 400,00 kn dnevno.
•iznos uplaćenih doprinosa za obvezna osiguranja (MIO izdravstveno osiguranje) u Republici Hrvatskoj,
•iznos osobnog odbitka za samog pomorca (2.200,00 knmjesečno) te za uzdržavane članove uže obitelji, te se natako dobivenu osnovicu primjenjuju redovne stope porezana dohodak, kao i eventualni prirez.
Primjer 1:
Porezni obveznik rezident prijavljen je u registar poreznih
obveznika po osnovi ostvarivanja
a) dohotka od imovine iznajmljivanjem nekretnine te je
obveznik poreza na dodanu vrijednost i za tu djelatnost vodi
poslovne knjige i dohodak utvrđuje na način propisan za
samostalne djelatnosti, a ujedno ostvaruje i
b) primitke za rad kao pomorac koji je plovio u međunarodnoj
plovidbi u 2015. godini 185 dana.
Pri podnošenju godišnje porezne prijave za 2014. dohodak od
samostalne djelatnosti utvrđen na temelju podataka iz poslovnih
knjiga (pregled primitaka i izdataka) upisuje pod točkom 4.2.1. u
stupac 2, dok primitak za rad koji je ostvario kao pomorac ne
upisuje u prijavu budući da ne podliježe obračunu poreza na
dohodak, ali je dužan prijavi priložiti obrasce DPOM i EPOM te
ostale propisane isprave.
Primjer 2:
Porezni obveznik rezident ostvario je tijekom 2014. godine primitke po
osnovi nesamostalnog rada u iznosu 86.000,00 kn kao član posade
broda u međunarodnoj plovidbi u vlasništvu tuzemnog brodara, te je
uplatio 15.000,00 kuna za obvezne doprinose prema rješenju Porezneuprave.
Stvarni broj dana koje je proveo na brodu u 2014. iznosi 140 dana. U
obrascu EPOM član posade broda sam utvrđuje iznos pomorskog
dodatka koji u ovom slučaju iznosi 56.000,00 kn (140 x 400,00), te
oporezivi primitak iznosi 30.000,00 kn (86.000,00 – 56.000,00). Taj
iznos u godišnjoj poreznoj prijavi upisuje u dijelu 4.1.1. u stupcu 3:
Plaća 86.000,00
Pomorski dodatak (140*400,00) 56.000,00
UKUPNO PRIMITAK 30.000,00
Doprinosi 15.000,00